Autor: INFO

  • Velike čistke u Kini: Si Đinping steže obruč oko partijskog i vojnog vrha

    Velike čistke u Kini: Si Đinping steže obruč oko partijskog i vojnog vrha

    Kineski predsjednik Si Đinping pokrenuo je novu fazu jačanja partijske discipline, dok se u Pekingu održava četvorodnevno zasjedanje najvišeg rukovodstva Komunističke partije Kine, u trenutku kada antikorupcijske čistke potresaju politički i vojni vrh zemlje.

    Peta plenarna sjednica 20. Centralnog komiteta, koja traje od 26. do 29. oktobra, posvećena je strožem nadzoru nad funkcionerima, njihovoj političkoj lojalnosti i odgovornosti za sprovođenje odluka partijskog rukovodstva.

    Sastanak se održava uoči partijskog kongresa planiranog za jesen 2027. godine, na kojem se očekuje da Si Đinping obezbijedi četvrti petogodišnji mandat na čelu Komunističke partije, prenose Nezavisne.

    U središtu zasjedanja nalazi se dokument kojim se predviđa dodatno pooštravanje unutrašnje kontrole, a kineski predsjednik posebno insistira na uklanjanju korupcije, birokratske neaktivnosti i neposlušnosti među visokim zvaničnicima.

    Si je ranije upozorio na opasnost od funkcionera koji javno iskazuju odanost partijskom rukovodstvu, dok istovremeno izbjegavaju sprovođenje njegovih odluka.

    Prema njegovim riječima, prilikom izbora novih kadrova neophodno je dati prednost pouzdanim i odgovornim ljudima, uz sprečavanje napredovanja onih koji se rukovode ličnim interesima ili pokazuju političku dvoličnost.

    Antikorupcijska kampanja, koju Si sprovodi od dolaska na čelo partije 2012. godine, posljednjih godina posebno je pogodila kinesku vojsku.

    Prema procjenama istraživača koje prenosi Asošiejted pres, od 44 predstavnika vojske izabrana za punopravne članove Centralnog komiteta 2022. godine, čak 42 su uklonjena tokom čistki ili su prestala da se pojavljuju u javnosti.

    Ipak, to ne znači da su svi zvanično smijenjeni ili proglašeni odgovornim za nepravilnosti, jer status pojedinih funkcionera nije razjašnjen.

    Analitičari procjenjuju da bi zbog velikog broja odsutnih članova prisustvo na aktuelnom zasjedanju moglo pasti ispod 80 odsto, što bi, ukoliko se potvrdi, predstavljalo najnižu posjećenost jednog partijskog plenuma od završetka vladavine Mao Cedunga 1976. godine.

    Istovremeno, među političkim analitičarima postoje različita tumačenja ciljeva Sijeve kampanje. Dok kineske vlasti tvrde da je riječ o neophodnoj borbi protiv korupcije i jačanju odgovornosti, kritičari smatraju da se disciplinske mjere koriste i za učvršćivanje predsjednikove političke moći.

    Analitičar kompanije Eurasia Group Mingda Ćiu ocijenio je da kinesko rukovodstvo šalje jasnu poruku da borba protiv korupcije neće biti zaustavljena, te da se od funkcionera, osim lojalnosti, zahtijevaju poštovanje pravila i konkretni rezultati.

    Zbog smjena u vojnom i partijskom vrhu otvoreno je i pitanje novih imenovanja. Međutim, nije isključeno da Si pojedine kadrovske odluke odloži do kongresa 2027. godine.

    Očekuje se da kineska državna agencija Sinhua po završetku zasjedanja objavi zvanično saopštenje, koje bi trebalo da pruži jasniju sliku o usvojenim mjerama i eventualnim promjenama u partijskom rukovodstvu.

  • Tenzije na Bliskom istoku utiču na berze: Energetske kompanije rastu, Nikkei slabi

    Tenzije na Bliskom istoku utiču na berze: Energetske kompanije rastu, Nikkei slabi

    Japansko tržište akcija nastavilo je negativan niz, a berzanski indeks Nikkei zabilježio je treći uzastopni pad, prvenstveno zbog slabljenja vrijednosti akcija proizvođača čipova i nepovoljnih kretanja na američkom tržištu.

    Tokom jutarnjeg trgovanja Nikkei 225 izgubio je 0,43 odsto vrijednosti, spustivši se na 62.425,47 poena. Ukoliko bi se trgovanje završilo na tom nivou, bila bi to najniža zaključna vrijednost indeksa od 30. jula.

    Istovremeno, širi japanski indeks Topix ojačao je za 0,48 odsto i dostigao 3.984,74 poena, što pokazuje da negativna kretanja nisu zahvatila cjelokupno tržište, prenose Nezavisne.

    Zanimljivo je da je među kompanijama obuhvaćenim indeksom Nikkei njih 166 ostvarilo rast vrijednosti akcija, dok je 59 zabilježilo pad. Međutim, zbog velikog uticaja tehnoloških kompanija na obračun indeksa, njihov negativan rezultat bio je dovoljan da cjelokupan pokazatelj završi u minusu.

    Za razliku od tehnološkog sektora, energetske i trgovačke kompanije ostvarile su značajne dobitke, podstaknute prethodnim poskupljenjem nafte.

    Među najvećim dobitnicima našao se Inpex, čije su akcije porasle za 4,92 odsto, dok je JGC Holdings ostvario rast od 4,56 odsto. Vrijednost akcija korporacije Mitsubishi povećana je za 4,28 odsto.

    Na kretanja svjetskih berzi dodatno utiču geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, posebno nakon intenziviranja napada Huta na Saudijsku Arabiju, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju naftom.

    Ipak, cijene nafte povukle su se sa šestomjesečnog maksimuma poslije informacija o diplomatskim aktivnostima katarskih posrednika u Teheranu, usmjerenim na smirivanje situacije uz koordinaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Oprez investitora dodatno je pojačan negativnim rezultatima američkih berzi, iako je energetski sektor indeksa S&P 500 prethodno ostvario rast od 2,5 odsto i dostigao rekordnu vrijednost.

    Viši analitičar kompanije Monex Securities Satoši Saito smatra da tehnički pokazatelji ukazuju na mogućnost skorijeg oporavka japanskog indeksa, koji trenutno pokazuje znakove kratkoročne potcijenjenosti.

    Međutim, upozorava da bi nastavak neizvjesnosti na međunarodnim tržištima mogao ograničiti eventualni rast.

    Dalji razvoj situacije zavisiće od kretanja tehnoloških akcija, cijena energenata i političkih prilika na Bliskom istoku, koje nastavljaju da utiču na raspoloženje investitora širom svijeta.

  • Inspektorat potvrdio: Eko toplane spadaju u kategoriju zagađivača vazduha

    Inspektorat potvrdio: Eko toplane spadaju u kategoriju zagađivača vazduha

    U Banjaluci su počele inspekcijske kontrole zagađivača vazduha, a među subjektima koji su obuhvaćeni redovnim nadzorom nalaze se i Eko toplane, potvrdila je portparol Inspektorata Republike Srpske Duška Nikolić.

    Ona je istakla da Eko toplane posjeduju uredne i važeće ekološke dozvole, ali da se istovremeno nalaze u kategoriji zagađivača koji podliježu inspekcijskom nadzoru, prenosi RTRS.

    “Najvažnije su kontrole, a propisi su definisani zakonom i sprovode se u kontinuitetu. Eko toplane su takođe predmet redovnih kontrola. Imaju uredne i važeće dozvole. Oni spadaju u kategoriju zagađivača, ali niz je faktora koji utiču na stanje vazduha u gradu”, izjavila je Nikolićeva u Jutarnjem programu RTRS-a.

    Pitanje kvaliteta vazduha ponovo je dospjelo u fokus nadležnih institucija nakon što su tokom prethodne grijne sezone u Banjaluci zabilježeni izrazito nepovoljni pokazatelji zagađenja. Zbog toga je nedavno održan sastanak predstavnika više institucija na kojem su razmatrane preventivne mjere za naredni period.

    Nikolićeva je podsjetila da je sličan sastanak održan i u avgustu, kada su nadležnima upućene određene preporuke. Prema njenim riječima, na širem području Banjaluke nalazi se desetak subjekata koji su u nadležnosti republičkog Inspektorata.

    “Svi imaju ekološke dozvole kojima se propisuju mjere za zaštitu životne sredine, odnosno način na koji upravljaju otpadom koji utiče na okolinu”, objasnila je Nikolićeva.

    Inspekcijske kontrole već su započete, a nadzor nad gradskom toplanom posebno je planiran tokom grijne sezone. Osim nje, predviđene su i kontrole ostalih subjekata koji mogu uticati na kvalitet vazduha.

    “Toplanu smo ciljano planirali u periodu grijne sezone, a plan je obilazak i svih ostalih subjekata. Sam inspekcijski nadzor ne može biti krajnje rješenje”, naglasila je Nikolićeva.

    Ona je upozorila da industrijski i energetski objekti nisu jedini izvori zagađenja, jer na kvalitet vazduha značajno utiču i izduvni gasovi automobila, kao i brojne kotlovnice koje nisu u nadležnosti republičke inspekcije.

    “Ne zaboravimo emisije gasova od automobila, a tu su i kotlovnice koje nisu u našoj nadležnosti. Same inspekcijske mjere neće riješiti ovaj problem”, poručila je Nikolićeva.

    Prema zaključcima nedavno održanog sastanka, kontrolu gradskih Eko toplana sprovodiće nadležna republička inspekcija, dok će za dugoročno poboljšanje kvaliteta vazduha biti potrebno djelovanje više institucija.

  • Sukob Netanjahua i šefa vojske: Napad na Iran mogao bi da izazove katastrofu

    Sukob Netanjahua i šefa vojske: Napad na Iran mogao bi da izazove katastrofu

    Ozbiljne nesuglasice između izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i načelnika Generalštaba izraelske vojske Ejala Zamira izbile su zbog planirane vojne akcije povezane sa Iranom, koja bi, prema upozorenjima vojnog vrha, mogla da izazove novi sukob neposredno pred izbore u Izraelu.

    Zamir se, prema izvještajima izraelskih medija, usprotivio sprovođenju operacije i od Netanjahua zatražio pisano naređenje sa potpisom, koje bi predstavljalo pravni osnov za vojnu intervenciju, prenosi B92.

    Pozivajući se na izraelski Kanal 12, mediji navode da su odnosi između premijera i načelnika Generalštaba dodatno pogoršani tokom posljednja 24 časa, dok politički izvori negiraju da je došlo do sukoba.

    U središtu nesuglasica nalazi se mogućnost nove vojne konfrontacije sa Iranom. Prema tvrdnjama neimenovanih vojnih zvaničnika, planirana operacija mogla bi da izazove brzu eskalaciju i dovede Izrael u izuzetno opasnu situaciju.

    Dio vojnog rukovodstva, kako se navodi, strahuje da bi politički vrh mogao da iskoristi pitanje Irana za ostvarivanje političkih ciljeva uoči izbora zakazanih za 27. oktobar.

    Izvori bliski političkom rukovodstvu odbacili su takve optužbe, ocjenjujući ih kao potpuno neistinite.

    Napetost između Netanjahua i Zamira navodno je bila posebno izražena tokom sastanka u vazduhoplovnoj bazi Palmahim, gdje je, prema svjedočenjima izvora, vladala izuzetno neprijatna atmosfera.

    Zamir je prethodno dobio instrukcije od političkog vrha, ali je insistirao na dodatnim razgovorima i pravno utemeljenoj dokumentaciji prije preduzimanja bilo kakvih vojnih koraka.

    Izraelski Kanal 13 ranije je objavio da Zamir ne smatra da postoji operativna potreba za napadom na Iran prije održavanja izbora.

    Istovremeno, Netanjahuovi kritičari tvrde da premijer pokušava da obnovi sukob sa Iranom kako bi uticao na izborni proces ili eventualno odgodio glasanje. Netanjahu je takve optužbe odbacio.

    Komentarišući izvještaje o nesuglasicama, izraelski premijer negirao je postojanje sukoba sa načelnikom Generalštaba, tvrdeći da pojedinci namjerno pokušavaju da stvore takav utisak.

    Netanjahu je za Kanal 14 izjavio da su čelnici izraelske vojske, vojne obavještajne s

  • Dok Evropa gradi energetski sistem budućnosti, BiH godinama čeka ključne projekte

    Dok Evropa gradi energetski sistem budućnosti, BiH godinama čeka ključne projekte

    Dok Evropska unija planira ulaganja vrijedna više od hiljadu milijardi evra u modernizaciju elektroenergetske mreže, Bosna i Hercegovina zbog političkih nesuglasica godinama ne uspijeva da realizuje ključne energetske projekte. Takav zastoj mogao bi dodatno opteretiti domaću privredu i građane, posebno u uslovima očekivanog rasta cijena električne energije.

    Prema podacima Evropske komisije, za razvoj evropske elektroenergetske mreže do 2030. godine biće potrebno oko 1.200 milijardi evra, ne računajući ulaganja u nove proizvodne kapacitete, prenose Nezavisne.

    Evropske zemlje ubrzano nastoje da smanje zavisnost od uvoznih energenata, posebno nakon poremećaja na svjetskom tržištu izazvanih ratom u Ukrajini i krizom na Bliskom istoku. Nedostatak vlastitih rezervi fosilnih goriva dodatno podstiče ulaganja u energiju sunca, vjetra i vode.

    Međutim, prelazak na obnovljive izvore zahtijeva i izgradnju dalekovoda koji će povezati različite evropske regione. Cilj je omogućiti da se električna energija proizvedena u područjima bogatim suncem, vjetrom ili hidroenergetskim potencijalom prenosi tamo gdje je najpotrebnija.

    Za stabilnost takvog sistema i dalje su neophodne elektrane koje mogu obezbijediti pouzdanu proizvodnju bez obzira na vremenske uslove, uključujući nuklearna, gasna i postojeća termoenergetska postrojenja.

    Dugoročna evropska strategija predviđa postepeno napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2050. godine i stvaranje međusobno povezanog energetskog sistema koji bi trebalo da smanji zavisnost od uvoza.

    U taj proces uključene su i zemlje zapadnog Balkana, koje su kroz Energetsku zajednicu preuzele obaveze usklađivanja sa evropskim energetskim pravilima.

    Ipak, Bosna i Hercegovina suočava se sa ozbiljnim zastojima. Jedan od primjera je hidroenergetski projekat „Buk Bijela“, čija se realizacija odgađa gotovo dvije decenije, uprkos njegovom značaju za povećanje proizvodnje električne energije u Republici Srpskoj i Srbiji.

    Slične prepreke pratile su i projekat Južne gasne interkonekcije, za koji je Evropska unija ranije pokazala spremnost da obezbijedi finansijsku podršku.

    Među najvažnijim otvorenim pitanjima nalaze se nadležnosti za donošenje propisa u oblasti gasa, upravljanje energetskim projektima i pitanje državne

  • Dvije mogućnosti za budućnost Evropske unije: Šta one znače za zapadni Balkan?

    Dvije mogućnosti za budućnost Evropske unije: Šta one znače za zapadni Balkan?

    Evropska unija i dalje podržava proširenje na zapadni Balkan, ali bez konkretnih rokova i garancija za prijem novih članica. Posljednji evropski samit pokazao je da među državama članicama postoje ozbiljna neslaganja o budućnosti ovog procesa, dok Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjih političkih blokada sve više zaostaje na evropskom putu.

    Iako je Evropski savjet potvrdio podršku nastavku proširenja, posebno kada je riječ o Crnoj Gori, koja se smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za narednu članicu, nisu dogovoreni konkretni datumi niti koraci za njen prijem, piše BL portal.

    Jedna od najvećih prepreka ostaje činjenica da svaka članica Evropske unije ima pravo veta na odluke o proširenju. Zbog različitih nacionalnih interesa, evropske države ne uspijevaju da postignu saglasnost o tome kojim kandidatima treba dati prednost.

    Dio članica smatra da bi Ukrajina, zbog bezbjednosnih okolnosti, trebalo da dobije prioritet, dok druge insistiraju da prednost imaju zemlje zapadnog Balkana, koje znatno duže čekaju na članstvo.

    Istovremeno, pojedine države izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja ukrajinske poljoprivrede na evropsko tržište, dok se u slučaju zapadnog Balkana kao prepreke navode korupcija i strah od budućih političkih blokada unutar Unije.

    Postoje i članice koje proširenje uslovljavaju reformom načina odlučivanja u Evropskoj uniji, posebno ukidanjem prava veta u oblasti spoljne i bezbjednosne politike. Njihov stav je da bi takve promjene trebalo sprovesti prije nego što broj članica poraste sa sadašnjih 27 na 34 ili 35.

    Evropska komisija pokušala je da tokom priprema samita pronađe rješenja za ove nesuglasice, ali konačni zaključci nisu donijeli značajniji napredak.

    Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić smatra da je hrvatsko protivljenje konkretnijim zaključcima o prist

  • Marin le Pen krenula u borbu za vlast: Najavila preporod Francuske i velike promjene

    Marin le Pen krenula u borbu za vlast: Najavila preporod Francuske i velike promjene

    Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja Marin le Pen započela je predsjedničku kampanju obećanjem da će obnoviti autoritet države i pokrenuti „preporod Francuske“, u trenutku kada se zemlja suočava sa masovnim protestima, nasilnim incidentima i rastućim nezadovoljstvom građana.

    Na velikom stranačkom skupu u Orleanu, kojem je prema tvrdnjama organizatora prisustvovalo oko 8.500 ljudi, Le Pen je poručila da Francuskoj želi vratiti bezbjednost, političku stabilnost i nekadašnji međunarodni uticaj, prenose Nezavisne.

    „Ovo je priča koju treba napisati, sudbina koju treba ostvariti“, izjavila je Le Pen pred pristalicama koje su uzvikivale njeno ime i nosile francuske zastave.

    Njen nastup uslijedio je nakon višenedjeljnih protesta širom Francuske, koji su počeli sredinom septembra okupljanjem srednjoškolaca, a potom prerasli u šire demonstracije zbog ekonomskih i društvenih problema.

    Posebno ozbiljni incidenti dogodili su se 17. oktobra, kada su tokom protesta demolirane i opljačkane pojedine prodavnice, dok je uhapšeno više od 2.000 ljudi. Nemiri su nastavljeni i narednog vikenda, iako u nešto manjem obimu.

    Le Pen smatra da aktuelna vlast nije uspjela da obezbijedi red i sigurnost, zbog čega je obnovu državnog autoriteta postavila među najvažnije ciljeve svoje kampanje.

    „Ponovo ćemo uspostaviti vladavinu prava“, poručila je liderka Nacionalnog okupljanja.

    Francuskog predsjednika Emanuela Makrona optužila je za neuspješno upravljanje bezbjednosnom situacijom, dok je lidera krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona optužila za podsticanje nasilja.

    Skup u Orleanu održan je uz izuzetno jake mjere bezbjednosti. U gradu je bio obustavljen javni prevoz, brojne prodavnice nisu radile, a dan ranije raspoređeno je oko 3.000 policajaca zbog protesta protivnika Nacionalnog okupljanja.

    Izbor Orleana imao je i simboličan značaj, budući da je ovaj grad povezan sa Jovankom Orleankom, istorijskom ličnošću koju francuska nacionalistička desnica decenijama koristi kao simbol patriotizma i otpora stranoj dominaciji.

    Nacionalno okupljanje posljednjih godina proširilo je svoju biračku bazu, posebno među radnicima i dijelom srednje klase. Broj članova koji plaćaju članarinu porastao je sa manje od 37.000 u 2022. godini na približno 112.000.

    Istovremeno, stranka je ublažila pojedine ranije stavove, uključujući zahtjeve za napuštanje Evropske unije i evrozone, ali je zadržala kritički odnos prema evropskim institucijama i zajedničkoj migracionoj politici.

    Le Pen je najavila da bi, ukoliko preuzme vlast, organizovala referendum kojim bi osporila prvenstvo evropskog zakonodavstva u oblasti migracija. Takođe je predložila smanjenje godišnjeg francuskog doprinosa budžetu Evropske unije za 11 milijardi evra.

    Na skupu je govorio i predsjednik Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela, koji je pozvao na poštovanje političkih sloboda i osudio zastrašivanje građana zbog njihovih političkih uvjerenja.

    „Niko ne bi smio da bude zastrašivan zbog svojih političkih stavova“, poručio je Bardela.

    Iako su mediji prethodnih mjeseci izvještavali o nesuglasicama između Le Pen i Bardele, posebno u vezi sa ekonomskim programom i zabranom nošenja islamskih marama na javnim mjestima, na skupu su nastupili jedinstveno.

    Njihove pristalice promovisale su slogan „Marin predsjednica – Bardelina vlada“, predstavljajući Le Pen kao kandidatkinju za šefa države, a Bardelu kao mogućeg budućeg premijera.

    Politički analitičari ističu da rast podrške Nacionalnom okupljanju predstavlja značajnu promjenu na francuskoj političkoj sceni, ali upozoravaju i na kontroverze koje prate stranački program, naročito u oblasti migracija, ekonomije i odnosa prema Evropskoj uniji.

  • Moskva demonstrira moć u orbiti: Ruski satelit se opasno približio letjelici koja pomaže Ukrajini

    Moskva demonstrira moć u orbiti: Ruski satelit se opasno približio letjelici koja pomaže Ukrajini

    Ruski satelit Kosmos-2612 približio se na svega nekoliko desetina metara satelitu finsko-američke kompanije ICEYE, čije podatke koristi ukrajinska vojska, što je izazvalo zabrinutost stručnjaka zbog mogućnosti širenja sukoba Rusije i Zapada na svemir.

    Do približavanja je došlo 18. oktobra, nakon višednevnih orbitalnih manevara, a astronom Marko Langbruk procijenio je da je najmanja udaljenost između dvije letjelice iznosila između 26 i 470 metara. Preciznije mjerenje nije bilo moguće zbog ograničenja dostupnih podataka, prenose Nezavisne.

    Meta ruskog satelita bila je letjelica ICEYE-X36, koja prikuplja radarske snimke Zemljine površine. Ukrajinske oružane snage koriste podatke ove kompanije za nadzor ruskih vojnih objekata, uključujući aerodrome, luke i naftne rafinerije.

    Nezavisni istraživač ruskog svemirskog programa Bart Hendriks ocijenio je da ovako blisko približavanje predstavlja neuobičajen događaj, posebno imajući u vidu složenost manevara i količinu goriva koju su ruski sateliti potrošili.

    Prema njegovoj procjeni, takve aktivnosti mogle bi predstavljati demonstraciju sposobnosti Rusije da brzo mijenja orbite svojih letjelica i potencijalno ugrozi satelite koje koriste njeni protivnici.

    Ruski vojni analitičar Jurij Knutov, međutim, tvrdi da Moskva ovim manevrima šalje upozorenje komercijalnim kompanijama koje svoje satelitske kapacitete stavljaju na raspolaganje ukrajinskoj vojsci.

    Knutov smatra da ruski inspekcijski sateliti predstavljaju sredstvo strateškog odvraćanja, a ne kršenje međunarodnog prava. Prema njegovom tumačenju, kompanije poput ICEYE i Starlinka, koje pružaju komunikacionu i obavještajnu podršku Ukrajini, postale su dio šire vojne infrastrukture koja podržava Kijev.

    Jedna od pretpostavki jeste da ruske letjelice pokušavaju da primoraju druge satelite na izbjegavajuće manevre, čime bi oni trošili ograničene zalihe goriva i potencijalno skratili svoj radni vijek. Ipak, za sada nema potvrde da je upravo to bio cilj najnovijeg približavanja.

    Rusija je ranije saopštavala da njeni inspekcijski sateliti služe za provjeru stanja vlastitih letjelica. Međutim, stručnjaci ukazuju da se njihove sposobnosti mogu koristiti i za praćenje drugih objekata, presretanje signala ili izvođenje manevara koji predstavljaju bezbjednosni rizik.

    Slične tehnologije razvijaju i Sjedinjene Američke Države i Kina. Američka vojska već godinama koristi inspekcijske satelite, a tokom 2026. godine sprovela je i posebne vježbe praćenja drugih objekata u orbiti.

    Prema podacima Langbruka, ruski Kosmos-2612 se do 21. oktobra udaljio na približno 480 kilometara od satelita koji je prethodno pratio.

    Ipak, Hendriks upozorava da bi ruska letjelica mogla ponovo da se približi ukoliko raspolaže dovoljnim rezervama goriva. Pored nje, u sličnim orbitama nalaze se još četiri ruska satelita za koje se pretpostavlja da imaju srodne zadatke.

    Stručnjaci zato ne isključuju mogućnost novih manevara oko satelita kompanije ICEYE, dok se istovremeno otvara pitanje da li bi slične aktivnosti u budućnosti mogle biti usmjerene i prema drugim komercijalnim satelitskim mrežama, uključujući Starlink.

  • Socijalna karta Srpske i dalje na čekanju: Gradovi i opštine razmatraju da sami krenu u posao

    Socijalna karta Srpske i dalje na čekanju: Gradovi i opštine razmatraju da sami krenu u posao

    Pojedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj razmatraju mogućnost da samostalno izrade socijalne karte stanovništva, ne čekajući da Vlada Republike Srpske završi ovaj projekat. Cilj je da se utvrdi stvarno materijalno stanje građana i obezbijedi pravednija raspodjela pomoći onima kojima je najpotrebnija.

    Među zagovornicima ove ideje je gradonačelnik Dervente Igor Žunić, koji smatra da lokalne vlasti mogu pokrenuti vlastita istraživanja i tako dobiti preciznije podatke o socijalno ugroženim stanovnicima, prenose Nezavisne.

    Žunić je, gostujući u emisiji „Potez“ na televiziji K3, rekao da razmišlja o angažovanju stručnog tima koji bi pripremio dokument sa podacima o socijalnom položaju stanovnika Dervente, bez obzira na to kako bi se takav dokument zvanično zvao.

    Prema njegovim riječima, postojeći sistem raspodjele pomoći ne omogućava uvijek da sredstva stignu do građana kojima su najpotrebnija. On smatra da pojedinci dobijaju više nego što im je neophodno, dok drugi ne uspijevaju da ostvare podršku dovoljnu za osnovne životne potrebe.

    Gradonačelnik Dervente očekuje da će Vlada Republike Srpske ubrzati zakonsko i praktično uspostavljanje socijalne karte, ali istovremeno ne isključuje mogućnost da lokalna zajednica samostalno započne taj posao.

    Podršku ovom prijedlogu dala je Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ iz Doboja, koja smatra da bi lokalni pristup bio jednostavniji i brži.

    Šešlija je podsjetila da je nevladin sektor ranije predlagao da se dio planiranih budžetskih sredstava usmjeri opštinama, gradovima ili organizacijama koje bi mogle sprovesti istraživanja i pripremiti socijalne karte. Ona namjerava da sličnu inicijativu predstavi i drugim načelnicima i gradonačelnicima.

    Da bi izrada socijaln

  • Zelenski najavio veliki sastanak u Briselu: Za istim stolom SAD, EU, NATO i Ukrajina

    Zelenski najavio veliki sastanak u Briselu: Za istim stolom SAD, EU, NATO i Ukrajina

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije, NATO-a i Ukrajine trebalo bi da se sastanu u Briselu u utorak ili srijedu, gdje će razgovarati o bezbjednosnim garancijama i mogućnostima za okončanje rata u Ukrajini, najavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Prema njegovim riječima, predstojeći susret neće biti ograničen samo na razmjenu informacija o nedavnim američko-ruskim razgovorima, već će obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja i buduće garancije za Ukrajinu, prenose Nezavisne.

    Zelenski je objasnio da evropski partneri žele sadržajnije razgovore, uz učešće američkih i ukrajinskih predstavnika, Evropske unije na predsjedničkom nivou i generalnog sekretara NATO-a. Dodao je da još nije poznato hoće li sastanku prisustvovati i drugi zvaničnici.

    Najava dolazi nakon diplomatskih susreta održanih 20. oktobra u Oslu, gdje je Zelenski razgovarao sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom, predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom. U razgovorima su učestvovali i bezbjednosni savjetnici iz Velike Britanije, Francuske, Italije i Evropske unije.

    Dan nakon sastanka u Norveškoj, Vitkof je u Sankt Peterburgu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čime su nastavljeni diplomatski kontakti između Vašingtona i Moskve.

    Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na mogućnost novih direktnih pregovora sa Rusijom, navodeći da bi privremena obustava napada na energetsku infrastrukturu mogla predstavljati početni pokazatelj spremnosti Moskve za završetak sukoba.

    Kijev je, kako je istakao, spreman za trilateralne razgovore sa američkim i ruskim predstavnicima na tehničkom nivou, tokom kojih bi se razmatrali konkretni prijedlozi za prekid neprijateljstava.

    Jedan od mogućih rezultata takvih pregovora mogao bi biti dokument koji bi definisao korake ka završetku rata, uključujući energetsko primirje i ponovno uspostavljanje nesmetanog pomorskog saobraćaja.

    Zelenski je ranije saopštio da je načelno dogovoren sastanak pregovaračkih timova Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u prvoj polovini novembra.

    Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je Vašington pozvao Putina na samit Grupe 20, a Zelenski je ocijenio da bi taj skup mogao poslužiti i kao prilika za trila