VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kina vrši pritisak na Iran da ne zatvara Hormuški moreuz

    Kina vrši pritisak na Iran da ne zatvara Hormuški moreuz

    Viši rukovodioci plinske industrije kažu da Kina vrši pritisak na iranske zvaničnike da izbjegavaju akcije koje bi ometale izvoz katarskog plina ili druge energetske pošiljke koje prolaze kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku tačku zagušenja.

    Kao kupac ogromne većine iranske nafte, Kina pruža životno važnu ekonomsku podršku Iranu. Ali najveći svjetski uvoznik energije zavisi mnogo više od šire regije Perzijskog zaljeva za snabdijevanje naftom i plinom, a transport obje vrste tereta zahtijeva prolazak kroz uski vodeni put.

    Posebnu zabrinutost predstavlja Katar, koji učestvuje s petinom globalnog izvoza ukapljenog prirodnog gasa (el-en-dži). Nakon iranskog napada dronom u ponedjeljak, Katar je obustavio proizvodnju u Ras Lafanu, najvećem svjetskom el-en-dži izvoznom postrojenju, prvi potpuni prekid u gotovo tri decenije rada.

    Rukovodioci kineskih energetskih kompanija dobili su informaciju da Peking pokušava osigurati da brodovi i dalje prolaze kroz Hormuz, navodeći izvore iz državnih firmi koje su bile brifirane od strane vladinih zvaničnika.

    Vladini zvaničnici vrše pritisak na visoke iranske kolege da se Teheran ne upušta u napade na tankere s naftom i el-en-dži-om koji prolaze kroz moreuz, već da omogući nesmetan protok snabdijevanja, rekli su nekoliko rukovodilaca kompanija, koji su željeli ostati anonimni jer razgovori nisu bili javni.

    Saobraćaj tankera kroz ovaj kritični prolaz praktično je zaustavljen otkako su S-A-D i Izrael pokrenuli bombardovanje tokom vikenda, što je izazvalo iranske raketne napade širom regije.

    Rukovodioci su dodali da su iranski zvaničnici takođe zamoljeni da izbjegavaju napade na izvozne centre poput Katara, koji sam snabdijeva 30 odsto kineskog el-en-dži-a, što je značajan dio ukupnog uvoza, čak i kada se uračunaju isporuke putem cjevovoda i iz drugih izvora.

    Kina do sada je javno iznijela samo ograničene izjave o Iranu, a ministar vanjskih poslova Vang Ji rekao je svom kolegi Abasu Aragčiju u ponedjeljak da, dok Peking podržava napore za očuvanje nacionalne sigurnosti, Teheran treba obratiti pažnju na „razumne zabrinutosti“ svojih susjeda, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

    U saopćenju se nije spominjala energetska snabdijevanja. Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na pisano pitanje o stavu zemlje.

    Na redovnoj konferenciji za novinare, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da je zemlja „duboko zabrinuta“ zbog širenja sukoba.

    Utjecaj rata u Iranu na kinesku ekonomiju trenutno se čini podnošljivim, s mogućim blagim povećanjem inflacije zbog rasta cijena nafte, navodi Blumberg Ekonomiks. Geopolitički, šteta može biti veća i dugotrajnija.

    Kineski petogodišnji plan će pomoći odrediti koliko brzo najveći svjetski zagađivač može smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte i koliku novu podršku pružiti čistoj tehnologiji, postavke politike koje su ključne za određivanje uspjeha svijeta u borbi protiv klimatskih promjena.

    Decenijama su kineski lideri uglavnom ignorisali pozive da uravnoteže ekonomiju prema potrošnji dok su slijedili strategiju rasta fokusiranu na investicije i izvoz.

  • Blagojević: Dodik uz Vašington u borbi protiv terorističkog režima u Teheranu

    Blagojević: Dodik uz Vašington u borbi protiv terorističkog režima u Teheranu

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pruža punu podršku SAD u borbi protiv terorističkog režima u Iranu, izjavio je bivši guverner Ilionisa Rod Blagojević.

    – U ratnim vremenima saznaješ ko su ti pravi prijatelji. Milorad Dodik nije oklijevao da izjavi svoju punu podršku SAD sada kada smo u ratu sa terorističkim iranskim režimom – napisao je Blagojević na Iksu.

    On je naveo da rukovodstvo FBiH, pod uticajem iranskog režima, pokušava da osudi Dodika sa ciljem istjerivanja srpskog stanovništva i stvaranja unitarne islamske BiH.

    – Dodik je potpuno uz SAD uprkos činjenici da ga FBiH, pod uticajem Irana, nastavlja progoniti kako bi mogli da istjeraju srpsko hrišćansko stanovništvo iz BiH, i ostvare svoj cilj stvaranja unitarne muslimanske države u Evropi – dodao je Blagojević.

    Dodik je ranije saopštio kako Republika Srpska podržava napore Izraela i SAD u borbi protiv islamističkog režima u Iranu, koji je odgovoran za širenje radikalizma, obuke mudžahedina u BiH, kao i za podršku globalnom terorizmu.

  • Zašto je Iran napao britansku bazu na Kipru?

    Zašto je Iran napao britansku bazu na Kipru?

    Pista britanske vazduhoplovne baze u RAF Akrotiri na Kipru napadnuta je dva puta u samo dva dana. Prvi napad dogodio se u noći sa nedjelje na ponedjeljak, a drugi u ponedjeljak oko podneva.

    U prvom napadu iranski dronovi oštetili su pistu, dok su u drugom bespilotne letjelice koje su se kretale ka bazi uspješno presretnute, izjavio je portparol baze.

    Reakcije Londona, Nikozije i Brisela

    “To je bio napad bespilotnom letjelicom, a meta je bila pista baze. Oko baze se preduzimaju sve mere opreza”, rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper nakon prvog napada.

    Predsjednik Kipra Nikos Hristodulides pojasnio je da se iranski dron Šahed pao na bazu i dodao da su sve nadležne službe Republike u stanju pripravnosti i pune operativne spremnosti.

    Napad je osudila i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

     

    “Iako Republika Kipar nije bila meta, dozvolite mi da budem jasna: kolektivno, čvrsto i nedvosmisleno stojimo uz naše države članice suočene sa svakom prijetnjom”, navela je fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži “X”.

    Zašto je RAF Akrotiri strateški važna?

    Baza RAF Akrotiri nalazi se na južnom dijelu Kipra, nedaleko od grada Limasol, i predstavlja jednu od najvažnijih britanskih vojnih baza van Ujedinjenog Kraljevstva.

    Ova baza ima izuzetan strateški značaj za Veliku Britaniju i njene saveznike, naročito u kontekstu operacija na Bliskom istoku i u Sredozemlju.

    Otvorena je 1955. godine, dok je Kipar još bio britanska kolonija, jer su britanske snage uočile potrebu za snažnim vojnim prisustvom na ostrvu zbog njegovog strateškog položaja između Evrope, Afrike i Bliskog istoka.

    Istorijska uloga od Suecke krize do danas

    Tokom Suecke krize 1956. godine baza je imala ključnu ulogu u snabdijevanju i koordinaciji britanskih vojnih operacija.

    Nakon što je Kipar 1960. godine stekao nezavisnost, Velika Britanija je zadržala dvije suverene baze na ostrvu: Akrotiri na jugu i Dekelia na istoku. Ove baze su pod britanskom kontrolom, što im omogućava nezavisno funkcionisanje i vojnu autonomiju, iako se nalaze na teritoriji Kipra.

    Akrotiri nije samo vazduhoplovna baza, već ključni strateški centar britanskih oružanih snaga. Služi kao operativna baza za vazduhoplovstvo, logističko čvorište i centar za obavještajne aktivnosti. Omogućava brzo reagovanje u kriznim situacijama, uključujući humanitarne misije, vojne intervencije i protivterorističke operacije.

    Uloga u NATO operacijama i misijama na Bliskom istoku

    Posebno je značajna za britanske i NATO operacije na Bliskom istoku, uključujući Siriju, Irak i Liban. U bazi se nalaze avioni tipa Typhoon, transportni i izviđački avioni, kao i dronovi za nadzor, što joj daje sposobnost sprovođenja širokog spektra vojnih zadataka, prenosi Jutarnji.

    Zahvaljujući položaju na Kipru, baza omogućava britanskim snagama kontrolu nad istočnim Mediteranom. Odatle je moguće pratiti pomorske i vazdušne aktivnosti u regionu i pružiti podršku saveznicima u hitnim situacijama.

    Akrotiri takođe ima važnu ulogu u evakuaciji državljana iz kriznih područja, kao i u humanitarnim misijama u Siriji i Libanu. Često se koristi za operacije nadzora i prikupljanje obavještajnih podataka, što je ključno za praćenje regionalnih sukoba i bezbjednosnih prijetnji.

    Danas RAF Akrotiri ima i značajnu trenažnu funkciju, omogućavajući britanskim pilotima i osoblju obuku u različitim scenarijima. Baza je opremljena savremenom tehnologijom, uključujući radarske i komunikacione sisteme, kao i infrastrukturu za dronove. Pored vojne, ima i diplomatsku ulogu, jer britanske vlasti preko nje održavaju kontakte sa kiparskim vlastima i NATO savezom.

    Tokom posljednjih godina baza je bila ključna za operacije protiv Islamske države i za logističku podršku međunarodnim humanitarnim misijama, a njena sposobnost brze mobilizacije aviona i osoblja čini je jednim od najvažnijih britanskih vojnih uporišta van matične teritorije, prenosi Telegraf.rs.

  • Let Dubai – Beograd bio najpraćeniji na svijetu

    Let Dubai – Beograd bio najpraćeniji na svijetu

    Avion iz Dubaija sa državljanima Srbije, koji je poletio juče tokom večernjih časova, sletio je u Beograd. Let iz Dubaija ka Beogradu nakon polijetanja aviona bio je najpraćeniji na svijetu, kako pokazuje Flight radar.

    Skoro 42.000 ljudi pratilo je u jednom momentu ovaj let, piše Telegraf. Boing 737 sa srpskim državljanima iz Dubaija poletio je kasno sinoć za Beograd.

    Kako navodi Telegraf, Boing 737 sletio je na Beogradski aerodrom u 3.40 po srednjeevropskom vremenu.

    Prvi putnički avioni poletjeli su juče rano popodne po lokalnom vremenu sa aerodroma Abu Dabi nakon privremenog zatvaranja vazdušnog prostora usljed ratnih dejstava u regionu.

    Podaci sa platformi za praćenje letova pokazuju da je prvi poletio Erbas A380 kompanije Etihad Arvejs ka Londonu. Ubrzo su uslijedila poletanja ka Amsterdamu, Parizu, Moskvi, Karačiju, Mumbaju, Islamabadu i Delhiju.

    Ovim letovima prethodilo je poletanje aviona Lufthansa Erbas A380 ka Minhenu, ali prema dostupnim informacijama u tom letu nije bilo putnika.

    Letovi se trenutno preusmjeravaju tako da zaobilaze Persijski zaliv, trasama preko Saudijske Arabije u pravcu istoka, odnosno preko Omana i Omanskog zaliva za operacije ka zapadu.

  • Sukob SAD-a i Irana potresa tržišta i strateške rezerve

    Sukob SAD-a i Irana potresa tržišta i strateške rezerve

    Iranska revolucionarna garda proglasila je zatvaranje Hormuškog moreuza i zaprijetila napadima na sve brodove koji pokušaju proći, dok istovremeno američko-izraelski zračni udari na Iran podižu cijene nafte i otvaraju pitanje političkih posljedica po administraciju predsjednika Donald Trump. Najnovija eskalacija sukoba prijeti globalnoj ekonomiji, ali i unutrašnjim političkim prilikama u Sjedinjenim Američkim Državama uoči novembarskih izbora.

    Iz Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) saopćeno je da je Hormuški moreuz zatvoren za sav pomorski saobraćaj. Brigadni general Sardar Ebrahim Jabbari poručio je da će „svaki brod koji pokuša proći biti zapaljen“, uz upozorenje da „ni jedna jedina kap nafte“ neće stići do Zapada.

    Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, kroz koju dnevno prolazi oko 15 miliona barela nafte, što je trećina globalnog pomorskog transporta ovog energenta. Iako je Teheran kasnije ublažio tvrdnje navodeći da formalna blokada nije proglašena, rizici su naglo porasli – ometanje navigacije, napadi na plovila i rast cijena osiguranja već utiču na tokove isporuke.

    Cijena sirove nafte tipa Brent crude porasla je na više od 82 dolara po barelu, što je rast od 13 posto od 27. februara, da bi se potom blago spustila na oko 80 dolara. Analitičari upozoravaju da bi nastavak napada i eventualna dugotrajnija blokada mogla pogurati cijenu i prema 100 dolara, pa i znatno više.

    Eskalacija je uslijedila nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli nove zračne napade na Iran, osam mjeseci nakon ranijeg bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja. Trump je najavio da će operacije biti nastavljene „snažno i precizno“ dok se ne ostvare zacrtani ciljevi, dok je iranski odgovor uključivao napade na američke baze i infrastrukturu u regiji.

    Tržišta su dodatno uznemirena napadima na energetska postrojenja u Zaljevu, uključujući rafinerije i plinska postrojenja, te privremenim obustavama proizvodnje u pojedinim državama. Osiguravajuće kuće drastično su povećale premije ili u potpunosti povukle pokriće za prolaz kroz Hormuz, dok su pojedini tankeri promijenili rutu ili ostali usidreni.

    Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC i njeni saveznici blago su povećali proizvodnju, ali kapaciteti alternativnih naftovoda ostaju ograničeni i potencijalno izloženi napadima. Analitičari ističu da bi dugotrajniji prekid transporta kroz Hormuz imao znatno veći uticaj na cijene od dosadašnjih udara.

    Rast cijena nafte direktno se prelijeva na cijene goriva u SAD-u. Prema procjenama Federalnih rezervi Dallasa, poskupljenje Brenta od 10 dolara po barelu može povećati cijenu galona benzina za 0,25 dolara u roku od nekoliko dana, dok se pojeftinjenja prenose znatno sporije.

    U takvim okolnostima, Trump bi mogao posegnuti za strateškim rezervama nafte, koje trenutno iznose oko 415 miliona barela. Ipak, procjene pokazuju da bi pri značajnom dnevnom trošenju te rezerve mogle trajati svega nekoliko mjeseci, dok neizvjesnost sukoba može potrajati znatno duže.

    Ishod krize zavisit će od tri ključna faktora: obima iranskih napada na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, mogućnosti sigurnog transporta nafte do tržišta i političkog razvoja unutar samog Irana. Bez obzira na scenarij, jasno je da se energetska i geopolitička kriza međusobno prepliću, stvarajući rizike koji daleko nadilaze granice Bliskog istoka.

  • Usvojen plan kapitalnih investicija za dvije godine težak 300 miliona KM

    Usvojen plan kapitalnih investicija za dvije godine težak 300 miliona KM

    Skupština grada Banjaluka usvojila je večeras Plan kapitalnih investicija za period 2026–2028. godina u iznosu od 300.169.000 KM, koji su odbornici podržali jednoglasno.

    Predsjednik Skupštine Ljubo Ninković rekao je da je ovaj prijedlog prihvaćen uz amandmane odbornika SNSD-a Bogoljuba Zeljkovića i gradonačelnika Draška Stanivukovića.

    Ninković je naveo da je jednoglasnu podršku dobio i Program razvoja sporta grada sa prioritetnim oblastima finansiranja za ovu godinu u iznosu od 3.200.000 KM.

    – To su dosad najveća izdvajanja za banjalučki sport – istakao je Ninković.

    On je rekao da su odbornici podržali i odluku o visini vrijednosti nepokretnosti po zonama koja će biti 12 odsto, napomenuvši da je skupštinska većina uložila amandman i da nije mogla prihvatiti prijedlog gradonačelnika da bude 25,8 odsto.

    – Razumijemo potrebu i da su povećani životni troškovi i sve drugo, ali ne može sve preko leđa građana Banjaluke – naglasio je Ninković.

    On je rekao da podršku nisu dobila dva regulaciona plana – za prostor kružnog toka na Bulevaru cara Dušana i “Aleja-Park”, dio koji obuhvata jezero prema tržnom centru “Delta planet” jer bi time legalizovali nelegalno izvedene radove.

    Podršku danas nisu dobili ni konsolidovani izvještaji o izvršenju budžeta grada za 2024. i za prvih šest mjeseci 2025. godine, te Prijedlog odluke o planiranju neutrošenih namjenskih sredstava i neutrošenog suficita iz prethodnog perioda, kao ni Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduženju grada.

    Odbornici su prihvatili tačku dnevnog reda koja se odnosila na uvrštavanje na listu spomenika od velikog značaja spomen-obilježja žrtvama ustaškog terora u Duralama, u mjesnoj zajednici Prijakovci.

    Na redovnoj sjednici, započetoj 19. februara, razmatrano je ukupno 59 tačaka, a Ninković je rekao da su odbornici danas radili 12 časova, te da je naredno redovno skupštinsko zasjedanje predložio za 24. mart, a odbornicima je za 12. mart najavio sjednicu Kolegijuma.

    – Mislim da je dovoljno 10 dana i da Gradska uprava počne sa dostavljanjem materijala – istakao je Ninković.

  • Opet poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Opet poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Proteklih dana, cijena goriva u Srpskoj u prosjeku otišla za 7 feninga po litru.

    Trenutno, prosječna cijena dizela na benzinskim pumpama u Banjaluci kreće se od 2,36 do 2,42 KM.

    Kako su saopštili iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, razlog poskupljenja goriva kod nas jeste povećanje rafinerijskih cijena.

    – Njihov rast je prouzrokovan rastom berzanskih kotacija naftnih derivata zbog straha da će eventualni sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država uticati na ponudu derivata na tržištu – rekli su iz ove grupacije.

    Naftaši poručuju da nas narednih dana očekuje novo poskupljenje goriva. Razlog je to što je litar goriva u nabavci poskupio za 20 feninga. Za otprilike toliko će uskoro otići i cijena goriva u maloprodaji, poručuju distributeri.

    Za rezervoar od 50 litara trenutno je potrebno oko 120 KM, a nakon ovog poskupljenja ista količina goriva koštaće oko 130 KM.

    Kako kažu naftaši, na svjetskom tržištu vlada manja ponuda nafte, što, lančano, dovodi do poskupljenja naftnih derivata.

    Poručuju da se nabavka naftnih derivata odvija nesmetano, te da domaće benzinske pumpe imaju dobre zalihe goriva, zbog čega, naglašavaju, ne bi trebalo da dođe do nestašice.  Nadaju se da će ova kriza biti kratkog daha, te da će se i prilike na tržištu brzo stabilizovati.

    Podsjetimo, globalne cijene nafte skočile su za čak 13 odsto nakon intenzivnih američko-izraelskih udara na Iran.

  • Više od 500 mrtvih u napadima na Iran, SAD razmatraju jačanje snaga na Bliskom istoku

    Više od 500 mrtvih u napadima na Iran, SAD razmatraju jačanje snaga na Bliskom istoku

    Izraelska vojska potvrdila je da je izvela istovremene zračne napade na Teheran i Bejrut, dok američki zvaničnici razmatraju dodatno vojno angažovanje na Bliskom istoku, uključujući moguće premještanje sistema protuzračne odbrane iz Južne Koreje.

    Izraelske odbrambene snage (IDF) saopćile su da „trenutno izvode istovremene ciljane zračne napade na vojne ciljeve u Teheranu i Bejrutu“. Portparol IDF-a Avichay Adraee naveo je da je u toku talas opsežnih zračnih udara.

    Napadi su uslijedili oko sat vremena nakon što je IDF izdao hitno upozorenje stanovnicima južnih predgrađa Bejruta i desetinama sela, pozivajući ih na evakuaciju. Prema navodima izraelske vojske, mete su „vojni ciljevi terorističkih organizacija“.

    Uprkos tim tvrdnjama, dosadašnji napadi, prema dostupnim informacijama, imali su za posljedicu veliki broj civilnih žrtava, među kojima su žene i djeca. U izraelsko-američkim napadima na Iran do sada je, prema posljednjim podacima, ubijeno više od 500 osoba.

    Južnokorejski portal Chosun objavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju premještanje sistema THAAD i Patriot iz Južne Koreje na Bliski istok zbog tekuće vojne operacije protiv Irana. Američki predsjednik Donald Trump je 1. ovog mjeseca u intervjuu za The New York Times izjavio da će operacija nazvana „Epski gnjev“ trajati četiri do pet sedmica.

    Prema procjenama, ukoliko se američki zračni udari produže, vojna sredstva i trupe američkih snaga stacioniranih u Južnoj Koreji mogle bi biti raspoređene na Bliski istok. Među potencijalno premještenim sredstvima navode se sistemi Patriot i THAAD, kao i sredstva za nadzor i izviđanje, uključujući bespilotne letjelice MQ-9 „Reaper“ raspoređene u zračnoj bazi Gunsan.

    Podsjeća se da su Sjedinjene Države u junu prošle godine, prije operacije „Ponoćni čekić“ usmjerene na iranska nuklearna postrojenja, rotacijski rasporedile tri od osam Patriot baterija Američkih snaga u Koreji na Bliski istok, kako bi se pripremile za moguće iranske odmazde. Više od 500 pripadnika tih snaga i baterije Patriot vratili su se u Južnu Koreju u oktobru prošle godine.

    Britanski Financial Times je, pozivajući se na američkog vojnog zvaničnika, objavio da je tokom prošlogodišnjeg „12-dnevnog rata“ potrošeno do 150 THAAD projektila, uz izraženu zabrinutost zbog mogućeg nedostatka ukoliko se sukob produži.

    Generalni sekretar Foruma za odbrambena istraživanja Koreje Shin Jong-woo izjavio je da će „SAD vjerovatno iskoristiti borbenu moć i sredstva USFK-a“ ako se zračni udari produže. S druge strane, viši istraživač Korejskog instituta za strateška istraživanja Im Cheol-gyun upozorio je da bi raspoređivanje protuzračnih sredstava iz Južne Koreje moglo predstavljati ozbiljan problem s obzirom na prijetnje balističkim projektilima iz Sjeverne Koreje.

    Izvor iz Cheong Wa Daea naveo je da se „kada je riječ o operativnoj upotrebi snaga USFK-a, konsultacije između Južne Koreje i SAD-a uvijek provode“, uz napomenu da se vodi računa o očuvanju zajedničke odbrambene spremnosti. Na upit lista, USFK je odgovorio da se za dodatne informacije kontaktira Ministarstvo odbrane SAD-a.

    Ministar odbrane Južne Koreje Ahn Gyu-back je 2. ovog mjeseca, na zahtjev američkog podsekretara za politiku u Ministarstvu odbrane Elbridgea Colbyja, obavio telefonski razgovor i saslušao američki stav o operaciji protiv Irana. Ministarstvo je saopćilo da su obje strane ponovo potvrdile čvrstinu saveza između Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država uprkos promjenjivom međunarodnom sigurnosnom okruženju.

  • Oktobarski izbori pred tehnološkim testom

    Oktobarski izbori pred tehnološkim testom

    Primjena savremenih tehnologija na oktobarskim izborima izazvala je oštre političke podjele. Dok jedni tvrde da su one ključne za vraćanje povjerenja u izborni proces, drugi upozoravaju da se iza svega krije pokušaj manipulacije izbornom voljom građana.

    Kako među domaćim akterima nije postignut dogovor, intervenciju je preuzeo Kristijan Šmit. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona omogućio je upotrebu novih tehnologija, koje su već testirane na više od 450 biračkih mjesta tokom lokalnih izbora.

    Njegova intervencija nije se zaustavila na zakonskim izmjenama. Na njegov zahtjev, zamjenik ministra finansija u Savjetu ministara BiH Muhamed Hasanović potpisao je instrukciju kojom je obezbijeđeno 112,5 miliona KM za nabavku opreme, pri čemu je ministar finansija Srđan Amidžić zaobiđen u tom procesu.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik takav potez ocjenjuje neprihvatljivim i suprotnim ustavnim i zakonskim procedurama. Smatra da se uvođenjem tehnologija pokušava uticati na krajnji ishod izbora.

    – Sada pokušavaju da nam nametnu tehnologije koje bi trebalo da obezbijede izborne rezultate koji njima odgovaraju i zato je takva žurba jer se radi o jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi na nivou BiH koju čine muslimanske sećije i koju čine naravno stranci koji pokušavaju da završe ovaj svoj pir putem tih tehnologija – tvrdi Dodik.

    On je dodao da će Republika Srpska „adekvatno odgovoriti na želje muslimana da sa Šmitom nametnu tehnologije“.

    U narednom periodu planirano je raspisivanje tendera za nabavku opreme, potom testiranje sistema i obuka članova biračkih odbora. Paralelno s tim, građanima bi trebalo pojasniti kako će izgledati procedura glasanja, s obzirom na to da se izborni dan brzo približava.

    Za razliku od Dodika, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović smatra da izbori bez tehnološke podrške nemaju svrhu. On ističe da su prethodni izborni ciklusi pokazali ozbiljne slabosti sistema.

    – Mislim da izbori bez novih tehnologija nemaju nikakvog smisla, što su pokazali posljednji, ali i svi prethodni izbori, koji su obilovali brutalnim manipulacijama i prekrajanjima izborne volje građana, pogotovo u sredinama poput Doboja i Zvornika, koje su to usavršile do detalja. Smatram da bez savremenih tehnologija ne treba izlaziti na izbore – kategoričan je on.

    Vukanović ocjenjuje i da se proces nabavke opreme odvija sporo i neefikasno.

    – Jasno je da postoje centri moći koji najviše kradu glasove, to su oni koji se najviše bune, SNSD i HDZ BiH. Oni rade na opstrukciji nabavke tehnologija. CIK mora da završi taj posao i da bar malo vrati povjerenja u izborni proces u BiH – kaže Vukanović.

    Iz Koalicije „Pod lupom“ poručuju da očekuju primjenu novih rješenja već u oktobru. Srđan Ostojić navodi da postojeći pravni okvir omogućava implementaciju tehnologija i bez dodatnih izmjena zakona, uz prilagođavanje pravilnika.

    – Kada su u pitanje nove tehnologije, trenutni zakonski okvir predviđa mogućnost da se one mogu implementirati i bez mogućih izmjena Izbornog zakona budući da je potrebno samo unijeti izmjene u popratnu dokumentaciju, tj. pravilnike kada je u pitanju sama implementacija. Mi se nadamo da će doći do toga i da će nove tehnologije biti implementirane na izborima u oktobru ove godine – kaže on.

    Ostojić upozorava da je pred izbornom administracijom ozbiljan organizacioni zadatak. Naglašava da će uvođenje skenera zahtijevati prilagođavanje formata glasačkih listića, ali da se sam način glasanja ne mijenja.

    – U ovom trenutku ne možemo prejudicirati sve potencijalne probleme kojih će biti na terenu. Znamo da sa skenerima mora doći do korekcije kada je u pitanju sam format glasačkog listića. Bitno je naglasiti da se ne mijenja princip glasanja. Glasa se i dalje olovkom i papirom, ali je izmijenjen način na koji se obrađuju podaci. Glasački listići moraju prvo proći kroz skener. Tek ostaje da se vidi šta su eventualni problemi i nedostaci cijelog procesa – kaže Ostojić.

    Rasprava o modernizaciji izbornog procesa tako ostaje otvorena, uz podijeljene stavove političkih aktera. Dok jedni tehnologiju vide kao sredstvo za zaštitu izborne volje, drugi u njoj prepoznaju prijetnju i politički pritisak, a konačnu ocjenu daće predstojeći izbori.

  • UKC RS o tragičnoj smrti djeteta u banjalučkom vrtiću

    UKC RS o tragičnoj smrti djeteta u banjalučkom vrtiću

    Univerzitetski klinički centar Republike Srpske se oglasio o djetetu koje je danas preminulo u jednom banjalučkom vrtiću.

    Za “Nezavisne” je iz ove ustanove potvrđeno da je pacijent kod njih dovezen kolima Službe Hitne pomoći Doma zdravlja Banjaluka bez znakova života.

    “Pacijent je dovezen intubiran te primljen u intezivnu njegu Klinike za dječije bolesti u 14.15 časova gdje je nastavljeno sa mjerama već započete reanimacije”, stoji u saopštenju UKC Republike Srpske.

    Prema riječima Olivere Ljuboja, načelnice Klinike za dječije bolesti UKC-a Republike Srpske preduzete su sve mjere reanimacije, ali i pored svih napora ljekara nije bilo pozitivnog odgovora, te je u 14.45 konstatovana smrt pacijenta.