VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plenković: Gužva na granici sa Crnom Gorom uglavnom zbog albanskih državljana

    Plenković: Gužva na granici sa Crnom Gorom uglavnom zbog albanskih državljana

    Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je velike gužve na na graničnom prelazu Konavle, između Hrvatske i Crne Gore, ocijenivši da su to uglavnom albanski državljani koji žive i rade u zemljama zapadne Evrope.

    Na graničnom prelazu Karasovići na ulazak u Crnu Goru iz Hrvatske juče se čekalo i do 10 sati, pa je gradonačelnik Opštine Konavle Božo Lasić aktivirao Štab civilne zaštite, navodeći da su Konavle “praktično paralizovana”, javio je HRT.

    – U Bavarskoj su završile školske obaveze, krenuli su praznici u nama najbližoj velikoj njemačkoj zemlji, otuda je i ovako veliki broj ljudi. Ovo što se dogodilo prema Crnoj Gori, mahom su albanski državljani koji žive i rade u zapadnoj Evropi, a koji su krenuli ovim putem i koji im je najkraći – rekao je Plenković juče u Imotskom.

    Dodao je da u svakom slučaju treba riješiti brzu cestu od Dubrovnika do Čilipa, pa i dalje prema granici s Crnom Gorom, međutim, kaže, očito je i da novi sistem ulaska i izlaska iz zemlje donekle usporava situaciju.

    – Ako imate političko nastojanje, pa i konsenzus, da se sprečavaju svi mogući aspekti nezakonitih migracija, jedan od načina da to radite su sistemske kontrole, a to znači da svi ulaze u veliki zajednički kompjuterski sistem. Onda to, nažalost, kad su ovako intenzivni ljetni mjeseci, nekada izaziva gužve – naveo je Plenković, uz apel svima na strpljenje.

    Gradonačelnik Konavla Božo Lasić upozorio je da višesatna čekanja stvaraju veliku nervozu među putnicima i lokalnim stanovništvom.

    Istakao je da su pojedine porodice zbog iscrpljenosti morale da potraže ljekarsku pomoć u dubrovačkoj Hitnoj službi, zbog čega je i donesena odluka o aktiviranju Štaba civilne zaštite.

  • Tuča u Banjaluci: Dvojica uhapšena, jedan odbio testiranje na alkohol i drogu

    Tuča u Banjaluci: Dvojica uhapšena, jedan odbio testiranje na alkohol i drogu

    Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka uhapsili su D.M. i A.M. iz Banjaluke zbog sumnje da su počinili krivično djelo tjelesna povreda.

     

    Fizički obračun nakon svađe

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Banjaluka, dvojica osumnjičenih su se juče oko 3.45 časova, nakon verbalne rasprave, fizički sukobila.

    Alkotestiranjem je kod A.M. utvrđeno prisustvo 0,72 promila alkohola u organizmu, dok je D.M. odbio da se podvrgne ispitivanju na prisustvo alkohola i opojnih droga.

    Policija nastavlja rad na dokumentovanju ovog slučaja.

    Napali muškarca i maloljetnika

    Takođe u odvojenim aktivnostima, službenici Policijske uprave Banjaluka uhapsili su P.K. iz Čelinca i M.M. iz Bijeljine zbog sumnje da su počinili krivično djelo tjelesna povreda.

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Banjaluka, osumnjičeni se terete da su 26. jula oko 2.40 časova u Banjaluci fizički napali muškarca i maloljetno lice iz Banjaluke.

    U napadu su oba oštećena zadobila tjelesne povrede.

    Nakon identifikacije, P.K. i M.M. uhapšeni su 31. jula, a po okončanju kriminalističke obrade i kompletiranja predmeta protiv njih će Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka biti dostavljen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

    Povrijeđen vozač nakon slijetanja s kolovoza

    U odvojenom događaju, policijski službenici obavili su uviđaj saobraćajne nezgode koja se dogodila juče oko 2.30 časova na regionalnom putu Kneževo – Karanovac, u mjestu Tisovac.

    Do nezgode je došlo kada je O.B. iz Banjaluke, upravljajući automobilom opel sletio s kolovoza.

    Vozač je zadobio tjelesne povrede i zbrinut je u Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske.

    Policija će utvrditi sve okolnosti koje su dovele do ove saobraćajne nezgode.

    I kod Gradiške povrijeđen vozač

    Vozač Ž.G. iz Gradiške teško je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u nedjelju popodne na magistralnom putu Banjaluka – Gradiška, u mjestu Rovine.

    Kako je saopšteno iz PU Gradiška, nezgoda se dogodila oko 16.20 časova kada je Ž.G., upravljajući putničkim automobilom marke pežo iz za sada neutvrđenih razloga sletio s kolovoza.

    Uviđaj su obavili policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Gradiška.

    U ovoj saobraćajnoj nezgodi vozač je zadobio teške tjelesne povrede, dok je na automobilu pričinjena materijalna šteta.

    Policija radi na utvrđivanju svih okolnosti koje su dovele do slijetanja vozila s kolovoza.

  • Vučić i Dodik u Janjskim otokama: Srbija i Srpska nastavljaju zajedničke projekte i podršku povratnicima

    Vučić i Dodik u Janjskim otokama: Srbija i Srpska nastavljaju zajedničke projekte i podršku povratnicima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi danas u Republici Srpskoj, gdje je zajedno sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom posjetio Janjske otoke kod Šipova, odakle nastavlja obilazak srpskih povratničkih sredina u Federaciji BiH, uključujući Kuprešku visoravan, Janj i Bugojno.

    Tokom razgovora sa lokalnim stanovništvom i predstavnicima opštine, Vučić je istakao da je prioritet otvaranje novih radnih mjesta, navodeći primjer Drvara, gdje bi, kako je rekao, posao moglo dobiti između 50 i 60 žena.

    – Razmislite šta vam je važnije, to ili put do manastira – upitao je načelnika opštine, koji je odgovorio da je proizvodni pogon prioritet.

    Vučić je podsjetio da dio njegove porodice sa majčine strane vodi porijeklo iz Janja, naglašavajući posebnu emotivnu vezu sa ovim krajem.

    – Ovdje su sve Srbi. Poslije ćemo ići u Vodice, gdje se jedan čovjek vratio i gdje se prvi put poslije mnogo vremena rodilo dijete. Volio bih da novinari pokažu svima kakva je ljepota ovdje. Vidite zastave Srbije na svakom mjestu, ljudi su željeli da pokažu koliko vole Srbiju – rekao je Vučić.

    On je poručio da je tokom mandata obišao veliki broj mjesta u kojima raniji državni zvaničnici, kako je naveo, nikada nisu bili, te naglasio da je ekonomski razvoj ključ budućnosti.

    – Moramo da se posvetimo razvoju ekonomije. To je ono što nam donosi prednost i obezbjeđuje sigurnu budućnost – istakao je predsjednik Srbije.

    Govoreći o odnosima Srbije i Republike Srpske, Vučić je zahvalio Republici Srpskoj na podršci u ključnim nacionalnim pitanjima.

    – Republika Srpska nikada nije priznala takozvano Kosovo i uvijek je bila uz Srbiju. Srpski narod iz Republike Srpske mnogo je učinio za Srbiju i uvijek je bio uz nas na svakom mjestu u svijetu – rekao je Vučić.

    Naglasio je da su razgovor, međusobno razumijevanje i poštovanje temelj dobrih odnosa, poručivši da će Srbija nastaviti da bude uz Republiku Srpsku.

    Vučić se osvrnuo i na pitanje nacionalnog identiteta, poručivši da od svih traži samo poštovanje prema srpskom narodu.

    – Sve što tražimo jeste da nas nazivate Srbima. Ne vojvođanskim, ne istočnosrpskim, ne bosanskim, ne hrvatskim – svi smo Srbi. Nemamo problem što živimo u više država, već sa pokušajima da se umanji naš nacionalni identitet – rekao je Vučić.

    Dodao je da će večeras u porodičnoj kući u Čipuljiću ugostiti svoje komšije, među kojima će biti i Bošnjaci i Hrvati.

    – Svi su dobrodošli. Ja pokazujem poštovanje i očekujem da ga pokažu i drugi. Ako neko ne želi ni da izgovori Republika Srpska, koja je dejtonska i ustavna kategorija, teško je očekivati međusobno povjerenje i poštovanje – rekao je Vučić.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je Vučiću na posjeti, ističući da je Srbija za vrijeme njegovog mandata pružila najveću podršku Republici Srpskoj.

    – Drago mi je što smo danas u Šipovu i što ćemo zajedno posjetiti naše ljude u Federaciji BiH. Ovo je način da se pomogne našem narodu, a Srbija je za vrijeme predsjednika Aleksandra Vučića učinila najviše za Republiku Srpsku – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su, kako je naveo, ranije odnosi između Srbije i Republike Srpske bili znatno drugačiji.

    – Nekada smo imali samo bratske zagrljaje i lijepe riječi, ali malo konkretne pomoći. Danas je potpuno drugačije. Naši građani više nemaju status stranaca kada se liječe ili studiraju u Srbiji. Kada je predsjednik Vučić saznao za te probleme, oni su riješeni i danas naši ljudi imaju ista prava kao građani Srbije – rekao je Dodik.

    Govoreći o regionalnim odnosima, Dodik je ocijenio da pojedini politički krugovi u Sarajevu Srbiju doživljavaju kao problem upravo zbog njenog ekonomskog i političkog jačanja.

    – Vučić nije razvijao Srbiju da bi bilo kome prijetio, već da bi bila snažna i uspješna država. Nažalost, postoje oni kojima upravo takva Srbija smeta – zaključio je Dodik.

    Prije dolaska u Šipovo, Vučić je objavio video-snimak sa jezera Balkana, poručivši da su očuvanje regionalne stabilnosti i snažan privredni rast jedina garancija uspjeha i budućeg razvoja Srbije.

  • Mogući mir između SAD i Irana spustio cijene energenata

    Mogući mir između SAD i Irana spustio cijene energenata

    Cijene nafte naglo su pale u nedjelju uveče nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će narediti američkim snagama da odustanu od novih udara na Iran, jer je, kako tvrdi, dogovor o okončanju sukoba na Bliskom istoku blizu.

    Moguće smirivanje sukoba, koji traje duže od pet mjeseci, otvorilo bi prostor da tankeri ponovo isplovljavaju iz Persijskog zaliva. Tokom borbi tamo su ostali blokirani brodovi koji prevoze naftu i druge proizvode, što je dodatno opteretilo globalno tržište energenata.

    Cijena američke sirove nafte pala je u nedjelju uveče pet odsto, na 80,79 dolara po barelu. Brent, međunarodni referentni standard, takođe je oslabio pet odsto i spustio se na 83,87 dolara po barelu.

    Tržište je snažno osciliralo otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara pokrenuli napade na Iran. Tokom proljeća cijena nafte više puta je prelazila 100 dolara po barelu, a rast se potom prelio i na troškove benzina, avionskog goriva i brojnih proizvoda koji se transportuju dizelom.

    Vozači su zbog toga skuplje plaćali gorivo, a putnici avionske karte. U pojedinim državama zalihe goriva su se smanjile, pa su uvedena ograničenja i povremeno zatvarane škole i državne kancelarije.

    Istovremeno, naftne i gasne kompanije tokom proljeća ostvarile su veliku dobit jer brodari, zbog borbi u Hormuškom moreuzu, uskom plovnom putu uz Iran, nisu mogli prolaziti kroz jednu od ključnih svjetskih energetskih ruta.

    Uprkos padu zabilježenom u nedjelju uveče, cijene američke sirove nafte ostale su oko 20 odsto više nego prije početka sukoba.

  • Ko je general Čajko, meta napada u moskovskom restoranu?

    Ko je general Čajko, meta napada u moskovskom restoranu?

    U eksploziji koja je u subotu odjeknula u moskovskom restoranu Balzi Rossi poginule su tri osobe, a više od 20 je povrijeđeno.

    Prema podacima Nacionalnog antiterorističkog odbora Rusije, eksplozivnu napravu u restoran je unijela dostavljačica, koja je takođe poginula, kao i pripadnik obezbjeđenja koji je pokušao da je zaustavi.

    U restoranu je u tom trenutku proslavljan 55. rođendan general-pukovnika Aleksandra Čajka, komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije.

    Proslavi je prisustvovao veliki dio vojnog vrha Rusije, uključujući brojne generale i druge visoke oficire.

    Prema posljednjim informacijama, 17 ruskih državljana nalazi se u kritičnom stanju nakon eksplozije i prevezeni su u bolnice.

    Na mjesto događaja upućene su specijalne jedinice, a novinarima je zabranjen pristup tom području.

    General nije povrijeđen u napadu, a Telegram kanali bliski ruskim vlastima potvrdili su da je bio domaćin proslave, prenosi Meduza.

    Ako je zaista bio meta atentata, Aleksandar Čajko jedan je od najviše rangiranih ruskih generala na kog je pokušan atentat od početka rata u Ukrajini. Za komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga imenovan je u maju 2026. godine, a prije toga obavljao je niz ključnih vojnih dužnosti. Predvodio je ruske vojne operacije u Siriji i ofanzivu na Kijevsku oblast 2022. godine.

    Protiv njega su iznesene brojne optužbe za ratne zločine. Nalazi se pod sankcijama Velike Britanije i Evropske unije, dok istovremeno nosi titulu Heroja Rusije, koju mu je Vladimir Putin dodijelio 2020. godine, prenosi Index.

    Vojna karijera

    Aleksandar Jurjevič Čajko rođen je 27. jula 1971. godine u Moskovskoj oblasti. Završio je Suvorovsku vojnu školu, a vojnu karijeru započeo je kao kadet. Godine 1992. služio je u Zapadnoj grupi snaga u Njemačkoj.

    Po povratku u Rusiju napredovao je u Moskovskom vojnom okrugu i postao komandant Druge tamanske divizije.

    Akademiju Frunze završio je 2001, a Vojnu akademiju Generalštaba 2012. godine, najvažniju ustanovu za školovanje najvišeg komandnog kadra ruske vojske. Čin general-majora dobio je 2013, a do 2017. komandovao je Prvom tenkovskom armijom, čiji su dokumenti kasnije pali u ruke ukrajinske vojske tokom povlačenja iz Kijevske oblasti.

    Optužbe zbog djelovanja u Siriji

    Njegovo ime najčešće se povezuje s djelovanjem u Siriji, gdje je u dva navrata – od septembra 2019. do novembra 2020. godine, te ponovo 2021. – komandovao kompletnim ruskim vojnim kontingentom.

    Human Rights Watch objavio je 2020. godine izvještaj u kojem analizira djelovanje ruske vojske u Siriji, uključujući period kada je Čajko bio na njenom čelu.

    Prema navodima te organizacije, tokom komandovanja Sergeja Surovikina, Aleksandra Serdjukova i Aleksandra Čajka u borbama je poginulo najmanje 1.600 civila, uglavnom u području Idliba. U izvještaju se pominju i napadi na bolnice izvedeni u vrijeme kada je Čajko komandovao ruskim snagama.

    Human Rights Watch dokumentovao je 46 napada na objekte za koje nije utvrđeno vojno prisustvo, što je, prema njihovoj ocjeni, isključivalo mogućnost slučajnosti. Ipak, organizacija nije pronašla konkretne dokaze koji bi te operacije direktno povezali s Čajkovim naređenjima.

    Optužbe za napade na škole i bolnice iznošene su i pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Rusija je raspolagala koordinatama bolnica koje je dobila kroz mehanizam UN za dekonflikciju, ali su ti objekti uprkos tome napadani.

    Čajko je u januaru 2020. lično izvještavao Vladimira Putina i tadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua o toku operacija, zbog čega se smatra da je morao biti upoznat s djelovanjem svojih jedinica.

    Po završetku misije u Siriji odlikovan je titulom Heroja Rusije, dok ga je Velika Britanija u junu 2022. godine uvrstila na listu sankcionisanih osoba zbog podrške režimu Bašara al Asada.

    Uloga u Ukrajini

    Čajka takođe terete i za navodne ratne zločine u Ukrajini.

    General Čajko je 2022. godine komandovao Istočnom grupom snaga Rusije. Jedinice pod njegovom komandom optuživane su za masovna ubistva, mučenja i široko rasprostranjeno uništavanje civilnih objekata u Buči.

    Ukrajinski tužioci navode da nemaju dokaze da je Čajko izdavao naređenja za konkretne zločine, ali ističu da su oni počinjeni dok je bio na čelu operacije.

    Raniji napadi na visoke ruske oficire

    U Moskvi je ranije ubijen načelnik Jedinica za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Igor Kirilov. Poginuo je u blizini svoje kuće u eksploziji bombe postavljene na električni trotinet.

    U ulazu svoje zgrade u Moskvi napadnut je i zamjenik načelnika ruske vojne obavještajne službe GRU Vladimir Aleksejev. Na njega je pucano iz vatrenog oružja, a prema posljednjim informacijama nalazi se u teškom stanju.

  • Ubistvo u Sarajevu: Mladić izboden nožem

    Ubistvo u Sarajevu: Mladić izboden nožem

    Policija u Sarajevu uhapsila je u nedjelju uveče, 2. avgusta, M.K. (47) iz Sarajeva zbog sumnje da je u Starom Gradu usmrtio H.B. (28).

    Saopšteno je to iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, a prema navodima policije, Operativni centar MUP-a Kantona Sarajevo primio je u 22.50 časova dojavu da je u ulici Ablagijin sokak, na području Mjesne zajednice Mošćanica, jedna osoba povrijeđena nožem.

    Policijski službenici su po dolasku na lice mjesta potvrdili navode iz prijave, a ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo konstatovao je smrt 28-godišnjeg muškarca.

    Iz Uprave policije navode da je osumnjičeni M.K. uhapšen u 23 časa zbog sumnje da je počinio ubistvo.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, koji je rukovodio uviđajem.

    Uviđaj su obavili pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, dok je istraga o okolnostima ubistva u toku.

  • Lidl traži više od 1.125 radnika u BiH

    Lidl traži više od 1.125 radnika u BiH

    Lidl Bosna i Hercegovina pokrenuo je najveći talas zapošljavanja do sada, u kojem traži više od 1.125 radnika u logistici i prodaji. Konkursi obuhvataju 21 grad i opštinu, među kojima su Banjaluka, Laktaši i Gradiška, a iskustvo u trgovini nije obavezno.

    Prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici otvorene su od 1. avgusta do 6. septembra. Drugi konkurs, za više od 1.000 prodavača, trajaće od 15. avgusta do 30. septembra.

    Posao u 21 gradu i opštini

    Radnici u prodaji biće traženi u Banjaluci, Laktašima, Gradišci, Doboju, Modriči, Bijeljini, Brčkom, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću i još deset gradova i opština.

    Početak rada zavisiće od dinamike otvaranja prodavnica, a novozaposleni će prethodno proći obuku. Lidl još nije objavio kada će prve prodavnice u BiH početi da rade.

    „Pokrenuli smo naš najveći, ali ne i posljednji talas zapošljavanja“, rekao je Faruk Kovač, rukovodilac sektora korporativnih poslova Lidla BiH.

    Kompanija trenutno ima oko 400 zaposlenih, a novim konkursima planira da tim proširi za više od hiljadu ljudi.

    Iskustvo nije obavezno

    Zaposleni u prodavnicama obavljaće različite poslove, od rada na kasi i u pekari do slaganja robe i usluživanja kupaca. Potrebne su završena srednja škola, motivacija i spremnost za učenje.

    Iz kompanije navode da radnicima nude dva slobodna dana sedmično, plaćen prekovremeni rad i platu iznad tržišnog prosjeka, ali konkretni iznosi nisu objavljeni.

    Prijave se podnose putem Lidlove stranice za zapošljavanje, dok će datum početka rada prodavnica biti saopšten naknadno.

  • Šeranić: Potpuna rekonstrukcija bolnice u Prijedoru značiće mnogo kako za pacijente, tako i za same zdravstvene radnike

    Šeranić: Potpuna rekonstrukcija bolnice u Prijedoru značiće mnogo kako za pacijente, tako i za same zdravstvene radnike

    Potpuna rekonstrukcija i modernizacija Bolnice “Mladen Stojanović” u Prijedoru značiće mnogo kako za pacijente, tako i za same zdravstvene radnike, jer će doći do proširenja samog spektra usluga koje će se moći raditi u bolnici, istakao je u Јutarnjem programu RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    – To automatski znači nešto vrlo slično kao što je bilo u Trebinju i Doboju, da građani sa te regije neće moći ići u druge zdravstvene ustanove, nego će moći ono što im treba da odrade u samom Prijedoru – rekao je ministar.

    S druge strane, kaže on, vrlo je važno pomenuti zdravstvene radnike koji rade u bolnici, a koji će dobiti potpuno nove i mnogo bolje uslove što se tiče pružanja i rada u odnosu na ono što imaju sada.

    – Kada govorimo o bolnici u Prijedoru, ona je 1985. počela sa radom i to je nekih punih 40 godina kako je bolnica krenula da pruža zdravstvenu zaštitu. Što se tiče same bolnice, od tada nisu rađena nikakva veća ulaganja. Bolnica je kao takva namjenski pravljena za bolnički objekat i što se tiče svoje konstrukcije i gabarita odgovara svemu onome što je potrebno samoj toj regiji. Na kraju krajeva odgovarala je i prije 1991. u tom periodu otkad je osnovana, a svakako i dan-danas – istakao je Šeranić.

    Naveo je da je Vlada izdvojila nekih 300-400 hiljada KM za bolnicu da ona obavi javnu nabavku idejnog projekta, odnosno rješenja za rekonstrukciju same bolnice, odnosno modernizaciju.

    – Ministarstvo je imenovalo jedan tim koji je bio pomoć bolnici u okviru razgovora šta je potrebno, u kojoj kom pravcu da se usmjeri s obzirom da Ministarstvo ima značajno iskustvo po pitanju rekonstrukcije i želimo da onu praksu bolničkih ustanova prenesemo u bolnicu na Prijedoru – navo je on.

    U tom smislu su davali savjete što se tiče idejnog rješenja.

    – Bitno je da će to podrazumijevati adaptaciju, odnosno rekonstrukciju i dogradnju određenih aneksa same bolnice, što će ukupno činiti 32.257 metara kvadratnih koji će biti u opticaju cijelog rada. To podrazumijeva dogradnju glavnog objekta bolnice u smislu proširenja kapaciteta i potpunu rekonstrukciju same bolnice. Kad kažem potpunu, to znači da će se zidovi potpuno ogoliti – naveo je Minić.

    On je naglasio da će biti napravljeni novi ulazi, prilazi i sve što je potrebno za bolju funkcionalnost objekata.

    – Imaćmo novu informatičku mrežu, poboljšanu elektrifikaciju, vodovod i kanalizaciju. Biće nabavljena i nova medicinska i nemedicinska oprema – dodao je Šeranić.

  • Mađarska gasi nuklearnu elektranu

    Mađarska gasi nuklearnu elektranu

    Jedina mađarska nuklearna elektrana Pakš mogla bi da bude zatvorena duže od mjesec dana, zbog pada nivoa Dunava, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar.

    Mađar je za televiziju RTL u nedjelju rekao da predstoji pet najzahtjevnijih dana, zbog pada nivoa Dunava, i da je neposredni prioritet prevazilaženje ove krize, prenosi MTI.

    On je dodao da se nakon toga moraju izvući lekcije, i da Mađarska mora da počne sa ulaganjima u razvoj energije vjetra.

    Mađarski premijer je naveo da je u nedjelju u 1.30 sati ugašena pretposljednja turbina u nuklearnoj elektrani, i da je proizvodnja električne energije smanjena sa 2.000 megavata (MW) na samo 240 MW.

    “Sada se suočavamo sa neviđenom energetskom krizom, strašnim naslijeđem, sa uslovima, bilo da se radi o vodostaju Dunava ili temperaturama, koji nikada ranije nisu viđeni, ni blizu”, zaključio je Mađar.

    Mađar je ranije rekao da bi nuklearna elektrana Pakš mogla u nedjelju ili ponedjeljak, prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, u potpunosti da obustavi proizvodnju električne energije ukoliko vodostaj Dunava, koji je trenutno na rekordno niskom nivou i iznosi minus 133 centimetra, padne na minus 134 centimetara.

  • Tramp stopirao napad na Iran

    Tramp stopirao napad na Iran

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je odustao od planiranih novih vojnih udara na Iran nakon razgovora sa liderima Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su ga pozvali da pruži još jednu priliku diplomatskom rješenju sukoba.

    Prema njegovim riječima, američka vojska bila je spremna da izvede, kako je opisao, “najveći napad od Drugog svjetskog rata”, ali je operacija obustavljena nakon konsultacija sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom i drugih posredničkih kontakata sa Teheranom.

    Tramp je izjavio da su strane dostigle “okvire sporazuma” koji bi mogao da otvori put ka okončanju petomjesečnog rata, dodajući da bi nastavak pregovora mogao uslijediti već narednih dana.

    On je naglasio da bi budući dogovor trebalo da obuhvati ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta kroz koju prolazi veliki dio globalne trgovine naftom i prirodnim gasom, kao i rješavanje američkih zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.

    Pregovori bez konačnog sporazuma

    Ipak, iz Teherana stižu znatno opreznije poruke. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei poručio je da se Hormuški moreuz neće vratiti u stanje kakvo je bilo prije početka sukoba, navodeći da Iran o budućem režimu plovidbe razgovara sa Omanom, ali da trenutno nema odluke o potpunom ponovnom otvaranju tog strateškog prolaza.

    Istovremeno, iranski ministar odbrane istakao je da zemlja ostaje u punoj pripravnosti i da neće biti iznenađena eventualnim novim američkim potezima.

    Prema informacijama regionalnih zvaničnika uključenih u posredovanje, nacrt prijedloga predviđa povratak Vašingtona i Teherana za pregovarački sto, obustavu napada širom regiona, uključujući djelovanje proiranskih milicija, kao i ukidanje američke pomorske blokade Irana uz mogućnost nastavka izvoza iranske nafte.

    Ipak, zvaničnici naglašavaju da konačan sporazum još nije postignut i da se intenzivni diplomatski razgovori nastavljaju.

    Saudijska Arabija je, prema navodima izvora upoznatih sa razgovorima, upozorila Bijelu kuću da bi nova američka ofanziva mogla izazvati snažan odgovor Irana i ugroziti bezbjednost cijelog Persijskog zaliva, ali i globalnu ekonomiju.

    Tramp je priznao da je upravo razgovor sa saudijskim prestolonasljednikom imao važnu ulogu u njegovoj odluci da odustane od planiranih udara, ocijenivši da su šanse za diplomatski dogovor trenutno veće nego za vojnu eskalaciju, navodi “KoreaTimes”.