VRBAS Media

Autor: INFO

  • Preduzeća iz BiH tražiće sve više kredita?

    Preduzeća iz BiH tražiće sve više kredita?

    Banke u Bosni i Hercegovini očekuju da će u prvom kvartalu ove godine doći do povećane potražnje preduzeća za kratkoročnim, te dugoročnim kreditima ili kreditnim linijama.

    Krediti stanovništva

    Ovo se navodi u anketi Centralne banke BiH, te se dodaje da banke očekuju da će u prvom kvartalu potražnja stanovništva za kreditima ostati na istom nivou kao i u prethodnom kvartalu.

    “Rezultat iz prikupljenih odgovora osam najvećih banaka u BiH, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, ukazuje da banke ne očekuju promjene u kreditnim standardima, kako za stanovništvo, tako i za preduzeća”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Šta je pokazala anketa

    Istakli su da je anketa pokazala da je potražnja preduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima nastavila da raste i u četvrtom kvartalu 2025. godine.

    “Neto procenat prikupljenih odgovora banaka u četvrtom kvartalu ukazao je na to da su uslovi za odobravanje kredita preduzećima ostali nepromijenjeni u odnosu na kvartal prije. U četvrtom, u odnosu na prethodni kvartal, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje da je došlo do neznatnog povećanja odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

    Potražnja stanovništva za stambenim kreditima

    Dodali su da su banke navele da je potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila da raste u četvrtom kvartalu, dok je potražnja za nenamjenskim kreditima ostala na nivou od prethodnog kvartala.

    “Uslovi odobravanja kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu lani ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U posljednjem kvartalu 2025, u odnosu na kvartal prije, nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu”, kazali su iz Centralne banke.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da je sigurno da su banke u jako komotnoj situaciji jer na depozite plaćaju bijedne kamate daleko ispod inflacije.

    “Trećina prihoda banaka je iz naknada koje su abnormalno, sramotno, ekstremno visoke, te ih regulator ne ograničava ni na koji način. Plaća im i sama Centralna banka BiH kamatu za dio sredstava iznad obavezne rezerve kod njih, zarađuju na tržištima izvan BiH… i zato i mogu imati stroge kriterije i visoke kamate za kredite”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Kamate i naknade bi trebali biti niži

    Prema njegovim riječima, iz ugla interesa privrede sigurno je da bi ti kriteriji, kao i kamate i naknade trebali biti niži.

    “S druge strane (posebno kada su građani u pitanju) ne bi se kriteriji trebali ni previše spustiti jer bi to moglo potaknuti na nepotrebna i pretjerana zaduženja, što dalje vodi u probleme same dužnike. Mislim da bi naknade morale biti drastično niže, a mnoge ukinute, kamate na kredite također niže, a na depozite više, dok kriteriji za odobravanje kredita moraju biti realni i usklađeni sa stanjem na tržištu i realnim karakteristikama aplikanata. Nemoguće je reći da li je to sada slučaj ili ne samo na osnovu broja odbijenih zahtjeva, ali s obzirom na situaciju u kojoj su banke, logično je pretpostaviti da ima prostora za fleksibilniji pristup”, naglasio je Gavran.

  • Kako su poslovale hidroelektrane iz Republike Srpske?

    Kako su poslovale hidroelektrane iz Republike Srpske?

    Od tri hidroelektrane u Republici Srpskoj koje posluju u okviru “Elektroprivrede RS”, dvije su prethodnu godinu završile u plusu, a jedna u minusu.

    “Hidroelektrane na Trebišnjici”

    Kako se vidi u podacima koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi, “Hidroelektrane na Trebišnjici” iz Trebinja su prošle godine imale ukupne prihode od 70.167.744 KM, dok su ukupni rashodi bili 64.955.678 KM.

    Tako je neto dobit HE na Trebišnjici nakon oporezivanja iznosila 2.815.736 KM.

    Ovo je lošiji rezultat u odnosu na 2024. godinu, kada su ukupni prihodi “Hidroelektrana na Trebišnjici” iznosili 74.498.666 KM, a ukupni rashodi 67.542.599 KM, te je nakon oporezivanja neto dobit bila 4.541.229 KM.

    “Hidroelektrane na Vrbasu”

    Kada su u pitanju “Hidroelektrane na Vrbasu”, čije je sjedište u Mrkonjić Gradu, one su tokom prošle godine imale ukupne prihode od 23.120.626 KM, a rashode 18.230.503 KM.

    Ova hidroelektrana je nakon oporezivanja, prošle godine imala neto dobit od 4.479.830 KM.

    Za HE na Vrbasu je prošla godina bila uspješnija od 2024. godine, kada su imale prihode od 21.474.780 KM, a rashode 17.191.623 KM, te dobit od 3.833.830.

    “Hidroelektrane na Drini”

    Sa druge strane, za “Hidroelektrane na Drini”, sa sjedištem u Višegradu, 2025. godina bila je dosta lošija u odnosu na 2024.

    HE na Drini su prošle godine imale ukupne prihode od 36.091.483 KM, a ukupne rashode od 38.136.860 KM.

    Nakon oporezivanja ova hidroelektrana je prošlu godinu završila sa minusom od 2.346.036 KM.

    I 2024. godinu su nakon oporezivanja završili u minusu, ali minimalnom, i to ukupno 90.680 KM.

    Tada su imali ukupne prihode od 37.264.831 KM, a rashode 36.815.058 KM.

    Nedeljko Perišić, direktor HE na Drini, rekao je prije nekoliko dana da je hidrologija bila veoma nepovoljna u prethodne dvije godine i jako je uticala na rezultate.

    Na proizvodnju utiču dva faktora

    “Na samu proizvodnju u jednoj hidroelektrani utiču dva faktora. Na jedan mi možemo uticati, a to je pogonska spremnost, odnosno da li mi možemo svu tu prispjelu vodu da obradimo, preradimo i proizvedemo električnu energiju. Sve ove godine koliko radi hidroelektrana, pogonska spremnost je na maksimalnom nivou. Drugi važan faktor je hidrologija, odnosno da li imamo dovoljnu količinu vode da pokrenemo čitav sistem i pogon i proizvodimo električnu energiju”, objasnio je Perišić.

    Prema njegovim riječima, oni u prethodne dvije godine nisu uspjeli da ispune plan proizvodnje.

    “Ovo je prvenstveno zbog nepovoljnih hidroloških prilika. Ova godina je sušta suprotnost, te od početka godine imamo velike količine padavina. Na planinama oko rijeke Drine i njenih pritoka je još dosta snijega i mi se iskreno nadamo da ćemo ove godine uspjeti ispuniti plan proizvodnje, te stvoriti određene viškove kako bismo koliko-toliko amortizovali prethodne dvije godine koje su bile neuspješne”, naglasio je Perišić.

  • CIA sprema podršku Kurdima za operacije protiv Teherana

    CIA sprema podršku Kurdima za operacije protiv Teherana

    Iranske kurdske milicije stacionirane na iransko-iračkoj granici u iračkom Kurdistanu konsultovale su se proteklih dana sa Sjedinjenim Američkim Državama o napadima na iranske snage bezbednosti u zapadnom delu zemlje, navode tri izvora upoznata sa ovim pitanjem.

    Snage su u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o pomoći CIA u nabavci oružja, rekla su dva izvora. Kako piše izraelski list Haaretz, napad Kurda mogao bi da se dogodi u narednih nekoliko dana.

    CNN je prvi izvestio o umešanosti CIA u ove grupe i potencijalnoj kopnenoj operaciji, pozivajući se na izvore koji tvrde da agencija radi na naoružavanju kurdskih snaga kako bi podstakla narodni ustanak u Iranu.

    Ranije je objavljeno da je Tramp u nedelju razgovarao sa kurdskim liderima i da nastavlja komunikaciju sa drugim lokalnim vođama koji bi mogli da iskoriste trenutnu slabost Teherana kako bi ostvarili napredak na terenu.

  • Mojtaba Hamnei novi vrhovni vođa Irana

    Mojtaba Hamnei novi vrhovni vođa Irana

    Nakon dramatičnih događaja, vazdušnih udara i glasanja u strogoj tajnosti, Veće eksperata Irana donelo je konačnu odluku. Novi vrhovni vođa Islamske Republike Iran je Mojtaba Hamnei, sin dosadašnjeg lidera ajatolaha Alija Hamneija.

    Informacija je potvrđena nakon što je 88 članova Veća eksperata, usled visokih bezbednosnih rizika i napada na njihovu zgradu u Komu, proces glasanja obavilo na daljinu.

    Ovim izborom Iran ulazi u novu eru, ali uz očekivani nastavak dosadašnje čvrste unutrašnje i spoljne politike.

    Mojtaba Hamnei (rođen 1969. godine) drugi je sin Alija Hamneija i decenijama važi za jednu od najmoćnijih figura iz senke unutar iranskog političkog i bezbednosnog sistema.

    Iako do sada nije obavljao visoke javne i zvanične državne funkcije, njegov stvarni uticaj je značajan.

    Smatra se da Mojtaba ima izuzetno bliske i snažne veze sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) i paravojnom formacijom Basij. Analitičari su ga često opisivali kao glavnu sponu između kabineta svog oca i vojnih struktura.

  • Zašto domaći političari biraju strane u tuđim ratovima

    Zašto domaći političari biraju strane u tuđim ratovima

    Ratovi koji se vode hiljadama kilometara daleko nerijetko postanu dio domaće političke scene. Pitanje je, međutim, da li političari u malim i složenim državama dobijaju išta time što se jasno opredjeljuju u globalnim sukobima ili time samo komplikuju sopstvenu poziciju.

    Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne, te Irana i njegovih saveznika s druge strane, otvorila je i kod nas staru dilemu: da li je mudrije govoriti glasno i jasno ili sačekati i birati riječi. U teoriji, stav pokazuje principijelnost. U praksi, može proizvesti neželjene posljedice.

    Nedavna podrška koju je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik javno uputio Izraelu pokrenula je polemike o političkoj računici takvog poteza. Da li je riječ o strateškom približavanju moćnim akterima ili o simboličnom potezu koji donosi više štete nego koristi? U podijeljenom društvu, svaka jasna poruka lako postaje unutrašnje političko oružje.

    Stručnjak za međunarodne odnose Srećko Đukić smatra da u ovakvim okolnostima oprez nije slabost, već racionalna politika. Prema njegovoj ocjeni, domaći političari često precjenjuju sopstveni značaj u globalnim tokovima i ulaze u arenu u kojoj nemaju realnu težinu. Upozorava da se svaka izgovorena riječ na međunarodnoj sceni pamti i može biti iskorištena kada dođe vrijeme političkog odmjeravanja.

    Drugim riječima, spoljnopolitičke izjave nisu samo retorika za dnevnu upotrebu. One postaju dio šireg dosijea jedne zemlje ili entiteta. Kada se bude vagala politika prema Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj, takvi stavovi mogu predstavljati dodatni teret u ionako osjetljivim odnosima.

    S druge strane, politički analitičar Žarko Puhovski podsjeća da realnost međunarodne politike rijetko dozvoljava crno-bijele podjele. Po njegovom mišljenju, moguće je istovremeno uočiti kršenje međunarodnog prava i autoritarnu prirodu režima koji je meta napada. U takvom okviru, jednostrano svrstavanje ne odražava složenost situacije.

    Puhovski dodatno naglašava da političari najčešće ne polaze od univerzalnih principa, već od procjene koristi i štete. Strah od moćnih država, ali i od potencijalnih reakcija određenih biračkih grupa, često ima presudnu ulogu. U demokratskim sistemima, populizam i pragmatična kalkulacija gotovo su sastavni dio političkog djelovanja.

    U suštini, dilema nije samo diplomatska, već duboko politička i bezbjednosna. U zemlji složene unutrašnje strukture i osjetljivih međunarodnih odnosa, svako javno svrstavanje nosi rizik. Ponekad je najteži, ali i najmudriji potez – suzdržati se.

    Na kraju, ostaje pitanje: da li je glasna podrška dalekim saveznicima znak snage ili dokaz nesigurnosti? Odgovor, kao i obično, zavisi od toga da li se politika vodi principima ili procjenom trenutne koristi.

  • Građani u strahu od novog rasta cijena

    Građani u strahu od novog rasta cijena

    Rastuće tenzije na Bliskom istoku već se reflektuju i na domaće tržište, gdje su primjetna nova poskupljenja. Građani sa zebnjom prate razvoj situacije, svjesni da bi talas rasta cijena mogao tek da uslijedi.

    U proteklih nekoliko dana gorivo je poskupjelo za oko deset feninga po litru, a iz sektora naftne industrije najavljuju dodatno povećanje cijene dizela od približno 20 feninga. Istovremeno, u trgovinama se obavljaju nove kalkulacije i popisi robe, što upućuje na moguće korekcije cijena i u maloprodaji.

    Distributeri ističu da je rast cijena praktično neizbježan jer je nabavna cijena goriva već viša za oko 20 feninga. Kao razlog navode smanjenu ponudu sirove nafte na svjetskom tržištu, što se direktno odražava na cijene naftnih derivata.

    Ipak, naglašavaju da snabdijevanje za sada funkcioniše bez zastoja i da su zalihe na domaćim pumpama stabilne. Prema njihovim tvrdnjama, nema naznaka nestašice, a očekuju da bi poremećaji mogli biti kratkoročni i da bi tržište uskoro moglo da se smiri.

    Građani, međutim, imaju svježe sjećanje na poremećaje izazvane rusko-ukrajinskim sukobom prije četiri godine. Tada su cijene pojedinih proizvoda naglo rasle, pa je litar ulja dostizao i šest maraka, dok je gorivo koštalo oko 3,5 KM. Trenutno je cijena dizela približno 2,4 KM, a jestivog ulja oko 3,2 KM.

    Svaka globalna kriza u pravilu pokreće i talas kupovine iz straha. Potrošači tada stvaraju zalihe osnovnih namirnica, pokušavajući da se zaštite i od eventualne nestašice i od novih poskupljenja, koja u nestabilnim okolnostima mogu uslijediti veoma brzo.

    Sličan scenario bilježi se i ovih dana u Srpskoj, gdje su pojedini građani sa kanisterima dolazili na pumpe kako bi obezbijedili dodatne količine goriva. Ukoliko trgovci najave nova povećanja cijena, izvjesno je da bi se isti obrazac ponašanja mogao prenijeti i na kupovinu hrane i drugih potrepština.

  • Raste pritisak na Šmita, projekti u FBiH blokirani zbog “državne imovine”

    Raste pritisak na Šmita, projekti u FBiH blokirani zbog “državne imovine”

    Lokalne zajednice u Federaciji BiH sve glasnije su da se riješi pitanje “državne imovine” na način da im se omogući da rade, a jedna od ideja, koju je još ranije iznio Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, jeste da se izvrši pritisak na visokog predstavnika da povuče svoju raniju odluku kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom.

    Gotovo svi projekti lokalnih zajednica u Federaciji BiH blokirani

    Zbog Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i kasnijim izmjenama koje su nametnute gotovo svi projekti lokalnih zajednica u Federaciji BiH su blokirani, a u pitanje je dovedena i izgradnja gasovoda Južna interkonekcija.

    S druge strane, za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj po lokalnim zajednicama projekti se najnormalnije planiraju i rade, međutim nije sve bez problema, i na osnovu izjava zvaničnika teško je zaključiti šta je zapravo prava istina.

    Recimo, Savo Minić, premijer Republike Srpske, krajem oktobra na svom X nalogu napisao je: “Naše šume su upisane na Republiku Srpsku 1/1, a ostale novosti šaljem uskoro. Vidimo se na terenu.”

    Zemljište na Jahorini

    Međutim, samo sedam dana kasnije rekao je da postoje problemi sa prodajom zemljišta na Jahorini i da “imamo odluke Ustavnog suda BiH zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom”. Naglasio je i da su “sudske mjere dovele do toga da ‘Šume’ nisu mogli ni okrčiti onaj dio koji su bile dužne”.

    Južna interkonekcija

    Kenan Dautović, predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH, rekao je nedavno da, gdje god dođe do prelaska preko teritorije bilo koje jedinice lokalne samouprave, oni će učestvovati.

    “Međutim, ključno pitanje je zabrana raspolaganja ‘državnom imovinom’. Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, auto-ceste i drugi strateški projekti su zaustavljeni već više od dvije i po godine”, rekao je on, pozivajući Kristijana Šmita da se oglasi o zahtjevu lokalnih zajednica i definiše status gradskog građevinskog zemljišta.

    Zbog zabrane raspolaganja “državnom imovinom” lokalne zajednice u Federaciji BiH trpe ogromne gubitke, a Dragan Čović, lider HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, nedavno je rekao da se radi ne o milionima, već o milijardama.

    “Ne postoji politički ambijent da mi donesemo taj zakon, jer da je postojao, donijeli bismo ga u zadnjih 20 godina. Predlažem da mi izvršimo dodatni pritisak na osobu koja je nametnula privremena rješenja da ih povuče i da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se”, rekao je Čović krajem januara na jednoj od sjednica Doma naroda.

    Na istoj sjednici Davor Bunoza, ministar pravde BiH, rekao je da visoki predstavnik treba da da barem autentično tumačenje svoje odluke jer je u Federaciji BiH sve zaustavljeno, dok je njegov stranački šef naglasio da to tumačenje “neće biti dostatno”.

    “Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica”, rekao je nedavno Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik opštine Kiseljak.

    U Republici Srpskoj i vlast i opozicija imaju isti stav

    Ono što je zanimljivo jeste da u Republici Srpskoj i vlast i opozicija imaju isti stav kada je riječ o imovini.

    I jedni i drugi tvrde da ta imovina pripada Republici Srpskoj, dok u Federaciji BiH sve bošnjačke političke partije smatraju da imovina pripada BiH, a ne entitetima, te da nikada neće pristati da BiH ostane bez imovine.

    Kada je riječ o “državnoj imovini”, prvu odluku o zabrani raspolaganja tom imovinom donio je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. On je zabranio raspolaganje dok se to pitanje ne riješi na državnom nivou. Sedamnaest godina kasnije Kristijan Šmit 2022. godine zabranu je proširio na imovinu naslijeđenu iz Jugoslavije, kao i na poljoprivredno zemljište, rijeke i šume.

  • Trampov saveznik: Propast iranskog režima na pomolu

    Trampov saveznik: Propast iranskog režima na pomolu

    Američki republikanski senator Lindzi Graem i saveznik predsjednika Donalda Trampa rekao je da će se zalivske države pridružiti Sjedinjenim Državama i Izraelu u napadu na Iran tokom nadolazećih dana. Graem je to izjavio nakon povjerljivog brifinga o Iranu za sve senatore, piše “The Hill”.

    Brifing, koji je trajao oko 80 minuta, održali su državni sekretar Marko Rubio, direktor CIA-e Džon Ratklif, ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Združenog stožera general Dan Kain.

    “Arapski partneri biće više uključeni”
    “Cijeli dan razgovaram telefonom s našim arapskim saveznicima i događa se upravo suprotno. Ovdje sam da vam prenesem dobru vijest, barem za mene, a to je da mislim kako će se regionalni, arapski partneri više uključiti, a ne manje”, rekao je Graem novinarima nakon izlaska sa sastanka.

    Dodao je:

    “Neće se slomiti, nego će se uključiti u borbu na direktniji način. A Iran je napravio veliku grešku napadom na Kuvajt, Katar i Saudijsku Arabiju”, kazao je. “Zemlje su sada odlučnije no ikad da zauvijek okončaju tu prijetnju.”

    Odgovor na iranske napade
    Nakon što su SAD i Izrael tokom vikenda pokrenuli napade na Iran, Teheran je uzvratio ispaljivanjem hiljada dronova i projektila prema Kataru, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Omanu, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

    Američki saveznici u Zalivu ranije su bili zabrinuti zbog mogućnosti sveopeštg rata s Iranom te su radili na uspostavljanju bliskih veza s Vašingtonom, trošeći milijarde na kupovinu američkog oružja i izgradnju američkih vojnih baza.

    “Propast režima je na pomolu”
    “Ono što vidim u danima koji dolaze jeste više vojne moći usmjerene protiv režima koja nije američka, više aviona koji nisu američki, više raketnih kapaciteta koje u borbu unose naši saveznici”, rekao je Graem.

    Dodao je:

    “Sposobnost da se našteti režimu će porasti, ne samo zato što smo mi predaniji okončanju ovoga, već i zato što ćemo sada imati više partnera za to”, dodao je.

    Graem, koji se zalaže za snažnu odbranu, takođe je predvidio da će količina američke vatrene moći u sljedećih dan ili dva biti “nadmoćna”. “A kada tome dodate i vazdušne snage saveznika, koje će takođe biti nadmoćne, propast ovog režima je na pomolu”, zaključio je Graem, prenosi “Index”.

  • Stevandić pozvao Mandića da se obrati poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske

    Stevandić pozvao Mandića da se obrati poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić konstatovali su danas u Banjaluci da odnosi ova dva parlamenta bilježe kontinuiran napredak i da se saradnja odvija uzlaznom putanjom.

    Sagovornici su razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu, te o nastavku i unapređenju parlamentarne saradnje između dvije institucije, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Stevandić istakao je značaj institucionalne komunikacije i razmjene iskustava, te pozvao Mandića da se obrati narodnim poslanicima na jednoj od narednih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.

    Mandić je izrazio spremnost za dalje produbljivanje parlamentarne saradnje i u tom kontekstu sagovornici su zaključili da bi bilo izuzetno pozitivno kada bi Narodna skupština Republike Srpske učestvovala kao posmatrač u radu Parlamentarne skupštine Mediterana /PAM/, što bi predstavljalo dodatni korak ka jačanju međuparlamentarnih veza i regionalne saradnje.

  • Ko je novi prvi čovjek Irana?

    Ko je novi prvi čovjek Irana?

    Smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija gurnula je u centar neizvjesne političke budućnosti zemlje razmjerno nepoznato ime. Tvrdolinijaški klerik Alireza Arafi sada je jedan od tri člana privremenog savjeta zaduženog za popunjavanje vakuuma vlasti nakon Hameneijeve smrti.

    Iran International, medij u vlasništvu britanske kuće koji objavljuje na perzijskom, piše da Arafi u klerikalnim krugovima slovi kao potencijalni kandidat za najvišu dužnost u državi, ali da je izvan tih krugova većina Iranaca jedva čula za njega.

    Mnogi iranski novinari i politički aktivisti u inostranstvu nagađaju da će se upravo Arafi na kraju pojaviti kao Hameneijev nasljednik. Ipak, netransparentan proces nasljeđivanja u Iranu ne nudi nikakve garancije.

    Da bi postao vrhovni vođa, Arafija bi prvo morao nominovati odbor unutar Skupštine stručnjaka, tijela odgovornog za izbor sljedećeg vođe. Sjednici bi morale prisustvovati najmanje dvije trećine od 88 članova, a za izbor bi mu trebala podrška dvije trećine prisutnih – otprilike 40 starijih klerika. Ništa od toga nije garantovano.

    Hameneijev štićenik
    Tokom posljednje dvije decenije, Arafi je bio jedan od Hameneijevih omiljenih klerika. Vrhovni vođa uzdigao ga je na visoke vjerske položaje, omogućio mu pristup znatnim finansijskim sredstvima i pomogao mu u usponu na institucionalnoj ljestvici.

    Uprkos tome, unutar privremenog savjeta ima najmanje političkog iskustva. Predsjednik Masud Pezeškian, iako takođe s ograničenim iskustvom, ima veću prepoznatljivost u javnosti. Glavni sudija Golamhosein Moseni-Edžei, bivši ministar obavještajnih službi, jedina je iskusna politička figura u trojcu, iako rijetko javno govori o politici.

    Arafijeva jedina jasna prednost jeste što, za razliku od druge dvojice, nije javno povezan s nasilnim gušenjem protesta koje je Hamenei naredio u januaru.

    Arafijev uticaj proizlazi uglavnom iz njegovog vođstva Međunarodnim Univerzitetom Al-Mustafa, položaja dekana sjemeništa u Komu i članstva u Skupštini stručnjaka – uloge koje mu je dodijelio ili podržao Hamenei.

    Vrhovni vođa hvalio ga je zbog ideja o širenju šiitskog uticaja u inostranstvu. Iako mu nedostaje političkog iskustva, poznat je po nepokolebljivoj odanosti Hameneiju i njegovu ideološkom svjetonazoru. Smatra se tvrdolinijašem po pitanjima poput obaveznog hidžaba i zagovornikom potpune primjene šiitske jurisprudencije u upravljanju državom.

    Arafijevo porijeklo
    Rođen 1959. u klerikalnoj porodici u Majbodu blizu Jazda u centralnom Iranu, Arafijev uspon počeo je 2002. godine kada je Hamenei odobrio njegov prijedlog o osnivanju međunarodnog univerziteta za obuku šiitskih klerika širom svijeta.

    Ubrzo je imenovan dekanom institucije i dodijeljen mu je znatan budžet, što je bila stalna tačka kritike među ekonomistima i novinarima tokom godišnjih rasprava o budžetu. Al-Mustafa danas djeluje s više od 80 podružnica u inostranstvu i obrazuje više od 14.000 studenata, stavljajući Arafija u centar globalne klerikalne mreže.

    Pod Hameneijem, Arafi je takođe služio u Vrhovnom savjetu kulturne revolucije, bio jedan od 12 pravnika Savjeta čuvara te ključni član Skupštine stručnjaka – tijela koje je zaduženo za odabir sljedećeg vrhovnog vođe.

    Kraj jedne ere
    Smrt teheranskog diktatora Alija Hameneija gurnula je Iran i regiju u osjetljivu i dosad neviđenu fazu, dok rane masakra iz januara 2026., u kojem je ubijeno više od 36.000 ljudi, još uvijek bole društvo. Hamenei, koji je više od tri decenije bio centralni stub Islamske Republike, napustio je scenu u trenutku kada je sistem u stanju visoke pripravnosti, ekonomije pritisnute siromaštvom, a društvo ispunjeno bijesom i tugom.

    Njegovom smrću završava era u kojoj su ideologija, represija, sigurnost i “otpor” bili utjelovljeni u jednoj figuri. Sada se Islamska Republika mora snalaziti bez njega, u atmosferi sumnje, straha i unutarstranačkih sukoba, navodi “Index”.