Autor: INFO

  • Dok Evropa gradi energetski sistem budućnosti, BiH godinama čeka ključne projekte

    Dok Evropa gradi energetski sistem budućnosti, BiH godinama čeka ključne projekte

    Dok Evropska unija planira ulaganja vrijedna više od hiljadu milijardi evra u modernizaciju elektroenergetske mreže, Bosna i Hercegovina zbog političkih nesuglasica godinama ne uspijeva da realizuje ključne energetske projekte. Takav zastoj mogao bi dodatno opteretiti domaću privredu i građane, posebno u uslovima očekivanog rasta cijena električne energije.

    Prema podacima Evropske komisije, za razvoj evropske elektroenergetske mreže do 2030. godine biće potrebno oko 1.200 milijardi evra, ne računajući ulaganja u nove proizvodne kapacitete, prenose Nezavisne.

    Evropske zemlje ubrzano nastoje da smanje zavisnost od uvoznih energenata, posebno nakon poremećaja na svjetskom tržištu izazvanih ratom u Ukrajini i krizom na Bliskom istoku. Nedostatak vlastitih rezervi fosilnih goriva dodatno podstiče ulaganja u energiju sunca, vjetra i vode.

    Međutim, prelazak na obnovljive izvore zahtijeva i izgradnju dalekovoda koji će povezati različite evropske regione. Cilj je omogućiti da se električna energija proizvedena u područjima bogatim suncem, vjetrom ili hidroenergetskim potencijalom prenosi tamo gdje je najpotrebnija.

    Za stabilnost takvog sistema i dalje su neophodne elektrane koje mogu obezbijediti pouzdanu proizvodnju bez obzira na vremenske uslove, uključujući nuklearna, gasna i postojeća termoenergetska postrojenja.

    Dugoročna evropska strategija predviđa postepeno napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2050. godine i stvaranje međusobno povezanog energetskog sistema koji bi trebalo da smanji zavisnost od uvoza.

    U taj proces uključene su i zemlje zapadnog Balkana, koje su kroz Energetsku zajednicu preuzele obaveze usklađivanja sa evropskim energetskim pravilima.

    Ipak, Bosna i Hercegovina suočava se sa ozbiljnim zastojima. Jedan od primjera je hidroenergetski projekat „Buk Bijela“, čija se realizacija odgađa gotovo dvije decenije, uprkos njegovom značaju za povećanje proizvodnje električne energije u Republici Srpskoj i Srbiji.

    Slične prepreke pratile su i projekat Južne gasne interkonekcije, za koji je Evropska unija ranije pokazala spremnost da obezbijedi finansijsku podršku.

    Među najvažnijim otvorenim pitanjima nalaze se nadležnosti za donošenje propisa u oblasti gasa, upravljanje energetskim projektima i pitanje državne

  • Dvije mogućnosti za budućnost Evropske unije: Šta one znače za zapadni Balkan?

    Dvije mogućnosti za budućnost Evropske unije: Šta one znače za zapadni Balkan?

    Evropska unija i dalje podržava proširenje na zapadni Balkan, ali bez konkretnih rokova i garancija za prijem novih članica. Posljednji evropski samit pokazao je da među državama članicama postoje ozbiljna neslaganja o budućnosti ovog procesa, dok Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjih političkih blokada sve više zaostaje na evropskom putu.

    Iako je Evropski savjet potvrdio podršku nastavku proširenja, posebno kada je riječ o Crnoj Gori, koja se smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za narednu članicu, nisu dogovoreni konkretni datumi niti koraci za njen prijem, piše BL portal.

    Jedna od najvećih prepreka ostaje činjenica da svaka članica Evropske unije ima pravo veta na odluke o proširenju. Zbog različitih nacionalnih interesa, evropske države ne uspijevaju da postignu saglasnost o tome kojim kandidatima treba dati prednost.

    Dio članica smatra da bi Ukrajina, zbog bezbjednosnih okolnosti, trebalo da dobije prioritet, dok druge insistiraju da prednost imaju zemlje zapadnog Balkana, koje znatno duže čekaju na članstvo.

    Istovremeno, pojedine države izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja ukrajinske poljoprivrede na evropsko tržište, dok se u slučaju zapadnog Balkana kao prepreke navode korupcija i strah od budućih političkih blokada unutar Unije.

    Postoje i članice koje proširenje uslovljavaju reformom načina odlučivanja u Evropskoj uniji, posebno ukidanjem prava veta u oblasti spoljne i bezbjednosne politike. Njihov stav je da bi takve promjene trebalo sprovesti prije nego što broj članica poraste sa sadašnjih 27 na 34 ili 35.

    Evropska komisija pokušala je da tokom priprema samita pronađe rješenja za ove nesuglasice, ali konačni zaključci nisu donijeli značajniji napredak.

    Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić smatra da je hrvatsko protivljenje konkretnijim zaključcima o prist

  • Marin le Pen krenula u borbu za vlast: Najavila preporod Francuske i velike promjene

    Marin le Pen krenula u borbu za vlast: Najavila preporod Francuske i velike promjene

    Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja Marin le Pen započela je predsjedničku kampanju obećanjem da će obnoviti autoritet države i pokrenuti „preporod Francuske“, u trenutku kada se zemlja suočava sa masovnim protestima, nasilnim incidentima i rastućim nezadovoljstvom građana.

    Na velikom stranačkom skupu u Orleanu, kojem je prema tvrdnjama organizatora prisustvovalo oko 8.500 ljudi, Le Pen je poručila da Francuskoj želi vratiti bezbjednost, političku stabilnost i nekadašnji međunarodni uticaj, prenose Nezavisne.

    „Ovo je priča koju treba napisati, sudbina koju treba ostvariti“, izjavila je Le Pen pred pristalicama koje su uzvikivale njeno ime i nosile francuske zastave.

    Njen nastup uslijedio je nakon višenedjeljnih protesta širom Francuske, koji su počeli sredinom septembra okupljanjem srednjoškolaca, a potom prerasli u šire demonstracije zbog ekonomskih i društvenih problema.

    Posebno ozbiljni incidenti dogodili su se 17. oktobra, kada su tokom protesta demolirane i opljačkane pojedine prodavnice, dok je uhapšeno više od 2.000 ljudi. Nemiri su nastavljeni i narednog vikenda, iako u nešto manjem obimu.

    Le Pen smatra da aktuelna vlast nije uspjela da obezbijedi red i sigurnost, zbog čega je obnovu državnog autoriteta postavila među najvažnije ciljeve svoje kampanje.

    „Ponovo ćemo uspostaviti vladavinu prava“, poručila je liderka Nacionalnog okupljanja.

    Francuskog predsjednika Emanuela Makrona optužila je za neuspješno upravljanje bezbjednosnom situacijom, dok je lidera krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona optužila za podsticanje nasilja.

    Skup u Orleanu održan je uz izuzetno jake mjere bezbjednosti. U gradu je bio obustavljen javni prevoz, brojne prodavnice nisu radile, a dan ranije raspoređeno je oko 3.000 policajaca zbog protesta protivnika Nacionalnog okupljanja.

    Izbor Orleana imao je i simboličan značaj, budući da je ovaj grad povezan sa Jovankom Orleankom, istorijskom ličnošću koju francuska nacionalistička desnica decenijama koristi kao simbol patriotizma i otpora stranoj dominaciji.

    Nacionalno okupljanje posljednjih godina proširilo je svoju biračku bazu, posebno među radnicima i dijelom srednje klase. Broj članova koji plaćaju članarinu porastao je sa manje od 37.000 u 2022. godini na približno 112.000.

    Istovremeno, stranka je ublažila pojedine ranije stavove, uključujući zahtjeve za napuštanje Evropske unije i evrozone, ali je zadržala kritički odnos prema evropskim institucijama i zajedničkoj migracionoj politici.

    Le Pen je najavila da bi, ukoliko preuzme vlast, organizovala referendum kojim bi osporila prvenstvo evropskog zakonodavstva u oblasti migracija. Takođe je predložila smanjenje godišnjeg francuskog doprinosa budžetu Evropske unije za 11 milijardi evra.

    Na skupu je govorio i predsjednik Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela, koji je pozvao na poštovanje političkih sloboda i osudio zastrašivanje građana zbog njihovih političkih uvjerenja.

    „Niko ne bi smio da bude zastrašivan zbog svojih političkih stavova“, poručio je Bardela.

    Iako su mediji prethodnih mjeseci izvještavali o nesuglasicama između Le Pen i Bardele, posebno u vezi sa ekonomskim programom i zabranom nošenja islamskih marama na javnim mjestima, na skupu su nastupili jedinstveno.

    Njihove pristalice promovisale su slogan „Marin predsjednica – Bardelina vlada“, predstavljajući Le Pen kao kandidatkinju za šefa države, a Bardelu kao mogućeg budućeg premijera.

    Politički analitičari ističu da rast podrške Nacionalnom okupljanju predstavlja značajnu promjenu na francuskoj političkoj sceni, ali upozoravaju i na kontroverze koje prate stranački program, naročito u oblasti migracija, ekonomije i odnosa prema Evropskoj uniji.

  • Moskva demonstrira moć u orbiti: Ruski satelit se opasno približio letjelici koja pomaže Ukrajini

    Moskva demonstrira moć u orbiti: Ruski satelit se opasno približio letjelici koja pomaže Ukrajini

    Ruski satelit Kosmos-2612 približio se na svega nekoliko desetina metara satelitu finsko-američke kompanije ICEYE, čije podatke koristi ukrajinska vojska, što je izazvalo zabrinutost stručnjaka zbog mogućnosti širenja sukoba Rusije i Zapada na svemir.

    Do približavanja je došlo 18. oktobra, nakon višednevnih orbitalnih manevara, a astronom Marko Langbruk procijenio je da je najmanja udaljenost između dvije letjelice iznosila između 26 i 470 metara. Preciznije mjerenje nije bilo moguće zbog ograničenja dostupnih podataka, prenose Nezavisne.

    Meta ruskog satelita bila je letjelica ICEYE-X36, koja prikuplja radarske snimke Zemljine površine. Ukrajinske oružane snage koriste podatke ove kompanije za nadzor ruskih vojnih objekata, uključujući aerodrome, luke i naftne rafinerije.

    Nezavisni istraživač ruskog svemirskog programa Bart Hendriks ocijenio je da ovako blisko približavanje predstavlja neuobičajen događaj, posebno imajući u vidu složenost manevara i količinu goriva koju su ruski sateliti potrošili.

    Prema njegovoj procjeni, takve aktivnosti mogle bi predstavljati demonstraciju sposobnosti Rusije da brzo mijenja orbite svojih letjelica i potencijalno ugrozi satelite koje koriste njeni protivnici.

    Ruski vojni analitičar Jurij Knutov, međutim, tvrdi da Moskva ovim manevrima šalje upozorenje komercijalnim kompanijama koje svoje satelitske kapacitete stavljaju na raspolaganje ukrajinskoj vojsci.

    Knutov smatra da ruski inspekcijski sateliti predstavljaju sredstvo strateškog odvraćanja, a ne kršenje međunarodnog prava. Prema njegovom tumačenju, kompanije poput ICEYE i Starlinka, koje pružaju komunikacionu i obavještajnu podršku Ukrajini, postale su dio šire vojne infrastrukture koja podržava Kijev.

    Jedna od pretpostavki jeste da ruske letjelice pokušavaju da primoraju druge satelite na izbjegavajuće manevre, čime bi oni trošili ograničene zalihe goriva i potencijalno skratili svoj radni vijek. Ipak, za sada nema potvrde da je upravo to bio cilj najnovijeg približavanja.

    Rusija je ranije saopštavala da njeni inspekcijski sateliti služe za provjeru stanja vlastitih letjelica. Međutim, stručnjaci ukazuju da se njihove sposobnosti mogu koristiti i za praćenje drugih objekata, presretanje signala ili izvođenje manevara koji predstavljaju bezbjednosni rizik.

    Slične tehnologije razvijaju i Sjedinjene Američke Države i Kina. Američka vojska već godinama koristi inspekcijske satelite, a tokom 2026. godine sprovela je i posebne vježbe praćenja drugih objekata u orbiti.

    Prema podacima Langbruka, ruski Kosmos-2612 se do 21. oktobra udaljio na približno 480 kilometara od satelita koji je prethodno pratio.

    Ipak, Hendriks upozorava da bi ruska letjelica mogla ponovo da se približi ukoliko raspolaže dovoljnim rezervama goriva. Pored nje, u sličnim orbitama nalaze se još četiri ruska satelita za koje se pretpostavlja da imaju srodne zadatke.

    Stručnjaci zato ne isključuju mogućnost novih manevara oko satelita kompanije ICEYE, dok se istovremeno otvara pitanje da li bi slične aktivnosti u budućnosti mogle biti usmjerene i prema drugim komercijalnim satelitskim mrežama, uključujući Starlink.

  • Socijalna karta Srpske i dalje na čekanju: Gradovi i opštine razmatraju da sami krenu u posao

    Socijalna karta Srpske i dalje na čekanju: Gradovi i opštine razmatraju da sami krenu u posao

    Pojedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj razmatraju mogućnost da samostalno izrade socijalne karte stanovništva, ne čekajući da Vlada Republike Srpske završi ovaj projekat. Cilj je da se utvrdi stvarno materijalno stanje građana i obezbijedi pravednija raspodjela pomoći onima kojima je najpotrebnija.

    Među zagovornicima ove ideje je gradonačelnik Dervente Igor Žunić, koji smatra da lokalne vlasti mogu pokrenuti vlastita istraživanja i tako dobiti preciznije podatke o socijalno ugroženim stanovnicima, prenose Nezavisne.

    Žunić je, gostujući u emisiji „Potez“ na televiziji K3, rekao da razmišlja o angažovanju stručnog tima koji bi pripremio dokument sa podacima o socijalnom položaju stanovnika Dervente, bez obzira na to kako bi se takav dokument zvanično zvao.

    Prema njegovim riječima, postojeći sistem raspodjele pomoći ne omogućava uvijek da sredstva stignu do građana kojima su najpotrebnija. On smatra da pojedinci dobijaju više nego što im je neophodno, dok drugi ne uspijevaju da ostvare podršku dovoljnu za osnovne životne potrebe.

    Gradonačelnik Dervente očekuje da će Vlada Republike Srpske ubrzati zakonsko i praktično uspostavljanje socijalne karte, ali istovremeno ne isključuje mogućnost da lokalna zajednica samostalno započne taj posao.

    Podršku ovom prijedlogu dala je Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ iz Doboja, koja smatra da bi lokalni pristup bio jednostavniji i brži.

    Šešlija je podsjetila da je nevladin sektor ranije predlagao da se dio planiranih budžetskih sredstava usmjeri opštinama, gradovima ili organizacijama koje bi mogle sprovesti istraživanja i pripremiti socijalne karte. Ona namjerava da sličnu inicijativu predstavi i drugim načelnicima i gradonačelnicima.

    Da bi izrada socijaln

  • Zelenski najavio veliki sastanak u Briselu: Za istim stolom SAD, EU, NATO i Ukrajina

    Zelenski najavio veliki sastanak u Briselu: Za istim stolom SAD, EU, NATO i Ukrajina

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije, NATO-a i Ukrajine trebalo bi da se sastanu u Briselu u utorak ili srijedu, gdje će razgovarati o bezbjednosnim garancijama i mogućnostima za okončanje rata u Ukrajini, najavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Prema njegovim riječima, predstojeći susret neće biti ograničen samo na razmjenu informacija o nedavnim američko-ruskim razgovorima, već će obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja i buduće garancije za Ukrajinu, prenose Nezavisne.

    Zelenski je objasnio da evropski partneri žele sadržajnije razgovore, uz učešće američkih i ukrajinskih predstavnika, Evropske unije na predsjedničkom nivou i generalnog sekretara NATO-a. Dodao je da još nije poznato hoće li sastanku prisustvovati i drugi zvaničnici.

    Najava dolazi nakon diplomatskih susreta održanih 20. oktobra u Oslu, gdje je Zelenski razgovarao sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom, predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom. U razgovorima su učestvovali i bezbjednosni savjetnici iz Velike Britanije, Francuske, Italije i Evropske unije.

    Dan nakon sastanka u Norveškoj, Vitkof je u Sankt Peterburgu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čime su nastavljeni diplomatski kontakti između Vašingtona i Moskve.

    Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na mogućnost novih direktnih pregovora sa Rusijom, navodeći da bi privremena obustava napada na energetsku infrastrukturu mogla predstavljati početni pokazatelj spremnosti Moskve za završetak sukoba.

    Kijev je, kako je istakao, spreman za trilateralne razgovore sa američkim i ruskim predstavnicima na tehničkom nivou, tokom kojih bi se razmatrali konkretni prijedlozi za prekid neprijateljstava.

    Jedan od mogućih rezultata takvih pregovora mogao bi biti dokument koji bi definisao korake ka završetku rata, uključujući energetsko primirje i ponovno uspostavljanje nesmetanog pomorskog saobraćaja.

    Zelenski je ranije saopštio da je načelno dogovoren sastanak pregovaračkih timova Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u prvoj polovini novembra.

    Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je Vašington pozvao Putina na samit Grupe 20, a Zelenski je ocijenio da bi taj skup mogao poslužiti i kao prilika za trila

  • Opoziv već na proljeće? Otkriveni mogući planovi za Banjaluku i Bijeljinu

    Opoziv već na proljeće? Otkriveni mogući planovi za Banjaluku i Bijeljinu

    Gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine, Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović, mogli bi se već narednog proljeća suočiti sa pokretanjem postupaka opoziva, nakon što su rezultati nedavno održanih opštih izbora pokazali znatno veću podršku SNSD-u u ova dva grada.

    Prema tvrdnjama izvora iz vrha pojedinih vladajućih stranaka, postoji mogućnost da se procedura opoziva pokrene na proljeće 2027. godine, iako zvanična odluka o tome još nije donesena, piše Srpskainfo.

    Povod za ovakve spekulacije predstavljaju izborni rezultati u Banjaluci, gdje je Igor Dodik, kao nosilac liste SNSD-a u Izbornoj jedinici 3, dobio približno 4.000 glasova više od Draška Stanivukovića, koji je predvodio listu Pokreta Sigurna Srpska.

    Još izraženija razlika zabilježena je u bijeljinskoj Izbornoj jedinici 6. SNSD je na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske osvojio oko 29.000 glasova, dok je SDS dobio nešto više od 12.000, a Pokret Sigurna Srpska približno 9.500 glasova. Tako je SNSD ostvario bolji rezultat od ove dvije opozicione stranke zajedno.

    Dodatne spekulacije podstakla je izjava organizacionog sekretara SNSD-a Igora Dodika, koji je nakon objavljivanja izbornih rezultata poručio da njegova stranka vraća Banjaluku i Bijeljinu.

    Istovremeno, mogućnost opoziva Ljubiše Petrovića izazvala je nesuglasice i među opozicionim političarima. Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević reagovala je na izjave zamjenika predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Igora Radojičića, koji je u medijskom nastupu govorio o mogućem referendumu za opoziv gradonačelnika Bijeljine.

    Pandurevićeva je postavila pitanje kakvo se opoziciono ujedinjavanje najavljuje ako se istovremeno otvara mogućnost političkog sukoba sa gradonačelnikom iz opozicionih redova.

    S druge strane, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Marinko Umičević ne isključuje različite političke scenarije, uključujući čak i eventualnu saradnju sa Stanivukovićem.

    „S druge strane, moje iskustvo govori mi da ne

  • Banjaluka zatrpana praznim lokalima: Godišnje se gradi do 300 novih, a radnje se zatvaraju

    Banjaluka zatrpana praznim lokalima: Godišnje se gradi do 300 novih, a radnje se zatvaraju

    Banjaluka se suočava sa sve većim brojem praznih poslovnih prostora, a jedan od glavnih razloga je nesklad između intenzivne stanogradnje i stvarnih potreba tržišta. Dok se svake godine izgradi između 200 i 300 novih lokala, u posljednjih nekoliko godina ugašeno je oko 1.000 samostalnih preduzetničkih djelatnosti.

    Direktor agencije za nekretnine „Remax“ Dragan Milanović objašnjava da investitori grade stambene objekte zbog velike potražnje za stanovima, ali ih regulacioni planovi često obavezuju da u prizemlju predvide i poslovne prostore, iako za njima nema dovoljno interesovanja, piše BL portal.

    Prema njegovim riječima, stanovi se relativno brzo prodaju, dok lokali ostaju bez kupaca i zakupaca. Zbog prevelike ponude cijene poslovnih prostora u pojedinim banjalučkim naseljima pale su čak ispod cijena stanova, što je ranije bilo gotovo nezamislivo.

    Milanović procjenjuje da se u gradu godišnje izda između 80 i 100 građevinskih dozvola, pri čemu većina novih stambeno-poslovnih zgrada ima po nekoliko lokala. Istovremeno, broj novootvorenih preduzeća nije dovoljan da obezbijedi potražnju za tolikim poslovnim prostorima.

    Dodatni problem predstavlja promjena kupovnih navika građana. Veliki tržni centri preuzeli su značajan dio kupaca iz centralnih gradskih ulica, dok nedostatak parkinga dodatno otežava poslovanje trgovaca u užem centru Banjaluke.

    Milanović ističe da su donedavno prazni lokali mogli da se vide čak i u Gospodskoj ulici, nekada najatraktivnijoj trgovačkoj lokaciji u gradu. Zakup kancelarijskih prostora, prema njegovim podacima, kreće se između 15 i 25 KM po kvadratnom metru, dok najatraktivniji trgovački prostori dostižu i 100 KM.

    Slična iskustva imaju i u agenciji za nekretnine „Kondo“, odakle navode da pojedini lokali u naseljima poput Ade i Lazareva čekaju zakupce duže od godinu dana.

    Predstavnik ove agencije Aleksandar objašnjava da se zakupnine u strogom centru uglavnom kreću između 20 i 35 KM po kvadratu, ali da vlasnici rijetko pristaju na njihovo smanjenje. Kao dodatne razloge slabijeg interesovanja navodi razvoj internet trgovine i preusmjeravanje kupaca prema tržnom centru Delta.

    Iz Privredne komore Republike Srpske upozoravaju da visoke zakupnine, uz rast troškova rada, energenata i nabavke robe, posebno opterećuju male trgovce i zanatlije.

    Ističu da se zakup mora plaćati bez obzira na ostvareni promet, zbog čega preduzetnici sve češće razmatraju preseljenje na povoljnije lokacije ili promjenu načina poslovanja.

    Ipak, u Privrednoj komori smatraju da centralne gradske ulice i dalje imaju značajan potencijal, posebno kroz razvoj turizma i povećanje broja posjetilaca.

    Promjene su već vidljive u Gospodskoj ulici, gdje nekadašnji trgovački prostori sve češće dobijaju novu namjenu, a umjesto prodavnica otvaraju se kafići i restorani.

  • Oglasio se Blanuša nakon izbora u Srbiji: Ovaj rezultat šalje snažnu poruku

    Oglasio se Blanuša nakon izbora u Srbiji: Ovaj rezultat šalje snažnu poruku

    Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša čestitao je studentima i građanima Srbije izborni rezultat na parlamentarnim izborima, poručivši da su istrajnost i želja za promjenama pokazale svoju snagu.

    Blanuša je u ime Srpske demokratske stranke i u svoje lično ime uputio čestitke, ocijenivši da izborni rezultat predstavlja važnu poruku o težnji građana ka drugačijem i pravednijem društvu, prenosi RTRS.

    „Ovaj rezultat pokazuje da su vjera u promjene, istrajnost i želja za pravednijim društvom snažne poruke koje zaslužuju poštovanje“, poručio je Blanuša.

    Lider Srpske demokratske stranke istakao je i da Srbiji želi stabilnost i napredak, posebno naglašavajući značaj stvaranja boljih uslova za život mladih generacija.

    „Želim Srbiji stabilnost, napredak i budućnost u kojoj će mladi ljudi imati više razloga da ostanu, stvaraju i vjeruju u svoju zemlju“, naveo je Blanuša u saopštenju.

  • Minić čestitao Studentskoj listi pobjedu: Snažna Srbija oslonac je Republici Srpskoj

    Minić čestitao Studentskoj listi pobjedu: Snažna Srbija oslonac je Republici Srpskoj

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić čestitao je Studentskoj listi pobjedu na parlamentarnim izborima u Srbiji, ističući značaj stabilnosti Srbije za Republiku Srpsku i cijeli region.

    Minić je u objavi na društvenoj mreži Iks uputio čestitke i građanima Srbije na održanim demokratskim izborima, uz poruku da novoj političkoj većini želi uspjeh u preuzimanju odgovornosti za budućnost zemlje, prenosi RTRS.

    „Čestitam narodu Srbije na demokratskim izborima i Studentskoj listi pobjedu. Želim im uspjeh u preuzimanju odgovornosti za budućnost Srbije“, poručio je Minić.

    Premijer Republike Srpske posebno je naglasio važnost snažne i stabilne Srbije, ukazujući na njenu ulogu u očuvanju mira i napretka u regionu.

    „Snažna i stabilna Srbija oslonac je Republici Srpskoj i važan činilac mira i napretka cijelog regiona“, istakao je Minić.