VRBAS Media

Autor: INFO

  • Da li BiH gubi evropsku šansu?

    Da li BiH gubi evropsku šansu?

    Iako se proteklih mjeseci često govorilo o tome da je Bosna i Hercegovina u opasnosti da izgubi šansu na evropskom putu zbog izostanka reformi, čini se da sada postoji realna i izvjesna opasnost da do toga stvarno dođe.

    Raspoloženje u Briselu prema BiH se ozbiljno mijenja

    Kako smo saznali u nezvaničnom razgovoru s visokim evropskim diplomatom, raspoloženje u Briselu prema BiH se ozbiljno mijenja i dosadašnje podrazumijevanje da će se evropske diplomate zbog tragične nedavne istorije angažovati za BiH više nije prisutno u onoj mjeri kako je to bilo ranije.

    Kako nam je rečeno, entuzijazam Brisela za proširenje i simpatije prema BiH ne mogu sami nadoknaditi potpuno odsustvo reformskih koraka u BiH. Takođe nam je rečeno da će Delegacija EU u Sarajevu pokušati narednih sedmica i mjeseci animirati javnost u BiH kako bi se pokrenuo proces, ali da Brisel jednostavno ne može obaviti posao umjesto BiH.

    “Plan koji nas pokreće”

    EU, naime, pokrenula je medijsku kampanju “Plan koji nas pokreće”, s ciljem da javnost u BiH, s jedne strane, vidi koliko je jaka povezanost zemlje s EU na raznim poljima, uključujući i pomoć na evropskom putu, a s druge strane šta se može izgubiti ako BiH zaostane.

    “Kampanjom se ističu načini kako reforme mogu osigurati opipljive koristi u svakodnevnom životu kao što su bolje javne usluge, efikasnije institucije, nove mogućnosti zapošljavanja, snažnija i dinamičnija ekonomija. Građani bi mogli osjetiti ova poboljšanja, ali samo ako domaće vlasti BiH blagovremeno pristupe sprovođenju reformi”, navedeno je na stranici Delegacije EU prošle sedmice prilikom lansiranja ove kampanje.

    Kampanja, kako je istaknuto, poziva građane, poslovnu zajednicu i druge aktere da se informišu, prate napredak i uvjere se kako reforme mogu pretočiti planove u stvarne, vidljive rezultate.

    EU se nakon početka rata u Ukrajini promijenila

    Evropski diplomata s kojim smo razgovarali nam je rekao da se EU nakon početka rata u Ukrajini promijenila i da se sada sve gleda mnogo više nego ranije kroz bezbjednosnu prizmu.

    Naime, EU proces proširenja vidi kao bezbjednosno pitanje, a sve manje kao ideološko pitanje zaokruživanja političkih integracija na evropskom kontinentu. To znači da EU sve više gleda na zemlje u procesu proširenja u kontekstu sprovođenja reformi, izgradnje državnih institucija, borbe protiv korupcije, jačanja ekonomske kohezije u Evropi i širenje stabilnih tržišta, i sve je manje spremnosti da se toleriše nedostatak napretka.

    Kako nam je rečeno, u Briselu se već ozbiljno razgovara o tome šta bi postizanje mira u Ukrajini značilo za proces proširenja jer se već sada polazi od toga da bi mirovni sporazum mogao sadržavati klauzulu o ubrzanom evropskom putu Ukrajine.

    Jedna grupa zemalja članica podržava ubrzani evropski put Ukrajine, a druga grupa zemalja ubrzani put zemalja zapadnog Balkana.

    Neki političari aktivno podrivaju evropski put zemlje

    Sada se postavlja pitanje kako će se ove dvije vizije uklopiti. Međutim, problem za BiH je da niko ne može u Briselu dati dobar argument zašto bi trebalo “pogurati” BiH na evropskom putu kad domaći političari u BiH ne samo da ne sprovode reforme, nego neki od njih aktivno podrivaju evropski put zemlje.

    Posljedice za građane

    Problem je što posljedice zaostatka na evropskom putu građani BiH teško mogu osjetiti odmah, ali kada budu osjetili – moglo bi biti kasno. Na primjer, teška situacija u vezi sa “Koksarom” u Lukavcu povezana je s činjenicom da se godinama ništa nije radilo u vezi sa reformama potrebnim za prilagođavanje novom mehanizmu trgovine karbona (CBAM), koji poskupljuje proizvodnju iz izvora koji emituju velike količine ovog gasa. EU je godinama upozoravala na posljedice, stavila na raspolaganje velika sredstva i predložila reforme koje je BiH trebalo da provede. Drugi primjer je transportna industrija BiH, koja se žali da vozači ne mogu obavljati svoj posao zbog primjene novih pravila na evropskim granicama.

    Ako BiH bude zaostala na evropskom putu, ovakvih primjera će biti sve više, a to će onda značajno pogoršati situaciju u zemlji, ali tada će rješavanje ovih problema biti mnogo teže.

  • Stevandić: Nuklearne sile kontrolišu svijet, EU će kasno reagovati

    Stevandić: Nuklearne sile kontrolišu svijet, EU će kasno reagovati

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, komentarisao je aktuelnu globalnu sigurnosnu situaciju, ističući ulogu nuklearnih sila u 21. vijeku.

    „U 21. vijeku se stvara sistem super­sila koje imaju nuklearno oružje. Nikom drugom neće dozvoliti da ga stekne. Sebi će dati pravo da određuju pravdu, napadaju koga i kad hoće i kontrolišu svijet“, naveo je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

    On je dodao da, iako je ovakvo stanje možda nepravedno, postoji mogućnost da predstavlja oblik prevencije svjetskog rata. Stevandić je upozorio da Evropska unija može kasno shvatiti ozbiljnost situacije.

  • Blanuša potvrdio da će biti kandidat za predsjednika Republike Srpske

    Blanuša potvrdio da će biti kandidat za predsjednika Republike Srpske

    Predsjednik SDS Branko Blanuša, oglasio se povodom, kako je rekao, bujice medijskih spekulacija u vezi sa kandidaturom za predsjednika Republike Srpske na oktobarskim izborima.

    Blanuša je, naime, podsjetio da su Skupština i Glavni odbor Srpske demokratske stranke jednoglasno donijeli odluku da je on kandidat ove stranke za predsjednika Republike Srpske.– Kao predsjedniku stranke, čast i obaveza mi je da poštujem i sprovodim odluke najviših organa stranke. Sve ostalo su spekulacije koje će najbolje demantovati vrijeme – naglasio je on.

  • Potvrđena presuda za ubistvo Slaviše Krunića

    Potvrđena presuda za ubistvo Slaviše Krunića

    Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je presudu Okružnog suda u Banjaluci kojom su Benedi Đukanović, Emilio Baldo i Rodoljub Gajić osuđeni na ukupno 85 godina zatvora za ubistvo vlasnika “Sektor sekjuritija” Slaviše Krunića, njegovog tjelohranitelja Žarka Pavlovića i ranjavanje vozača Gorana Ilića, saznaju “Nezavisne novine”.

    Tako je u cjelosti potvrđena presuda banjalučkog Okružnog suda, kojom je Đukanović za ubistvo i nedozvoljeno posjedovanje oružja osuđen na 40 godina zatvora, Baldo na 25 godina, a Gajić zbog pomaganja u ubistvu je osuđen na 20 godina zatvora.

  • Centar Banjaluke bez vode; Presječena cijev tokom kopanja za parohijski dom

    Centar Banjaluke bez vode; Presječena cijev tokom kopanja za parohijski dom

    Prilikom zemljanih radova na izgradnji parohijskog doma u Banjaluci, presječena je cijev zbog čega će centar grada ostati bez vode.

    Kako je rečeno iz banjalučkog “Vodovoda” za “Nezavisne novine”, bez vode će ostati centar grada.

    “Problem će biti brzo riješen. Naše ekipe su na terenu i trenutno zatvaraju određene šahtove kako bi što manje područje ostalo bez vode dok popravljaju”, naveli su iz “Vodovoda”.

  • ŽRS: Ako Željezara Zenica stane, 1.700 radnika ugroženo

    ŽRS: Ako Željezara Zenica stane, 1.700 radnika ugroženo

    Ako Nova Željezara Zenica stane s radom, posljedice će biti nesagledive i biće ugrožena egzistencija 1.700 ljudi.

    Upozorio je ovo u otvorenom pismu Dragan Zelenković, vršilac dužnosti generalnog direktora “Željeznica Republike Srpske”, nakon što su, kako je naveo, u petak, 27. februara 2026, obaviješteni od strane Nove Ljubije iz Prijedora da se zbog problema u poslovnim aktivnostima Nove Željezare Zenica obustavlja transport željezne rude na relaciji Omarska – Zenica, zbog čega su bili primorani da 2. marta stanu s prevozom robe.

    Gašenje “Koksare” već napravilo probleme

    Dešavanja u Zenici i Prijedoru usko su povezana sa gašenjem “Koksare” iz Lukavca.

    Naime, kako su “Nezavisne novine” detaljno opisale u tekstu koji se bavio posljedicama gašenja lukavačkog giganta, krah “Koksare” će vrlo vjerovatno pokrenuti lančanu reakciju koja bi mogla paralizovati cijeli sektor čelika i rudarstva u BiH, a da će se posljedice preliti na Novu Željezaru Zenica, rudnik u Prijedoru te željeznice Republike Srpske i FBiH.

    Tada su sagovornici istakli da će gašenje “Koksare” prvo uticati na Zenicu, jer će Željezara biti prinuđena da kupuje koks po višim cijenama, uz duže rokove isporuke.

    Ova upozorenja su, kako stoje stvari, već počela uzimati maha, jer iz “Željeznica Republike Srpske” tvrde da je obustavljanje transporta željezne rude na relaciji Omarska – Zenica novi “tektonski udar” na ovo preduzeće.

    “O potencijalnom nastavku transporta, kolege iz Nove Ljubije u kratkom dopisu ističu da će nas blagovremeno informisati. Obraćam vam se povodom veoma ozbilјne situacije koja se direktno tiče budućnosti ‘Želјeznica Republike Srpske’, novim udarima na opstanak i egzistenciju oko 1.700 naših radnika”, napisao je na početku pisma Zelenković.

    Stao prevoz robe, ŽRS gube 60 odsto prihoda

    Zbog novonastale situacije, ŽRS obavijestile su sve institucije vlasti u BiH da su u ponedjeljak, 2. marta 2026. godine, stale sa prevozom robe za strateškog partnera, koji, dodali su, čini 60 odsto učešća u prihodu od ukupnog prevoza robe “Želјeznica Srpske”.

    “Ukoliko Nova Želјezara iz Zenice stane sa radom, posljedice po ‘Želјeznice Republike Srpske’ mogle bi biti katastrofalne, s obzirom na to da smo već svjedoci gašenja Koksare u Lukavcu. Imamo li alternativu – nemamo. Jer tradicionalna roba i ostali tereti koji bi trebalo da se prevoze prugom, idu drumom. Povolјniji smo, prihvatlјiviji i ekološki i finansijski, no nemilo doba i određene loše zakonske odluke, već decenijama, nažalost, idu na štetu želјezničkom sektoru u BiH”, naveo je Zelenković.

    On ističe da su ŽRS na godišnjem nivou za Novu Želјezaru Zenica prevozile oko 1,4 miliona tona želјezne rude, sekundarnog želјeza i ostalog repromaterijala.

    “Na godišnjem nivou ‘Želјeznice Srpske’ ostvarivale su prihod od tog prevoza u iznosu od oko 19 miliona KM. U ukupnom prihodu Želјeznica Srpske 60 odsto od prevoza robe, realizovali smo od prevoza za Novu Želјezaru iz Zenice. Želјeznice RS kao i Želјeznice FBiH su od suštinskog značaja u oba entiteta za ekonomiju, industriju i privredu, ma koliko ona bila mala i nedovolјno razvijena. One ne samo da pružaju usluge transporta tereta i robe, već su i klјučni faktor u održavanju privredne stabilnosti. Smatramo da u trenutku kada se suočavamo sa najrazličitijim izazovima na tržištu, kao i ekonomskim previranjima, svaka dodatna kriza može imati negativan domino efekat. Prestanak rada Nove Želјezare značio bi gubitak značajnog broja radnih mjesta, što bi dodatno opteretilo ekonomiju i povećalo nezaposlenost”, upozorio je Zelenković.

    Radnici bi mogli ostati bez posla

    Osim ekonomskih posljedica, eventualni prestanak rada Nove Želјezare Zenica imao bi, dodaje, i socijalne posljedice.

    “Mnogi radnici, kako u FBiH tako i u Republici Srpskoj, ostali bi bez posla, a njihove porodice bi se suočile sa teškim finansijskim izazovima. U takvim okolnostima niko ne želi da se zatekne. Zato apelujemo na hitne zdravorazumske odluke, apelujemo na sve relevantne institucije vlasti i društvo u cjelini da prepoznaju značaj problema koji se dešavaju, da prepoznaju značaj želјezničkog transporta i da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se očuvala privreda i industrija na našim prostorima”, poručio je Zelenković.

    Gašenje rada nije opcija

    Gašenje i prestanak rada ne samo Nove Željezare Zenica, već i “Želјeznica Republike Srpske” i “Želјeznica FBiH”, nije i ne smije biti opcija, jer su one međusobno povezane, naglašava on te dodaje da je zbog toga potrebno realizovati hitne odluke o želјezničkom sektoru.

    “Pred svima nama je klјučni period za stabilizaciju sistema i sprovođenje hitnih reformi u zakonskim okvirima. Gašenje ‘Koksare’ Lukavac, kao i neizvjesnost nastavka rada Nove Želјezare iz Zenice, predstavlјa svojevrstan okidač koji opominje da sistem, koji je decenijama bio nepravedno zapušten, mora biti hitno transformisan u održiv servis građana, radnika i privrede. Ne želimo naše radnike na ulicama, želimo socijalni mir, a ne nemir koji je, čini se, sve bliži, želimo da opstanemo. Ne uzimajte nam poslove, ujedinimo se u zajedničkoj borbi za očuvanje radnih mjesta, privredne stabilnosti i budućnosti kompletne zajednice na našim prostorima”, zaključio je prvi čovjek “Željeznica Republike Srpske”.

  • Hormuški moreuz u fokusu, rast cijena već stigao do građana

    Hormuški moreuz u fokusu, rast cijena već stigao do građana

    Energetski stručnjaci i investicione banke upozoravaju na nagli rast cijena nafte usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, dok su istovremeno na benzinskim pumpama u Sarajevu već zabilježena nova poskupljenja goriva.

    Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda napali su Iran, a Teheran je uzvratio udarima na američke vojne baze u regionu. Geopolitičke tenzije pojačale su strah od prekida snabdijevanja energentima, posebno kroz Hormuški moreuz, ključnu tačku za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

    Investiciona banka Citigroup u osnovnom scenariju očekuje da će se cijena nafte tipa „brent“ ove sedmice kretati između 80 i 90 dolara po barelu, prenosi Bloomberg. Analitičari procjenjuju da bi sukob mogao biti obustavljen u roku od dvije sedmice ukoliko dođe do promjena u iranskom rukovodstvu ili ako SAD prekinu operacije nakon slabljenja vojnih kapaciteta Irana.

    S druge strane, analitičari iz agencije Wood Mackenzie iznose znatno pesimističnije prognoze. Prema njihovim analizama, zatvaranje Hormuškog moreuza ugrozilo bi oko 15 odsto svjetskog snabdijevanja naftom i 20 odsto snabdijevanja tečnim prirodnim gasom, što bi moglo dovesti do rasta cijene iznad 100 dolara po barelu.

    Potpredsjednik ove agencije Alan Gelder povukao je paralelu sa početkom sukoba u Ukrajini, kada je strah od gubitka ruskih energenata podigao cijenu nafte na više od 125 dolara po barelu, prenosi portal Oilprajs.

    Istovremeno, rast cijena na svjetskom tržištu već se odražava na domaće tržište. Na benzinskim pumpama u Sarajevu jutros su zabilježena nova poskupljenja, a pojedine vrste goriva skuplje su za nekoliko desetina feninga po litru u odnosu na prethodne dane.

    Podaci iz aplikacija za praćenje cijena pokazuju da na pojedinim benzinskim stanicama rast u kratkom periodu dostiže i do 50 feninga po litru u odnosu na stanje prije nekoliko dana, što potvrđuje trend naglog poskupljenja.

    Referentna cijena sirove nafte Brent posljednjih dana porasla je na oko 70 dolara po barelu, što je najviši nivo od avgusta 2025. godine. Analitičari navode da je glavni razlog geopolitička neizvjesnost i rizik za transport kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskih isporuka energenata.

    Zbog mogućnosti prekida isporuka ili napada na tankere, proizvođači i trgovci prilagođavaju rute i logistiku, što dodatno utiče na globalne cijene, a posljedično i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se tenzije nastave, stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena mogao potrajati i u narednim sedmicama.

  • Iranci objavili šta “kriju” u tunelima

    Iranci objavili šta “kriju” u tunelima

    Iran je objavio video snimak koji prikazuje, kako se tvrdi, tunele dronova Revolucionarne garde u kojima se skladišti oružje korišćeno za napade na američke baze u regionu.

    U videu koji je objavila iranska državna novinska agencija Fars, mogu se vidjeti redovi dronova poredani u podzemnom tunelu ili na raketnim bacačima. Na zidovima je iranska zastava i slike pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

    Na snimcima se vide rakete i dronovi kako ih lansiraju iz nekoliko područja i pucaju na ono što je Fars naveo kao “američke baze”.

    Objavljivanje visokoproduciranog videa dio je iranske propagandne kampanje nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na zemlju.

    Nije jasno kada ili gdje je snimak nastao, niti da li prikazuje dronove i rakete koji se koriste u iranskom odgovoru na zajedničke američko-izraelske napade, prenosi Telegraf.rs.

  • Svijet na ivici energetske krize

    Svijet na ivici energetske krize

    Nakon izraelsko – američkog napada na Iran i zatvaranja Ormuškog moreuza preko kojeg prolazi petina svjetske nafte i plina, nije pitanje hoće li ti energenti poskupiti, već koliko. U prvom redu nafta.

    Samo dan nakon početka sukoba, nafta je poskupila šest posto i prema najnovijim podacima cijena sirove nafte po barelu za maj dostigla je 78,48 dolara po barelu.

    Blokada Ormuškog moreuza i 15 miliona barela dnevno

    “Na tržište nafte utiče obustava plovidbe kroz Ormuški moreuz, što sprječava 15 miliona barela sirove nafte dnevnog da stigne na tržište”, rekao je Horhe Leon šef Ristad enerdži, kompanije za geopolitičke analize.

    Inače, sam Iran, proizvodi tri do četiri posto globalne proizvodnje nafte, i to ne može toliko uticati na cijenu, međutim njegova blokada i blizina Ormuškog moreuza već je napravila pometnju na globalnom tržištu.

    Može li cijena preći 100 dolara po barelu?

    Kroz taj moreuz trenutno prolazi petina svjetske potrošnje nafte. On je veza između Kuvajta, Omana, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indijskog okeana, i njegovo dugotrajno zatvaranje moglo bi dovesti do toga da cijene nafte prijeđu i psihološki prag od 100 dolara po barelu.

    “Ako se sukob produži, odnosno ako počne uticati na snadbijevanje naftom zbog poremećaja u snadbijevanju iz Irana ili pokušaja Teherana da blokira moreuz, to bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu”, rekao je Viliam Jakson, glavni ekonomista za tržište u razvoju i kompaniji Capital Economics.

    Pogođena postrojenja u Persijskom zalivu

    Istovremeno, osim zatvaranja moreuza problem je i što bombe padaju širom Persijskog zaliva. Između ostalog i po naftnim postrojenjima. Jedno od tih postrojenja Saudi Armaco, državne naftna kompanije Saudijske Arabije i jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu pogođeno je i zatvoreno je.

    Sky News Arabia je objavila i da je pogođeno jedno od najvažniji postrojenja, koje služi za preradu sirove nafte i izvoz miliona barela dnevno te ima ključnu ulogu na globalnom tržištu energenata.

    Istovremeno, državna novinska agencija Kuvajta izvijestila je da je pogođena i rafinerija Mina al Ahmadi u ovoj zemlji. U eksploziji koja je uslijedila lakše su povrijeđena dva radnika koji su prevezeni u bolnicu.

    Ograničene rezerve i neizvjesnost globalnog tržišta

    Iran je već godinama prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz ali to nikada nije uradio upravo iz razloga što svoju naftu plasira tuda. Međutim, to je nakon napada uradio. To će spriječiti da na tržište stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevnog, što je oko 30 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.

    Zaobilazni i alternativni putevi jednostavno nisu mogući. Njihovo korištenje dovelo bi do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevnog, procjenjuju u pojedinim kompanijama.

    Zanimljivo, Saudijska Arabija posljednjih nekoliko sedmica povećala je izvoz sirove nafte, što su analitičari ocijenili kao pokušaj stvaranja zaliha prije američkih udara.

    Kako prenosi DW, Saudijska Arabija isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevnog u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine.

    I Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD.

    “Ali čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene kako bi ublažile kratkoročne škove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje”, objasnili su iz kompanije Rystad Energy.

    Od cijene nafte u velikoj mjeri zavisi u kojem pravcu će se kretati ekonomije širom svijeta. Sirova nafta je glavna ekonomska roba, a rast njene cijene podiže i cijene drugih dobara.

    “Pravilo je da rast cijena nafte od pet posto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 posto prosječnoj infalciji u velikim zemljama. Rast cijena Brenta na 100 dolara po barelu moglo bi dodati 0,6 do 0,7 posto globalnoj inflaciji”, rekao je Jackson, a prenosi DW.

  • Kolaps na pumpama u BiH usred noći

    Kolaps na pumpama u BiH usred noći

    Zbog sukoba na Bliskom istoku postoji realna mogućnost da dođe do naglog poskupljenja goriva, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini.

    Kako javlja “Gardijan” pozivajući se na podatke brokerske kuće IG, američka sirova nafta na putu je da poskupi za čak 9% čim se trgovanje nastavi. To bi cijenu barela moglo podići na više od 73 dolara, što je najviši nivo od juna 2025, kada su SAD započele napade na iranska nuklearna postrojenja.

    Analitičari Barklejsa upozoravaju da bi cijena nafte mogla dostići 80 dolara po barelu u slučaju “značajnog poremećaja snabdijevanja”.

    Zbog toga su brojni vozači, brže-bolje, odmah sinoć krenuli na benzinske pumpe napuniti svoje limene ljubimce.

    Na mnogim bh. pumpama se čekalo u kolonama na gorivo, a pojedini donose i kanistere kako bi napravili zalihe, tvrdi portal “Crna hronika”.

    Cijena goriva bi trebala narasti, a za koliko će zavisiti od daljeg razvoja situacije na Bliskom istoku.

    Prema dostupnim informacijama, Iranska revolucionarna garda je djelimično blokirala Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte.

    Svjetski mediji javljaju kako je Iranska revolucionarna garda uputila brodovima poruke da prelazak kroz Hormuški moreuz nije dozvoljen zbog “nesigurnog okruženja“ nakon napada SAD i Izraela na Iran, ali formalna međunarodna zakonska zabrana nije izdata.

    Takođe, dvije najveće svjetske brodarske kompanije, Maersk i MSC, obustavile su ili ograničile kretanje svojih plovila kroz strateški izuzetno važan Hormuški moreuz.