VRBAS Media

Autor: INFO

  • Narko-grupa pod lupom: Banjalučanka se pojavljuje u lancu novca od prodaje droge

    Narko-grupa pod lupom: Banjalučanka se pojavljuje u lancu novca od prodaje droge

    Žena nastanjena u Banjaluci, čije ime nije saopšteno, našla se u optužnici protiv grupe muškaraca koje terete za šverc velikih količina droge, u predmetu “Ira”, a u kojem su korišteni dokazi iz kriptovanih aplikacija Sky i Anom.

    Ona se pojavljuje u dijelu optužnice gdje se spominje preuzimanje oko 5.000 KM zarađenih rasturanjem droge, a taj novac je na kraju prebačen organizatoru optužene narko-grupe i njegovom saradniku.

    Kokain i marihuana

    Tužilaštvo BiH je, podsjetimo, u ovom predmetu nedavno podiglo optužnicu, a većina optuženih je, kako je saopšteno, sa područja Bijeljine i okoline i koristili su kriptovane aplikacije Sky i Anom.

    “Djelovali su u vezi sa pripadnicima drugih grupa ili njima poznatim osobama na području Srbije, Nizozemske, Španije i drugih država te su planirali, pripremali i prometovali droge, bavili se međunarodnom prodajom i prenosom droge, te posredovali u međunarodnoj prodaji i kupovini većih količina kokaina i marihuane”, rekli su iz Tužilaštva BiH.

    Imena optuženih

    Sud je potvrdio optužnicu protiv njih šest i svi su ranije osuđivani, a to su Mile Rosić (48), zvani Roske,  Željko Radovanović (53), zvani Krečo, Igor Vilotić (47), zvani Giga, Goran Radić (49), zvani Krtova, Samir Alagić (60), zvani Alaga, i Mile Ilić (41).

    Pod lupom istražilaca su još četvorica osumnjičenih, a u pitanju su Saša Kovačević (48), Duško Bojić (61), zvani Dule, Anđelko Đokić (56), zvani Anđelo i Kristal, i Jovan Savić (69) zaposlen kao sudija Osnovnog suda u Bijeljini, s tim što je Sud BiH predmet protiv ove četvorke ustupio nadležnim entitetskim tužilaštvima i sudovima.

    Kako je nastala grupa

    U optužnici je navedeno da je od sredine 2020. godine do jula 2021. godine Mile Rosić organizovao grupu za organizovani kriminal, kojoj su kao pripadnici svjesno i dobrovoljno pristupili Igor Vilotić, Goran Radić, Samir Alagić i druge njima poznate osobe iz BiH i drugih država.

    “Cilj je bio da organizator i pripadnici grupe međusobnim povezivanjem i dogovaranjem, kao i povezivanjem i dogovaranjem sa pripadnicima drugih grupa ili njima poznatim osobama koje su djelovale na području Srbije, Nizozemske, Španije i drugih država, vrše krivična djela”, piše u optužnici.

    Naredbe i podjela plijena

    Rosić je, dodaje se, u dogovoru sa pripadnicima grupe donosio odluke o djelovanju te podjeli “plijena”, odnosno zarade. Članovi grupe, dodaje se, radili su po njegovim naredbama.

    Organizator i veći broj pripadnika grupe su, dodaje se, koristili, za međusobnu komunikaciju, posebno podešene mobilne telefone sa instaliranim aplikacijama Anom ili Sky, namijenjenim za ostvarivanje zaštićene, kriptovane komunikacije.

    “Rosić je pojedinim pripadnicima grupe nabavljao, a potom i dostavljao telefone sa instaliranom aplikacijom Anom”, navedeno je u optužnici, a potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Kokain iz Kolumbije

    Rosić je, naglašeno je, sam ili po prethodnom dogovoru sa Igorom Vilotićem kupovao ili posredovao u kupovini kokaina na području Nizozemske, od 0,5 kg ili jedan kg, sa oznakom o porijeklu droge “Kolumbija”, ali i marihuane.

    “Zatim je Mile Rosić, zajedno sa Igorom Vilotićem i drugim licima, organizovao međunarodni prevoz ovih droga iz Nizozemske na teritoriju Njemačke, gdje bi jedno lice, po uputstvima Mileta Rosića, preuzimalo i dalje prodavao narkotike”, istaknuto je u optužnici.

    Štekovi u vozilima

    Za transport su, kako je otkriveno, korištena i vozila sa ugrađenim posebnim prostorima za skrivanje droge, tzv. štekovima.

    “Rosić je, prethodno se dogovarajući sa Igorom Vilotićem, organizovao i međunarodni prevoz te izvoz oružja sa teritorije BiH i posredovanje u prometu oružja na teritoriji Njemačke”, ističe se u optužnici.

    Precizirano je da su po njegovim uputstvima Igor Vilotić, Samir Alagić i druga njima poznata lica nabavljali i kupovali oružje na teritoriji BiH, a sve radi dalje prodaje u Njemačkoj, Srbiji i drugim državama.

    Uloga kamiondžije

    “Igor Vilotić je po uputstvima Mileta Rosića angažovao Gorana Radića, kao vozača kamiona i druga njima poznata lica, za međunarodni prevoz i izvoz oružja u Njemačku”, precizirano je u optužnici.

    Jednom prilikom, kako je istaknuto, Rosić je dogovorio sa dva lica da 0,5 kg kokaina iz Nizozemske isporuče u Njemačku, gdje je droga i prodata.

    Angažovan je, dodaje se, nakon toga jedan muškarac koji je preuzeo novac od prodaje, uključujući i dio novca od prodaje droge za Mileta Rosića i Igora Vilotića.

    “Nakon što je taj muškarac preuzeo novac od prodaje droge, Mile Rosić je s njim dogovorio da dio novca od prodaje za sebe i Igora Vilotića preuzme kod žene (ime joj nije navedeno) nastanjene u Banjaluci. Rosić je angažovao jednog muškarca da preuzme 2.500 evra, što je ovaj 31. marta 2021. godine i učinio preuzevši 2.500 evra, da bi potom 1. aprila 2021. Vilotić, po dogovoru i uputstvima Mileta Rosića, preuzeo taj novac u Aleksandrovcu, kod Gradiške, koji su Mile Rosić i Igor Vilotić dalje međusobno podijelili na njima poznat način”, naglašeno je u optužnici.

    Detaljna uloga misteriozne Banjalučanke, međutim, nije razjašnjena i očekuje se da će sve biti mnogo jasnije u predstojećem suđenju u ovom slučaju.

  • Više banjalučkih ulica danas bez struje

    Više banjalučkih ulica danas bez struje

    Zbog planiranih radova na mreži, pojedini dijelovi Banjaluke danas će privremeno ostati bez napajanja električnom energijom, saopšteno je iz “Elektrokrajine”.

    Isključenja su predviđena u periodu od 08:00 do 12:00 časova.

    U ovom vremenskom intervalu redukcijom će biti obuhvaćeni dijelovi ulica Kojića put, Milana Cvijetića i Milana Mirića.

  • Stručnjaci govore o novoj fazi odnosa Beograda i Vašingtona

    Stručnjaci govore o novoj fazi odnosa Beograda i Vašingtona

    Sjedinjene Američke Države su privremeno ukinule carine na uvoz robe iz Srbije, spustivši stopu sa ranijih 35 odsto na 0 odsto, dok se u narednom periodu očekuje uspostavljanje trajnije stope od 10 ili 12 posto. Kako na to gledaju stručnjaci – provjerili smo u Beogradu.

    Privremeno ukidanje američkih tarifa u Privrednoj komori smatraju uspjehom aktivne srpske diplomatije.

    „Srbija se sada nalazi u boljoj situaciji u odnosima sa Amerikom nego što je to bilo prethodnih decenija. Ti odnosi su posljedica vještine nape dipomatije, ali i promjene geopolitičkog pogleda na Evropu i ističnu hemisferu“, kaže za BN Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

    Nakon uspostavljanja novih tarifa na uvoz, Stanić ističe oblasti u kojima će biti postignut najbolji efekat za privredu Srbije.

    „Automobislke gume, vojna oprema, ali i hrana za životinje. Ideja je da pokušamo da te proizvode gdje imamo konkurentnost na američkom tržištu i naše firme značajno izvoze da pokušamo da smanjimo carinu ili ih potpuno oslobodimo carina“, dodaje Stanić.

    Naredni ozbiljan test srpsko-američkih odnosa je definitivno rešenje za Naftne industriju Srbije.

    „Vidječemo da li će SAD trajno produžiti te operativne licence NIS-u za pregovaranje fok se ne postigne rješenje između MOL-a i Gazproma. Za Srbiju je bitno da se nastavi transport sirove nafte preko Janafa za rafineriju u Pančevu. Bitno nam je da Srbija bude dio novog energetskom bezbjedosnog sistema“, objašnjava Stanić.

    Osim promena u odnosu na privredu Srbije, politički analitičar Dejan Miletić primećuje zaokret američke politike i prema ostalim važnim regionalnim pitanjima.
    „To mi vidimo kroz odnos prema BiH onosno Republici Srpskoj, odnosu prema zločinu prema srpskom narodu, suđenju OVK grupi. To klatno se pomjera i vjerujem da će u godinama koje slede ti odnosi biti sve čvršći i kredibilniji“, mišljenja je Miletić.

    Iz perspektive Beograda i Vašingtona, cilj srpsko-američkog dijaloga je uspostavljanje dugoročnog strateškog partnerstva.

  • Ormuski moreuz nikada se neće vratiti na stanje prije rata

    Ormuski moreuz nikada se neće vratiti na stanje prije rata

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagei izjavio jeda se Ormuski moreuz nikada neće vratiti na stanje pre rata.

    Bagei tvrdi da razgovori koji se vode između Irana i Omana o Ormuskom moreuzu nisu ni u kakvoj vezi sa otvaranjem ili zatvaranjem tog plovnog puta,

    prenela je iranska novinska agencija Fars.

    On je rekao da je zatvaranje Ormuskog moreuza bilo posledica, kako je naveo, “američke sabotaže i pomorske blokade Irana”.

    “Islamska Republika Iran deluje u skladu sa interesima zemlje i neće promeniti svoju odluku pod uticajem pretnji i zastrašivanja od strane drugih”, poručio je Bagei.

    Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedelju da su pregovori između Irana i Omana u vezi sa upravljanjem Ormuskim moreuzom u završnoj fazi, prenosi Irna.

    Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u subotu da su Sjedinjene Američke Države odustale od planiranog napada na Iran kako bi dale prostor diplomatiji.

    Tramp je rekao da je otkazao veliki napad na Iran nakon što su ga Teheran i druge zemlje Bliskog istoka uverili da je postignut okvir za dogovor o potpunom ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i, kako je naveo, “prekidanju iranske nuklearne pretnje”.

  • Avganistanac osuđen u Sudu BiH

    Avganistanac osuđen u Sudu BiH

    Amin Ahadi iz Avganistana osuđen je u Sudu Bih na godinu zatvora zbog krijumčarenja migranata.

    Priznao krivicu

    Presuda je izrečena na osnovu priznanja krivice optuženog koji je zaključio sporazum sa Tužilaštvom. Tu nagodbu prihvatio je Sud, a Ahadi je osuđen za krivična djela organizovanje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i krivično djelo krijumčarenje ljudi.

    Kako je saopšteno u izrečenu presudu mu je uračunato vrijeme u pritvoru, počev od 22. decembra 2025. godine pa nadalje.

    Djelovao kao član grupe za krijumčarenje migranata

    Prema presudi Ahadi je od septembra 2025. godine pa do sredine novembra 2025. godine, zajedno s drugim njemu poznatim licima, učestvovao u krijumčarenju ljudi i omogućavanju boravka krijumčarenim licima u BiH, piše Glas.

    Djelovao je kao član grupe za krijumčarenje migranata koju je organizovao A.H.S., a koja je djelovala na teritoriji BiH. Kako se navodi, ta grupa je bila u vezi s drugom grupom za krijumčarenje migranata na području Srbije.

    – Krijumčari su vršili prihvaćanje, preuzimanje i prevoz migranata, koji su prokrijumčareni čamcima preko rijeke Drine i Save s teritorija Srbije na teritoriji BiH – stoji u presudi.

    Produžen pritvor

    Sud je optuženom Ahadiju produžio pritvor koji po ovom rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, a najduže devet mjeseci od dana izricanja prvostepene presude, odnosno najduže do 29. aprila 2027. godine ili do nove odluke Suda.

  • Biometrija, skeneri i novi listići mijenjaju glasanje u BiH

    Biometrija, skeneri i novi listići mijenjaju glasanje u BiH

    Prvi kontingent specifične izborne tehnologije potrebne za biometrijsku identifikaciju birača tokom izbora trebao bi stići danas, 3. avgusta.

    Do 25. septembra trebala bi doći kompletna oprema za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini.

    Na glasačkom listiću za Predstavnički dom Parlamenta BiH, birači u potpunosti moraju ispuniti bojom kružić pored naziva stranke za koju žele glasati, a onda biraju tri kandidata iz te stranke.Umjesto imena kandidata na listiću su brojevi.

    Pod kojim brojem je kandidat za kojeg želi glasati, birač se mora informisati ranije.

    Slično bi trebali izgledati listići za entitetske i kantonalne skupštine i parlamente.

    S obzirom na kratko vrijeme do izbora, postavlja se pitanje ima li ga dovoljno za edukaciji birača.

    “Najveća promjena za građane je redizajn glasačkog listića. Iako ćemo imati i skenere i elekronsku identifkaciju, građani će biti upućeni gdje stave otisak prsta, gdje skeniraju listić, ali kada uđu u kabinu, oni ostaju sami s glasačkim listićem i glasački listić kako je sada redizajniran, bez imena, zaista je ogromna promjena”, navodi Dario Jovanović iz Koalicije za poštene izbore Pod lupom.

    Promjena koja je, dodaje Jovanović, gotovo nepotrebna i dolazi kasno.

    Ističe da će konačni dizajn listića biti poznat 15. avgusta, tako da za edukaciju ostaje mjesec i po.

    Nema pomoći jedne osobe za više drugih osoba

    U Centralnoj izbornoj komisiji pojašnjavaju da edukacija slijedi, ali i da će, ukoliko bude potrebno, biračima biti omogućena pomoć tokom glasanja.

    “Jedno fizičko lice može pomoći samo jednom biraču i lice koje pomaže će biti identifikovano, i nema pomoći jedne osobe za više lica, tako ćemo otkloniti porodično glasanje”, pojašnjava Irena Hadžiabdić.

    U CIK-u pojašnjavaju da bi ovakvi listići trebali doprinijeti većoj tajnosti glasanja i njihovom bržem skeniranju.

    U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je na posljednjim Opštim izborima bilo više od 110.000 nevažećih listića, pa apeluju na što širu kampanju.

    41 odsto stanovništva BiH nepismeno

    “I dalje se glasa na tradicionalan način u nešto izmijenjenom obliku. Listići će biti manji da bi mogli proći kroz skener, CIK je trebao otpočeti edukaciju glasača, ali mislim da vremena ima dovoljno”, kaže Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.

    Treba podsjetiti da je 41 odsto stanovništva u BiH elektronski nepismeno, da osobe starije od 65 godina uglavnom ne koriste digitalne tehnologije. Hoće li nešto više od mjesec dana edukacije biti dovoljno, vidjeće se poslije 4. oktobra, piše BHRT.

    Podsjetimo, Opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar ove godine, i po mnogo čemu neće biti isti u odnosu na sve prethodne, a ključna stvar je uvođenje novih izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.

  • Američka vojska tražila “kreativne ideje” za pritisak na Iran

    Američka vojska tražila “kreativne ideje” za pritisak na Iran

    Američka vojna komanda zatražila je od svojih analitičara nove i nekonvencionalne prijedloge za vršenje pritiska na Iran, u trenutku kada se administracija predsjednika Donalda Trampa suočavala sa sve manjim brojem dostupnih opcija i neposredno prije odustajanja od planiranih napada.

    Neobičan zahtjev stigao je putem interne elektronske poruke visokog oficira iz obavještajnog odjela Centralne komande SAD (CENTCOM), u kojoj je zatraženo da se ponude nove ideje za djelovanje prema Teheranu.

    – Potrebne su nam ideje. Tražimo nove, kreativne i nekonvencionalne načine za vršenje pritiska i kažnjavanje Irana – navedeno je u poruci koju je oficir poslao širokom krugu vojnih analitičara, prema navodima izvora upoznatog sa sadržajem komunikacije.

    Još jedan izvor potvrdio je da je visoki američki vojni zvaničnik tokom prošle sedmice uputio sličan zahtjev, tražeći prijedloge o tome kako se nositi sa Iranom, prenio je CNN.

    Ovakav način prikupljanja prijedloga putem masovne elektronske poruke vojni zvaničnici ocijenili su kao neuobičajen. Prema njihovim riječima, ovaj potez pokazuje da administracija u Vašingtonu ima ograničen izbor mogućnosti ukoliko želi da primora Iran na postizanje sporazuma pod uslovima koje zagovara predsjednik Tramp.

    U pokušaju da pronađe alternativna rješenja, zvaničnik CENTCOM-a pokrenuo je internu razmjenu ideja kako bi provjerio postoje li drugačiji pristupi prema Iranu. Drugi izvor naveo je da Centralna komanda razmatra sve raspoložive opcije i da je spremna da preispita dosadašnju strategiju.

    Portparol CENTCOM-a kapetan Timoti Hokins izjavio je da ova komanda ima dugu tradiciju inovativnog razmišljanja i pronalaženja novih rješenja.

    Ovaj zahtjev uslijedio je prije nego što je Tramp zaprijetio pokretanjem novih napada na Iran, ali je kasnije odustao od te odluke nakon intervencije regionalnih zvaničnika. Među njima je bio i saudijski prestolonasljednik, koji je razgovarao sa američkim predsjednikom i pozvao na smirivanje tenzija.

    Tramp je potom saopštio da obustavlja planirani napad na Iran ukoliko dvije strane brzo postignu dogovor. Tvrdio je da su pregovori ostvarili napredak, uključujući i mogućnost ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.

    Ipak, iranski državni mediji nisu objavili informacije koje bi ukazivale da je Teheran tražio obustavljanje napada ili da je promijenio stav o ovom strateški važnom pomorskom prolazu.

  • Velika Britanija pred nestašicom hrane: Suša prijeti poljoprivredi

    Velika Britanija pred nestašicom hrane: Suša prijeti poljoprivredi

    Velika Britanija mogla bi se u narednom periodu suočiti sa ozbiljnim nestašicama pojedinih životnih namirnica zbog ekstremne suše koja je pogodila zemlju. Poljoprivrednici širom države nalaze se u veoma teškoj situaciji, jer su nakon zimskih poplava, koje su uništile usjeve i otežale proljećnu sjetvu, sada suočeni sa nedostatkom vode i ograničenjima za navodnjavanje.

    Riječ je o trećoj velikoj suši u posljednjih pet godina, zbog čega stručnjaci upozoravaju da ekstremni vremenski uslovi postaju nova realnost za britansku poljoprivredu.

    Posljedice su već vidljive na njivama. Proizvođači pšenice navode da su usjevi upola niži nego što je uobičajeno, dok su visoke temperature dovele do najranije žetve otkako se vodi evidencija. Mnogi poljoprivrednici na jugu i istoku Engleske završili su žetvu dvije do tri sedmice prije uobičajenog roka.

    Predsjednik Nacionalne unije poljoprivrednika (NFU) Tom Bredšo pozvao je premijera da hitno reaguje i upozorio da bi posljedice mogle biti ozbiljne.

    – Klima se mijenja, ne samo u Velikoj Britaniji, već i u zemljama iz kojih uvozimo hranu. Sve je izvjesnije da bi moglo doći do nestašice prehrambenih proizvoda. Vrijeme je da damo prednost domaćoj proizvodnji hrane i pomognemo poljoprivrednicima – poručio je Bredšo.

    On smatra da bi Vlada trebalo da uvede poreske olakšice kako bi proizvođači mogli da ulažu u rezervoare i druge sisteme za skladištenje vode.

    Probleme dodatno pogoršava finansijska situacija u kojoj se nalazi veliki broj farmi nakon ukidanja subvencija koje su ranije stizale iz Evropske unije. Prema posljednjim podacima, gotovo trećina britanskih poljoprivrednika posluje sa gubitkom ili jedva uspijeva da održi proizvodnju.

    Meteorološki zavod saopštio je da je u Engleskoj tokom jula palo svega osam odsto prosječne količine padavina, što ovaj mjesec čini najsušnijim julom od početka mjerenja. U pojedinim dijelovima zemlje kiša nije pala više od mjesec dana.

    Zbog dugotrajne suše, oko 23 miliona stanovnika Engleske i Velsa obuhvaćeno je zabranom korišćenja crijeva za zalivanje bašta, pranje automobila i druge aktivnosti koje troše velike količine vode.

    Suvo zemljište i dugotrajne visoke temperature već su izazvali više velikih požara na otvorenom, među kojima je i nedavni požar u Safolku.

  • Domovi zdravlja ostaju bez ljekara, a interesovanje za specijalizacije sve manje

    Domovi zdravlja ostaju bez ljekara, a interesovanje za specijalizacije sve manje

    Republika Srpska već godinama bilježi sve ozbiljniji manjak doktora porodične medicine, a situacija postaje sve složenija jer se mladi ljekari rijetko odlučuju za ovu specijalizaciju. Umjesto rada u domovima zdravlja, većina prednost daje kliničkim granama medicine, koje nude bolje uslove i veća primanja.

    Posljedice takvog trenda već su vidljive u brojnim lokalnim zajednicama, gdje su postojeći timovi preopterećeni, a dio stanovništva ostaje bez izabranog porodičnog ljekara.

    Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić upozorava da problem nije ograničen na jednu sredinu, već da pogađa gotovo cijelu Republiku Srpsku.

    Kao primjer navodi Trebinje, gdje je, prema važećim normativima, potrebno 14 timova porodične medicine, dok ih trenutno radi svega deset.

    – Oko 8.000 stanovnika Trebinja nema svog izabranog doktora. Jedna ambulanta uopšte nije u funkciji, pa pacijente preuzimaju ostali timovi, koji su već preopterećeni – rekao je Mišić.

    Prema njegovim riječima, glavni razlog zbog kojeg mladi doktori izbjegavaju porodičnu medicinu jesu nepovoljniji finansijski uslovi i znatno veće radno opterećenje u odnosu na bolnički sektor.

    – Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Početna plata ljekara zaposlenog u bolnici ili kliničkom centru viša je za oko 320 do 350 KM u odnosu na doktora porodične medicine sa istim nivoom kvalifikacija. Sasvim je očekivano da se mladi radije opredjeljuju za bolnički sistem – istakao je Mišić.

    Dodatni problem predstavlja broj pacijenata koje jedan ljekar svakodnevno mora pregledati.

    – Standard predviđa da jedan tim tokom smjene primi do 25 pacijenata, pri čemu bi dio pregleda trebalo da bude preventivnog karaktera. Međutim, u stvarnosti naši ljekari dnevno zbrinu između 60 i 80 ljudi. U takvim okolnostima nema dovoljno vremena za razgovor sa pacijentima, preventivne preglede i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, zbog čega mnogi ambulantu danas doživljavaju samo kao mjesto gdje će dobiti uputnicu za specijalistu – naglasio je Mišić.

    On smatra da se problem godinama zanemaruje i da zdravstveni sistem nema dugoročan plan razvoja kadrova, posebno od 2009. godine, kada je, kako kaže, izostalo ozbiljno planiranje ljudskih resursa.

    – Nije dovoljna samo reforma zdravstvenog sistema, potrebna je potpuno nova zdravstvena politika. Čak 80 odsto zdravstvenih problema može biti riješeno na nivou porodične medicine. Jačanje primarne zdravstvene zaštite znači manje bolovanja, manje skupih bolničkih liječenja i bolje zdravlje stanovništva. Zato je neophodno povećati plate i obezbijediti dodatne pogodnosti kako bi ova specijalizacija ponovo postala privlačna mladim doktorima – poručio je Mišić.

    Na problem nedostatka kadra dodatno je ukazala i privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti Doma zdravlja Banjaluka, uvedena zbog ljetnjih godišnjih odmora, odlazaka zaposlenih u penziju i upućivanja doktora na specijalizacije.

    Iz ove zdravstvene ustanove saopšteno je da će izmijenjeni raspored rada pojedinih ambulanti biti na snazi do 1. septembra. Načelnica Službe porodične medicine Anastasija Stokanović navela je da tokom ljetnog perioda nije moguće održati dosadašnji obim rada u mreži od 33 ambulante.

    Podaci Doma zdravlja Banjaluka pokazuju da će do kraja godine ova ustanova ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla izgubiti još 22 specijalista iste oblasti.

    Istovremeno, interesovanje mladih doktora za porodičnu medicinu nastavlja da opada. Na posljednji konkurs za deset specijalizacija prijavilo se svega pet kandidata, dok za urgentnu medicinu nije stigla nijedna prijava.

    Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić ranije je potvrdio da se mladi doktori u najvećem broju odlučuju za kliničke specijalizacije.

    – Specijalnosti koje nude bolje finansijske mogućnosti i profesionalni razvoj privlače više mladih ljekara, dok je interesovanje za primarnu zdravstvenu zaštitu znatno manje. Nadležno ministarstvo trebalo bi da pronađe rješenja za ovaj problem, dok će Medicinski fakultet nastaviti da obrazuje kadar za potrebe zdravstvenog sistema – rekao je Škrbić.

  • Zatvoren Krimski most

    Zatvoren Krimski most

    Ukrajina je tokom noći izvela napad dronovima na ruske ciljeve na anektiranom poluotoku Krimu, a eksplozije su se čule u Feodosiji, Simferopolju i Kerču, prenose ukrajinski mediji.

    Prema navodima Telegram kanala “Krimski vjetar”, u Simferopolju su se oko jedan sat iza ponoći čule najmanje dvije snažne eksplozije. Istovremeno su ruske snage pokušavale oboriti ukrajinske dronove, a jedan od njih navodno je pogodio područje lokalnog skladišta nafte.

    Eksplozije su zabilježene i u Kerču, gdje je najveća aktivnost dronova prijavljena u području planine Mitridat i gradske luke. Lokalni stanovnici prijavili su i požar u blizini luke.

    Ukrajinski mediji navode da su u napadu pogođena dva željeznička mosta, skladište bespilotnih plovila te jedinica za radioelektronsko izviđanje ruske Crnomorske flote na Krimu.

    Zbog noćašnjih napada ruske vlasti privremeno su obustavile saobraćaj preko Krimskog mosta.

    Tvrdnje o razmjerama napada i pogođenim ciljevima za sada nije bilo moguće nezavisno potvrditi.