VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vens: Izraelu je Tramp jedini preostali moćni saveznik

    Vens: Izraelu je Tramp jedini preostali moćni saveznik

    Američki potpredsjednik Džej Di Vens neće otputovati u Švajcarsku, kako je ranije bilo planirano radi razgovora s Iranom, saopštio je glasnogovornik Bijele kuće, navodeći neriješena logistička pitanja u vezi sa sljedećom fazom pregovora.

    On je i oštro kritikovao izraelske protivnike sporazuma s Iranom, poručivši da je američki lider Donald Tramp jedini saveznik Izraela koji mu je još preostao u svijetu, u izjavi koja je uključivala i podsjećanje na milijarde dolara vojne pomoći koju ta zemlja prima od Sjedinjenih Američkih Država.

    Upitan tokom brifinga u Bijeloj kući o izvještajima da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu bijesan zbog sporazuma, Vens je rekao da nije čuo takve komentare od njega lično, ali je kritikovao članove njegove vlade za koje tvrde da su napadali sporazum i lično kritikovali Trampa.

    „Moja poruka njima bila bi dvostruka. Kao prvo, Donald Dž. Tramp je jedini šef države u cijelom svijetu koji u ovom trenutku ima razumijevanja i simpatije prema državi Izrael. Da sam član izraelske vlade, vjerovatno ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao bilo gdje u cijelom svijetu“, poručio je Vens.

    Dodao je da bi te članove vlade također podsjetio da su dvije trećine odbrambenog naoružanja koje štiti Izrael proizvele američke ruke i platile američke porezne obveznike.

    „Problem Izraela nije Donald Dž. Tramp, i svako u Izraelu ko misli da je njegov najveći problem predsjednik SAD-a treba se suočiti sa stvarnošću situacije u kojoj se ta zemlja nalazi“, rekao je Vens.

    Tramp je u više navrata kritikovao dugogodišnjeg saveznika Izraela, dodatno podižući tenzije gotovo četiri mjeseca nakon što su dvije zemlje zajedno izvele napade na Iran. Rat je uzdrmao finansijska tržišta i globalno snabdijevanje naftom nakon što je Teheran odgovorio zatvaranjem strateški važnog Hormuškog moreuza.

    Visoki izraelski zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti za Rojters, rekli su da su uslovi sporazuma loši za Izrael jer ne rješavaju zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim i balističkim raketnim programom, što je, kako tvrde, stav koji dijeli veliki dio izraelskog državnog vrha.

  • AIPAC upozorava na sporni memorandum SAD-a i Irana

    AIPAC upozorava na sporni memorandum SAD-a i Irana

    Američko-izraelski lobi i jedna od najuticajnijih organizacija u SAD-u AIPAC oglasio se povodom potpisanog memoranduma o razumijevanju između Amerike i Irana te su izrazili nezadovoljstvo zbog poteza američke administracije da potpiše ovaj dokument.

    U saopštenju za javnost, AIPAC tvrdi kako ovaj memorandum dovodi do mnogih nejasnoća.

    „Već 47 godina, iranski režim je u ratu protiv Amerike i vlastitog naroda. Pod snažnim uputama predsjednika Trampa, Amerika, radeći zajedno s Izraelom, desetkovala je iransko rukovodstvo, nuklearni program i vojnu imovinu, te stvorila priliku za diplomatski sporazum. Početni Memorandum o razumijevanju (MOU) koji je postignut s Iranom pokreće značajna pitanja. MOU predviđa ublažavanje sankcija Iranu u zamjenu za otvaranje Hormuškog moreuza i nejasne iranske obaveze u vezi s njegovim nuklearnim programom“, naveli su.

    Kako pregovori o konačnom nuklearnom sporazumu počinju, Kongres SAD-a, smatraju, mora dobiti potpune informacije o sporazumu i igrati ključnu ulogu u osiguravanju da konačni sporazum ispunjava ciljeve predsjednika Trampa za rat.

    „Konačni sporazum mora trajno i provjerljivo okončati nuklearni program režima – uključujući uklanjanje obogaćenog uranijuma iz Irana i demontažu svih lokacija za obogaćivanje. Konačni sporazum bi također trebao riješiti iranski ilegalni program balističkih raketa i dronova te okončati finansiranje terorističkih grupa koje izazivaju haos širom svijeta od strane režima“, saopšteno je.

    Ističu i kako elementi ovog sporazuma izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu konačnog dogovora.

    „Odmah nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, Sjedinjene Američke Države pristaju započeti proces ukidanja američke blokade iranskih luka i odustati od svih sankcija potrebnih da bi se Iranu omogućio izvoz nafte. Na osnovu trenutnih cijena nafte, to bi moglo iznositi više od pet milijardi dolara mjesečnih prihoda za iranski režim. U Memorandumu o razumijevanju se također navodi da se ‘nakon implementacije’ sporazuma, SAD obavezuje da će u potpunosti staviti na raspolaganje za korištenje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Islamske Republike Iran, potencijalno čak 100 milijardi dolara. Memorandum o razumijevanju ne govori ništa o koracima implementacije koje Iran mora poduzeti da bi dobio pristup sredstvima“, pojasnili su.

    Pojašnjavaju i kako sporazum konkretno navodi da će, nakon što budu isplaćena, sredstva biti isplaćena bilo kojem korisniku kojeg odredi Centralna banka Irana.

    „Čini se da ova formulacija omogućava plaćanja subjektima pod kontrolom IRGC-a, iranskoj vojsci i dobavljačima oružja. Iako sporazum ne ukazuje na to da će Iranu biti dodijeljena direktna sredstva SAD-a, Memorandum o razumijevanju će omogućiti Iranu da ostvari značajne ekonomske koristi. Memorandum o razumijevanju predviđa period od 60 dana za pregovore o potpunom nuklearnom sporazumu. Iran se obavezuje da će minimalni konačni sporazum ‘riješiti odlaganje uskladištenog obogaćenog materijala… uz minimalnu metodologiju miješanja na licu mjesta pod nadzorom IAEA’“, ističu.

    Zabrinuti su i zbog ograničavanja kada je u pitanju djelovanje Izraela.

    „U sporazumu se navodi da SAD, Iran i ‘njihovi saveznici u trenutnom ratu… proglašavaju trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban’. Čini se da formulacija nalaže Izraelu da prekine napore za razoružavanje Hezbolaha, uprkos tome što Izrael nije stranka Memoranduma o razumijevanju i nastavlja s napadima Hezbolaha. Memorandum o razumijevanju mogao bi potkopati sporazum o prekidu vatre postignut početkom juna između Izraela i Libana uz podršku SAD-a. U tom primirju je izričito navedeno da se svaki sporazum o prekidu neprijateljstava mora postići direktno između Izraela i Libana, a ‘ne bilo kojim odvojenim putem’“, zaključili su.

  • Evropska unija razjedinjena oko Rusije i diplomatskih kanala

    Evropska unija razjedinjena oko Rusije i diplomatskih kanala

    Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc usprotivili su se nastojanjima Evropske unije da uspostavi komunikaciju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dovodeći lidere dvije najveće evropske zemlje u sukob s velikim dijelom ostatka bloka.
    Na neočekivano nesložnom samitu u Briselu, održanom kasno u noć, Makron i Merc kritikovali su napore predsjednika Evropskog vijeća Antonija Koste, koji djeluje u ime svih 27 država članica EU, da stupi u kontakt s Kremljom, navodi pet diplomata i zvaničnika EU upoznatih s razgovorima iza zatvorenih vrata, piše Politico.

    Značajno je da su drugi evropski lideri uglavnom stali na Kostinu stranu. Ove nesuglasice ukazuju na rastuće tenzije unutar Evropske unije oko pristupa Rusiji i pitanja ko bi trebao govoriti u ime Evrope.

    Lideri nekih država koje imaju najoštriji stav prema Rusiji, kao i Danske i Nizozemske, podržali su Makrona i Merca, a pojedini su, prema riječima trojice zvaničnika, pokazali dosad neviđen bijes prema Kosti.

    EU već mjesecima raspravlja o tome kakvu bi, ako ikakvu, komunikaciju trebala imati s Putinom i ko bi je trebao predvoditi. Pitanje je postalo još hitnije nakon što je američki predsjednik Donald Tramp postigao privremeni mirovni sporazum s Iranom i na samitu G7 ranije ove sedmice signalizirao da se njegova pažnja ponovo usmjerava na Ukrajinu.

    Šef Kostinog kabineta, Pedro Lortije, tokom proteklih nekoliko sedmica dva puta je kontaktirao ruske zvaničnike u Moskvi, tvrde pet zvaničnika. Kako pokušaji SAD-a da okončaju ruski rat protiv Ukrajine djeluju blokirano, evropske prijestonice podijeljene su oko toga treba li prioritet dati diplomatiji ili nastavku vojne podrške Ukrajini.

    Rasprava o Rusiji i Ukrajini u četvrtak naveče, održana bez savjetnika i mobilnih telefona zbog osjetljivosti teme te produžena za dva sata više od planiranog, pokazala je formiranje dva glavna tabora.

    Stav Makrona i Merca jeste da još nije vrijeme za razgovore s Putinom, te da bi, kada taj trenutak dođe, vodeću ulogu trebala preuzeti grupa „E3“ koju čine Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

    Neki lideri su zastupali stav da je upravo EU ta koja treba voditi takve kontakte i podržali su Kostu.

    „Prvo pitanje je želi li Putin uopšte pregovarati. Do tada, niko osim Koste ne može predstavljati Evropsku uniju“, rekao je belgijski premijer Bart De Vever po završetku sastanka.

  • Makron: Sporazum ne znači da je rat između SAD i Irana završen

    Makron: Sporazum ne znači da je rat između SAD i Irana završen

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da ne vjeruje da je rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana “u potpunosti završen”, uprkos sporazumu koji je prethodnog dana potpisan u Versaju.

    Sporazum donosi nadu za stabilizaciju regiona
    Makron je u intervjuu za televiziju France 2 u četvrtak, 18.juna, ocijenio da je “uvijek bolje imati sporazum nego rat”, ali je upozorio da i dalje postoji rizik od eskalacije, navodeći da svijet ulazi u “novu fazu saradnje i dijaloga”, koja bi mogla doprinijeti stabilizaciji regiona i omogućiti bezbjedniji protok naftnih tankera kroz Ormuski moreuz.

    Takođe je izrazio očekivanje da bi to moglo dovesti do postepenog pada cijena goriva.

    Poruka Netanjahuu: Potrebna odgovornost i racionalnost
    Govoreći o Bliskom istoku, francuski predsjednik je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokaže “odgovornost i racionalnost”, ocjenjujući da dugotrajna vojna operacija protiv Hezbolaha na jugu Libana nije u interesu Izraela.

    “Hezbolah je opasnost za Izrael, to je apsolutno tačno, ali bezbjednost jevrejske države ne može biti garantovana osvajanjem susjedne teritorije”, rekao je istakao je Makron i dodao da će ponovo nastojati da mobiliše međunarodnu zajednicu kako bi “pomogla libanskoj vojsci da povrati kontrolu nad svojom teritorijom”, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, Netanjahu svojim potezima u Gazi, na Zapadnoj obali i u Libanu “pojačava osjećaj ogorčenosti i nasilja u regionu”.

    Francuska želi jačanje uloge libanske vojske
    Makron je najavio i da će Francuska nastaviti da mobilizuje međunarodnu zajednicu kako bi se ojačala uloga libanske vojske i povratila kontrola nad teritorijom.

    Govoreći o situaciji u Ukrajini, Makron je pohvalio “izuzetnu hrabrost” ukrajinskih snaga, navodeći da njihova sposobnost proizvodnje i upotrebe dronova pokazuje visok nivo inovacije u ratu protiv Rusije.

    “Ukrajina se opire hrabrošću, inovativnim kapacitetom i vojnom proizvodnom sposobnošću koja je zadivila sve od prvog dana”, dodao je.

  • Šest godina bez transplantacije bubrega, stižu ohrabrujuće najave iz UKC RS

    Šest godina bez transplantacije bubrega, stižu ohrabrujuće najave iz UKC RS

    Prošlo je već šest godina otkad se u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj – Univerzitetskom kliničkom centru RS – ne vrši transplantacija bubrega, ali postoje naznake da bi se do kraja ove godine mogao uspostaviti program transplantacije bubrega u saradnji sa Zavodom za dijalizu i transplantaciju RS.

    Inače, svim pacijentima koji su osigurani Fond zdravstvenog osiguranja RS od 2021. godine finansira kadaverične transplantacije u Bjelorusiji, tačnije u Minsku.

    Od tada pa do danas ukupno je transplantirano 50 pacijenata, s tim da je nedavno uspostavljena saradnja sa još jednom zdravstvenom ustanovom u Bjelorusiji.

    “Procjenjuje se da transplantaciju bubrega očekuje između 100 i 150 pacijenata koji se nalaze u različitim fazama obrade, pripreme i evaluacije za transplantacioni program”, potvrdio je za “Nezavisne novine” Goran Topić, v.d. direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, navodeći da trenutno ne postoji zvanična lista čekanja za pacijente kojima je transplantacija bubrega modalitet liječenja.

    Najmlađi i najstariji pacijenti
    Kako kaže, najmlađi pacijenti su u ranim dvadesetim godinama života, dok najstariji pacijenti imaju više od 70 godina.

    U UKC Republike Srpske je od 2010. pa do 2020. godine urađeno 35 živodonorskih transplantacija bubrega.

    “Program transplantacije je bio uspostavljen sve do pandemije kovida, kada su zbog novonastalih okolnosti obustavljene sve aktivnosti. Posljednja transplantacija bubrega je urađena u martu 2020. godine”, potvrđuju iz UKC RS za “Nezavisne”.

    Pojašnjavaju da se u UKC RS redovno rade pretransplantacione obrade za transplantaciju bubrega, kao i posttransplantaciono praćenje pacijenata.

    “Na Odjelu nefrologije Klinike za unutrašnje bolesti dugi niz godina radi transplantaciona ambulanta. Kada je riječ o kadrovima, transplantacija bubrega nije operacija koju može izvoditi pojedinac, već zahtijeva kompletan transplantacioni sistem: transplant hirurge, nefrologe, anesteziologe, imunologe, intenziviste, edukovane medicinske sestre/tehničare…”, navode.

    Postoji mogućnost angažovanja stručnjaka iz drugih ustanova iz region
    Prema njihovim riječima, postoji mogućnost angažovanja stručnjaka iz drugih ustanova iz regiona, što je praksa koju su koristili i drugi centri u početnim fazama razvoja transplantacionih programa.

    “UKC Republike Srpske je dosad imao uspješnu saradnju na polju transplantacije sa KC Srbije, KC Vojvodine, VMA, a nema nikakvih prepreka da se ta saradnja i dalje nastavi. Postoje planovi da se do kraja 2026. godine uspostavi program transplantacije bubrega zajedno sa Zavodom za dijalizu i transplantaciju RS”, dodaju.

    Topić potvrđuje da predstavnici Zavoda kontinuirano razgovaraju sa rukovodstvom UKC RS o ponovnom uspostavljanju i unapređenju transplantacionog programa.

    “Važno je naglasiti da postoji zajednički interes i jasna opredijeljenost da se program transplantacije bubrega ponovo uspostavi, dodatno unaprijedi i vrati na nivo koji naši pacijenti zaslužuju. U prethodnom periodu preduzimane su aktivnosti na organizacionom, kadrovskom i tehničkom jačanju sistema, a očekujemo da će se ubuduće stvoriti uslovi za intenziviranje transplantacionog programa”, kaže Topić.

    FZO RS
    A FZO RS je u četvrtak objavio informaciju za osiguranike o načinu ostvarivanja prava na finansiranje transplantacije organa u inostranstvu, tj. u Bjelorusiji.

    “Budući da BiH nije dio ‘Eurotransplant’ mreže, pa naši osiguranici kadaveričnu transplantaciju teže mogu da ostvare u zemljama Evropske unije, Fond je uspostavio saradnju sa zdravstvenim ustanovama u Bjelorusiji. Fond je na početku sarađivao samo sa jednom zdravstvenom ustanovom, a nedavno je potpisan ugovor sa još jednom ustanovom u ovoj zemlji, odnosno u Brestu”, kažu iz FZO RS.

    Objašnjavaju da je u informaciji sadržan put ostvarivanja ovog prava, odnosno koja je dokumentacija potrebna za finansiranje transplantacije, koji uslovi su potrebni da se ispune za slanje osiguranika u Bjelorusiju i dr.

    Podsjećamo, Fond u potpunosti finansira transplantaciju organa za osiguranika ukoliko se ova usluga radi u ustanovama sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore kako kod nas, tako i u Srbiji. U slučaju da liječenje nije moguće obaviti ni u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima ugovor (u Srbiji), tada je moguće ostvariti pravo na liječenje i u drugim ustanovama.

    “Eurotransplant” u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar
    Delegacija “Eurotransplanta”, predvođena predsjednikom Nadzornog odbora Dirkom van Raemdonckom i glavnim direktorom Andreom Materom, posjetila je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.

    Ova posjeta stiže u bitnom trenutku za bolnicu, koja je u maju obavila prvu transplantaciju bubrega ikad, što je iskorak koji predstavnici “Eurotransplanta” ocjenjuju važnim signalom napretka transplantacijske medicine u BiH.

    Inače, BiH već dvije godine vodi intenzivne razgovore s “Eurotransplantom” o mogućnostima uključivanja u sistem koji povezuje osam evropskih država i koordinira međunarodnu raspodjelu organa za transplantaciju.

  • Si pisao Vučiću: Spreman sam da jačam strateško partnerstvo dvije zemlje

    Si pisao Vučiću: Spreman sam da jačam strateško partnerstvo dvije zemlje

    Predsjednik Kine Si Đinping poručio je u pismu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da pridaje veliki značaj razvoju kinesko-srpskih odnosa i da je spreman da sa njim održava redovnu komunikaciju radi daljeg jačanja strateškog partnerstva dvije zemlje.

    Si je naveo da je spreman da sa Vučićem vodi izgradnju zajednice Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u novoj eri ka postizanju više dostignuća kako bi još više doprinijeli blagostanju naroda dvije zemlje.

    Kineski predsjednik je podsjetio da su tokom nedavne uspješne državne posjete Vučića Kini detaljno razmijenjena mišljenja i postignut širok konsenzus o tome.

    Napomenuo je da je sa Vučićem razgovarao o prijateljstvu Kine i Srbije i da su razmijenili mišljenja o državnom upravljanju i međunarodnoj situaciji, a da ga je Vučićeva odgovornost prema zemlji i narodu Srbije duboko impresionirala.

    Si ističe da Orden prijateljstva Kine koji je uručio Vučiću predstavlja znak njihovog dugogodišnjeg prijateljstva i svjedočanstvo o iskoraku u razvoju odnosa između dvije zemlje.

    – Želim vam dobro zdravlje i uspjeh u radu, prijateljskoj Srbiji prosperitet i napredak, a njenom narodu mir i sreću – navodi se u pismu Sija predsjedniku Srbije.

  • Ostojić: Operacija “Koridor” bila presudna za opstanak Republike Srpske

    Ostojić: Operacija “Koridor” bila presudna za opstanak Republike Srpske

    Ove godine biće obilježene 34 godine od proboja Koridora, presudne bitke koja je odredila sudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i donijela uspostavljanje teritorijalne cjelovitosti Srpske.

    Vojna operacija “Koridor 92” trajala je od 14. do 28. juna 1992. godine na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite, Radan Ostojić, u Јutarnjem programu RTRS-a, rekao je da je ova operacija, imajući u vidu ishod rata, bila presuda.

    – Teško je mjeriti koje su operacije bile veće ali imajući u vidu šta se dešavalao, možemo reći da operacija “Koridor” nije izvedena ishod rata bi bio drugačji. Ovo je bila operacija za biti ili ne biti, da nije bila uspješna sudbina srpskog naroda, posebno u zapadnom dijelu, bila bi drugačija – rekao je Ostojić.

    Toga su, kaže, svi svjesni.

    – Zato je ovo obilježavanje važno. Sve te značajne datume moramo obilježavati jer bez njegovanja kulture sjećanja možemo doživjeti sudbinu da nam se istorija ponovi. Zato je ovo važno za Srpsku i sve nas koji želimo da sačuvamo mir i slobodu – naveo je Ostojić.

    Mladi u školi ne mogu da uče o ovome, zato je važno usmeno predanje, kaže Ostojić.

    – Malo nas priča o ratu jer se teško sjećati rana. To takođe ima svoje posljedice. Zato je obilježavanje značajnih datuma izuzetno važno za buduće generacije – rekao je Ostojić.

    Povodom obilježavanja 34 godine od najvažnije bitke Odmbrambeno otažbinskog rata u subotu od 20.15. minuta RTRS emituje dokumentarni film “Operacija koridor”, reditelja Milana Petkovića i scenariste Milke Tošić.

  • Plenković: U toku konsultacije o rezoluciji o Hrvatima u BiH

    Plenković: U toku konsultacije o rezoluciji o Hrvatima u BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je danas da sa koalicionim partnerom Domovinskim pokretom vodi konsultacije o konačnom tekstu rezolucije kojom se traži da Hrvati u BiH imaju svoju izbornu jedinicu.

    – Na zadnjem sastanku koalicije smo dogovorili da, kada kolege završe svoj nacrt rezolucije, obave konsultacije sa ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, u čijoj je nadležnosti spoljna i evropska politika, pa tako i odnosi sa susjedima – rekao je Plenković novinarima u Briselu.

    On je naveo da su konsultacije u toku i da će se vidjeti kako će izgledati konačna verzija rezolucije o osnaživanju položaja Hrvata u BiH koju predlaže Domovinski pokret.

    Iz Domovinskog pokreta juče je saopšteno da odbacuju kao neutemeljene primjedbe da Hrvatska ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja susjedne države.

    – Hrvatska nije samo potpisnica Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, već ima ustavnu i političku odgovornost prema Hrvatima u BiH – naveli su iz Domovinskog pokreta.

    Rezolucijom Domovinskog pokreta predviđeno je, između ostalog, da Hrvatski sabor pozove Vladu na korištenje svih raspoloživih mehanizama u EU i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se “podstakle korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u BiH”.

    Osim toga, najoštrije se osuđuju svi pozivi na izborni inženjering, posebno u smislu organizovanog preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u Parlamentarnoj skupštini i drugim tijelima.

  • Mađar smatra: Ubrzano članstvo Ukrajine u EU nepravedno prema Zapadnom Balkanu

    Mađar smatra: Ubrzano članstvo Ukrajine u EU nepravedno prema Zapadnom Balkanu

    Mađarski premijer Peter Mađar rekao je da bi ubrzano članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji “bilo nepravedno” prema zemljama Zapadnog Balkana i da “mađarska vlada nije jedina koja se ne slaže sa otvaranjem drugih klastera”.

    On je uoči sastanka Evropskog saveta u Briselu naglasio da je u razgovorima sa evropskim zvaničnicima posebno bilo riječi o dinamici proširenja EU, pri čemu se otvoreno razmatra odnos prema zemljama Zapadnog Balkana i Ukrajini, kao i potreba da se proces vodi “na osnovu učinka i ispunjenih kriterijuma”, prenosi mađarski portal Telex.

    “Mi smo za proces zasnovan na rezultatima, a ne za ubrzano političko pristupanje bez jasnih kriterijuma”, rekao je on, dodajući da je važno da se u procesu proširenja očuva kredibilitet same Evropske unije.

    Kako je naveo, među državama članicama i dalje postoje različiti stavovi o dinamici i tempu približavanja Ukrajine Evropskoj uniji.

    Mađar je upozorio da se ne smije zanemariti činjenica da su zemlje Zapadnog Balkana već godinama u procesu pregovora.

    Prema njegovim riječima, Mađarska smatra da EU ne bi trebalo da ubrzava proces za pojedine kandidate na račun drugih koji već duže vrijeme čekaju napredak u pregovorima.

    “Ne možemo zaobići Zapadni Balkan u korist drugačijeg modela proširenja, to ne bi bilo ni pošteno ni pragmatično”, istakao je on.

    Mađar je ocijenio da je “malo vjerovatno” da će se oko svega složiti sa ostalim državama članicam, ali da je posvećen zastupanju interesa mađarskog naroda u svakoj diskusiji.

    “Predstavljaćemo Mađarsku drugačije. Nećemo se boriti samo zbog borbe; bilo da se ovde oko nečega saglasimo ili stavimo veto, to neće biti iz razloga domaće politike ili stranačke politike, već isključivo na osnovu mađarskog interesa”, istakao je.

    Mađar je poručio i da će Mađarska nastaviti da učestvuje u svim diskusijama o ključnim temama evropske politike, uključujući budžet EU, konkurentnost, odnose sa Kinom i bezbjednosnu situaciju u svijetu.

    Prema njegovim riječima, očekuje se da će naredni mjeseci biti ključni za definisanje novog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kao i za nastavak pregovora o proširenju, gdje će, kako je naveo, “morati da se postigne kompromis među 27 država članica”.

    Mađar je u Briselu imao niz sastanaka sa evropskim liderima, uključujući i razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom.

  • Zalihe nafte na najnižem nivou od 1990.

    Zalihe nafte na najnižem nivou od 1990.

    Na londonskom tržištu barelom se poslijepodne trgovalo po 2,03 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 77,52 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 2,16 dolara i koštao je 74,63 dolara.

    Memorandum potpisan u Parizu i Teheranu

    Raspoloženje na tržištu obilježilo je u četvrtak američko-iransko potpisivanje memoranduma o razumijevanju, koji je utvrdio okvir za pregovore o završetku rata.

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je dokument na skupu G7 u Parizu, a iranski predsjednik Masud Pezeškijan u Teheranu.

    Prema tekstu memoranduma koji je objavila iranska strana, SAD će odmah po potpisivanju započeti uklanjanje pomorske blokade iranskih luka, a Iran će pratiti američke poteze postepenim otvaranjem Hormuškog moreuza, preduzimajući mjere za siguran prolaz komercijalnih brodova.

    Oba postupka trebalo bi, prema odredbama memoranduma, da budu završena u roku od 30 dana, što znači da bi saobraćaj kroz Hormuz trebalo da bude normalizovan otprilike sredinom jula.

    Tankeri već prolaze kroz moreuz

    “Najmanje tri” iranska naftna tankera nesmetano su u ponedjeljak uveče prošla kroz vode koje je donedavno blokirala američka vojska, citirala je iranska Pres TV (Press TV) navode upućenih izvora u krugovima pomorskih prevoznika.

    U četvrtak ujutro pomorski podaci pokazali su da je kroz moreuz prošlo nekoliko brodova, uključujući tri saudijska supertankera sa šest miliona barela nafte.

    Memorandum predviđa, prema dokumentu koji su objavili iranski mediji, i američke dozvole za izvoz iranske nafte, petrohemijskih proizvoda i derivata, te za prateće usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranje i prevoz. Isporuke iranskih energenata trenutno su pod američkim sankcijama.

    Iran je do rata izvozio više od tri miliona barela dnevno, uglavnom u Kinu.

    Zalihe nafte na najnižem nivou od 1990.

    Najavljena normalizacija tranzita kroz Hormuz i povratak iranskih barela ublažili su strahovanja na tržištu da je tempo pražnjenja zaliha radi popunjavanja rupa u snabdijevanju dostigao zabrinjavajući nivo.

    Komercijalne zalihe nafte u SAD pale su tako u prošloj sedmici za čak 8,3 miliona barela, pokazalo je juče redovno izvještaj Ministarstva energetike, uz napomenu da su na početku ljetne sezone vožnje bile šest odsto ispod petogodišnjeg prosjeka za to doba godine.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) izračunala je da su se strateške rezerve članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smanjile od početka rata za 163 miliona barela i sada su na najnižem nivou od decembra 1990. godine.

    Ako iransko-američki dogovor o normalizaciji tranzita zaživi, izvoz i proizvodnja u regionu Persijskog zaliva trebalo bi postepeno da se oporave, između ostalog i zato što će iranska nafta ponovo krenuti u punom obimu na svjetska tržišta nakon ukidanja američke blokade, dodaju.

    Svjetska potražnja za naftom trebalo bi pak da oslabi u ovoj godini, i to za 1,1 milion barela dnevno, budući da je smanjeno snabdijevanje iz regiona uz Persijski zaliv znatno podiglo cijene, upozorila je agencija.

    Odvojeni proračuni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu bio jeftiniji za 69 centi i koštao je 83,74 dolara.