Autor: INFO

  • Cvijanovićeva se oglasila nakon prebrojavanja glasova: 319.705 puta hvala

    Cvijanovićeva se oglasila nakon prebrojavanja glasova: 319.705 puta hvala

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je na Opštim izborima osvojila novi mandat, zahvalila je građanima na podršci nakon što je završeno brojanje glasova, ističući da je za nju glasalo 319.705 birača.

    „Sada, kada su prebrojani svi glasovi, ostaje mi samo da kažem – 319.705 puta hvala“, poručila je Cvijanovićeva putem društvene mreže Instagram, prenosi RTRS.

    Prema objavljenim izbornim rezultatima, Cvijanovićeva je osvojila znatno više glasova od preostala dva člana Predsjedništva BiH.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović dobio je podršku 222.484 birača, dok je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijanu Filipović glasao 120.701 birač.

    Osim Cvijanovićeve, jedini kandidat u BiH koji je na ovogodišnjim izborima osvojio više od 300.000 glasova jeste novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić, kojem je povjerenje ukazalo 301.532 birača.

    Cvijanovićeva je tako osvojila 18.173 glasa više od Minića, a njen rezultat predstavlja najveći pojedinačni broj glasova među navedenim izabranim funkcionerima.

  • RIK objavio podatke po regionima: Evo gdje je najveća izlaznost na izborima u Srbiji

    RIK objavio podatke po regionima: Evo gdje je najveća izlaznost na izborima u Srbiji

    Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji zabilježena je znatno veća izlaznost nego prije tri godine, a prema najnovijim procjenama IPSOS-a i Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača.

    Ovi podaci objavljeni su na zvaničnom nalogu CeSID-a na društvenoj mreži Iks, a procjena je zasnovana na uzorku od 750 biračkih mjesta, prenose Nezavisne.

    Istovremeno, Republička izborna komisija (RIK) saopštila je da je do 18 časova na birališta izašlo 64,89 odsto građana sa pravom glasa.

    Podatke je na konferenciji za novinare predstavio vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za statistiku Branko Josipović.

    Prema regionalnoj raspodjeli, najveća izlaznost do 18 časova zabilježena je u Vojvodini, gdje je glasalo 66,90 odsto birača, dok je u Beogradu svoje biračko pravo iskoristilo 65,67 odsto građana.

    U Šumadiji i zapadnoj Srbiji izlaznost je dostigla 64,53 odsto, dok je u južnoj i istočnoj Srbiji bila nešto niža i iznosila 62,01 odsto.

    Poređenje sa prethodnim parlamentarnim izborima, održanim 17. decembra 2023. godine, pokazuje značajan rast interesovanja birača. Tada je, prema zvaničnim podacima, do 18 časova glasalo 51,93 odsto građana, što je za 12,96 procentnih poena manje nego na ovogodišnjim izborima.

    Glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji traje do 20 časova, kada se zatvaraju biračka mjesta.

  • Haos na biračkom mjestu u Leskovcu: Potukli se članovi odbora, polomljena glasačka kutija

    Haos na biračkom mjestu u Leskovcu: Potukli se članovi odbora, polomljena glasačka kutija

    Dvojica članova biračkog odbora u Leskovcu, predstavnici studentske liste „Studenti pobeđuju“ i manjinske liste „Rasim Ljajić – Ljudski“, uhapšena su nakon sukoba na biračkom mjestu tokom kojeg je polomljena glasačka kutija, zbog čega je glasanje privremeno obustavljeno.

    Incident se dogodio u Mjesnoj zajednici Centar oko 15 časova, kada je najprije izbila verbalna rasprava između predstavnika dvije izborne liste, koja je potom prerasla u fizički obračun, prenosi Srpskainfo.

    Prema nezvaničnim informacijama Blica, sumnja se da je član biračkog odbora koji predstavlja studentsku listu tokom sukoba udario predstavnika manjinske liste Rasima Ljajića.

    Nakon toga je, prema navodima izvora, predstavnik liste SDP–CDP uzeo glasačku kutiju i polomio je, što je dovelo do prekida izbornog procesa na tom biračkom mjestu.

    Policija je odmah obaviještena o incidentu, a pripadnici Policijske uprave Leskovac izašli su na teren i obavili uviđaj.

    Obojica učesnika sukoba potom su privedena, a po nalogu nadležnog tužilaštva određeno im je policijsko zadržavanje do 48 časova.

    Uprkos incidentu i oštećenju glasačke kutije, glasanje na ovom biračkom mjestu nastavljeno je nakon kraćeg prekida.

  • U UN se otvara pitanje budućnosti OHR-a: Moguća nezavisna revizija rada

    U UN se otvara pitanje budućnosti OHR-a: Moguća nezavisna revizija rada

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija mogao bi 30. oktobra otvoriti pitanje nezavisne strateške revizije rada Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, čime bi se ponovo pokrenula rasprava o njenim nadležnostima, preostalim zadacima i mogućnosti zatvaranja.

    Ova inicijativa jedna je od opcija koje bi mogle biti razmatrane na predstojećoj polugodišnjoj sjednici posvećenoj Bosni i Hercegovini, prenosi ATV.

    Posebna pažnja mogla bi biti usmjerena na procjenu dosadašnjeg rada OHR-a i stepen ispunjenosti pet ciljeva i dva uslova, poznatih kao agenda „5+2“, od kojih zavisi zatvaranje ove međunarodne institucije.

    Budućnost OHR-a ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja, posebno zbog neslaganja unutar Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, koji još nije postigao saglasnost o nasljedniku Kristijana Šmita.

    Dužnost visokog predstavnika trenutno obavlja američki diplomata Luis Krišok, dok među međunarodnim akterima i dalje postoje različiti stavovi o legitimitetu, ovlašćenjima i daljem postojanju OHR-a.

    Kao jedno od mogućih rješenja pominje se usvajanje izjave Savjeta bezbjednosti kojom bi Savjet za implementaciju mira bio pozvan da okonča postupak izbora novog visokog predstavnika i potvrdi uslove neophodne za zatvaranje OHR-a.

    Na sjednici će se, osim toga, razgovarati o političkim i bezbjednosnim prilikama u BiH, sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanju ustavnog poretka i stabilnosti.

    Pred članicama Savjeta bezbjednosti naći će se i pitanje produženja mandata evropske vojne misije EUFOR Altea, o čemu bi trebalo da bude odlučeno prije isteka njenog aktuelnog mandata.

    Iz OHR-a je ranije saopšteno da Luis Krišok neće lično prisustvovati sjednici u Njujorku, iako, prema tvrdnjama ove kancelarije, kao vršilac dužnosti raspolaže svim zakonskim ovlašćenjima, uključujući obavezu izvještavanja o sprovođenju Dejtonskog sporazuma.

    Redovni šestomjesečni izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini već je upućen generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji će ga zvanično proslijediti članicama Savjeta bezbjednosti.

  • Vučić glasao na Novom Beogradu: Sa suprugom stao u red među građane

    Vučić glasao na Novom Beogradu: Sa suprugom stao u red među građane

    Aleksandar Vučić, nosilac izborne liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, glasao je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, a na biračko mjesto stigao je u pratnji supruge Tamare Vučić.

    Vučić je svoje biračko pravo iskoristio na Novom Beogradu, gdje je zajedno sa suprugom čekao u redu sa ostalim građanima.

    Glasanje je obavljeno na biračkom mjestu broj 140, koje se nalazi u prostorijama dječjeg vrtića „Tesla – nauka za život“, prenosi BL portal.

    Prema objavi na društvenoj mreži Iks, Vučić i njegova supruga proveli su oko dva časa čekajući da dođu na red za glasanje.

    Njihov dolazak na biračko mjesto zabilježile su i kamere, a snimak glasanja objavljen je na društvenim mrežama.

    Vučić je glasao u okviru vanrednih parlamentarnih izbora na kojima građani Srbije odlučuju o novom sazivu Narodne skupštine.

  • Tramp zaprijetio Iranu: Moguć novi napad prije izbora, ali i veliki sporazum

    Tramp zaprijetio Iranu: Moguć novi napad prije izbora, ali i veliki sporazum

    Američki predsjednik Donald Tramp nije odbacio mogućnost da Sjedinjene Američke Države ponovo izvedu vojne udare na Iran prije izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar, ali je istovremeno poručio da postoji šansa za postizanje velikog sporazuma sa Teheranom.

    Iako je ranije putem društvenih mreža najavio da američkih napada na Iran neće biti prije izbora, Tramp je sada ostavio otvorene obje mogućnosti, ne želeći da otkrije kakve poteze Vašington priprema.

    Na pitanje novinara koliko su Sjedinjene Američke Države blizu nove vojne akcije, američki predsjednik odgovorio je da ne namjerava unaprijed da otkriva svoje odluke.

    „Zar zaista mislite da ću vam reći hoću li to učiniti? Postoji mogućnost da hoću, ali i mogućnost da postignemo lijep, veliki i izvanredan sporazum“, izjavio je Tramp, prenosi Kliks, pozivajući se na agenciju AP.

    Tramp je ponovio da iranske vlasti pokazuju spremnost za dogovor, ali je izrazio sumnju u to da li bi Teheran poštovao eventualno postignuti sporazum.

    Sa druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan ranije je optužio američku administraciju da je odgovorna za prekid pregovora o završetku rata. Uprkos tome, poručio je da i dalje smatra da dvije strane treba da pronađu način za postizanje sporazuma.

    Neizvjesnost u vezi sa daljim razvojem sukoba dodatno je pojačana približavanjem izbora u Izraelu, koji su zakazani za 27. oktobar, kao i američkih kongresnih izbora početkom novembra.

    U regionu se zbog toga razmatra mogućnost da Sjedinjene Američke Države ili Izrael obnove vojne operacije protiv Irana neposredno prije ili nakon održavanja izbora.

    Za sada ostaje nepoznato da li će Vašington prednost dati diplomatskom rješenju ili novoj vojnoj intervenciji, budući da je Tramp u svojim posljednjim izjavama ostavio otvorene obje opcije.

  • Dodik otkrio prioritete Srpske: Nova radna mjesta, investicije i jačanje privrede

    Dodik otkrio prioritete Srpske: Nova radna mjesta, investicije i jačanje privrede

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ostaje prostor slobode, stabilnosti i privrednog napretka, naglašavajući da će među najvažnijim ciljevima u narednom periodu biti ekonomski razvoj, ulaganja u infrastrukturu i stvaranje povoljnijih uslova za nove investicije.

    Dodik je na društvenoj mreži Iks istakao da je neophodno nastaviti sa aktivnostima koje će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju životnog standarda stanovništva.

    „Naš cilj je da nastavimo jačati privredu, unapređivati infrastrukturu i stvarati uslove za nove investicije, otvaranje radnih mjesta i bolji život i rad naših građana“, poručio je Dodik, prenosi ATV.

    Govoreći o događajima koji su obilježili prethodnu sedmicu, Dodik je posebnu pažnju posvetio jubileju Narodne skupštine Republike Srpske, podsjećajući na njen značaj u procesu stvaranja i institucionalnog razvoja Srpske.

    „Tokom ove sedmice obilježili smo 35 godina od njenog osnivanja i prisjetili se značaja koji je imala u našem istorijskom razvoju“, naveo je Dodik.

    Njegova poruka uslijedila je nakon obilježavanja 35 godina postojanja Narodne skupštine Republike Srpske, a u središtu obraćanja bili su očuvanje stabilnosti, dalji ekonomski razvoj i značaj institucija Republike Srpske.

  • Od januara veće penzije u Srpskoj

    Od januara veće penzije u Srpskoj

    Penzionere u Republici Srpskoj od januara 2027. godine očekuje novo redovno povećanje penzija, a prema trenutnim ekonomskim pokazateljima, ono bi moglo da iznosi između 7,5 i osam odsto.

    Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić izjavio je da će konačan procenat povećanja zavisiti od kretanja troškova života i prosječnih plata tokom ove godine.

    „Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini“, rekao je Milić gostujući na NTV Arena, prenosi Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, podaci za prvih osam mjeseci ove godine pokazuju da bi usklađivanje, kada bi bilo sprovedeno sada, iznosilo između 7,5 i osam odsto.

    Ukoliko se takvi pokazatelji zadrže, za mjesečnu isplatu penzija biće potrebno približno 200 miliona KM, odnosno oko 2,4 milijarde KM godišnje u bruto iznosu. Poređenja radi, za isplatu septembarskih penzija izdvojeno je 187,75 miliona KM.

    Govoreći o primanjima najstarijih građana, Milić je naveo da Republika Srpska ima približno 297.000 penzionera, od kojih svega 7,8 odsto ima 40 godina efektivnog radnog staža.

    Njihova prosječna penzija iznosi gotovo 1.100 KM, dok je prosjek na nivou svih penzionera znatno niži i iznosi 726 KM.

    Milić je ocijenio da su penzije i dalje niske u poređenju sa prosječnom platom, ističući da nezadovoljstvo penzionerskim primanjima nije karakteristično samo za Republiku Srpsku.

    Kao jedan od razloga za relativno niske penzije naveo je praksu iz ratnog i poslijeratnog perioda, kada su brojni radnici bili prijavljivani na minimalne plate, dok su ostatak zarade dobijali u gotovini, bez odgovarajućih uplata doprinosa.

    Takav način isplate zarada, prema njegovom objašnjenju, danas se odražava na visinu penzija tih radnika, koji nakon završetka radnog vijeka dobijaju znatno manja primanja nego što su očekivali.

  • Teška saobraćajna nesreća u BiH: Život izgubio dvadesetogodišnjak

    Teška saobraćajna nesreća u BiH: Život izgubio dvadesetogodišnjak

    Dvadesetogodišnji mladić izgubio je život u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na području Gruda, na regionalnom putu između Sovića i Klobuka.

    Nesreća se dogodila u subotu, 24. oktobra, oko 17.25 časova, u mjestu Drinovci, a smrtno je stradao M. L. (20), koji je upravljao automobilom marke „audi“ hrvatskih registarskih oznaka.

    Kako prenose Nezavisne, iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantona potvrđeno je da je riječ o saobraćajnoj nesreći sa smrtnim ishodom.

    Odmah po dojavi, na mjesto tragedije stigli su pripadnici policije i ekipa Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Grude. Međutim, dežurna ljekarka mogla je samo da konstatuje smrt dvadesetogodišnjeg vozača.

    Uviđaj su izvršili pripadnici Odsjeka kriminalističke policije, a na mjestu nesreće bio je prisutan i dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.

  • Poznata imena svih 83 poslanika: Evo ko ulazi u Narodnu skupštinu Republike Srpske

    Poznata imena svih 83 poslanika: Evo ko ulazi u Narodnu skupštinu Republike Srpske

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila je rezultate opštih izbora, nakon čega je poznat raspored svih 83 mandata u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, kao i imena kandidata koji su izborili poslanička mjesta.

    Najviše mandata osvojio je Savez nezavisnih socijaldemokrata, koji će imati 34 poslanika, dok je na drugom mjestu Pokret Sigurna Srpska sa 12 mandata. Slijedi Srpska demokratska stranka sa deset poslaničkih mjesta, prenose Nezavisne.

    SNSD – 34 mandata

    Direktne mandate osvojili su Igor Dodik, Danijel Jošić, Goran Maričić, Mikajlo Lazić, Zoran Stevanović, Miroslav Bojić, Nina Bukejlović, Bojan Savić, Miloš Gvero, Žarko Novaković, Ilija Tamindžija, Luka Petrović, Aco Stanišić, Nenad Lalović, Siniša Ilić, Bojana Vokić, Aleksandar Krsmanović, Radoslav Nikolić, Jovan Katić, Slobodan Javor, Nevena Todorović, Renata Obradović Popović, Jovana Drljača, Denis Pijetlović, Petar Jelić, Alen Šeranić i Dijana Aramanda.

    Sa kompenzacionih lista mandate su dobili Nedeljko Perišić, Mara Granula, Elvida Vujić, Srđan Mazalica, Zoran Blagojević, Renata Kuzmić i Suzana Gašić.

    Pokret Sigurna Srpska – 12 mandata

    Poslanička mjesta pripala su Drašku Stanivukoviću, Nebojši Driniću, Mirni Savić Banjac, Slaviši Markoviću, Dejanu Kojiću, Željku Sladojeviću, Maji Dragojević Stojić, Milijani Jovičić i Vedranu Čakareviću.

    Preostala tri mandata, putem kompenzacionih lista, osvojili su Veljko Borovina, Sanja Grubačić i Snježana Gvozden.

    SDS – 10 mandata

    U poslaničke klupe ulaze Ognjen Bodiroga, Bojo Gašanović, Mirko Nikolić, Stojan Smiljanić, Biljana Lukić, Milan Petrović, Jovica Radulović, Dragomir Vasić i Vladimir Ćopić.

    Deseti mandat, sa kompenzacione liste, osvojila je Sonja Karadžić Jovičević.

    Ujedinjena Srpska – pet mandata

    Ujedinjenu Srpsku u novom sazivu predstavljaće predsjednik stranke dr Nenad Stevandić, Saša Vrkačević i Aleksandar Trninić, koji su osvojili direktne mandate.

    Dva kompenzaciona mandata pripala su Mireli Kajkut Zeljković i Milanu Radoviću.

    Koalicija DNS–NPS – pet mandata

    Direktno su izabrani Darko Banjac, Boris Trninić i Milan Jovičević, dok su kompenzacione mandate dobili Dragan Brdar i Bobana Marelj.

    Koalicija SP–DEMOS i NDP – pet mandata

    Mandate su osvojili Davor Strika, Zoran Kokanović, Boris Šljivić i Ognjen Kulić, a preko kompenzacione liste u Narodnu skupštinu ulazi Nedeljko Čubrilović.

    Lista za pravdu i red i PDP RS – četiri mandata

    Direktne mandate dobili su Igor Crnadak i Lazar Radan, dok su kompenzaciona mjesta pripala Đorđu Vučiniću i Zagorki Grahovac.

    SPS – četiri mandata

    Socijalistička partija Srpske imaće četiri predstavnika. Direktno su izabrani Goran Selak i Maksim Skoko, dok su kompenzacione mandate osvojili Siniša Mijatović i Maja Vekić.

    Koalicija za državu – tri mandata

    Ovu koaliciju u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavljaće Edin Ramić, Selvid Hurtić i Mirsad Duratović.

    Republička stranka Srpske – jedan mandat

    Jedini mandat ove stranke osvojio je Slavenko Ristić.

    Prema objavljenim rezultatima, poslanička mjesta raspoređena su između deset političkih subjekata i koalicija, a SNSD sa 34 mandata ostaje pojedinačno najjača politička snaga u Narodnoj skupštini Republike Srpske.