Novom licencom NIS-u se omogućava nastavak rada, odnosno prerada sirove nafte.
OFAK je prethodno produžio operativnu licencu do 31. jula.
Kompanija NIS je ranije podnio zahtjev OFAK-u za produžetak licence.
Očekuje se da OFAK odgovori na još dva zahtjeva, MOL-u za pregovore sa “Gaspromnjeftom” o prodaji ruskog većinskog vlasništva u kompaniji, kao i ЈANAF-u – za isporuku nafte NIS-u.
– Svaki nepovratan korak, uključujući rušenje, treba obustaviti dok nadležni sud ne donese konačnu odluku o neriješenim zahtjevima – rekao je portparol EU za Gazetu ekspres.
Unija je izrazila je žaljenje zbog rušenja objekata jer su imovinsko-pravni zahtjevi još uvijek predmet sudskog razmatranja.
Iz Brisela su poručili da bi predstavljalo ozbiljno kršenje vladavine prava ukoliko bi se potvrdilo da su rušenja izvršena bez sprovođenja urednog administrativnog i pravnog postupka.
EU je, kako je naveo portparol, zabrinuta zbog izvještaja koji ukazuju na to da su mjere rušenja možda sprovedene bez odgovarajućih administrativnih garancija, uključujući jasno obavještenje, obrazložene odluke i efikasnu mogućnost žalbe ili drugog pravnog sredstva.
– Ukoliko se to potvrdi, takvi postupci predstavljali bi ozbiljno kršenje vladavine prava i propisanog pravnog postupka – rekao je portparol EU.
Јedan motel srušen je juče u prisustvu pripadnika Euleksa i Kfora. I to nije prvi objekat koji je srušen na obali Gazivoda, s obzirom da je 21. jula već srušeno pet objekata.
Kancelarija EU na Kosovu i tada je izrazila žaljenje zbog rušenja kuća i pozvala na hitnu obustavu daljih rušenja, prinudnih iseljenja ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem zakonom.
Hrvatsko pravosuđe odlučilo je da na svoj način uveliča proslavu zločinačke operacije Oluja i najvećeg pogroma stanovništva u Evropi, poslije Drugog svjetskog rata.
Bivši general ЈNA Borislav Đukić i još šestorica krajiških Srba osuđeni su na 94 godine zatvora.
U Informaciono-dokumentacionom centru “Veritas” smatraju da je ova presuda svojevrtsan trofej pred godišnjicu Oluje.
– Ova presuda, zašto je ona trofej? Јer ona treba tom narodu da ga i dalje zaluđuje i da mu potvrdi onaj službeni narativ da su Srbi zločasti, zli i prljavi, je li, kao po onoj holivudskoj šemi, a da su Hrvati fini, da jedino mrava ne bi zgazili, da su oni samo žrtve tih prljavih, zlih i nevaljalih Srba – kaže Savo Štrbac, direktor Informaciono-dokumentacionog centra “Veritas”.
Prema podacima “Veritasa”, Hrvatska je do sada, za ratne zločine, procesuirala više od četiri hiljade lica, ali je među njima samo tri odsto pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Istovremeno, veliki broj postupaka protiv Srba vođen je u odsustvu, a nove optužnice i presude, ocjenjuju u “Veritasu”, redovno se pojavljuju uoči obilježavanja godišnjice “Oluje”.
– To je proces u Hrvatskoj koji traje u kontinuitetu. Čini mi se ove godine da je pojačan u odnosu i na one prve godine poslije rata ili u toku rata – dodao je Štrbac.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić podsjeća da se “Oluja” desila uz podršku zapadnih zemalja i NATO-a.
Paralelno s tim, formiran je lažna medijska slika o srpskoj krivici, da bi se opravdali zločini poput Oluje.
– Kao što znate, ako pogledate presude u Haškom tribunalu, uglavnom su Srbi osuđivani za etničko čišćenje, iako je upravo nad njima sprovedeno najveće etničko čišćenje. Moram da kažem da smo, zahvaljujući našem nacionalnom uzdizanju i našoj svijesti, pogotovo onome što su zajedno radile država Srbija u posljednjih 12 godina i Republika Srpska, kada smo počeli zajedno da obilježavamo te tragične događaje iz naše istorije, počeli i da otkrivamo istinu o tome šta se zaista dešavalo – naglašava Stevandić.
“Oluja” nije bila krajnji cilj tadašnje hrvatske politike.
Poslije pada Republike Srpske Krajine počeli su napadi na Republiku Srpsku.
Operacije “Maestral”, “Јužni potez” i “Una”, kao i kasnije otkriveni dokumenti, pokazuju da je postojao plan da Srbe potpuno protjeraju s ovih prostora.
Minić je pozvao građane da se ne upuštaju u ilegalno prevoženje migranata preko granice, jer će svaki takav postupak biti sankcionisan.
– Migrantska kriza ponovo pogađa Evropu, a posljedice se osjećaju i u BiH. Republika Srpska ostaje pri svom stavu, humanost i pomoć nikada nisu bili sporni, ali zadržavanja migranata i formiranja kampova na našoj teritoriji neće biti – napisao je Minić na Iksu.
U pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti, predsjedniku Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i irskom predsjedništvu Savjeta EU izražena je ozbiljnu zabrinutost zbog masovnih ilegalnih prelazaka spoljne granice EU.
Potpisnici su upozorili da trenutna situacija potkopava povjerenje u zajedničku migracionu politiku EU, kao i da trenutna situacija zahtijeva jedinstvo, odlučnost i brzu akciju evropskih institucija.
U pismu je navedeno da su zaštita spoljnih granica, sprečavanje ilegalnih migracija i iskazivanje solidarnosti sa članicama koje se suočavaju sa najvećim pritiscima zajedničke odgovornosti EU.
Naglašeno je da nedavne odluke koje otežavaju brzo vraćanje ilegalnih migranata, kao i postupci regularizacije za veliki broj pojedinaca bez legalnog statusa, stvaraju utisak da ilegalni ulazak u EU može na kraju dovesti do legalnog boravka.
U pismu, koje je inicirala Danska, lideri pozivaju na vanrednu video-konferenciju ministara unutrašnjih poslova članica EU kako bi se koordinisale zajedničke mjere usmjerene na zaštitu spoljnih granica Unije i podršku Španiji u upravljanju situacijom.
Predložene mjere uključuju poboljšanu pomoć Fronteksa, analizu saradnje EU sa Marokom i dodatne korake za sprečavanje daljih nekontrolisanih prelazaka granica.
Do sada su se inicijativi pridružile Italija, Danska, Belgija, Češka, Poljska, Litvanija, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Rumunija, Letonija, Mađarska, Švedska i Austrija.
U Solomjanskom okrugu oštećena je petospratna stambena zgrada nakon pada krhotina, a izbio je i požar. Spasioci su evakuisali 35 ljudi sa viših spratova, dok su dvije osobe poginule, a osam je povrijeđeno, među njima i dvoje djece.
U Darnickom okrugu poginulo je sedam ljudi, a još 14 je povrijeđeno. Prema navodima hitnih službi, napad je izazvao požare i oštetio kuće, vozila, jednu administrativnu i jednu poslovnu zgradu.
Požar je ugašen i u zgradi u Ševčenkivskom okrugu, dok nije bilo novih informacija nakon ranijih tvrdnji lokalnih vlasti da su ljudi ostali zarobljeni u drugoj stambenoj zgradi. Šteta na poslovnim i stambenim objektima prijavljena je i u još dva gradska okruga.
Napad je uslijedio dva dana nakon velikog ruskog raketnog i dronskog udara širom Ukrajine, u kojem je poginulo deset civila, a više od 50 ih je ranjeno. Tada je jedna ruska raketa ušla i u poljski vazdušni prostor.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je zatražio dodatne američke i zapadne sisteme Patriot za odbranu od balističkih projektila. Nakon razgovora sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom, rekao je da je pitanje presretača za sisteme Patriot i dalje prioritet.
– Ruski vazdušni udari na našu zemlju se nastavljaju, a protivvazdušna odbrana, posebno presretači za sisteme Patriot protiv balističkih raketa, ostaje glavni prioritet – rekao je Zelenski.
Stanovnica Kijeva Ljudmila Nakonečna, koja se sklonila u podrum tokom novog vazdušnog alarma, opisala je kako ju je probudila snažna eksplozija oko 1.30 časova.
– Sve je gore iz dana u dan. Dok je ranije napad bio jednom u dvije sedmice, ili možda jednom sedmično, sada se to dešava praktično svaki dan. Psihološki je to nevjerovatno teško podnijeti – kazala je.
Britanska agencija za pomorske trgovinske operacije saopštila je da je nepoznatim projektilom pogođen tanker koji se nalazio oko 11 nautičkih milja sjeveroistočno od Lime u Omanu.
Prema navodima agencije United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), u incidentu je oštećen pogon broda, zbog čega tanker više nije bio upravljiv.
Za sada nije saopšteno o kakvom je projektilu riječ niti ko stoji iza napada. U dostupnim informacijama nisu navedeni detalji o eventualno povrijeđenima, kao ni dodatne okolnosti incidenta.
Britanska pomorska trgovinska organizacija (UKMTO) saopštila je u subotu rano ujutro da je tanker pogođen nepoznatim projektilom kod obale Omana, pri čemu je oštećena strojarnica, a plovilo ostalo bez kontrole.
Incident se dogodio usred pojačanih bezbjednosnih tenzija oko Hormuškog moreuza nakon vojnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Iako precizan obim operacije i tačne mete još nisu potpuno jasni, zvaničnici upozoravaju da je situacija i dalje promjenljiva te da bi planirani napadi u posljednjem trenutku mogli biti otkazani.
Govoreći na sastanku kabineta u petak, američki predsjednik Donald Tramp nije skrivao frustraciju zbog neuspjeha dosadašnjih diplomatskih napora. Otvoreno je najavio obnovu vojnih udara, šaljući oštru poruku Teheranu.
– Udarićemo ih veoma snažno. U jednom trenutku će reći: „Jednostavno više ne možemo izdržati“ – rekao je Tramp.
Kako navode izvori CNN-a, Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) već je pripremila opcije koje uključuju proširenje sukoba. Među najradikalnijim scenarijima je teško, dvonedjeljno bombardovanje iranskih raketnih položaja.
Ubrzane su i vojne pripreme za direktne napade na iransku nuklearnu infrastrukturu. Iako se planovi ne ograničavaju samo na jednu lokaciju, kao jedna od ključnih meta navodi se jako utvrđeno podzemno postrojenje „Planina Pikeks“, smješteno južno od glavnog grada Teherana.
Zvaničnici ističu da se razmatraju i napadi na iranska energetska postrojenja, ali administracija u Vašingtonu za sada postupa s velikim oprezom. Glavna zabrinutost leži u mogućoj odmazdi Irana na infrastrukturne ciljeve u regionu Persijskog zaliva, što bi moglo izazvati ozbiljan šok na globalnim energetskim tržištima koja su već pod snažnim pritiskom ratnih dešavanja.
Ovakav pristup Sjedinjenih Američkih Država kosi se sa željama Izraela. Ranije ove sedmice, izraelski ministar odbrane Izrael Kac otvoreno je priznao da bi udar na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu bio ključan za ekonomsko iscrpljivanje Teherana.
– Zaista želimo da napadnemo iranske energetske ciljeve, ali Sjedinjene Američke Države to trenutno ne odobravaju – izjavio je Kac.
Prema dostupnim informacijama, trenutno nema nikakvih naznaka da će se Izrael direktno priključiti predstojećem talasu američkih napada.
Na upite novinara o izvještajima da je Tramp već naredio novu rundu napada za vikend, iz Bijele kuće nisu željeli da ulaze u operativne detalje, ali su naglasili da Vašington neće tolerisati poteze Teherana.
Istaknuto je da predsjednik neće „stajati po strani“.
– Iran će nastaviti da plaća cijenu dok ne sjedne za pregovarački sto na, kako predsjednik Tramp smatra, smislen način – zaključila je u zvaničnom saopštenju sekretarka za štampu Bijele kuće Karolina Livit.
Snažno nevrijeme koje je u petak zahvatilo dijelove njemačke pokrajine Saksonije odnijelo je jednu žrtvu.
Muškarac (28) poginuo je nakon što je na njega palo drvo u blizini poznatog pozorišta na otvorenom “Felsenbine Raten”, u mjestu Raten.
Nesreća se dogodila oko 18 časova, u trenutku kada je područje pogodilo jako nevrijeme praćeno olujnim udarima vjetra. Smrt muškarca potvrdila je policija, dok su okolnosti nesreće predmet istrage. Njemačka meteorološka služba (DVD) prethodno je izdala upozorenje na jako nevrijeme u velikom dijelu Saksonije.
Upozoreno je na opasnost od udara groma, obaranja stabala i pada predmeta usljed snažnog vjetra.
Tokom dana meteorolozi su upozoravali stanovnike i turiste da budu oprezni zbog naglog pogoršanja vremena nakon visokih temperatura koje su prethodnih dana zahvatile region.
U Saksoniji su ranije zabilježene temperature do gotovo 39 stepeni, a stručnjaci su upozoravali na povećan rizik od oluja i šumskih požara.
Nije odmah bilo poznato da li je još ljudi povrijeđeno u nevremenu niti koliku je materijalnu štetu oluja izazvala na širem području Saksonije.
