VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pošte Srpske pustile u rad 14 paketomata – pošiljke dostupne 24 časa dnevno

    Pošte Srpske pustile u rad 14 paketomata – pošiljke dostupne 24 časa dnevno

    Nova usluga omogućava brže i jednostavnije preuzimanje pošiljaka, bez čekanja u redu i bez ograničenja radnog vremena.

     

    Pošte Srpske pustile su u rad ukupno 14 paketomata na različitim lokacijama širom Republike Srpske, čime je napravljen značajan korak u modernizaciji poštanskih usluga i digitalnoj transformaciji preduzeća.

    Korisnicima je sada omogućeno preuzimanje pošiljaka 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji, bez čekanja u redu i bez zavisnosti od radnog vremena pošte. Ova usluga posebno je prilagođena savremenom načinu života i potrebama građana koji kupuju putem interneta
    ili zbog poslovnih obaveza ne mogu da posjete poštu u redovnom radnom vremenu.

    Paketomat je savremeni automatizovani uređaj koji omogućava samostalno, brzo i sigurno preuzimanje pošiljke. Nakon što pošiljka stigne u paketomat, korisnik putem SMS ili Viber poruke dobija jedinstveni kod, koji unosi na ekranu uređaja, nakon čega se ormarić sa pošiljkom automatski otvara.

    – Uvođenjem paketomata našim korisnicima omogućavamo veću fleksibilnost i jednostavnije preuzimanje pošiljaka u vrijeme koje njima odgovara. Ovo je važan korak u procesu digitalne transformacije Pošta Srpske i nastavak našeg opredjeljenja da
    unapređujemo kvalitet usluga i pratimo savremene trendove – izjavio je direktor Pošta Srpske Miladin Radović.

    Glavne prednosti paketomata su dostupnost 24/7, mogućnost izbora lokacije, brzo preuzimanje bez zadržavanja, sigurnost pošiljke do trenutka preuzimanja.

    Paketomati su postavljeni na pristupačnim i frekventnim lokacijama, a najveći broj korišćenja u prvim danima bilježi se u Banjaluci. Pošte Srpske nastavljaju sa unapređenjem usluga i uvođenjem savremenih rješenja u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

  • Savjet ministara donosi nove propise

    Savjet ministara donosi nove propise

    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH trebalo bi ubuduće da na raspolaganju godišnje ima iznos do 700.000 maraka za troškove reprezentacije.

    MIP BiH bi ubuduće mogao raspolagati sa do 700.000 KM godišnje za troškove reprezentacije, umjesto dosadašnjih 500.000 KM.

    Povećanje limita odnosi se isključivo na MIP, dok kod ostalih institucija na nivou BiH maksimalni iznosi ostaju nepromijenjeni.

    MIP trenutno ima 56 predstavništava, planirano je otvaranje još 20 ambasada i konzulata.

    Zaposleni i funkcioneri ne mogu primiti poklon čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca godišnje, niti mogu primati novac, čekove ili druge vrijednosne papire.

    Navedeno je to u prijedlogu pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju, a koji bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH.

    Povećanje limita samo za MIP
    Ovim pravilnikom korigovan je limit sredstava za reprezentaciju samo u MIP i to sa 500.000 na 700.000 maraka, dok su kod ostalih institucija na nivou BiH ranije određeni maksimalni godišnji iznos trošenja novca za ove namjene ostali nepromijenjeni.

    Kao razlog za donošenje novog pravilnika navedeno je da je MIP tražio izmjenu postojećih pravila jer u svom sastavu imaju 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava, a odlukama Predsjedništva iz 2019. i 2021. godine predviđeno je otvaranje 20 novih ambasada i konzulata.

    – U toku su aktivnosti usvajanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MIP kako bi se ispunile zakonske pretpostavke i stekli uslovi za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u skladu sa donesenim odlukama – stoji u razlozima za donošenje novog pravilnika.

    Razlozi za donošenje novih pravila sadržani su u činjenici da je u praksi identifikovano različito postupanje institucija BiH u pogledu nabavke i knjiženja poklona namijenjenim stranim ili domaćim institucijama ili organizacijama.

    – Suštinski, a i knjigovodstveno posmatrano, nabavka poklona treba da se vrši iz novca odobrenog za reprezentaciju. Do sada je bilo propisano da se sredstva reprezentacije koriste isključivo za ugostiteljske usluge. Iz tog razloga, Pravilnik je dopunjen odredbama koje regulišu nabavku poklona u institucijama BiH i primanje poklona, kao i vođenje centralnog registra poklona – navedeno je u pravilniku.

    Na te nedostatke prethodnih godina ukazivala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH prilikom finansijske revizije u pojedinačnim institucijama i sugerisala da se primanje i davanje poklona moraju regulisati odredbama Pravilnika.

    – Shodno ovom prijedlogu, kupovinu poklona može odobriti samo rukovodilac institucije – stoji u novim rješenjima.

    Ograničenje vrijednosti poklona na 300 KM
    Novim propisima definisano je da kod primanja poklona mora biti utvrđeno jesu li oni namijenjeni instituciji, rukovodiocu ili njegovom zamjeniku, službeniku ili zaposleniku kao privatnoj osobi.

    – Institucija će primiti poklon, neovisno o vrijednosti, kada je to u skladu sa zakonima i kada ne postoje neki drugi politički ili ekonomski razlozi zbog kojih ih ne bi trebali primati. Rukovodioci, njegovi zamjenici, savjetnici, službenici i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine – stoji u pravilniku.

    Nadalje je propisano da ako vrijednost poklona prelazi iznos od 300 maraka, primaoci su dužni da odbiju poklon ili da zatražite od davaoca da poklon zamjeni drugim do propisane vrijednosti ili da poklon namjeni instituciji, piše Glas Srpske.

    – Rukovodilac, zamjenik rukovodioca, savjetnik, državni službenici i zaposlenici ne mogu primati novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos – stoji u novom pravilniku koji je u fazi konsultacija.

    Posebna pravila
    Od primjene pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju izuzeto je Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija, te Kancelarija za reviziju institucija BiH. Kako je navedeno, ove institucije, donijeće poseban pravilnik o korištenju sredstava za reprezentaciju.

  • Rat se širi: Napadi Irana, eksplozije u Dubaiju i na Kipru, Bejrut razoren

    Rat se širi: Napadi Irana, eksplozije u Dubaiju i na Kipru, Bejrut razoren

    Snažne eksplozije i sirene za vazdušnu opasnost jutros, 2. marta, odjekuju širom Bliskog istoka, nakon što je Iran pokrenuo opsežan napad projektilima i dronovima na više gradova u Zalivu, uključujući Dohu, Kuvajt, Dubai i Abu Dabi.

    Protivvazdušna odbrana je aktivirana u više zemalja, a prema dostupnim informacijama, u Bahreinu je poginula jedna osoba. Istovremeno, Izrael i Hezbolah razmjenjuju žestoke udare, dok Liban prijavljuje najmanje 31 poginulu osobu u izraelskim vazdušnim napadima. Situacija se iz sata u sat dodatno komplikuje, a međunarodna zajednica poziva na hitnu deeskalaciju.

    Novi iranski napadi: Eksplozije u Dohi, Kuvajtu, Dubaiju i Abu Dabiju

    Iran je jutros ispalio novi talas raketa prema Izraelu, ali su se eksplozije gotovo istovremeno čule i u više gradova Zaliva.

    Prema navodima CNN-a, u Dubaiju su se čule dvije snažne eksplozije jedna za drugom, dok su avioni nadlijetali grad. U Abu Dabiju je, prema izvještajima, odjeknula stravična eksplozija. Eksplozije su prijavljene i u Dohi, glavnom gradu Katara.

    Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se i u Kuvajtu, gdje su vlasti potvrdile da je protivvazdušna odbrana presrela većinu dronova koji su se približili glavnom gradu. Prema izvještajima, alarmi su se oglasili najmanje tri puta u posljednjih nekoliko sati.

    U Bahreinu su se takođe oglasile sirene, a Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je stanovnike da „ostanu mirni i upute se na najbliže bezbjedno mjesto“. Prema dostupnim informacijama, u toj zemlji je poginula jedna osoba.

    Dim kod američke ambasade u Kuvajtu, upozorenje Vašingtona

    Iz područja američke ambasade u Kuvajtu diže se dim, a na terenu su vatrogasne ekipe i vozila hitne pomoći, javili su AFP i Reuters.

    Ambasada SAD u Kuvajtu izdala je hitno upozorenje američkim građanima zbog kontinuirane prijetnje raketnim i napadima bespilotnim letjelicama.

    „Nad Kuvajtom postoji stalna prijetnja napadima raketama i bespilotnim letjelicama. Ne dolazite u ambasadu. Sklonite se u svojim domovima na najnižu moguću etažu, što dalje od prozora. Ne izlazite van“, saopštio je Konzularni odjel američkog State Departmenta na mreži X.

    Navodi se da se i osoblje ambasade sklonilo na sigurno, a američki državljani su pozvani da preispitaju svoje bezbjednosne planove.

    Istovremeno, širi se snimak za koji se tvrdi da prikazuje obaranje američkog lovca F-15 iznad Kuvajta, ali za sada nema zvanične potvrde SAD niti verifikacije autentičnosti snimka.

    Izrael: Presrećemo prijetnje, Iran ispalio novu baražu

    Izraelska vojska saopštila je da je Iran u ponedjeljak ispalio novu baražu raketa prema Izraelu.

    „Odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju“, navode Izraelske odbrambene snage (IDF), dodajući da su preliminarna upozorenja poslata na mobilne telefone u pogođenim područjima.

    Sirene su se oglasile širom centralnog i južnog Izraela, što je prvi napad nakon više od osam sati pauze. Upozorenje na moguću infiltraciju dronova izdato je i za područje Gornje Galileje.

    Bejrut nakon noćnih udara: Najmanje 31 poginuli

    Jutro nakon žestokih napada u Libanu, iz Bejruta stižu fotografije razrušenih zgrada, posebno u južnim predgrađima, uključujući Dahiju, uporište Hezbolaha.

    Ministarstvo javnog zdravlja Libana saopštilo je da je najmanje 31 osoba poginula u izraelskim vazdušnim napadima na jug zemlje i glavni grad. Oko 20 ljudi stradalo je u južnim predgrađima Bejruta, dok je 11 poginulo na jugu Libana.

    Izraelska vojska je ranije potvrdila da je pogodila visoko rangirane pripadnike Hezbolaha u oblasti Bejruta, kao i centralnog komandanta te organizacije u južnom Libanu. Prema navodima IDF-a, napadnuti su sjedište i infrastruktura Hezbolaha, kao i vozilo koje je prevozilo dva operativca elitne jedinice Radvan u oblasti Kfar Dadžal.

    U saopštenju se navodi da su u Bejrutu ciljani „visoki članovi terorističke grupe“, bez dodatnih detalja.

    Libanski državni mediji javljaju da su evakuacije u toku nakon niza izraelskih udara, dok Al Džazira navodi da stotine hiljada ljudi napušta svoje domove nakon naredbi izraelske vojske za evakuaciju, ne samo na jugu Libana, već i u Bejrutu.

    Hezbolah je prethodno upozorio da će „ispuniti svoju dužnost u suočavanju sa agresijom“ kao odgovor na ubistvo vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Tokom protekle noći lansirane su rakete i roj dronova na izraelsku vojnu bazu južno od Haife, u znak odmazde.

    Dron pogodio britansku bazu na Kipru

    Britanska baza Kraljevskih vazdušnih snaga (RAF) Akrotiri na Kipru pogođena je tokom noći dronom tipa „šahed“, potvrdio je kiparski predsjednik Nikos Hristodulides. Prema njegovim riječima, pričinjena je manja materijalna šteta, ali u napadu nije bilo povrijeđenih.

    Hristodulides je naglasio da Kipar ne učestvuje u vojnim operacijama u regionu.

    „Želim biti jasan: naša zemlja ni na koji način ne učestvuje i neće biti dio nikakvih vojnih operacija“, poručio je kiparski predsjednik.

    Zvaničnici baze Akrotiri saopštili su da će, iz predostrožnosti, dio neesencijalnog osoblja biti privremeno premješten nakon incidenta.

    Napetosti i na moru: Ormuski moreuz pod pritiskom

    Situacija se dodatno komplikuje na moru. Prijetnja pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu se pojačava nakon što je njemački brodarski gigant „Hapag-Lloyd“ obustavio tranzit kroz to područje.

    Naftni tanker „Skylight“ napadnut je kod Omana, dok je Iran prijavio potonuće broda nakon, kako je navedeno, „neovlašćenog prolaska“.

    Ormuski moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih energetskih arterija, suočava se sa sve većim poremećajima, što dodatno podiže strah od šire regionalne destabilizacije.

    Reakcije međunarodne zajednice

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sazvala je za danas poseban sastanak za bezbjednost zbog „aktuelne situacije u Iranu“.

    Brojne države osudile su napade i pozvale na hitnu deeskalaciju, dok region ulazi u jednu od najopasnijih faza sukoba posljednjih godina, sa realnom prijetnjom širenja rata izvan granica Izraela i Libana.

  • Rojters: Zvaničnici priznali da nema podataka da je Iran planirao da prvi napadne SAD

    Rojters: Zvaničnici priznali da nema podataka da je Iran planirao da prvi napadne SAD

    Zvaničnici administracije američkog predsjednika Donalda Trampa priznali su na zatvorenim brifinzima sa osobljem Kongresa da nema obavještajnih podataka koji sugerišu da je Iran planirao da prvi napadne američke snage, izjavile su dvije osobe koje su upoznate sa tim pitanjem.

    Zvaničnici Pentagona su tokom više od 90 minuta obavještavali demokratske i republikanske članove nekoliko odbora za nacionalnu bezbjednost u Senatu i u Predstavničkom domu o tome kako se odvija američki napad u Iranu, izjavio je portparol Bijele kuće Dilan DŽonson.

    Na brifinzima, zvaničnici administracije su naglasili da iranske balističke rakete i posredničke snage u regionu predstavljaju neposrednu prijetnju interesima Sjedinjenih Američkih Drržava, ali da nije bilo obavještajnih podataka o tome da je Teheran planirao da prvi napadne američke snage, rekla su dva izvora za Rojters, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije da napad na Iran, za koji se očekuje da će trajati nedjeljama, ima za cilj da se osigura da Iran ne može da ima nuklearno oružje, da se obuzda njegov raketni program i eliminišu prijetnje Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, i pozvao je Irance da se pobune i da sruše vladu.

    Tramp je tvrdio da je Iran na dobrom putu da uskoro obezbijedi mogućnost da napadne Sjedinjene Države balističkom raketom, ali njegova tvrdnja o raketama nije potkrepljena američkim obavještajnim izveštajima i čini se da je preuveličana, rekli su izvori upoznati sa izvještajima.

    Avioni i ratni brodovi SAD pogodili su više od 1.000 ciljeva u Iranu od početka operacije “Epski bes” 28. februara, saopštila je američka vojska, dok su do sada u toj operaciji poginula tri američka vojnika a pet ih je teško ranjeno.

  • Tramp tvrdi da su ključni kandidati za vlast u Iranu ubijeni u američko-izraelskom napadu

    Tramp tvrdi da su ključni kandidati za vlast u Iranu ubijeni u američko-izraelskom napadu

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je za ABC News da su potencijalni kandidati koje su SAD identifikovale kao one koji bi mogli preuzeti Iran ubijeni u subotnjim zajedničkim napadima SAD-a i Izraela.

    „Napad je bio toliko uspješan da je izbacio većinu kandidata“, rekao je Tramp Džonatanu Karlu iz ABC Newsa. „Neće biti niko na koga smo mislili jer su svi mrtvi. Drugoplasirani ili treći su mrtvi.“

    Trampovi komentari dolaze u trenutku kada se pojavljuju pitanja o tome kako će se odvijati tranzicija vlasti u Iranu nakon smrti dugogodišnjeg iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.

    Predsjednik se takođe osvrnuo na Hamneijevo ubojstvo, rekavši: „Ja sam ga uhvatio prije nego što je on mene. Pokušali su dvaput. Pa, ja sam ga prvi uhvatio.“

    Podsjećamo, američko ministarstvo pravosuđa je 2024. godine podiglo savezne optužnice u osujećenoj zavjeri za ubistvo Trampa prije predsjedničkih izbora. Prema sudskim dokumentima, iranski funkcioneri zamolili su jednog od osumnjičenika, Farhada Shakerija, da se usredotoči na nadzor i konačno ubistvo Trampa, prenosi Jutarnji.

  • Nevidljivi frontovi savremenog doba: Šta poručuje Marko Parezanović u novoj knjizi

    Nevidljivi frontovi savremenog doba: Šta poručuje Marko Parezanović u novoj knjizi

    Marko Parezanović već godinama važi za jednu od najzagonetnijih i najuticajnijih figura srpskog bezbjednosnog aparata, a njegov profesionalni put prati reputacija čovjeka koji djeluje daleko od očiju javnosti, ali u samom središtu ključnih procesa. Njegova nova knjiga „Hibridni rat – od doktrine do prakse“ predstavlja svojevrsni teorijski i iskustveni presjek savremenih sukoba koji se, kako tvrdi, više ne vode samo oružjem, već informacijama, percepcijom i uticajem.

    Nova knjiga „Hibridni rat – od doktrine do prakse“, autora prof. dr Marka Parezanovića, upravo je objavljena i odmah izazvala pažnju stručne i čitalačke javnosti koja prati diplomatiju, bezbjednost i savremenu strategiju.

    Parezanović, priznati ekspert u domenu bezbjednosnih i geostrateških analiza, u ovom djelu spaja tradicionalnu teoriju hibridnog ratovanja sa konkretnim primjerima iz stvarnosti i praktičnog iskustva koje je stekao u skoro tri decenije rada u sistemu bezbjednosti.

    Bezbednosni stručnjak, univerzitetski profesor i jedan od osnivača Akademije za nacionalnu bezbjednost, Parezanović u knjizi hibridni rat opisuje kao prikriven, perfidan i manipulativan oblik agresije. Umjesto klasičnog osvajanja teritorije vojnom silom, fokus se, prema njegovim riječima, premješta na „osvajanje duša“, odnosno na oblikovanje svijesti društva tako da ono počne da djeluje protiv sopstvenih interesa.

    “Hibridni rat levitira između mira i rata i može dugo da traje, iscrpljujući državu koja se nalazi u stalnom stanju napetosti” navodi Parezanović, upozoravajući da se konvencionalni sukob često javlja tek kada je meta već ozbiljno oslabljena.

    Knjiga predstavlja jedinstveno putovanje od teorije do prakse – od klasičnih doktrina o geopolitičkim sukobima, preko informacionih, ekonomskih i diplomatskih mehanizama, sve do konkretnih modernih scenarija u kojima države i nevladine strukture koriste kompleksne oblike uticaja, manipulacije i strukturiranog pritiska na druge aktere.

    U širem kontekstu savremenih geopolitičkih previranja, od rata u Ukrajini do rastućih tenzija između velikih sila, autor tvrdi da je hibridno djelovanje postalo dominantan model nadmetanja država, jer omogućava postizanje strateških ciljeva bez formalnog objavljivanja rata. Posebnu opasnost vidi u spoju hibridnog ratovanja i vještačke inteligencije. Prema njegovim riječima, usmjerenim psihološkim djelovanjem moguće je „programirati“ milione umova, dok digitalna zavisnost mladih generacija otvara prostor za kontrolu informacija i potiskivanje kritičke misli.

    Parezanović naglašava da hibridni rat nije projekcija budućnosti, već realnost sadašnjice. Kao instrumente navodi političke i ekonomske destabilizacije, sankcije, medijske kampanje, sajber napade, finansijske manipulacije, specijalne operacije i djelovanje kroz nevladin sektor i međunarodne organizacije.

    On posebno insistira na tezi da savremeni sukobi više nijesu jasno razgraničeni, već se odvijaju u „sivim zonama“, gdje je teško precizno utvrditi ko je akter, a ko meta, što dodatno komplikuje međunarodne odnose i unutrašnju stabilnost država. U knjizi se osvrće i na ulogu međunarodnih institucija, rezolucija i deklaracija koje, kako ocjenjuje, mogu postati sredstvo strateškog pritiska i dugoročne stigmatizacije čitavih naroda.

    Umjesto suvoparnih akademskih formulacija, Parezanović čitaocu nudi konkretne studije slučaja, realne analize bezbjednosnih izazova i strategijske poruke o tome kako današnji politički i vojni akteri koriste hibridne metode da bi oslabili protivnika ili preoblikovali globalnu bezbjednosnu arhitekturu.

    Kao ilustraciju navodi iskustva Srbije iz perioda raspada Jugoslavije, NATO agresiju 1999. godine i djelovanje međunarodnih sudskih tijela, ukazujući na, kako smatra, dvostruke standarde u međunarodnoj politici. Prema njegovom tumačenju, takvi mehanizmi proizvode snažne psihološke i društvene posljedice, utiču na moral i produbljuju unutrašnje podjele.

    Za razliku od brojnih akademskih radova, Parezanović u ovoj knjizi ne insistira na obimnim citatima i fusnotama, već nudi, kako kaže, autentično promišljanje zasnovano na teoriji i praksi. Time djelo dobija i element ličnog svjedočanstva čovjeka koji tvrdi da je hibridne procese posmatrao i iznutra i spolja, kao akter i kao analitičar.

    Bez obzira na različite ocjene njegovog javnog djelovanja i političkog uticaja, jedno je izvjesno – kroz knjigu „Hibridni rat – od doktrine do prakse“ Marko Parezanović nastoji da otvori raspravu o prirodi savremenih konflikata i ulozi država u svijetu u kojem se granice između rata i mira sve više brišu.

  • Najmanje devet osoba povrijeđeno u pucnjavi u noćnom klubu u Sinsinatiju u SAD

    Najmanje devet osoba povrijeđeno u pucnjavi u noćnom klubu u Sinsinatiju u SAD

    Najmanje devet osoba povrijeđeno je danas u pucnjavi u noćnom klubu u Sinsinatiju u američkoj saveznoj državi Ohajo, saopštila je policija.
    Navodi se da još nema uhapšenih u vezi sa pucnjavom, prenio je AP.

    Ističe se da su povrijeđeni prebačeni u bolnice i da njihove povrede nisu opasne po život.

    Policija je saopštila da je oko 500 do 600 ljudi bilo u noćnom klubu “Riverfront lajv” kada je došlo do incidenta.

  • Sijarto traži obnovu isporuka ruske nafte preko Družbe

    Sijarto traži obnovu isporuka ruske nafte preko Družbe

    Ukrajinci moraju ponovo da počnu da isporučuju rusku naftu Mađarskoj preko naftovoda Družba, jer su isporuke pomorskim putem postale znatno manje pouzdane, izjavio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

    Sijarto je za državni radio ukazao na povećane rizike u pomorskom transportu sirove nafte, pozivajući se na izvještaje da se Ormuski moreuz, ključna transportna ruta, zatvara usljed sukoba na Bliskom istoku.

    On je naglasio da u ovakvim okolnostima pouzdani kopneni naftovodi dobijaju dodatni značaj. Ukrajinsku blokadu Družbe nazvao je „skandaloznom“, ističući da je operater cjevovoda obavijestio mađarsku kompaniju MOL da nema nikakvih problema s infrastrukturom.

    Prema njegovim riječima, razlog za obustavu isporuka je „čisto politički“. Sijarto je optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je „lagao“ o stanju naftovoda i da ne dozvoljava inspekciju stručnjaka iz Slovačke, Mađarske i Evropske unije.

    Dodao je da Zelenski želi da „ucjenjuje“ Mađarsku i izazove krizu u snabdijevanju naftom, svega nekoliko sedmica pred opšte izbore u toj zemlji.

    „U Mađarskoj neće biti naftne krize“, poručio je Sijarto, navodeći da su nacionalne rezerve sirove nafte na istorijskom maksimumu, dok je izvoz dizela u Ukrajinu obustavljen.

    On je dodao i da će Mađarska od marta početi da prima isporuke dizela iz Srbije, prenijela je agencija MTI.

    Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, Sijarto je istakao da je bezbjednost Mađarske prioritet.

    „Mađarska mora da ostane izvan svih ratova i odluke ćemo donositi u skladu s tim“, zaključio je on.

  • Analitičari ne isključuju 100 dolara po barelu

    Analitičari ne isključuju 100 dolara po barelu

    Globalne cijene nafte porasle su nakon što su najmanje tri broda napadnuta u blizini Hormuškog moreuza, dok Iran nastavlja s napadima širom Bliskog istoka kao odgovor na kontinuirane udare SAD-a i Izraela.

    Dva plovila su pogođena, dok je nepoznati projektil, prema navodima, eksplodirao u neposrednoj blizini trećeg broda, saopštio je Centar za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO).

    Iran je prethodno upozorio brodove da ne prolaze kroz moreuz, kroz koji se transportuje oko 20 odsto svjetske nafte i gasa.

    Međunarodni pomorski saobraćaj gotovo je zaustavljen na prilazu moreuzu, a analitičari upozoravaju da bi produženi sukob mogao dodatno povećati cijene energenata.

    U ranim jutarnjim satima trgovanja u Aziji u ponedjeljak, globalne cijene nafte porasle su za više od 10 odsto.

    Cijena Brent sirove nafte bila je viša za četiri odsto i iznosila je 76,16 dolara (56,53 funti) po barelu, dok je cijena američke nafte porasla za oko četiri odsto na 69,67 dolara.

    „Tržište ne paniči“, izjavio je za BBC Saul Kavonic, šef istraživanja energije u MST Marquee.

    „Sve je jasnije da do sada infrastruktura za transport i proizvodnju nafte nije bila primarna meta nijedne strane“, dodao je on.

    Tržište će, prema ocjenama stručnjaka, pažljivo pratiti eventualni povratak pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, što bi moglo dovesti do stabilizacije i pada cijena.

    Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi, u slučaju produženog sukoba, cijena nafte mogla premašiti 100 dolara po barelu.

    U nedjelju je grupa zemalja proizvođača nafte OPEK+, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, postigla dogovor o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno kako bi ublažila rast cijena, ali dio stručne javnosti sumnja da će taj potez imati značajniji efekat.

    Predsjednik AA Edmund King upozorio je da bi poremećaji mogli dovesti do rasta cijena goriva širom svijeta.

    „Previranja i bombardovanje širom Bliskog istoka sigurno će biti katalizator za poremećaj distribucije nafte u svijetu, što će neminovno dovesti do povećanja cijena“, rekao je King.

    „Obim i trajanje rasta cijena na pumpama zavisiće od toga koliko dugo će sukob trajati“, zaključio je on.

  • Iran ispalio novi talas raketa prema Izraelu

    Iran ispalio novi talas raketa prema Izraelu

    Iran je u ponedjeljak ispalio novu baražu raketa prema Izraelu, saopštila je izraelska vojska.

    “Odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju”, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF), dodajući da su preliminarna upozorenja poslata na mobilne telefone u pogođenim područjima.