Autor: INFO

  • Netanjahu se obratio Irancima na persijskom, poziva ih da ustanu protiv režima

    Netanjahu se obratio Irancima na persijskom, poziva ih da ustanu protiv režima

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu objavio je danas video-snimak generisan vještačkom intelgencijom, sa pozivom iranskom narodu na persijskom jeziku da ustanu protiv režima.

    – U narednim danima ćemo gađati hiljade meta terorističkog režima – upozorio je Netanjahu u poruci objavljenoj na mreži Iks.

    On je istu poruku objavio je i sinoć, u video-saopštenju na hebrejskom jeziku, navodi Tajms of Izrael.

    – Stvorićemo uslove da hrabri narod Irana oslobodi sam sebe okova tiranije – poručio je premijer Izraela Irancima na persijskom jeziku, apelujući na njih da “ne dopuste da im ova prilika promakne”.

    Kako je istakao, ovakva šansa “pruža se samo jedanput u svakoj generaciji”.

    – Nemojte sjedeti skrštenih ruku, jer će vaših pet minuta uskoro nastupiti – rekao je Netanjahu iranskim građanima.

    U pozivu iranskim etničkim grupama da se ujedine kako bi svrgli Islamsku Republiku, on je naglasio da je ovo trenutak kada oni moraju da izađu na ulice, milioni njih, kako bi dovršili posao i zbacili režim terora koji im je “zagorčao živote”.

  • Ovako je likvidiran ajatolah Hamnei

    Ovako je likvidiran ajatolah Hamnei

    Mosad i CIA su sve pripremili, izraelski i američki špijuni pratili su najsitnije detalje, svaki korak iranskih vođa, poput ajatolaha Hamneija koji je ubijen. Znali su gdje živi, jede, gdje spava. I kako do njega doći.

    Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da u subotu pokrene operaciju “Epski bes” protiv Irana u zajedničkoj operaciji s Izraelom uslijedila je nakon nedjelja pritiska Izraela i Saudijske Arabije iza kulisa, izvjestio je u nedjelju Vašington Post pozivajući se na izjave dužnosnika i regionalnih izvora.

     

    Premijer Benjamin Netanijahu javno je zagovarao napade na Iran, dok se uloga Saudijske Arabije činila kompleksnijom. Saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman navodno je obavio nekoliko privatnih telefonskih poziva sa Trampom tokom proteklog mjeseca, podstičući napad uprkos javnoj podršci diplomatskom rješenju, izvjestio je Vašington Post.

    Početni talas tempiran je ovaj put sasvim drugačije, kako bi se iskoristio uski operativni prozor i sačuvalo taktičko iznenađenje udarom ujutru, a ne preko noći, kažu izraelski zvaničnici za izraelski Jerusalim Post.

    Zvaničnici odbrane rekli su da su mjeseci prikupljanja obavještajnih podataka i operativnog planiranja rezultirali detaljnim planom ciljeva, uključujući ažurirane lokacije boravišta ključnih komandanata i viših donosilaca odluka. Rekli su da se napor oslanjao na blisku koordinaciju s američkim kolegama i potpunu razmjenu obavještajnih podataka. Obavještajni direktorat Izraelskih odbrambenih snaga i Mosada predvodili su obavještajne napore, rekli su zvaničnici, dijeleći zasluge za udare podjednako između izraelskih i američkih snaga. Dodali su da je koordinacija održavana na više nivoa komandovanja.

    Svaki pilot imao je svoju metu

    Prema izvorima Jerusalim Posta, svaki pilot i posada, a letjelo je 200 aviona, dobio je prilagođene pakete ciljeva, doslovno prilagođeni spisak specifičnih objekata i pojedinaca, uz jasno određeno vrijeme i rutu za misiju. Početni napadi pogodili su komandno sjedište i operativne sobe povezane s iranskim bezbjednosnim organizacijama.

    Otprilike dva sata nakon početnih napada, Iran je pokrenuo napade na ciljeve povezane sa SAD-om u Zalivu i ispalio rakete prema Izraelu, što je izazvalo široko rasprostranjena upozorenja. Eskalacija je uslijedila nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potvrdio umešanost SAD-a. U tom trenutku ajatolah Hamnei već je bio mrtav.

    Postoji tip državnika kog Zapad nikada nije naučio shvatati ozbiljno: ideološki apsolutista. Pravi vjernik koji je cijeli život gradio svetonazor, a zatim, izvanredno, djelovao u skladu s njim. Ali Hamnei je bio taj čovjek. I naše uporno neprihvatanje ovoga zdravo za gotovo moglo bi se pokazati najznačajnijom analitičkom greškom našeg doba. Uzmimo Holokaust. Hamnei je institucionalizovao poricanje istog – piše Jerusalem Post u današnjem komentaru.

    Njegove platforme pojačale su poricanje Holokausta na sam Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, tretirajući ubistvo šest miliona Jevreja kao diskutabilnu tvrdnju, zapadno nametanje i vrstu misaonog zločina koji bi hrabri ljudi trebali imati hrabrosti propitivati. Stalno se vraćao istoj opsesiji i u osamdesetima: ideologija, a ne strategija (…) Poželjni diplomatski odgovor uvijek je bio razjašnjenje. On bi govorio ‘cionisti’, nikad ‘Jevreji’. Kao dokaz dobre vjere ukazao je na preostalu sićušnu jevrejsku zajednicu u Iranu. Ali kada je Izrael, iz godine u godinu, opisan kao ‘kancerogeni tumor’ koji zahtijeva ‘iskorenjivanje’, specifičan vokabular eliminacijski, ne kritike, ne rivalstva, već biološkog istrebljenja – prateća odricanja od odgovornosti postala su samo usputna buka (…) Njegovi stavovi bili su važni jer je Hamnei bio vrhovni vođa nacionalne države s balističkim projektilima, ogromnom mrežom posrednika i aktivnim nuklearnim programom – piše Jerusalim Post.

    Zašto je važan bio Hamnei?

    Pod njegovim vođstvom, Iran je Hezbolah pretvorio u vojnu silu sposobnu ugroziti sjever Izraela. Pod njegovim vođstvom, Hamas je primio oružje i obuku koji su omogućili 7. oktobar. Kad je Hamnei opisao uništenje Izraela kao sudbinu, opisao je strateški cilj i njegovo finansiranje. Ono što je bilo najjasnije u vezi s Hamneijevim dosadašnjim djelovanjem bila je njegova dosljednost. Nije bio moderator tokom 35 godina vrhovnog vođstva. Nisu ga ukrotili pragmatični predsjednici niti ga je reformisao angažman. Strpljivo je gradio sistem: IRGC, posrednike, nuklearnu zaštitu i ideološki aparat koji je dopirao do škola, džamija i državne televizije. Sistem mu je odgovarao. Sistem ga je odražavao. Kad su iranski dužnosnici izgovarali umirujuće riječi na engleskom, u Davosu, u UN-u, u pregovorima iz kulisa, novinari i diplomate obično su čuli ono što su željeli čuti. Pouzdanija metoda bila je pročitati persijski, a zatim uporediti dva obrasca. Razlika je bila očita – navodi se u tekstu.

    Jedna stvar ne bi trebalo da bude izgubljena u ovom računovodstvu: Hamneijev režim nije bio iranski. Iranci koji su izašli na ulice 2009., 2019. i 2022. koji su skandirali protiv režima, koji su za njega umrli i koji su zbog njega sjedjeli u zatvoru Evin, rekli su nam nešto istinito o svojoj zemlji što govori vrhovnog vođe nikada nisu učinili. Njegova okrutnost prema vlastitom narodu i okrutnost prema susjedima dolazila je s istog mjesta, primjenjivana u koncentričnim krugovima prema van. Izgradio je projekat, potpuno vjerovao u njega i decenijama ga ostvarivao. Pitanje je sada šta će njegovi nasljednici učiniti s onim što je ostavio iza sebe – zaključuje Jerusalim Post, a prenosi “Telegraf.rs”.

  • Stevandić: 1. mart sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti

    Stevandić: 1. mart sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se povodom obilježavanja 1. marta u Federaciji BiH, poručivši da taj datum za srpski narod predstavlja početak tragičnih događaja iz 1992. godine.

    „Saučešće moralu i empatiji svima koji slave ubistvo svata i početak rata. Možda zato što su im namjere ostale iste?“, naveo je Stevandić u objavi.

    On dodaje da takvo obilježavanje pokazuje „duboki poremećaj osnovnih kriterijuma“.

    Prema njegovim riječima, takav pristup dugoročno sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti i dodatno raspiruje mržnju.

    „Kako god, jasan je duboki poremećaj osnovnih kriterijuma što dugoročno sprečava uspostavljanje zajedničkih vrijednosti, a raspiruje mržnju. Srpska će sve preživjeti!“, poručio je Stevandić.

    Danas se u Federaciji Bosne i Hercegovine 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, dok je u Republici Srpskoj Dan žalosti povodom 34 godine od početka tragičnog sukoba u Bosni i Hercegovini.

  • UN bez jedinstvenog stava o napadima na Iran

    UN bez jedinstvenog stava o napadima na Iran

    U Njujorku je održana hitna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na zahtjev Rusije i Kine, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran. Sjednicu je obilježila oštra razmjena stavova između Vašingtona i Moskve, uz pozive na hitnu deeskalaciju i povratak diplomatiji.

    Ruska misija pri UN zatražila je od SAD i Izraela da odmah prekinu dalju eskalaciju i vrate se političkom rješenju. Moskva je poručila da je spremna da pruži svaku neophodnu pomoć kako bi se obnovio diplomatski proces.

    Američki ambasador Majk Volc izjavio je da je akcija protiv Irana bila zakonita i usmjerena na zaštitu globalne bezbjednosti. On je naveo da su iranske vlasti, prema tvrdnjama Vašingtona, pokušale da preko posrednika organizuju ubistvo predsjednika SAD Donalda Trampa, te da je cilj napada bio da se spriječi da „iranski režim prijeti svijetu nuklearnim oružjem“.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja ocijenio je da su udari SAD i Izraela predstavljali „nož u leđa“ i „pravu izdaju diplomatije“. On je istakao da su napadi izvedeni u trenutku kada je Teheran, kako tvrdi Moskva, pokazivao spremnost za diplomatski dijalog sa Vašingtonom.

    Nebenzja je rekao da je Iran dosljedno poručivao da nema planove za razvoj nuklearnog oružja i da poštuje preuzete obaveze, te upozorio da aktuelna eskalacija ugrožava nuklearnu i radiološku bezbjednost. Dodao je da Rusija smatra neosnovanim pokušaje Zapada da opravda, kako je naveo, „agresiju“ SAD i Izraela, kao i tvrdnje predsjednika Trampa da su udari izvedeni radi sprječavanja Teherana da dođe do nuklearnog oružja.

    Prema njegovim riječima, Moskva je ranije dobijala signale da Izrael nije zainteresovan za vojnu konfrontaciju sa Iranom, ali da sadašnje aktivnosti SAD i Izraela nose rizik humanitarne i ekonomske katastrofe. Nebenzja je poručio i da Rusija očekuje da generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju jasno osudi američki napad.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti završena je bez jedinstvenog stava, uz nastavak dubokih podjela među stalnim članicama o opravdanosti i posljedicama vojnih udara na Iran.

  • Koliko su poskupljenja zaista opravdana?

    Koliko su poskupljenja zaista opravdana?

    Dok građani iz mjeseca u mjesec prilagođavaju kućne budžete, jedno pitanje postaje sve glasnije – postoji li uopšte roba ili usluga koja je u posljednje vrijeme pojeftinila? Novi udar dolazi kroz veće cijene vrtića i auto-škola, dok su osnovne životne namirnice već odavno izvan domašaja prosječnih primanja.

    Poskupljenja su postala gotovo redovna pojava. Ona se smjenjuju takvim tempom da javnost više i ne reaguje sa istim intenzitetom kao ranije. Umjesto otpora, primjetna je rezignacija, kao da je rast cijena postao prirodno stanje stvari.

    Najčešće objašnjenje koje se nudi jeste povećanje minimalne plate. Logika zvuči jednostavno – rastu troškovi rada, pa moraju rasti i cijene. Međutim, ekonomska matematika ne potvrđuje uvijek takvu proporciju. Ako trošak rada učestvuje sa deset odsto u ukupnim rashodima, a minimalna plata poraste deset procenata, krajnje povećanje cijene proizvoda realno bi iznosilo oko jedan procenat. Sve preko toga otvara prostor za drugačiju interpretaciju.

    Problem nastaje kada se pod plaštom rasta plata kreira prostor za dodatne marže. Umjesto proporcionalnog prilagođavanja, cijene se često podižu višestruko, čime se efekat većeg minimalca praktično briše. Povećanje primanja koje bi trebalo da popravi standard, brzo se istopi u novim cjenovnicima.

    Ključna riječ u ovoj priči je transparentnost. Građani nemaju uvid u strukturu cijena, niti jasne pokazatelje koliko je koje poskupljenje utemeljeno na realnim troškovima. Bez preciznih kalkulacija i javno dostupnih podataka, svaka rasprava ostaje na nivou procjena i pretpostavki.

    U tom kontekstu, značajnu ulogu mogle bi imati inspekcijske kontrole koje bi objavljivale podatke o maržama i troškovima. Javna dostupnost takvih informacija imala bi preventivni efekat. Preduzeća koja neopravdano podižu cijene bila bi izložena reputacionom riziku, a potrošači bi mogli reagovati izbjegavanjem njihovih proizvoda ili usluga.

    Drugi aspekt problema je društvena reakcija. Građani često prihvataju poskupljenja kao neminovnost, bez jasnog odgovora da li su ona zaista opravdana. U mnogim državama i minimalna povećanja cijena izazivaju javne rasprave i pritisak na donosioce odluka. Ovdje, međutim, preovladava visoka tolerancija.

    Posebno zabrinjava činjenica da najveći rast bilježe proizvodi i usluge koji čine osnovu potrošačke korpe. Teret poskupljenja tako najviše pogađa socijalno osjetljive kategorije stanovništva, kojima i najmanje odstupanje u cijenama znači ozbiljan udar na standard.

    Zato pitanje nije samo da li su cijene porasle, već da li su rasle opravdano i proporcionalno. Bez transparentnih podataka, aktivnog nadzora i snažnije reakcije potrošača, prostor za neopravdano povećanje marži ostaje širom otvoren. A u takvim okolnostima, svako novo povećanje minimalne plate rizikuje da postane tek kratkotrajan statistički podatak, umjesto stvarnog poboljšanja životnog standarda.

  • Tramp: Ajatolah Ali Hamnei je ubijen

    Tramp: Ajatolah Ali Hamnei je ubijen

    Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se na društvenoj mreži Truth Social i saopštio da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei ubijen u današnjim napadima Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.

    Hamnei, jedan od ljudi koji su nanijeli najviše zla u istoriji, je ubijen. Ovo nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance, kao i za ljude iz mnogih zemalja širom svijeta koji su ubijeni ili osakaćeni od strane Hamneija i njegove bande krvožednih nasilnika. Nije mogao da izbegne naše obavještajne i visoko sofisticirane sisteme praćenja i, u tijesnoj saradnji sa Izraelom, nije postojalo ništa što on, niti drugi lideri koji su ubijeni zajedno s njim, mogu da učine – napisao je Tramp.

    Naglasio je da je “ovo najveća prilika za iranski narod da povrati svoju zemlju”.

    Čujemo da mnogi pripadnici Revolucionarne garde, vojske i drugih bezbednosnih i policijskih snaga više ne žele da se bore i da traže imunitet od nas. Kao što sam sinoć rekao, sada mogu da dobiju imunitet, kasnije dobijaju samo smrt – istakao je američki predsednik.

    Pojasnio je da se nada da će Revolucionarna garda i policija mirno da se pridruže “iranskim patriotama” i zajedno da rade kao jedinstvena snaga kako bi vratili zemlju veličini koju zaslužuje.

    – Taj proces bi uskoro trebalo da započne, jer ne samo da je Hamnei mrtav, već je i zemlja, u samo jednom danu, u velikoj mjeri razorena, pa čak i opustošena – zaključio je američki predsejdnik.

  • Mediji o smrti Hamneija, Teheran najavljuje njegovo obraćanje

    Mediji o smrti Hamneija, Teheran najavljuje njegovo obraćanje

    Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei bio je jedna od meta izraelsko-američkog napada, a sada je objavljen satelitski snimak iz njegovog kompleksa koji je pogođen. Iranski zvaničnici su negirali da je ajatolah ubijen te je najavljeno obraćanje, ali svijet ipak spekuliše o njegovoj smrti.

    Agencija AP i iranska državna televizija objavile su ranije da su u Teheranu odjeknule eksplozije, od kojih je jedna bila u neposrednoj blizini ajatolahovog ureda.

    Prvo su objavljene fotografije na kojima se vidi crni dim koji se diže iz kompleksa iranskog vrhovnog vođe u Teheranu.

    Gusti dim koji se izdiže iznad kompleksa ajatolaha Hamneija (Foto: Rojters).

    Sada je Erbas snimio i satelitski snimak na kojem se vide posljedice udara. Fotografija koju je snimio Erbas prikazuje više objekata unutar ovog osiguranog kompleksa, koji izgledaju teško oštećeno ili uništeno.

    S obzirom na to da nije poznato da li je ajatolah bio u kompleksu u trenutku udara i da li je pogođen objekat u kojem se nalazi, mediji širom svijeta počeli su da spekulišu o njegovoj smrti, a Čenel 12 je objavio i da je on „vjerovatno ubijen“.

    Izraelski zvaničnici su tvrdili čak da će objaviti video-snimak Hamneija, međutim iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je upravo za Čenel 12 da je ajatolah živ, navodeći „koliko je meni poznato“.

    Iranski medij Al-alam zatim je najavio da će se ajatolah uskoro obratiti.

    Spekuliše se i o smrti drugih visokih zvaničnika u Iranu, a Rojters je objavio da im je potvrđeno iz dva izvora da su ubijeni iranski ministar odbrane Amir Nasirzadeh i komandant Revolucionarne garde Mohamed Pakpur.

  • Moguće zatvaranje Hormuškog moreuza prijeti rastom cijena nafte

    Moguće zatvaranje Hormuškog moreuza prijeti rastom cijena nafte

    Zvaničnik iz pomorske misije Evropske unije Aspides rekao je da su plovila primila poruke putem VHF radio signala od Iranske revolucionarne garde u kojima se navodi da „nijedno plovilo nema dozvolu da prođe kroz Hormuški moreuz“.

    Zvaničnik, koji je Rojtersu govorio pod uslovom anonimnosti, kaže da Iran formalno nije potvrdio takvu naredbu.

    Agencija za pomorske trgovinske operacije Velike Britanije potvrdila je da su i oni zaprimili više izveštaja od plovila koja posluju u Zalivu, u kojima se navodi da su dobili poruke o zatvaranju Hormuškog moreuza. Međutim, britanska agencija navodi da ne može nezavisno da potvrdi informaciju.

    Ovaj moreuz je najvažnija svetska ruta za izvoz nafte, koja povezuje najveće proizvođače nafte u Zalivu, poput Saudijske Arabije, Irana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa Omanskim zalivom i Arapskim morem.

    Teheran je godinama pretio blokadom ovog uskog vodnog puta kao odmazdu u slučaju napada na Islamsku Republiku.

    Hormuški moreuz (Mapa: Gugl Maps)

    Moreuz, širok 33 kilometra, jedini je put do otvorenog okeana za preko jedne šestine globalne proizvodnje nafte i jednu trećinu svetskog tečnog prirodnog gasa.

    Njegova važnost može se opisati činjenicom da ovaj moreuz omogućava prolaz oko 20 miliona barela ili, drugim rečima, 20 odsto svetske dnevne potrošnje nafte.

    Ukoliko moreuz bude zatvoren, usled obustave izvoza neminovno bi došlo i do povećanja cena nafte u svetu.

  • Lavrov osudio napade na Iran

    Lavrov osudio napade na Iran

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov osudio je ničim neizazvan napad Sjedinjenih Država i Izraela na Iran kojim se krše principi i norme međunarodnog prava.

    Lavrov je u telefonskom razgovoru sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem istakao da se ovim napadom potpuno ignorišu teške posljedice po regionalnu i globalnu stabilnost i bezbjednost, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Ruski ministar je naglasio da SAD i Izrael moraju odmah da prekinu napade na Iran.

    Lavrov je dodao da je Rusija spremna da promoviše potragu za mirnim rješenjima zasnovanim na međunarodnom pravu, međusobnom poštovanju i ravnoteži interesa, uključujući rad u Savjetu bezbjednosti UN.

    U saopštenju se dodaje da je Arakči najavio planove za održavanje hitne sjednice Savjeta bezbjednosti UN i izrazio zahvalnost Lavrovu na podršci Moskve povodom agresije SAD i Izraela.

    Razgovor održan je na inicijativu iranske strane.

  • Dodik: Republika Srpska će uvijek biti uz svoje prijatelje i saveznike iz Izraela

    Dodik: Republika Srpska će uvijek biti uz svoje prijatelje i saveznike iz Izraela

    Republika Srpska će uvijek biti uz svoje prijatelje i saveznike iz Izraela, s kojima smo na ovim prostorima od srednjeg vijeka preko Јasenovca, Gradine i današnjih dana dijelili i dobro i zlo, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Izrael i mi dijelimo egzistencijalnu prijetnju, koju po nas predstavljaju radikalni islam i politike proizašle iz njega. Zato danas pružam punu podršku premijeru Benjaminu Netanjahuu. Svaka akcija koja za cilj ima očuvanje bezbjednosti Države Izrael i jevrejskog naroda je opravdana i razumljiva – napisao je Dodik na Iksu.

    Dodik je podsjetio da je Republika Srpska nastala borbom koju su protiv nas vodili ljudima, naoružanjem, ideologijom i radikalizmom koji je dolazio iz Irana.

    – Decenijama sam ukazivao na uticaj Irana na radikalizaciju prilika ovdje, pa i činjenicu da su paralelno išli procesi pokušaja otimanja imovine Republike Srpske, a davanja Iranu svega kroz širom otvorena vrata Sarajeva. Direktna podrška Irana Aliji Izetbegoviću i dolazak nezvanih terorista iz Irana u BiH u borbi protiv srpskog naroda, instaliranje preko 400 službenika u iranskoj ambasadi u Sarajevu da šire radikalni islam, dovelo je do formiranja terorističkog kampa u Sarajevu, Pogorelica, gdje su obučavani islamski teroristi kasnije regrutovani za napad 11. septembra u SAD i širom Evrope – naveo je Dodik.

    Dodik je istakao da Donald Tramp demonstrira da je američki predsjednik posvećen zaštiti judeo-hrišćanske civilizacije, njene bezbjednosti i načina života.

    – On zaslužuje punu podršku u momentu kada američku snagu koristi da riješi uzroke nestabilnosti i sukoba u svijetu – upravo one koji ugrožavaju i Izrael i nas. Žao mi je zbog stradanja civila na svim stranama i očekujem brzo smirivanje i nastavak dijaloga – zaključio je Dodik.