Autor: INFO

  • Milioni evra propušteni, reforme na čekanju: Zašto BiH godinama tapka u mjestu?

    Milioni evra propušteni, reforme na čekanju: Zašto BiH godinama tapka u mjestu?

    Bosna i Hercegovina već četiri godine praktično stoji u mjestu kada je riječ o evropskim integracijama, dok politička neslaganja i izostanak reformi građane koštaju stotina miliona evra. Umjesto novih investicija, ekonomskih podsticaja i približavanja evropskom tržištu, zemlja se suočava sa propuštenim finansijskim prilikama i sve većim nezadovoljstvom stanovništva.

    Izostanak napretka posebno je vidljiv kroz neiskorišćena bespovratna sredstva iz evropskog Plana rasta, ali i dospijevanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala.

    Ekonomisti upozoravaju da se bez ozbiljnijih političkih promjena teško može očekivati izlazak iz višegodišnjeg zastoja.

    Svetlana Cenić smatra da će evropske integracije i u narednom periodu ostati u sjenci političkih sukoba, jer među vodećim strankama ne postoji jedinstven odnos prema Evropskoj uniji.

    Prema njenoj ocjeni, HDZ i SDA nastaviće da se deklarativno zalažu za evropski put, dok je SNSD, kako tvrdi, već pokazao da Evropsku uniju ne smatra političkim prioritetom.

    Cenićeva upozorava da će dodatno vrijeme biti izgubljeno na političke dogovore, formiranje vlasti i imenovanja, zbog čega ne očekuje brzo sprovođenje potrebnih reformi.

    Posebno problematičnim smatra odnos prema evropskom Planu rasta, koji predviđa finansijsku podršku uz ispunjavanje jasno definisanih uslova. Odbijanjem povoljnih kredita i bespovratnih sredstava, tvrdi ona, domaće vlasti direktno uskraćuju građanima mogućnosti za bolji život.

    Odgovornost, međutim, ne vidi isključivo u domaćim političarima. Kritikuje i Evropsku uniju, za koju smatra da na probleme u Bosni i Hercegovini često reaguje prekasno ili se zadržava na izražavanju zabrinutosti.

    „Kad se sve to udruži, onda neka nam je i Bog na pomoći. A i Bogu treba pomoć, ne može on sve sam“, poručila je Cenićeva.

    Slične ocjene iznosi i ekonomista Igor Gavran, koji rezultate vlasti u prethodnom četvorogodišnjem periodu smatra izrazito lošim.

    Kako prenosi Srpskainfo, Gavran ističe da su propuštene prilike za korišćenje evropskog novca, dok su ostvarena usklađivanja sa evropskim standardima uglavnom bila formalne prirode.

    „Odlazeća vlast nije uradila ništa vrijedno spomena. Uspjeli smo propustiti čak i bespovratna sredstva iz Plana rasta, a došli smo i na sivu listu Moneyvala“, naveo je Gavran.

    On smatra da će buduća vlast imati veoma nizak prag koji treba da nadmaši, ali istovremeno upozorava da ostaje otvoreno pitanje hoće li postojati politička volja za ozbiljnije reforme.

    Posljedice zastoja, prema njegovim riječima, ne ogledaju se samo u izgubljenom novcu. Građani su ostali bez mogućnosti za veće podsticaje privredi, dodatne investicije i pogodnosti koje donosi približavanje Evropskoj uniji.

    Kao jedan od konkretnih primjera navodi besplatan roming sa zemljama EU, koji bi građanima olakšao putovanja i komunikaciju.

    Gavran ukazuje i na činjenicu da vlasti imaju ozbiljne probleme čak i sa obezbjeđivanjem osnovnih komunalnih usluga, poput urednog vodosnabdijevanja i odvoza otpada.

    U takvim okolnostima, smatra on, evropske integracije građanima djeluju kao teško ostvariv cilj, dok svakodnevni rast troškova života ostaje mnogo neposredniji problem.

    Komentarišući dugogodišnji zastoj, Gavran je zaključio da su domaće vlasti svojim rezultatima praktično podstakle građane da evropske integracije ostvare individualno, odnosno odlaskom iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

  • Evropa još ne može da se dogovori o ukidanju pomjeranja sata

    Evropa još ne može da se dogovori o ukidanju pomjeranja sata

    Građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u noći između subote i nedjelje, 24. i 25. oktobra, prelaze na zimsko računanje vremena. Kazaljke će u tri časa ujutru biti vraćene na dva, što znači da će noć trajati sat duže. Iako se o ukidanju ove prakse u Evropi raspravlja godinama, konačnog dogovora još nema.

    Promjena vremena istovremeno će biti sprovedena u svim državama Evropske unije, ali i u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Norveškoj, Švajcarskoj i Moldaviji. Ukrajina će takođe pomjeriti sat, uz izuzetke u pojedinim istočnim područjima i na Krimu.

    Međutim, dio evropskih država odavno je odustao od sezonskog mijenjanja vremena. Među njima su Rusija, Bjelorusija, Island i Turska, koje tokom cijele godine koriste isto računanje vremena.

    Kako piše Klix, praksa pomjeranja kazaljki uvedena je prvenstveno zbog uštede energije, ali se danas sve češće dovodi u pitanje njena opravdanost.

    Prvi put sat je sezonski pomjeren 1916. godine u Njemačkom carstvu i Austrougarskoj, tokom Prvog svjetskog rata, kada je cilj bio smanjenje potrošnje uglja. Kasnije je ova praksa više puta ukidana i ponovo uvođena, dok su evropske države od 1996. godine uskladile datume prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena.

    Iako je ušteda energije decenijama predstavljana kao glavni argument, novije analize ukazuju da korist nije toliko velika koliko se ranije pretpostavljalo. Naime, manja potrošnja električne energije za osvjetljenje može biti poništena povećanom potrebom za grijanjem tokom hladnijih jutara.

    Osim ekonomskih, sve više pažnje privlače i zdravstvene posljedice. Promjena vremena kod dijela stanovništva može izazvati umor, poremećaje sna i slabiju koncentraciju, a pojedine analize ukazuju i na moguće povećanje rizika od saobraćajnih nesreća.

    Upravo zbog ovih razloga Evropska komisija je još 2018. godine pokrenula inicijativu za ukidanje sezonskog pomjeranja sata.

    U javnoj raspravi učestvovalo je oko 4,6 miliona građana, od kojih se čak 84 odsto izjasnilo za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je godinu kasnije podržao prijedlog sa 410 glasova za i 192 protiv.

    Ipak, odluka nikada nije sprovedena jer države članice nisu uspjele da usaglase zajednički stav. Za konačno usvajanje potrebna je saglasnost Savjeta Evropske unije, a dogovor je zaustavljen još 2019. godine.

    Dok Evropa čeka rješenje, pojedine države već su samostalno odlučile da više ne pomjeraju kazaljke. Rusija je 2014. godine trajno promijenila sistem računanja vremena, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila da tokom cijele godine zadrži ljetno vrijeme.

    Slične odluke donijele su i brojne zemlje izvan Evrope, među kojima su Brazil, Iran, Jordan i Namibija.

    Sjedinjene Američke Države imaju drugačiji raspored, pa će tamo kazaljke biti vraćene tek 1. novembra. Američki Predstavnički dom je u julu podržao prijedlog zakona kojim bi ljetno računanje vremena postalo trajno, ali je za njegovu primjenu potrebno odobrenje Senata i potpis predsjednika.

    Za razliku od sjeverne hemisfere, Australija je početkom oktobra pomjerila sat unaprijed, a na prethodno računanje vremena vratiće se u aprilu. Ni tamo ne postoji jedinstven sistem, jer pojedine savezne države uopšte ne primjenjuju sezonske promjene.

    Za građane Republike Srpske i BiH zasad nema promjena u pravilima. Kazaljke se i dalje pomjeraju posljednje nedjelje u martu i oktobru, a eventualno ukidanje ove prakse zavisiće od budućih odluka i usaglašavanja evropskih država.

  • Vučić o studentskoj listi: Stranci im određuju kandidate

    Vučić o studentskoj listi: Stranci im određuju kandidate

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je oštre kritike na račun „Studentske liste“, tvrdeći da među njenim kandidatima nema nijednog Srbina sa Kosova i Metohije, niti predstavnika radnika. Istovremeno je predstavio planove liste „Ujedinjena Srbija – Aleksandar Vučić“, među kojima su povećanje plata i penzija, ulaganja u zdravstvo i smanjenje broja ministarstava.

    Govoreći o političkim protivnicima, Vučić je iznio tvrdnju da su strani faktori uticali na sastav studentske liste i njen odnos prema Kosovu i Metohiji.

    „Nijednog Srbina sa Kosova i Metohije na listi nemaju, nijednog radnika. Stranci su im zabranili. Ništa o KiM ne znaju“, izjavio je Vučić, prenosi B92.

    On je osporio i tvrdnje svojih političkih protivnika da su jedini vodili kampanju na Kosovu i Metohiji, ocijenivši da im je to omogućio premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti.

    Vučić je poručio da će prihvatiti izborni rezultat ukoliko njegovi protivnici pobijede, ali i da očekuje poštovanje eventualne pobjede liste koju predvodi.

    „Ako pobijede, čestitaću kao gospodin, uvijek sam to radio. Ako mi pobijedimo, niko nam tu pobjedu oduzeti neće“, rekao je Vučić.

    Govoreći o mogućim postizbornim savezima, naveo je da vidi prostor za saradnju sa Socijalističkom partijom Srbije, dok je odnos prema „Studentskoj listi“ označio kao jedno od važnih političkih pitanja.

    Predsjednik Srbije je iznio i ocjenu da bi podrška drugim izbornim listama išla u korist studentskoj opciji, čiju je eventualnu pobjedu opisao kao početak uništenja Srbije.

    Pored političkih poruka, Vučić je predstavio i ekonomske ciljeve za naredni mandat. Najavio je da bi prosječna plata, ukoliko njegova lista dobije povjerenje građana, u naredne četiri godine trebalo da dostigne 1.500 evra.

    Podsjetio je da je prosječna zarada, prema podacima koje je iznio, povećana sa 329 na 1.042 evra, dok je za penzionere najavio prosječna primanja između 750 i 800 evra u periodu kraćem od četiri godine.

    Poseban dio obraćanja posvetio je zdravstvenom sistemu. Iako je istakao dosadašnja ulaganja u velike kliničke centre, ocijenio je da je više sredstava trebalo usmjeriti u zdravstvene ustanove manjih gradova.

    „Jeste Beograd najveći, ali mora svaki čovjek u Srbiji, ali nije Beograd sve“, poručio je Vučić.

    Najavio je i promjene u organizaciji izvršne vlasti, uključujući smanjenje broja ministarstava na 12, kao i značajno smanjenje broja državnih sekretara i pomoćnika ministara.

    Prema njegovim riječima, cilj je formiranje manje i efikasnije vlade koja bi se više bavila svakodnevnim problemima građana.

    Na kraju obraćanja zahvalio je građanima na podršci tokom 44 dana izborne kampanje, ističući da je zadovoljan načinom na koji je njegova lista predstavila svoj program.

    Vučić je pozvao građane da učestvuju na izborima i poručio da će, ukoliko dobije njihovo povjerenje, nastaviti sa najavljenim ekonomskim i institucionalnim promjenama.

  • Vučić i njegova porodica ponovo u centru medijskih polemika: Sporne objave tokom izborne tišine

    Vučić i njegova porodica ponovo u centru medijskih polemika: Sporne objave tokom izborne tišine

    Objave televizija N1 i Nova S tokom izborne tišine u Srbiji izazvale su oštre reakcije dijela medija, koji ih optužuju za kršenje izbornih pravila i vođenje kampanje protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove porodice.

    Prema navodima koje prenosi B92, sporne objave pojavile su se u trenutku kada je zbog izborne tišine ograničena mogućnost političkih učesnika da javno odgovaraju na optužbe.

    Posebno je izdvojen tekst objavljen na portalu Nova u 9.12 časova, za koji mediji koji kritikuju ovu televiziju tvrde da sadrži napade na Vučića i članove njegove porodice.

    U kritikama se, osim N1 i Nove S, pominje i njemački Dojče vele, uz tvrdnje da su ovi mediji učestvovali u negativnoj kampanji protiv predsjednika Srbije.

    Autori optužbi smatraju da takvo izvještavanje predstavlja pokušaj uticaja na birače neposredno pred glasanje, kao i da se njime Srpska napredna stranka prikazuje u izrazito negativnom svjetlu.

    U pojedinim medijskim reakcijama navodi se da je riječ o kršenju izbornog zakonodavstva Srbije, ali u objavljenom tekstu nije navedena odluka nadležnog organa kojom bi takav prekršaj bio utvrđen.

    Kritičari N1 i Nove S takođe tvrde da Vučiću ranije nije pružana odgovarajuća mogućnost da iznese svoje stavove u njihovim programima, dok se sada, kako ocjenjuju, protiv njega objavljuju optužbe u periodu kada ne može da odgovori u okviru izborne kampanje.

    U tekstu se ovakav način izvještavanja opisuje kao izuzetno nehuman napad na jednog čovjeka, uz ocjenu da bi pravila izborne tišine trebalo da obezbijede ravnopravne uslove svim učesnicima izbora.

    U prenesenim navodima nisu predstavljeni odgovori televizija N1 i Nova S na iznesene optužbe.

  • Ruski dizel ponovo plovi preko Atlantika: Tri tankera krenula, najavljen ogroman izvoz

    Ruski dizel ponovo plovi preko Atlantika: Tri tankera krenula, najavljen ogroman izvoz

    Rusija je započela transport novih količina dizel-goriva preko Atlantika, a tri tankera već su krenula prema istočnoj obali okeana. Moskva istovremeno najavljuje mogućnost znatno većeg izvoza ovog energenta tokom oktobra.

    Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak potvrdio je da su prve pošiljke na putu, naglašavajući da važnu ulogu u organizaciji transporta ima Ruski fond za direktne investicije.

    „Prva tri tankera sa gorivom već su na putu ka istočnoj obali Atlantika, uz veliku podršku ruskog Direktnog investicionog fonda“, izjavio je Novak, prenosi BL Portal.

    Prema njegovim procjenama, ruske energetske kompanije mogle bi do kraja oktobra na američko i druga svjetska tržišta plasirati ukupno 500.000 tona dizel-goriva.

    Najavljene isporuke predstavljaju novi korak u plasmanu ruskih naftnih derivata na međunarodno tržište, dok će stvarni obim izvoza zavisiti od realizacije planiranih poslova.

    Novak nije precizirao pojedinačna odredišta sva tri tankera, niti količine goriva koje svaki od njih prevozi.

  • Problemi se gomilaju, Skupština ćuti

    Problemi se gomilaju, Skupština ćuti

    Skupština grada Banjaluka već gotovo četiri mjeseca nije održala redovnu sjednicu, iako je ljetna pauza odavno završena, a u međuvremenu su održani i izbori. Odborničke klupe i dalje su prazne, dok se gradski problemi gomilaju.

    Posljednje redovno zasjedanje gradskog parlamenta održano je 3. jula, a odbornici su se nakon toga okupili još samo jednom, 5. avgusta, na 16. vanrednoj sjednici.

    Tada je na dnevnom redu bilo kreditno zaduženje grada u iznosu od 18 miliona KM, namijenjeno finansiranju kapitalnih investicija.

    Novac je bio predviđen za rekonstrukciju četiri lokacije u centralnom dijelu Banjaluke, među kojima je i Gospodska ulica, prenosi BL Portal, pozivajući se na RTRS.

    Od avgustovskog zasjedanja prošlo je više od dva i po mjeseca, ali novog okupljanja odbornika nema na vidiku.

    U međuvremenu su završeni i izbori, objavljeni su njihovi rezultati, ali se rad gradskog parlamenta nije vratio u redovan ritam.

    Dok Banjaluka ima sve više problema koji zahtijevaju pažnju nadležnih, i dalje nema najave kada bi Skupština grada mogla po

  • Narodna skupština Republike Srpske – 35 godina institucionalnog kontinuiteta

    Narodna skupština Republike Srpske – 35 godina institucionalnog kontinuiteta

    Narodna skupština Republike Srpske obilježava danas 35 godina postojanja i rada centralnom manifestacijom na Palama, šaljući poruku o institucionalnom kontinuitetu i demokratskom legitimitetu Republike Srpske.

    Odluku o osnivanju Skupštine srpskog naroda u BiH, poslanici izabrani na izborima u jesen 1990. godine, donijeli su 24. oktobra 1991. godine, šest mjeseci prije početka građanskog rata u BiH.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, 9. januara 1992. godine, usvojili su Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog Naroda Bosne i Hercegovine. Ovaj dan se u Republici Srpskoj obilježava kao Dan Republike.

    Narodna skupština, 28. februara 1992. godine, donijela je Ustav Republike Srpske i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje, čime je formalnopravno nastao državnopravni subjektivitet srpskog naroda. 

    Izbijanjem ratnih sukoba, Skupština se seli na Pale. Za razliku od mnogih zemalja u kojima rat suspenduje demokratske institucije, Narodna skupština je zadržala puni demokratski kontinuitet rada. 

    U ratnom periodu Narodna skupština se intenzivno bavila normativnom aktivnošću u cilju potpunijeg regulisanja svih oblasti života i obezbjeđenja uslova za funkcionisanje pravne države na cijelom prostoru Republike Srpske. 

    Pored normativne, Narodna skupština u tom periodu je veliki dio svojih aktivnosti posvetila razmatranju informacija o pregovorima za razrješenje krize i zauzimala stavove o prijedlozima za okončanje konflikta.

    Poslijeratni rad Narodne skupštine Republike Srpske ogledao se u legitimnoj borbi za izgradnju Republike Srpske, očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i suzbijanju nastojanja, prije svih bošnjačkih predstavnika za njegovu reviziju i unitarizaciju Bosne i Hercegovine.

    Do 2002. godine narodni poslanici birani su na mandat u trajanju od dvije godine, a od 2002. godine poslanici se biraju na četvorogodišnji mandat.

    Narodna skupština Republike Srpske do sada je imala 11 saziva, a poslanici izabrani na osnovu izbora održanih 4. oktobra 2026. godine činiće 12. saziv parlamenta.

    Narodna skupština je kroz tri i po decenije ostala neupitni stub državnosti, demokratskog legitimiteta i političke autonomije Republike Srpske.

    Od istorijskih zasjedanja u Sarajevu i ratnih dana na Palama, pa sve do savremenog parlamentarnog rada u Banjaluci, ova institucija je proputovala put od odbrambenog političkog bedema do moderne zakonodavne vlasti.

    Danas, 35 godina kasnije, Narodna skupština Republike Srpske nije samo najviši zakonodavni organ, već i simbol institucionalnog kontinuiteta. Uprkos brojnim spoljnim pritiscima, reformama i unutrašnjim političkim previranjima, parlament Srpske je uspio da očuva svoju izvornu ulogu – da bude glas naroda i brana ustavnih nadležnosti garantovanih Dejtonskim mirovnim sporazumom.

  • Tramp najavio mogući kraj rata u Ukrajini i pad cijena benzina i dizela

    Tramp najavio mogući kraj rata u Ukrajini i pad cijena benzina i dizela

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da se sukob između Rusije i Ukrajine približava kraju, izrazivši očekivanje da bi završetak rata mogao dovesti do naglog pada cijena benzina i dizela na svjetskom tržištu.

    „Okončao sam osam ratova koji su bili u toku ili su uskoro mogli da počnu. Neki od njih tek što su počeli, a blizu smo okončanja još dva sukoba. Mislim da su Rusija i Ukrajina došle do te tačke“, rekao je Tramp obraćajući se pristalicama u američkoj saveznoj državi Ajova, piše ATV.

    Američki predsjednik naveo je da postoji više mogućih scenarija za okončanje rata, ali smatra da je završetak sukoba blizu. Prema njegovim riječima, mir u Ukrajini mogao bi se odraziti i na energetsko tržište, odnosno dovesti do značajnog pojeftinjenja goriva.

    Tramp je dodao da očekuje i brzo okončanje sukoba između SAD i Irana.

  • Srbija zbog povoljnog ruskog gasa u boljem položaju od velikog dijela Evrope

    Srbija zbog povoljnog ruskog gasa u boljem položaju od velikog dijela Evrope

    Srbija je zbog povoljnije cijene ruskog gasa, popunjenih skladišta i razvoja alternativnih pravaca snabdijevanja u povoljnijem položaju od velikog dijela Evrope, ocijenila je Jelica Putniković, glavna i odgovorna urednica portala „Energija Balkana“.

    Ona očekuje da Srbija neće imati problema sa snabdijevanjem gasom i izrazila je nadu da će cijena ovog energenta ostati prihvatljiva, piše RTRS.

    Kao dodatne prednosti Srbije Putnikovićeva je navela mogućnost uvoza gasa iz Azerbejdžana i razvoj novih interkonekcija. Među njima je i planirana izgradnja gasovoda prema Sjevernoj Makedoniji, koji bi trebalo da obezbijedi još jedan pravac snabdijevanja.

    Govoreći o energetskim odnosima Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Putnikovićeva je ocijenila da najavljena isporuka ruskog dizela u SAD ne predstavlja potpuni zaokret u odnosima Vašingtona i Moskve, jer njihova saradnja u energetskom sektoru nikada nije u potpunosti prekinuta.

    Upozorila je da visoke cijene nafte i poremećaji u snabdijevanju, povezani sa dešavanjima na Bliskom istoku i situacijom u Ormuskom moreuzu, dodatno opterećuju tržište. Ipak, ostaje neizvjesno u kojoj mjeri će najavljene isporuke ruskog goriva američkom tržištu uticati na cijene.

    Prema njenoj ocjeni, skupo gorivo moglo bi podstaći američku administraciju da ublaži politiku prema Iranu i pokuša da stabilizuje cijene energenata, posebno uoči izbora za Kongres.

    Putnikovićeva je ukazala i na razgovore o mogućem ulasku američkog kapitala u gasovod „Sjeverni tok“. Smatra da bi takva investicija imala ekonomskog smisla ukoliko bi na evropskom tržištu postojali kupci zainteresovani za ruski gas.

    Kao jedan od značajnih uzroka ekonomskih problema Evropske unije navela je odustajanje od ruskog gasa. Visoke cijene energenata, prema njenim riječima, povećavaju troškove industrijske proizvodnje, električne energije i grijanja, što se na kraju odražava i na cijene robe i usluga.

    Evropski kupci, dodala je, za raspoložive količine tečnog prirodnog gasa takmiče se sa velikim azijskim tržištima, što dodatno podiže cijene. Na troškove utiču i procesi hlađenja gasa, prevoza tankerima i njegovog ponovnog pretvaranja u gasovito stanje.

  • Mazalica o 35 godina Narodne skupštine: Instituciju treba čuvati kao izraz volje naroda

    Mazalica o 35 godina Narodne skupštine: Instituciju treba čuvati kao izraz volje naroda

    Osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH 24. oktobra 1991. godine označilo je početak institucionalnog i ustavnopravnog oblikovanja Republike Srpske, izjavio je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

    „Srbi su time još jednom pokazali svoju državotvornost i odlučnost da im se ne desi još jedan genocid“, rekao je Mazalica, a prenosi RTRS.

    On je podsjetio da su Skupštinu srpskog naroda u BiH osnovali srpski poslanici izabrani na prvim demokratskim višestranačkim izborima. To tijelo je 9. januara 1992. godine usvojilo Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, a 28. februara iste godine donijelo prvi Ustav.

    Mazalica je istakao da se značaj Narodne skupštine Republike Srpske ne ogleda samo u odlukama koje je donosila, već i u ulozi koju je imala tokom ratnih godina, mirovnih pregovora, poslijeratne obnove, političkih kriza i institucionalnih promjena.

    Prema njegovim riječima, Narodna skupština je tokom 35 godina postojanja ostala centralno mjesto parlamentarnog i političkog života Republike Srpske, u kojem se donose zakoni, predstavljaju interesi građana, kontroliše izvršna vlast i vode političke rasprave.

    Obilježavanje godišnjice, ocijenio je Mazalica, prilika je da se podsjeti na odgovornost osnivača, ali i svih narednih generacija poslanika prema instituciji koja predstavlja temelj parlamentarnog uređenja Republike Srpske.

    „Narodnu skupštinu treba čuvati, ne samo kao zgradu, ljude i procedure, već kao mogućnost da se politički artikuliše volja naroda, te da se raspravlja o svim temama koje su važne za građane i koje oni delegiraju svojim predstavnicima“, poručio je Mazalica.

    Dodao je da odnos prema Narodnoj skupštini pokazuje kakvu budućnost građani žele za Republiku Srpsku.

    Narodna skupština Republike Srpske osnovana je 24. oktobra 1991. godine u Sarajevu, pod nazivom Skupština srpskog naroda u BiH, i predstavlja najviši ustavni i zakonodavni organ Republike Srpske.