VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zapošljavanje novih radnika ključno za uvođenje tehnologija na izborima

    Zapošljavanje novih radnika ključno za uvođenje tehnologija na izborima

    Nakon što je CIK-u prebačen novac za nabavku novih tehnologija na izborima, pojavila se još jedna prepreka za realizaciju ovog projekta, a to su kadrovi, jer Savjet ministara BiH neće u skorije vrijeme CIK-u dati saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji, kojim se planira zapošljavanje još oko 60 radnika.

    Sa sadašnjim kadrovima uvođenje novih tehnologija neće biti moguće

    Naime, CIK već mjesecima od Savjeta ministara BiH traži saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, jer kako nam je rečeno iz nekoliko izvora, sa sadašnjim kadrovima uvođenje novih tehnologija neće biti moguće.

    Međutim, Savjet ministara BiH ignoriše ove zahtjeve CIK-a i tako će sasvim sigurno biti i u narednom periodu, jer srpski i hrvatski kadrovi u Savjetu ministara BiH ne žele ni da pričaju o toj temi.

    “To je kompleksan projekat. CIK-u treba nekoliko inženjera, vrhunskih IT stručnjaka koji će voditi taj projekat, a toga nema. Pitanje je uopšte koliko takvog kadra ima na tržištu i koliko on vrijedi”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

    Tri preduslova

    I ranije, na samim sjednicama CIK-a bilo je riječi o ovom problemu. Navedeno je da je za uvođenje novih tehnologija potrebno ispuniti tri preduslova, a to su novac, oprema i inženjeri, a naglašeno da novac postoji, da je tender raspisan, ali da je pitanje šta će biti sa kadrovima.

    Potrebni IT inženjeri

    “Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je jednom prilikom na sjednici CIK-a Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

    Proces nabavke novih tehnologija

    I u četvrtak, na sjednici CIK-a bilo je govora o pravilniku. Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da CIK nakon što je novac postao operativan može nastaviti proces nabavke novih tehnologija “iako nismo dobili saglasnost na naš pravilnik o sistematizaciji i nedostaju nam stručni i kvalifikovani radnici”.

    Izbor najpovoljnijeg ponuđača

    Inače, CIK je već pri kraju procesa izbora najpovoljnijeg ponuđača za uvođenje novih tehnologija na izborima, međutim novac koji im je nametnutom odlukom Kristijana Šmita obezbijeđen još prošle godine, tek u četvrtak je postao operativan.

    Od tog novca, između ostalog, oko 20 miliona KM planirano je za ugovore o djelu, ali kako je rekao Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora, “nije poznato kome”.

    Kada je riječ o kadrovima, u CIK-u je trenutno zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još toliko radnika.

    Radna mjesta

    U CIK-u u nekoliko navrata su rekli da to ne mora biti odmah, ali da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna.

    Kakva je situacija u CIK-u po pitanju kadrova, možda najbolje ilustruje činjenica da u pravnom odjelu ima pet zaposlenih, a samo na posljednjim lokalnim izborima bilo je 3.000 žalbi. Na jednoj od sjednica CIK-a rečeno je i da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.

    “Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je nedavno Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.

    Pozvali i Šmita da reaguje

    Pojedini članovi CIK-a pozvali su i Kristijana Šmita da reaguje, odnosno da nametne novo zapošljavanje, jer smatraju da su CIK-u u posljednjih nekoliko godina, a posebno u posljednjih nekoliko mjeseci, date mnoge obaveze, a nemaju mogućnost zapošljavanja novih ljudi.

    Zanimljivo, upravo su članovi CIK-a bili najveći zagovornici toga da im se daju nove obaveze i poslovi, iako su bili svjesni da nemaju kapacitet da to sprovedu u djelo.

  • Vučić: Novi svjetski sukob mijenja političku scenu, stabilnost prioritet Srbije

    Vučić: Novi svjetski sukob mijenja političku scenu, stabilnost prioritet Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sukobi koji eskaliraju u svijetu već imaju posljedice po globalnu ekonomiju, uključujući i rast cijena nafte, te poručio da će Srbija nastaviti da jača svoju odbrambenu moć i čuva stabilnost.

    Govoreći o aktuelnim dešavanjima na Bliskom istoku, Vučić je rekao da novi sukob nije bio neočekivan i da je dugo pripreman. „Ne mislim da je počeo treći svjetski rat, ne mislim da je ovo jedan od onih napada koji će da se završi poslije jednog dana. Napad je dugo pripreman i organizovan, ogromna sila je prebačena sa svih meridijana svijeta u Persijski zaliv. SAD žele promjenu režima u Iranu“, naveo je on.

    Prema njegovim riječima, sukob će imati dugoročne političke posljedice. „Ovo neće biti uobičajena priča od jednog ili dva dana. Trajaće mnogo duže i imaće dalekosežne posljedice na svjetsku političku scenu“, rekao je Vučić, dodajući da su političke promjene takve da utiču na cijeli Bliski istok i šire.

    Predsjednik je istakao da će rast cijena energenata biti neminovan. „Što se tiče ekonomije – tankeri su već parkirani, niko više ne želi da rizikuje, 40 odsto svjetske nafte prolazi kroz zaliv. Nafta će sa 71-72 otići na 92. Ukoliko sve bude išlo po planu Amerikanaca, mi ćemo svakako imati više cijene nafte. Mi kupujemo naftu na Mediteranu i u skladu sa tim nam se kreću cijene“, kazao je Vučić.

    On je naglasio da je očuvanje mira prioritet Srbije. „Naš posao je da čuvamo mir i svoju zemlju, jer danas lakše nego ikada bilo ko od velikih može da preduzme akcije protiv vas“, rekao je Vučić.

    Govoreći o jačanju odbrambenih kapaciteta, najavio je nove nabavke. „Skoro 14 godina sam uspijevao da sačuvam mir u teškim uslovima, uspjeću i dalje, ali kada govorite o čuvanju mira, onda morate da znate da je snaga koju imate nešto što doprinosi očuvanju mira. Dobili smo važne izvozne dozvole i dovodimo sisteme strahovite moći, za koje niste mogli ni da sanjate da ćemo ih imati“, istakao je on, dodajući da će u naredna dva ili tri mjeseca javnost biti obaviještena o nabavci najmoćnijih PVO sistema.

    Vučić se osvrnuo i na razvojni plan Srbija 2035, naglašavajući da on ne podrazumijeva samo infrastrukturne projekte. „Nije samo izgradnja zemlje ono što je plan za 2035, već i očuvanje mira i rad na obrazovanju. Važno je da naučimo iz svojih grešaka od prošle godine“, rekao je predsjednik, dodajući da će za osam ili devet dana predstaviti program za period od 2030. do 2035. godine.

    Govoreći o ekonomskim pokazateljima, naveo je da su plate u pojedinim dijelovima Beograda dostigle prosjek od 1.650 do 1.700 evra, ali je naglasio da je potrebno graditi suštinsku bazu razvoja kako bi zemlja išla u korak sa svijetom, posebno u oblasti vještačke inteligencije i izgradnje data centara.

    Ukazujući na širi međunarodni kontekst, podsjetio je na rat u Ukrajini, kao i na nove tenzije između Pakistana i Avganistana, ističući da svijet prolazi kroz period velikih promjena i neizvjesnosti. U takvim okolnostima, poručio je, stabilnost i mir ostaju ključni prioriteti Srbije.

    Na kraju, Vučić je ponovio da će Srbija nastaviti da jača svoju vojsku i čuva stabilnost, ocjenjujući da su snaga države i odgovorna politika presudni za očuvanje mira u složenim međunarodnim okolnostima.

  • Makron: Ovo je opasno za sve i mora da prestane

    Makron: Ovo je opasno za sve i mora da prestane

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas da izbijanje rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ima ozbiljne posljedice po mir i međunarodnu bezbjednost.

    On je na platformi Iks napisao da su preduzete sve mjere za zaštitu teritorije Francuske, njenih državljana i interesa na Bliskom istoku.

    “Francuska je takođe spremna da, po zahtjevu svojih najbližih partnera, rasporedi potrebna sredstva za njihovu zaštitu”, naveo je Makron.

    Trenutna eskalacija opasna

    Makron je istakao da je trenutna eskalacija opasna za sve i da mora da prestane.

    “Iranski režim mora da shvati da nema drugu opciju osim da uđe u pregovore u dobroj vjeri kako bi okončao svoj nuklearni i balistički program, kao i destabilizujuće regionalne aktivnosti. To je apsolutno neophodno za bezbjednost svih na Bliskom istoku”, naglasio je predsednik Francuske.

    Vlast i riječ da budu vraćeni narodu

    Prema njegovim riječima, iranski narod takođe mora da ima mogućnost da slobodno gradi svoju budućnost.

    “Masakri koje je počinio islamski režim ga diskvalifikuju i zahtjevaju da vlast i riječ budu vraćeni narodu, što prije, to bolje”, istakao je Makron.

    Prema njegovim riječima, vjerna svojim principima i svjesna svojih međunarodnih odgovornosti, Francuska traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u koordinaciji sa evropskim partnerima i saveznicima na Bliskom istoku, prenosi Tanjug.

    SAD i Izrael su danas izveli seriju napada po ciljevima u Iranu, uključujući prestonicu Teheran, pri čemu je pričinjena materijalna šteta i stradanje civila.

    Iran je odgovorio raketnim napadima po izraelskoj teritoriji, kao i po američkim vojnim objektima u regionu Bliskog istoka.

     

  • Satelitski snimci prikazali uništenu Hameneijevu rezidenciju

    Satelitski snimci prikazali uništenu Hameneijevu rezidenciju

    Satelitski snimci koje je objavio “Njujork tajms” prikazuju uništenu rezidenciju iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u Teheranu nakon izraelskog vazdušnog napada.

    Hamenei je bio među nekoliko visokih iranskih lidera koji su bili meta jutrošnjih napada izraelske vijske.

    Prema riječima neimenovanog izraelskog zvaničnika, rezultati udara na iranske lidere još nisu jasni.

    Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei nije u Teheranu i prebačen je na bezbednu lokaciju, rekao je danas zvaničnik za Rojters.

    Iračka milicija Kataib Hezbolah optužila SAD za napade

    Proiračka milicija Kataib Hezbolah optužila je SAD za bombardovanje i obećala uzvratne akcije na američke baze.

    Kataib Hezbolah krivi SAD za napad koji je ciljao iračku vojnu bazu u kojoj se nalazi proiranska milicija, prenosi NBC News.

    Iračka milicija u saopštenju najavljuje da će “uskoro početi da napada američke baze”.

    Poput Iraka, Katara i Kuvajta i Ujedinjeni Arapski Emirati su saopštili ranije danas da zatvaraju svoj vazdušni prostor, prenijela je državna agencija WAM.

    Ranije danas bahreinska državna novinska agencija BNA prenijela je da je centar Pete flote američke mornarice, koji upravlja operacijama u regionu Bliskog istoka, “izložen raketnom napadu”.

    Vlasti u Kataru, još jednoj zemlji sa američkom vojnom bazom, izdale su upozorenja putem mobilnih telefona, pozivajući ljude da ostanu u zatvorenom prostoru, prenio je ranije Gardijan.

     

  • Cvijanović: Prvi Ustav – temelj slobode, ustavnog poretka i postojanja Srpske

    Cvijanović: Prvi Ustav – temelj slobode, ustavnog poretka i postojanja Srpske

    Donošenje prvog Ustava Republike Srpske 28. februara 1992. godine predstavlja jedan od najvažnijih istorijskih događaja i temelj slobode, ustavnog poretka i postojanja Srpske, izjavila je za Srnu srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Cvijanović je naglasila da je na tim vrijednostima Republika Srpska izgrađena i razvijana tokom proteklih decenija, uprkos brojnim izazovima, pritiscima i pokušajima njenog osporavanja.

    – Svaki od tih izazova dodatno je potvrđivao snagu njenih institucija i odlučnost da se očuvaju ustavne nadležnosti, politička stabilnost, kao i pravo na sopstveni stav, slobodu mišljenja i političkog djelovanja – rekla je Cvijanović za Srnu povodom 34 godine od donošenja prvog Ustav Republike Srpske.

    Cvijanović je istakla da je Republika Srpska danas stabilna i svjesna svojih prava, odlučna da čuva svoje institucije i ustavni položaj, te da nastavi da štiti, jača i brani Republiku Srpsku.

  • Konaković: Evakuisan dio osoblja iz Irana, ambasada u Teheranu ostaje otvorena

    Konaković: Evakuisan dio osoblja iz Irana, ambasada u Teheranu ostaje otvorena

    Ministarstvo spoljnjih poslova Bosne i Hercegovine poduzelo je mjere zaštite državljana BiH nakon nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku i početka izraelsko-američkih napada na Iran. Dio osoblja ambasada već je evakuisan, zajedno s porodicama i nekolicinom građana koji su izrazili želju da napuste region, dok su pojedini odlučili da ostanu.

    Šef diplomatije BiH Elmedin Konaković potvrdio je da je jutros uspostavljen kontakt s Ambasadom BiH u Teheranu. „Ranije smo već evakuisali dio osoblja, ustvari porodice članova našeg osoblja i nekoliko građana BiH koji su izrazili želju da budu evakuisani. Neki su na lični zahtjev ostali. U Ambasadi imamo dvije osobe koje su još uvijek tamo i s njima smo jutros razgovarali“, rekao je Konaković.

    Naglasio je da su u stalnoj komunikaciji s ambasadama u Dohi, Abu Dabiju i Kuvajtu, te da se javlja veliki broj zabrinutih građana. „Ministarstvo će, ukoliko bude potrebe, poduzeti sve potrebne mjere za evakuaciju“, istakao je Konaković, dodajući da BiH koordinira aktivnosti s Evropskom unijom i Ujedinjenim narodima.

    Na situaciju u Iranu osvrnuo se i ambasador BiH u Teheranu Nijaz Čardaklija, koji je naveo da se u toj zemlji nalazi nekoliko državljana BiH. „U Teheranu imamo tri, četiri državljanina BiH. Imamo jednu državljanku koja radi u međunarodnoj, UN-ovoj organizaciji, imamo tri odrasla muškarca i u Isfahanu imamo jednog trenera u lokalnom klubu. Oni su svi imali priliku da izađu ranije“, pojasnio je Čardaklija.

    Prema njegovim riječima, dio građana ostao je zbog profesionalnih obaveza. „Imamo još jednog fudbalera koji je tu i oni bi trebali da se dogovore sa svojim klubovima kako dalje. Dobro smo, živi smo, u kontaktu smo i nema panike nikakve“, naglasio je ambasador, dodajući da je Ambasada spremna pomoći i da ostaje u Teheranu osim u slučaju jačih udara.

    Konaković je upozorio i na širu dimenziju sukoba. „Ovi sukobi već dobrano ugrožavaju globalnu stabilnost. Svjetski poredak, kakav smo poznavali, ne postoji“, rekao je, podsjetivši da su tokom ranijih evakuacija iz Gaze i Sirije institucije BiH pokazale visok stepen profesionalizma.

    Eskalacija je uslijedila nakon što su Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli opsežnu vojnu operaciju protiv Irana. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je cilj „braniti američki narod uklanjanjem neposrednih prijetnji iranskog režima“, dok je izraelski ministar odbrane Israel Katz naveo da je riječ o „preventivnom“ napadu.

    Iran je uzvratio napadima na Izrael i američke baze u regionu, čime su tenzije na Bliskom istoku dodatno pojačane. Institucije BiH poručuju da ostaju u stalnom kontaktu s diplomatsko-konzularnim predstavništvima i građanima, te da će reagovati u skladu s razvojem situacije.

  • Nakon udara na američke baze u Zalivu, Saudijska Arabija poručila da neće ostati po strani

    Nakon udara na američke baze u Zalivu, Saudijska Arabija poručila da neće ostati po strani

    Zvanični Rijad saopštio je da će podržati arapske zemlje čije su teritorije pogođene iranskim napadima, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i odmazde Teherana zbog izraelsko-američkih udara.

    U saopštenju, Saudijska Arabija navodi da su posledice kršenja suvereniteta država teške i ozbiljne. „Kraljevina Saudijska Arabija najoštrije osuđuje i proklinje očitu iransku agresiju i flagrantno kršenje suvereniteta UAE, Bahreina, Katara, Kuvajta i Jordana“, poručili su zvaničnici, potvrđujući punu solidarnost i spremnost da stave svoje kapacitete na raspolaganje pogođenim zemljama.

    Iran je, kako se navodi, gađao više ciljeva u Bahreinu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, a mete su prvenstveno bile američke vojne baze. U Bahreinu je pogođena baza Juffair, u kojoj je smeštena američka Peta flota i Centralna komanda američkih pomorskih snaga.

    Rakete su presretane iznad Abu Dabija, Dubaija, Kuvajta i Katara, ali je u Abu Dabiju jedna osoba poginula. Reporteri CNN zabeležili su više eksplozija u Dubaiju, dok snimci prikazuju dim u blizini luke Džabal Ali, važnog globalnog logističkog čvorišta.

    Nije jasno da li su eksplozije posledica direktnih udara ili presretanja projektila sistemima protivvazdušne odbrane. Aerodrom u Dubaiju je zatvoren, a putnici čekaju dalji razvoj situacije.

    Iranski projektil pogodio je i vojnu bazu u Kuvajtu u kojoj se nalazi oko 300 italijanskih vojnika. Prema rečima italijanskog ministra spoljnih poslova Antonio Tajani, svi pripadnici su bezbedni i nema povređenih, iako je pista pretrpela značajnu štetu.

    Italijanska premijerka Giorgia Meloni sazvala je hitnu sednicu Vlade i pozvala na smirivanje napetosti. Španski premijer Pedro Sánchez izjavio je da Španija odbacuje „jednostrane vojne akcije Sjedinjenih Država i Izraela“, ali i delovanje iranskog režima, upozorivši da svet ne može priuštiti novi dugotrajan rat na Bliskom istoku.

    Iz NATO saopšteno je da Alijansa pomno prati razvoj događaja u Iranu i regionu. Portparolka Allison Hart navela je da se situacija prati sa zabrinutošću zbog mogućeg daljeg širenja sukoba.

    Korpus islamske revolucionarne garde objavio je da je započeo „prvi talas opsežnih raketnih i bespilotnih napada“ na Izrael, navodeći da je reč o odgovoru na, kako su istakli, „neprijateljsku i kriminalnu agresiju“ na Islamsku Republiku Iran.

    Eskalacija sukoba dovela je do napada na vojne ciljeve u više država regiona, uz civilne žrtve i materijalnu štetu, dok međunarodni akteri pozivaju na smirivanje tenzija i sprečavanje daljeg širenja krize.

  • BiH na meti hakera iz Kine

    BiH na meti hakera iz Kine

    Bosna i Hercegovina je među državama sa sumnjivim ili potvrđenim žrtvama hakerske grupe povezane s Kinom.

    Kompanija Google navela je u svojem izvještaju da je, zajedno s partnerima, preduzela mjere kako bi spriječila globalnu špijunsku kampanju usmjerenu na telekomunikacije i vladine organizacije u desetinama zemalja na četiri kontinenta.

     

    Na mapi koja prikazuje zemlje sa sumnjivim ili potvrđenim žrtvama ove kampanje je i BiH.

    Kako se objašnjava u objavi od 25. februara, Google Threat Intelligence Group (GTIG) je, s kompanijom u oblasti cyber bezbjednosti Mandiant i drugim neimenovanim partnerima, otkrila prijetnju UNC2814, za koju su naveli da je osumnjičena hakerska grupa za cyber špijunažu povezana s Kinom, koju GTIG prati od 2017. godine.

    Grupa se opisuje kao neuhvatljiva, s dugom historijom ciljanja međunarodnih vlada i globalnih telekomunikacijskih organizacija širom Afrike, Azije i Amerike od 2017. godine.

    Nedavne aktivnosti UNC2814, za koju se navodi da je koristila zlonamjerni softver, prvenstveno su se fokusirale na ciljanje telekomunikacijskih provajdera i vladinih organizacija.

     

    U objavi se navodi da je Google potvrdio 53 upada UNC2814 u ukupno 42 zemlje širom svijeta i identifikovao sumnjive upade u najmanje 20 drugih zemalja.

    “Ovaj veliki obim vjerovatno je rezultat decenije koncentrisanog napora”, dodaje se. U objavi se ne pružaju detalji o kompromitovanim organizacijama.

    Pored uklanjanja zlonamjernog softvera, Google je naveo da je s partnerskim kompanijama identifikovao i onemogućio svu poznatu infrastrukturu UNC2814. Također se navodi da su izdata i formalna obavještenja žrtvama, te da Google aktivno pruža podršku organizacijama s verifikovanim kompromitacijama koje su rezultat hakerskih aktivnosti.

    Kako se objašnjava, hakeri su žrtvama pristupali instaliranjem zlonamjernog softvera koji su povezivali sa online Google alatom Sheets.

    Sumnja se da je ova akcija hakerima služila za krađu raznih podataka o osobama i njihovoj komunikaciji, navodi se.  Pored BiH, na mapi država sa sumnjivim ili potvrđenim žrtvama sa Zapadnog Balkana označeni su i Srbija, Crna Gora i Kosovo.

    Nedim Gvožđar, jedan od osnivača udruženja e-Transformacija, koje se bavi cyber bezbjednošću u BiH, pojasnio je da se radi o klasičnoj državnoj cyber špijunaži čiji je cilj prikupljanje strateških informacija.

    “Napadači nisu ‘razbijali bravu’ iskorištavanjem tehničke greške, već su koristili legitimne servise kao prikriveni kanal – što je tipičan obrazac savremenih APT operacija (Advanced Persistent Threat), odnosno napredna i dugotrajna prijetnja. To nije običan hakerski napad. To je sistematska, dugoročna operacija koju obično provodi država ili akteri povezani s državom te visoko organizovane grupe sa velikim resursima”, objasnio je Gvožđar.

    Ciljevi ove kampanje, ocijenio je, bili su obavještajni.

    “Fokus je bio na telekom operaterima, državnim institucijama i sistemima koji obrađuju velike količine ličnih i komunikacijskih podataka. Takav pristup omogućava nadzor komunikacija, identifikaciju osoba od interesa i dugoročno praćenje meta”, rekao je Gvožđar.

    Dodao je i da, iako je Google s partnerima prekinuo kampanju, iskustva pokazuju da ovakve grupe gotovo uvijek pokušavaju ponovo uspostaviti pristup koristeći nove metode i infrastrukturu.

    “Što znači da prijetnja nije trajno uklonjena, već samo trenutno zaustavljena”, ocijenio je Gvožđar.

    Glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, Liu Pengyu, izjavio je na upit Reutersa 25. februara da je “cyber sigurnost zajednički izazov s kojim se suočavaju sve zemlje i da se s njim treba suočiti kroz dijalog i saradnju”.

    “Kina se dosljedno protivi i bori protiv hakerskih aktivnosti u skladu sa zakonom, a istovremeno odlučno odbacuje pokušaje korištenja pitanja cyber sigurnosti za ocrnjivanje ili klevetanje Kine”, dodao je Pengyu.

    Iako je prije dvije godine napravila prve korake ka uspostavljanju Tima za odgovor na cyber napade (CERT) na institucije i građane, BiH je i dalje jedina zemlja Evrope koja ovaj tim nema zbog administrativnih prepreka i nepostojanja političkog konsenzusa.

    BiH je i najlošije ocijenjena evropska zemlja prema indeksu nacionalne cyber sigurnosti Akademije za e-upravu iz Estonije, ali i indeksu digitalne razvijenosti koji ova organizacija prati. Razlog tome je i nedostatak strategije o cyber sigurnosti, zakona o informacijskoj sigurnosti i organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv cyber kriminala, te o kritičnoj infrastrukturi.

    Prema podacima Ministarstva za unutrašnje poslove Republike Srpske, broj krivičnih djela visokotehnološkog kriminaliteta u posljednje tri godine iznosio je 675, od čega su 124 krivična djela zabilježena tokom 2025. godine.

    U istom vremenskom razdoblju Federalna uprava policije registrovala je 183 slučaja krivičnih djela sistema elektronske obrade podataka i kompjuterskog kriminala. Ova statistika govori samo o slučajevima u kojima su određene cyber prijetnje ili napadi prijavljeni policiji, a stručnjaci upozoravaju da je broj stvarnih takvih prijetnji daleko veći i teško mjerljiv bez postojanja adekvatnih zakona i institucija koje bi o njima vodile računa.

  • Očišćeni bazeni na Vrućici

    Očišćeni bazeni na Vrućici

    Završeno je čišćenje bazena, ali i cjelokupnog lokaliteta u sklopu plaže Vrućica u Srpskim Toplicama, rečeno je iz Gradske uprave Banjaluka.

    “Čišćenje je podrazumijevalo potpuno ispuštanje vode, temeljno pranje i dezinfekciju bazena. U pitanju je redovna aktivnost Odjeljenja koja se realizuje sa dolaskom ljepšeg vremena, a sve sa ciljem da građanima obezbijedimo uredan i funkcionalan prostor za odmor i rekreaciju”, poručili su iz Odjeljenja za komunalne poslove grada Banjaluka.

    Nakon ovih aktivnosti, bazeni su spremanu za ponovno punjenje i korišćenje, na zadovoljstvo svih sugrađana.

  • Iran ima adut kojim bi izazvao globalni haos

    Iran ima adut kojim bi izazvao globalni haos

    Izraelske i američke oružane snage pokrenule su u subotu ujutru koordinisane napade na više ciljeva u Iranu, gurajući Bliski istok u novi vojni sukob.

    Današnji napad američkih i izraelskih snaga uslijedio je nakon što su se Izrael i Iran upustili u 12-dnevni vazdušni rat u junu, i nakon američko-izraelskih upozorenja da će ponovo napasti ako Iran nastavi svoje nuklearne i balističke raketne programe.

    Britanski list “Tajms” je neposredno prije današnjeg napada na Iran pisao o mogućnosti da američki predsjednik Donald Tramp pokrene vojnu akciju, i spremnosti Irana na odmazdu izazivanjem “pakla” u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte i trećina tečnog prirodnog gasa.

     

    Sa dokova u Bandar Abasu, gdje su nekada izgradili repliku američkog nosača aviona samo da bi ga uništili, vojni planeri iranskog režima, navodi list, ove nedjelje mogu sa izvjesnim zadovoljstvom da gledaju u Ormuski moreuz.

    U demonstraciji vojne moći koja bi mogla da se pokaže ključnom za opstanak režima, ali i za njegovo konačno urušavanje, iranska mornarica je nakratko zatvorila moreuz širine 24 nautičke milje.

    Jasna poruka Americi

    Nakon nekoliko vježbi, tankeri su ponovo polako počeli da prolaze kroz moreuz, a poruka Donaldu Trampu je bila jasna – “bombardujte Iran na sopstvenu ekonomsku odgovornost”.

    Islamska Republika je posljednjih godina mnogo uložila u dronove i balističke rakete i ima impresivan arsenal, uprkos resursima uništenim u sukobu prošlog juna.

    Iran bi mogao da proširi domet svog oružja na saudijska skladišta nafte i ozbiljno ugrozi tankere za prevoz nafte dronovima i minama u Ormuskom moreuzu.

    Rizici iranske blokade i upitna spremnost militanata

    U početnim udarima, Amerika će nastojati da oslabi sposobnost Irana da uzvrati, uključujući ciljanje raketnih skladišta, napade na lansirne sisteme i sisteme komandovanja i nadzora, sa očekivanjem da će režim u Teheranu gotovo sigurno uzvratiti.

    Šiitske militantne grupe – donedavno prva linija odvraćanja i odbrane Irana, koja je uključivala Hezbolah u Libanu, moćne milicije u Iraku i Hute u Jemenu – gotovo sigurno će biti pozvane u borbu. Ali danas su značajno oslabljene u sukobima posljednjih godina, a Hezbolah je pod snažnim pritiskom da se razoruža.

    Neki analitičari smatraju da bi čak mogli odbiti učešće u borbi, osim u slučaju nekoliko “crvenih linija”, koje uključuju atentat na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija

    Iako je bilo izvještaja da je Iran rasporedio rakete blizu granice sa Irakom, Ormuski moreuz i prirodna geografska kontrola koju Iran ima nad pomorskim rutama, kako se ističe, ostaju njegov adut.

    Višenedjeljna blokada moreuza mogla bi da podstakne Kinu i druge zemlje da izvrše pritisak na SAD da okončaju rat, pozivajući na prekid vatre poput onog koji je uspostavljen prošlog juna nakon američkih udara na ključna iranska nuklearna postrojenja.

    Ali sa druge strane, blokiranje moreuza napadom na američke snage ili ometanjem plovidbe nosi značajne rizike za opstanak režima, koji zavisi od prihoda od prodaje nafte Kini i Indiji. Ako bi se Ormuski moreuz zatvorio, ti prihodi bi presušili, a pritisak za promjenu režima bi se povećao – što bi koristilo i Saudijskoj Arabiji, glavnom regionalnom rivalu Irana.

    Kao znak bliskih veza između Pekinga i Teherana, ove nedjelje je objavljeno da je Kina spremna da proda Iranu protivbrodsko oružje, uključujući moćne nadzvučne krstareće rakete CM-302, koje imaju domet od oko 290 kilometara i dizajnirane su da izbjegnu brodsku odbranu leteći nisko i velikom brzinom.

    Njihovo raspoređivanje bi značajno ojačalo iranske ofanzivne sposobnosti i predstavljalo bi veliku prijetnju američkim pomorskim snagama. Ovaj sporazum dodatno naglašava savez Irana sa Kinom i Rusijom, sa kojima iranska mornarica redovno izvodi zajedničke vježbe.

    U međuvremenu, Trampove vojne snage su se okupile u neposrednoj blizini, uključujući udarne grupe nosača aviona USS Abraham Linkoln i USS Džerald R Ford.

    Deni Citrinovič, bivši izraelski obavještajni oficir i viši istraživač za Iran u Izraelskom institutu za studije nacionalne bezbjednosti, kaže da bi režim odgovorio na Trampov napad nastojeći da nanese “maksimalnu štetu” kako bi povećao pritisak na Vašington da zaustavi rat koji američka javnost ne želi.

    “Amerikanci imaju ogromnu operativnu nadmoć, ali ne smijemo potcijeniti iranske mogućnosti. Glavni cilj Irana je da preživi, da pobijedi kako ne bi izgubio”, rekao je Citrinovič.

    Kakav bi mogao biti odgovor

    Odgovor bi navodno uključivao napade balističkim raketama na američke baze u regionu, kao i u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Međunarodni brodski prevoz bi takođe bio meta napada, a rojevi dronova bi bili lansirani na more.

    Takođe postoje informacije da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) izvela vježbe raketnih napada na maketu vazduhoplovne baze al-Dafra u UAE, gde je stacionirano oko 5.000 američkih vojnika.

    Datum napada na Iran nije slučajan – ima posebno značenje

    Ehud Eiran, stručnjak za pomorske sukobe na Bliskom istoku, objašnjava da Teheran održava dvije pomorske snage – tradicionalnu mornaricu sa “konvencionalnom površinskom flotom” i podmornicama, koje djeluju paralelno sa odvojenim pomorskim snagama IRGC-a usmerenim na “asimetrično ratovanje”, oslanjajući se na patrolne brodove i brze napadne čamce.

    Iran i dalje može izazvati globalni haos

    Iran takođe ima niz raketnih sistema, uključujući C-802 (Nur), koje je Hezbolah koristio za napad na izraelski ratni brod 2006. godine, pri čemu su poginula četiri pripadnika posade.

    “Mogući pravci djelovanja uključuju direktne napade na američku pomorsku imovinu, pokušaje ometanja ili blokade ormuskog moreuza ili podsticanje Huta da povećaju napade na globalno pomorstvo u moreuzu Bab el-Mandeb. Glavni rizici su značajni”, rekao je Eiran.

    “Sjedinjene Države bi mogle biti uvučene u dugotrajan i skup sukob sa Iranom, posebno ako dinamiku eskalacije bude teško kontrolisati. Izraelski civili u pozadini mogli bi pretrpjeti značajne ljudske i materijalne gubitke u slučaju nastavka raketnih napada ili napada preko posrednika. Pored toga, Iran bi mogao pokušati da poremeti ključne pomorske trgovačke rute, uključujući Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb, čime bi uticao na globalno snabdijevanje energijom i komercijalni brodarski promet”, upozorava Eiran.

    Prema riječima viceadmirala Kevina Donegana, bivšeg komandanta američke mornarice, sve bi moglo da se svede na Trampovu spremnost da se upusti u dugotrajnu borbu, sa praktično zatvorenim Ormuzom i američka sredstva izložena čestim napadima.

    “Iran je vjerovatno najslabiji u posljednjih deset godina. Ali to ne znači da nema ogromnu sposobnost da odgovori”, rekao je Donegan, dodajući da bi zatvaranjem moreuza Iran “mogao da izazove haos u svjetskom ekonomskom sistemu – to su sve stvari koje bi mogli da urade”.