Autor: INFO

  • Saobraćaj otežan u centru grada zbog radova na vodovodnoj mreži

    Saobraćaj otežan u centru grada zbog radova na vodovodnoj mreži

    Radovi na obnovi vodovodne mreže u Ulici kralja Petra I Karađorđevića u Banjaluci ušli su u šesti dan, a zbog izvođenja radova saobraćaj kroz jednu od najprometnijih gradskih saobraćajnica odvija se otežano.

    Na dionici između Ulice Vuka Karadžića i Ulice bana dr Todora Lazarevića angažovane su građevinske mašine i radnici izvođača, dok je jedna kolovozna traka privremeno zatvorena. Zbog toga se vozila kreću usporeno, posebno u periodima pojačanog saobraćaja.

    Kako su za BL portal rekli radnici na terenu, u toku je zamjena dotrajalih vodovodnih cijevi, a planirano je da posao bude završen do 30. avgusta. Izvođač radova je banjalučka kompanija “MKR Kremenović”.

    Iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da će privremena izmjena režima odvijanja saobraćaja biti na snazi do 15. avgusta. Tokom tog perioda, na pomenutoj dionici zauzimaće se jedna strana kolovoza radi izvođenja radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture.

  • Macut: Očuvati ugrožene srpske svetinje na Kosovu i Metohiji

    Macut: Očuvati ugrožene srpske svetinje na Kosovu i Metohiji

    U Narodnom muzeju u Vranju večeras je otvorena izložba posvećena srpskim kulturnim dobrima sa Liste svjetske baštine u opasnosti – manastirima Dečani, Gračanica i Pećka patrijaršija, kao i Crkvi Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

    Izložbu “Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti” otvorio je premijer Srbije Đuro Macut, koji je poručio da ove svetinje nisu samo remek-djela srednjovjekovne arhitekture i umjetnosti, već i vjekovno svjedočanstvo o identitetu, vjeri, kulturi i istorijskom trajanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

    Istovremeno su, naglasio je, i dio evropske i svjetske kulturne baštine i upravo je zato njihovo očuvanje zajednička odgovornost.

    On je podsjetio da je ova izložba prvi put predstavljena u sjedištu Uneska, povodom 20 godina od upisa manastira Visoki Dečani na Listu svjetske baštine.

    Macut je istakao da je autorski tim kroz spoj umjetnosti i savremenih digitalnih tehnologija uspio da posjetiocima približi ne samo ljepotu ovih svetinja, već i njihovu ranjivost i potrebu da budu sačuvane.

    Naglasio je da će Vlada Srbije nastaviti da odgovorno ulaže u zaštitu kulturnog nasljeđa, u obnovu muzeja, manastira, crkava i drugih spomenika kulture širom Srbije, kao i da istrajno, u saradnji sa relevantnim međunarodnim institucijama, radi na očuvanju srpskih kulturnih dobara na Kosovu i Metohiji, saopšteno je iz Vlade Srbije.

  • Otvoren amfiteatar kod Pravnog fakulteta

    Otvoren amfiteatar kod Pravnog fakulteta

    U Banjaluci je večeras otvoren novi amfiteatar kod Pravnog fakulteta, novo mjesto okupljanja sa više od 600 sjedećih mjesta.

    Kako je gradonačelnik Draško Stanivuković poručio tom prilikom, Banja Luka je dobila još jedan savremen i funkcionalan javni prostor.

    -Od mjesta koje je bilo specifično sada je potpuno novo. Mjesto je specifično iz dva razloga, prvo jer se nalazi pored prelijepe rijeke Vrbas i pored Univerziteta. Ovo je bilo mjesto gdje niko nije boravio, bio je prostor koji je čekao da se nešto desi. Drugo je jer su pojedini ljudi željeli da uzmu ovo mjesto i da naprave nešto što oni požele. Mi smo na vrijeme, kada je trebalo, počeli da gradimo ovaj amfitetar, odnosno prostor gdje se njeguje nauka i besjedništvo – rekao je gradonačelnik.

    Istakao je kako je uvjeren da je ovaj prostor prepoznat na pravi način.

    -Danas ovdje nemamo samo amfiteatar, imamo amfiteatar – park, što znači da imamo sve sadržaje: biciklističke staze, trim staze, dječiji park, mobilijar. Ovdje će se ptorezati i naša banjalučka riva. Na 15 hiljada kvadratnih metara smo dobili novi prostor, mjesto gdje će naši studenti da imaju najbolja predavanja, gdje će se njegovati nauka, umjetnost i kultura. Hvala Univerzitetu koji je ovo prihvatio. Ovdje ne dostaje još jedna stvar, a to je spomen-obilježje nastradalim sutdentima i profesorima Univerziteta dali svoj život za Republiku Srpsku, njega ćemo postaviti kroz 30-ak dana – istakao je Stanivuković.

    Posebnu atmosferu na otvaranju upriličio je profesor Miloš Kovačević iz Beograda svojom besjednom, a nakon toga i predstava „Puškin. Slučaji“ u produkciji Ruskog teatra Beograd.

    U pitanju je predstava koja publici donosi savremenu scensku interpretaciju odabranih djela Aleksandra Puškina kroz moderan pozorišni izraz i glumačku igru.

    Novi amfiteatar predstavlja prostor namijenjen studentima, profesorima, mladima, porodicama, ali i svima koji žele da vrijeme provode na otvorenom u prijatnom i uređenom ambijentu.

    Amfiteatar kod Pravnog fakulteta tako već od danas postaje prostor namijenjen različitim manifestacijama, koncertima, promocijama, javnim predavanjima i drugim sadržajima koji bi trebali dodatno da ožive ovaj dio grada.

  • Projekat cesta Gradiška – auto-put Zagreb – Beograd gotova u septembru?

    Projekat cesta Gradiška – auto-put Zagreb – Beograd gotova u septembru?

    Ako je vjerovati “Hrvatskim cestama”, u septembru će biti završen projekat koji traje više od 20 godina, povezivanje Banjaluke sa Zagrebom preko mosta na Savi kod Gradiške i brzom cestom do auto-puta Zagreb – Beograd.

    Naime, kako nam je juče potvrđeno iz ove kompanije, treća faza brze ceste, koja vodi od petlje kod Novog Varoša do auto-puta, trebalo bi da bude završena u septembru.

    “Radovi se privode kraju u skladu s dinamičkim planom te se očekuje da će isti biti završeni u septembru ove godine”, navedeno nam je iz HC-a.

    Iako završetak radova ne znači i otvaranje, što pokazuje primjer ranijih dionica koje su otvarane na ovom području, ovo bi ipak bio značajan događaj koji bi priveo kraju jedan veliki projekat.

    Projekat u više faza
    Podsjećanja radi, projekat izvodi banjalučka firma “Integral inženjering”, a ista firma je izgradila prvi dio brze ceste, kao i most na Savi kod Gradiške. Zbog teškog i zahtjevnog terena prvi dio ceste je zahtijevao velike napore da se završi. Na primjer, jedan nadvožnjak na toj dionici duži je i od mosta na Savi, koji je sam predstavljao veliki građevinski izazov.

    Inače, most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno Republika Srpska, popola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022.

    Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022, a cesta je čekala otvaranje graničnog prelaza koji je, nakon mnogo zavrzlama i opstrukcija, otvoren u maju ove godine.

    Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a prvobitno je bilo planirano da cesta bude završena u junu ove godine, ali je zbog izazova na terenu rok pomjeren za novembar.

    Ako cesta zaista bude otvorena u septembru, to će predstavljati kraj posla dugog dvije decenije, otkad su vlade u Banjaluci i Zagrebu dogovorile izgradnju mosta i brze ceste.

    Obostrani interes
    RS je imala interes da Banjaluku poveže sa Zagrebom i Beogradom mnogo lakšom i bržom vezom od postojeće stare ceste i neadekvatnog graničnog prelaza. Most kod tog prelaza zatvoren je nakon obrušavanja u maju, a zanimljivo je da novi granični prelaz ne bi mogao ni biti otvoren da nije došlo do ove havarije. Naime, formalno gledano, novi prelaz još nije otvoren, već se pravno vodi kao stari prelaz privremeno izmješten na novu lokaciju.

    Ni otvaranje mosta nije prošlo bez međudržavnih komplikacija, ali i unutardržavnih svađa u BiH između Banjaluke i Sarajeva. Cijeli problem mogao je biti riješen tek kada su u paketu dogovoreni svi prelazi i sve lokacije između BiH i Hrvatske za koji su pojedini dijelovi BiH imali interes. Tako je tek nedavno potpisan novi međudržavni ugovor o granicama između BiH i Hrvatske u kojem su sva ta pitanja definisana.

    Prema prethodnom ugovoru iz 2013, samo su Bijača i Gradiška imale najviše standarde inspekcijskog nadzora, što je privrednicima otežavalo prevoz određenih vrsta robe preko granice. Novim ugovorom ovaj status dobili su još i prelazi Svilaj, Kamensko i Izačić, čime su zadovoljeni ekonomski interesi svih dijelova BiH.

    Time se praktično pokazalo da je u BiH bez blokada moguće raditi samo ako se napravi sporazum koji zadovoljava sve ekonomske interese različitih dijelova BiH i interesnih grupa.

    Strategija Hrvatske
    Inače, u BiH se malo govori o hrvatskoj strategiji da preko ove saobraćajnice, dolinom Srednje Bosne, poveže sjever Hrvatske s jugom kroz BiH. Cilj je jug Hrvatske najkraćim putem preko Travnika i Banjaluke povezati s centralnom Evropom, što govori i podatak iz strategije “Hrvatskih cesta” za razvoj cestovnih saobraćajnica.

    “Trasa državne ceste D5 nalazi se i na trasi prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza između srednje Evrope i Jadrana. Postojeća trasa državne ceste D5 ima probleme i ograničenja kao gotovo sve trase značajnijih cesta na području Republike Hrvatske. Planirani zahvat značajan je i za prometno povezivanje šireg okruženja, posebno za prostor sjevernog dijela BiH. Upravo iz gorenavedenih razloga u okviru ove studije posmatrana je dionica: čvor Okučani (auto-cesta A3) granica BiH u sklopu brze ceste: Granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH te zahvat na području BiH”, objašnjeno je u ovom dokumentu.

  • NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

    NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

    Italijanski astronaut Evropske svemirske agencije (ESA) Luka Parmitano (Luca Parmitano) učestvovaće u misiji Artemis III, ključnom koraku NASA-inog programa za povratak ljudi na Mjesec.

    Misija je zamišljena kao složen testni let, a Parmitano će postati prvi Evropljanin u programu Artemis.

    “Kao Evropljani i kao Italijani želimo da budemo snažni partneri Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj trci“, rekao je Parmitano u razgovoru za Euronews.

    Misija Artemis III među najsloženijim u istoriji NASA
    Lansiranje je predviđeno za 2027. godinu. Artemis III će letjelicom Orion u nisku Zemljinu orbitu povesti trojicu NASA-inih astronauta i Parmitana. NASA je misiju opisala kao jedan od najkompleksnijih ljudskih svemirskih letova u novijoj istoriji.

    “Ova misija uopšte nije bila u mojim planovima. Ostao sam bez teksta, što je za mene prilično neobično, i zaista sam zahvalan“, rekao je Parmitano.

    Inače, Parmitano je bio prvi italijanski komandant Međunarodne svemirske stanice (ISS), a u svemiru je proveo više od 366 dana tokom dvije misije, Volare (2013) i Beyond (2019–2020). Bio je i prvi Italijan koji je izveo svemirsku šetnju.

    Tri lansiranja u kratkom razmaku
    NASA je posadu misije Artemis III javno predstavila 9. juna u Svemirskom centru Džonson (Johnson Space Center) u Hjustonu.

    Uprkos uzbuđenju, Parmitano je svjestan izazova koje misija Artemis III nosi.

    “Imamo tri lansiranja koja moraju da se dogode u kratkom razmaku i to sa veoma različitim letjelicama“, objasnio je.

    Intenzivne pripreme za put ka Mjesecu
    Kako bi se pripremili za tako složeno putovanje, Parmitano i njegove tri kolege iz NASA-e, Rendi Bresnik (Randy Bresnik), Frenk Rubio (Frank Rubio) i Andre Daglas (Andre Douglas), prolaze intenzivan program obuke.

    Program obuhvata uvježbavanje ključnih vještina, simulacije i pripremu za moguće scenarije kvarova.

    “Naša obuka je veoma složena, ali i drugačija i raznovrsna”, opisao je Parmitano.

    Iako su odnosi između EU i SAD na Zemlji povremeno napeti, Parmitano kaže da u svemiru to nije slučaj.

    “Mi ne gledamo šta se dešava na političkom nivou, mi smo operativci. Svi osjećamo zajednički cilj, a to je boljitak čovječanstva na Zemlji i našeg života. Ovo je sljedeći korak“, objasnio je, prenosi Index.hr.

  • Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

    Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

    Hiljade migranata ušle su iz Maroka u malu špansku teritoriju Seutu, na sjeveru Afrike, a najmanje devet osoba poginulo je tokom pokušaja prelaska granice. Zbog naglog priliva migranata Španija je rasporedila vojsku kako bi ponovo uspostavila kontrolu na granici.

    Snimci i fotografije sa granice prikazuju veliki broj ljudi, uglavnom Marokanaca, kako zaobilaze lukobrane na gradskoj plaži u blizini graničnog prelaza sa Marokom i izlaze na lokalne puteve. Većinu su činili mlađi muškarci, ali među migrantima je bilo i porodica sa ženama i djecom.

    Eskalacija na granici uslijedila je dan nakon naglog porasta broja migranata koji su pokušali da stignu do male španske eksklave, uglavnom plivajući. Za sada nije poznato šta je podstaklo toliko ljudi da istvremeno krenu prema Seuti.

    Španska vlada saopštila je da će poslati Oružane snage kako bi pomogle Civilnoj gardi u Seuti, koju bi španski premijer Pedro Sančez trebalo da posjeti u petak.

    Evo šta treba znati o Seuti.

    Autonomni španski grad na afričkom kontinentu

    Seuta i veća španska teritorija Melilja, udaljena oko 400 kilometara istočno, nalaze se na sjevernoj obali Sredozemnog mora, na samom vrhu afričkog kontinenta. Oba autonomna grada pripadaju Španiji i predstavljaju jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom.

    Seuta je u španskom posjedu od 1580. godine i u njoj živi mješovito hrišćansko i muslimansko stanovništvo, kao i španski i marokanski državljani i radnici koji svakodnevno prelaze granicu. Oni uglavnom žive u skladnim odnosima.

    Maroko zvanično ne priznaje Seutu i Melilju kao dio španske teritorije i često ih naziva okupiranim područjima.

    Žarište migracionih i diplomatskih sporova Španije i Maroka

    Seuta, grad sa oko 85.000 stanovnika, posljednjih godina bila je jedno od glavnih žarišta diplomatskih kriza između Madrida i Rabata.

    U maju 2021. godine marokanska vlada ublažila je graničnu kontrolu, nakon čega je za samo dva dana u Seutu ušlo oko 8.000 ljudi iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.

    Taj potez je u velikoj mjeri protumačen kao odgovor Maroka na odluku Španije da lideru pokreta za nezavisnost sporne Zapadne Sahare omogući liječenje u jednoj španskoj bolnici.

    Tenzije su ublažene, a kontrola granice ponovo uspostavljena tek nakon što je španski premijer promijenio dugogodišnji stav Španije prema Zapadnoj Sahari i naredne godine se sastao sa marokanskim kraljem Muhamedom Šestim.

    Odredište migranata koji pokušavaju da stignu u Evropu

    Španija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante koji traže bolje ekonomske uslove ili pokušavaju da pobjegnu od nasilja u svojim zemljama.

    Seuta i njen susjedni grad Melilja snažno su utvrđeni, jer predstavljaju odredište za ljude koji iz Maroka i drugih dijelova Afrike pokušavaju da stignu na teritoriju Španije.

    Mnogi migranti koji stignu u Seutu ili Melilju odmah bivaju vraćeni, dok su drugi smješteni u prihvatne centre, gdje prolaze odgovarajuće postupke i mogu da zatraže azil u Španiji.

    Da bi stigli do Seute, migranti često plivaju iz marokanskog grada Fnideka, prelazeći oko pet kilometara do španske teritorije. Drugi pokušavaju da pređu iz obližnjeg grada Beljuneša, odakle je udaljenost manja.

    Ipak, broj migranata koji stižu u Seutu i Melilju uglavnom je znatno manji od broja onih koji do Španije dolaze preko Kanarskih i Balearskih ostrva.

    Ukupan broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu znatno je porastao tokom posljednjih decenija. Od ukupno oko 50 miliona stanovnika, približno 10 miliona rođeno je izvan Španije.

    Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venecuele i Maroka i rade u ključnim sektorima španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.

    Španski obavještajci na nogama zbog informacija iz Afrike: Hoće li se migrantski haos u Seuti dodatno zakomplikovati?

    Najmanje 18 migranata poginulo je nakon što su probili barikade u blizini španske eksklave Seute, na sjeveru Afrike, pokušavajući da pređu na teritoriju Španije.

    Seuta je doživjela jedan od najdramatičnijih dana kada je riječ o migracijama. Prema pisanju španskih medija, najmanje 2.000 migranata uspjelo je da probije sve prepreke i uđe u grad, zbog čega su španska vojska, Civilna garda i druge službe proglasile vanredno stanje i hitno se uputile na to područje.

    Iako se očekivalo da je najteži dio krize prošao, španske obavještajne službe dobile su zabrinjavajuće informacije.

    Obavještajci su u velikim marokanskim gradovima evidentirali stotine mladih ljudi koji se pripremaju da krenu prema Seuti. Bezbjednosne snage upozoravaju da bi migrantska kriza mogla da eskalira u narednim satima dolaskom novog talasa migranata, osim ukoliko marokanske vlasti hitno ne rasporede policijske jedinice na granici i zaustave priliv koji je preplavio ovaj autonomni grad.

    Odbacivali mogućnost da je Rabat namjerno izazvao krizu kako bi doveo u pitanje španske institucije, za razliku od masovnog priliva migranata u Seutu 2021. godine.

    Kako su prethodnih dana upozoravali sindikati Nacionalne policije i Civilne garde, neprekidan priliv ljudi koji su plivajući prelazili granicu prvenstveno je bio posljedica presude Vrhovnog suda od 8. jula. Tom presudom utvrđeno je da migranti presretnuti na moru ne mogu biti podvrgnuti „hitnom vraćanju“, odnosno pojednostavljenom postupku protjerivanja

    Presuda je masovno dijeljena na marokanskim društvenim mrežama i ubrzo je postala viralna. Desetine ljudi iskoristile su priliku i preplivale područje oko lukobrana kod graničnog prelaza Tarahal.

    Vijest o prvim prelascima munjevito se proširila među mladima u Maroku, što je u srijedu izazvalo nagli rast broja pokušaja prelaska granice i na kraju dovelo do potpunog kolapsa sistema granične kontrole.

    Zašto Maroko dozvoljava odlazak hiljada svojih državljana?

    Postavlja se pitanje zbog čega Maroko upravo sada dozvoljava hiljadama svojih državljana da uđu u Španiju.

    Izvori španskih medija ukazuju na nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je zvanična posjeta španskog premijera Pedra Sančeza Alžiru 20. jula, čiji je cilj bio obnavljanje diplomatskih odnosa sa tom zemljom.

    Alžir i Rabat vode žestoku političku borbu za prevlast u Magrebu, pa je potez Španije da unaprijedi odnose sa marokanskim rivalom vjerovatno izazvao nezadovoljstvo kralja Muhameda Šestog. Špansko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je Sančezova posjeta razlog masovnog priliva migranata.

    Još jedno pitanje koje bi moglo da ima ulogu jeste Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine, čiji će domaćini biti Španija, Portugalija i Maroko.

    Marokanska vlada pokrenula je sveobuhvatnu kampanju kako bi obezbijedila da finale turnira bude odigrano na novom stadionu koji se trenutno gradi u Kazablanki.

    Stadion „Santijago Bernabeu“ u Madridu prvobitno je važio za glavnog favorita, ali je Rabat pitanje domaćinstva finalne utakmice pretvorio u temu od nacionalnog značaja.

    „Slike koje stižu iz Seute šalju uznemirujuću poruku svijetu: Španija ne može da garantuje bezbjednost i cjelovitost vlastite državne teritorije. Kako onda može da bude domaćin Svjetskog prvenstva?“, navodi španski list El Konfidensijal (El Confidencial).

    Italija traži suspenziju Španije

    Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani zatražio je suspenziju Španije iz šengenske zone nakon što su stotine migranata iz Maroka ušle u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu.

    Šengenski prostor predstavlja sistem otvorenih granica koji obuhvata 29 evropskih zemalja koje su ukinule granične kontrole između svojih članica.

    “Zalažem se za zatvaranje Šengenskog prostora prema Španiji. Iregularna i nekontrolisana imigracija predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost”, navedeno je.

    Tajani je kazao kako snimci iz ove enklave pokazuju da je odluka o dod‌jeli španskog, a samim tim i evropskog državljanstva za više od 500.000 iregularnih imigranata bila velika greška, jer, prema njegovim riječima, podstiče trgovinu ljudima.

    Zamjenik premijera Italije i lider desničarske stranke Liga Mateo Salvini takođe je pozvao na suspenziju šengenske zone i snažniju zaštitu evropskih granica.

    Vlada Španije saopštila je da će rasporediti vojne jedinice kako bi pojačala policijske snage u enklavi Seuta, nakon što su migranti probili zaštitne ograde i iz Maroka ušli u grad, savladavši pripadnike Civilne garde.

    Videosnimci prikazuju stotine migranata kako iz marokanskog dijela teritorije prelaze plivajući, koristeći unutrašnje gume i druga sredstva za plutanje, dok su pojedini probili kapiju na ogradi i ušli u grad.

    Državna televizija TVE objavila je da je granicu prešlo između 2.000 i 3.000 ljudi.

  • Radnici na otvorenom i dalje bez posebne zaštite

    Radnici na otvorenom i dalje bez posebne zaštite

    Dok je za područje Banjaluke, Prijedora i okolnih opština danas izdato upozorenje najvišeg stepena zbog ekstremno visokih temperatura, brojni radnici će uprkos tome provesti dan na gradilištima i putevima, izloženi temperaturama koje će dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

    Za razliku od brojnih evropskih država, gdje postoje jasno definisana pravila za rad na otvorenom tokom velikih vrućina, u Republici Srpskoj ne postoje propisi koji bi obavezivali poslodavce da obustave ili prilagode rad kada temperature dostignu opasne vrijednosti.

    U pojedinim zemljama Evrope fizički poslovi na otvorenom prekidaju se već pri znatno nižim temperaturama, dok međunarodni standardi zaštite na radu predviđaju obavezne pauze, dostupnu rashlađenu vodu, prostor za odmor i druge mjere zaštite zaposlenih od toplotnog stresa.

    U Republici Srpskoj, međutim, zakoni ne određuju temperaturni prag nakon kojeg bi rad morao biti obustavljen. Poslodavci su obavezni da obezbijede bezbjedne uslove rada, ali način na koji će to učiniti nije precizno definisan, pa se sve uglavnom svodi na preporuke koje nisu obavezujuće.

    Koliko takva situacija može imati ozbiljne posljedice pokazala je tragedija koja se dogodila prije godinu dana u okolini Banjaluke, kada je građevinski radnik, radeći na temperaturi od oko 35 stepeni, izgubio svijest, pao sa objekta u izgradnji i preminuo od zadobijenih povreda.

    Na taj slučaj podsjetio je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković tokom nedavno održanog okruglog stola posvećenog zaštiti zaposlenih koji rade na otvorenom u uslovima ekstremnih vrućina.

    – Na ovaj problem upozoravamo godinama. Potrebno je zakonom i podzakonskim aktima jasno definisati obaveze poslodavaca, ali i uslove u kojima rad mora biti obustavljen. Dosadašnja praksa pokazuje da preporuke same po sebi ne daju rezultate – rekao je Stanković za Srpskainfo.

    On ističe da su učesnici okruglog stola, među kojima su bili stručnjaci iz oblasti medicine rada, zaštite na radu i javnog zdravlja, ukazali na ozbiljne zdravstvene rizike kojima su radnici izloženi tokom rada na visokim temperaturama ukoliko se ne primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite.

    – Očekivali smo da će Ministarstvo rada prihvatiti preporuke stručnjaka i međunarodne standarde, te donijeti podzakonski akt kojim bi se precizno uredio rad u uslovima ekstremnih temperatura. Zakon o zaštiti na radu pruža mogućnost za donošenje takvog akta, ali do toga nije došlo, zbog čega radnici i dalje nemaju odgovarajuću zaštitu – naglasio je Stanković.

    Savez sindikata Republike Srpske, kako kaže, planira pokretanje inicijative da se ova oblast konačno reguliše obavezujućim propisima.

    – Neophodno je jasno utvrditi pri kojim temperaturama se rad prekida, kada su obavezne češće pauze, kao i koje zaštitne mjere poslodavci moraju obezbijediti. Samo tako će i inspekcijski organi imati osnov da kontrolišu primjenu propisa i sankcionišu njihove prekršioce – poručio je Stanković.

    Ipak, dodaje da nije realno očekivati da takva pravila budu usvojena tokom ovog ljeta.

    – Cilj nam je da do naredne građevinske sezone obezbijedimo jasne propise koji će štititi radnike. Toplotni talasi postaju sve učestaliji i intenzivniji, a klimatske promjene zahtijevaju da se tome prilagode i propisi koji uređuju uslove rada – zaključio je Stanković.

  • Osuđena za monstruozni zločin nad dječakom, a viđena u slobodnoj šetnji: Javnost ogorčena

    Osuđena za monstruozni zločin nad dječakom, a viđena u slobodnoj šetnji: Javnost ogorčena

    Monstruozni ratni zločin nad dvanaestogodišnjim Slobodanom Stojanovićem ponovo je u centru pažnje javnosti nakon informacija da osuđena ratna zločinka Elfeta Veseli navodno koristi pogodnosti tokom izdržavanja kazne u Kazneno-popravnom zavodu u Tuzli, uključujući i slobodne vikende.

    Takve informacije izazvale su snažne reakcije u Republici Srpskoj, gdje predstavnici institucija, političari i brojni građani traže objašnjenje kako je moguće da osoba osuđena za jedan od najbrutalnijih ratnih zločina bude viđena van zatvora. Prema navodima koji su izazvali buru u javnosti, Veseli je nedavno primijećena u šetnji na području Ilidže, iako je pravosnažno osuđena na 13 godina zatvora.

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak ocijenio je da bi odobravanje takvih pogodnosti bilo potpuno neprihvatljivo.

    – Kao ministar pravde, ali prije svega kao čovjek i roditelj, smatram da je nedopustivo da osoba osuđena za najteži ratni zločin nad civilom, i to nad djetetom, koristi privilegije koje u očima javnosti umanjuju značaj izrečene kazne. Takva praksa dodatno vrijeđa osjećanja porodice žrtve i narušava povjerenje u pravosudni sistem – poručio je Selak.

    Nakon reakcija koje su uslijedile iz Republike Srpske, oglasio se i federalni ministar pravde Vedran Škobić, koji je najavio provjeru svih navoda.

    Prema njegovim riječima, Ministarstvo će uputiti inspekciju kako bi se utvrdilo da li su informacije o pogodnostima tačne.

    – U ovom trenutku možemo naložiti inspekcijski nadzor i utvrditi sve činjenice. Ukoliko se pokaže da postoje nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere. Direktori kazneno-popravnih ustanova imaju određenu autonomiju u odlučivanju o pogodnostima, ali za svoj rad odgovaraju Vladi Federacije BiH, a samim tim i Ministarstvu pravde – rekao je Škobić.

    Podsjećamo, ubistvo dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića iz sela Kamenica kod Zvornika smatra se jednim od najpotresnijih ratnih zločina počinjenih tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.

    Prema činjenicama utvrđenim u sudskom postupku, nakon što je njegova porodica napustila selo usljed napada bošnjačkih snaga iz Srebrenice kojima je komandovao Naser Orić, dječak se nije mogao pomiriti s tim da je porodični pas ostao vezan ispred kuće. Bez znanja roditelja, 27. jula 1992. godine vratio se u selo, gdje su ga zarobili pripadnici Armije BiH.

    Sud BiH utvrdio je da je pripadnica Diverzantskog odreda Armije BiH Elfeta Veseli dječaka nakon mučenja usmrtila.

    Prema nalazu sudskog vještaka i iskazima svjedoka koji su bili prisutni, Slobodan je prije smrti bio izložen brutalnom fizičkom zlostavljanju. U sudskom postupku navedeno je da mu je bilo izbijeno više zuba, da je imao teške povrede po tijelu, uključujući rasporen stomak, kao i odsječene uši, prije nego što je ubijen.

    Veseli je nakon rata godinama živjela u Švajcarskoj, gdje je boravila sve do hapšenja 2017. godine, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. U prvostepenom postupku osuđena je na deset godina zatvora, da bi Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije povećalo kaznu na 13 godina.

    Za isti zločin bio je optužen i tadašnji komandant Diverzantskog odreda Armije BiH Sakib Halilović, kojem se na teret stavljalo da nije spriječio ubistvo dječaka, iako je, prema optužnici, bio prisutan tokom događaja. Sud BiH ga je pravosnažno oslobodio optužbi.

  • Odlična atmosfera u Kaocima: Druženje Ujedinjene Srpske okupilo brojne domaćine i goste

    Odlična atmosfera u Kaocima: Druženje Ujedinjene Srpske okupilo brojne domaćine i goste

    Na Salašu Popa Teše u Kaocima kod Srpca održano je Druženje & DJ Party, koje su organizovali Milan Petković i Aktiv mladih Ujedinjene Srpske Srbac, a događaj je okupio veliki broj članova, simpatizera i građana u prijatnoj i opuštenoj atmosferi.

    Uz muziku, druženje i razgovor, okupljeni su imali priliku da provedu veče u duhu zajedništva i prijateljstva, a domaćini su za goste pripremili srdačan doček. Salaš je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a među prisutnima je vladao vedar duh i pozitivna atmosfera.

    Prisutnima se obratio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, koji je zahvalio domaćinima na gostoprimstvu i posebno pozdravio porodicu Petković, ističući značaj porodičnih vrijednosti i očuvanja tradicije.

    Stevandić je naglasio da Ujedinjena Srpska svoju snagu gradi upravo na ljudima, porodici i međusobnom povjerenju, navodeći da organizacija danas okuplja više od 600 porodica koje, kako je rekao, njeguju istoriju, krsnu slavu, poštovanje prema komšijama i ugled u svojim sredinama.

    Govoreći o daljem razvoju stranke, istakao je da Ujedinjena Srpska iz godine u godinu raste, širi mrežu prijateljstava i ostaje jedinstvena organizacija od svog osnivanja.

    – Naša energija je snažnija, brža i kvalitetnija od svih koji žele da nam budu konkurencija. Ujedinjena Srpska je od prvog dana nepodijeljena organizacija koja je uspjela da jača, raste i svakog dana bude veća, uspješnija i složnija. Za naše prijatelje želimo da budemo najbolji mogući izbor, a vjerujem da to svojim radom svakodnevno i potvrđujemo – poručio je Stevandić.

    Na kraju obraćanja poželio je svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i nastavak druženja, uz riječi zahvalnosti domaćinu Milanu Petkoviću na organizaciji događaja.

    Veče na Salašu Popa Teše završeno je u odličnoj atmosferi, uz muziku, razgovor i druženje koje je, kako su istakli organizatori, još jednom pokazalo zajedništvo i dobru energiju članova i prijatelja Ujedinjene Srpske u Srpcu.

  • Kinezi tvrde: Satelitski snimci pokazuju drugačiju sliku američkih baza

    Kinezi tvrde: Satelitski snimci pokazuju drugačiju sliku američkih baza

    Kineski naučnici analizirali su detaljne satelitske snimke kako bi procijenili stvarnu štetu na američkim vojnim bazama na Bliskom istoku, otkrivši da su i Vašington i Teheran manipulisali podacima te iznosili netačne tvrdnje o razmjerama sukoba, piše South China Morning Post.

    Istraživači sa Kineske akademije nauka (CAS) upotrijebili su napredne tehnike daljinskog istraživanja i obrade slika visoke rezolucije. Time su identifikovali specifične “otiske oštećenja” koji su razotkrili ozbiljne ranjivosti stalnih vojnih postrojenja SAD-a, ali i operativne nedostatke obje zaraćene strane.

    “Obim uništenja koji smo uočili na terenu znatno premašuje tvrdnje o “minimalnoj šteti” i “uspješnoj odbrani” kakve se redovno navode u zvaničnim američkim izvještajima. Međutim, istovremeno naša analiza sugeriše i da su iranske tvrdnje o ‘masovnim udarima’ i nanesenoj katastrofalnoj šteti u velikoj mjeri preuveličane”, navode kineski naučnici u radu objavljenom u stručnom naučnom časopisu The Innovation.

    Sukob otvorio informacijski vakuum

    Sukob je, kao što je poznato, izbio nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran, a to je izazvalo oružanu eskalaciju širom regiona te dovelo do ozbiljnih ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti.

    Nakon što je Vašington 4. aprila uveo takozvanu strogu kontrolu distribucije snimaka za komercijalne satelitske pružaoce usluga, poput kalifornijskog Planet Labsa, privremeno je obustavljena distribucija snimaka visoke rezolucije iznad ratnih zona.

    Time je stvoren informacijski vakuum u kojem je Vašington insistirao na efikasnosti svoje protivvazdušne odbrane, dok je Teheran tvrdio da je paralisao ključna američka vojna čvorišta.

    Najteže pogođene američke baze

    Kineski tim doskočio je tome upotrebom snimaka rezolucije 10 metara sa evropskih satelita Sentinel-2. Pažljivim praćenjem američkih baza od 28. februara do 9. aprila identifikovali su ukupnu fizičku štetu na oko 217.900 kvadratnih metara.

    Napadi su izvođeni sa udaljenosti od 78 pa sve do 644 kilometra od meta.

    Najveća pojedinačna meta bila je vazdušna baza Ali Al Salem u Kuvajtu, na kojoj je zabilježeno čak 20 tačaka udara. U bazi Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima napadi su uništili hangare u kojima su bili smješteni izviđački avioni U-2 i bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, dok je u Bahreinu oštećen integrisani kompleks komande Pete flote američke ratne mornarice.

    Satelitska analiza razotkrila je i takozvani “dvoslojni kolaps” otpornosti protivvazdušne odbrane. U prvom talasu napada zabilježeno je 58.600 kvadratnih metara uništenog prostora, nakon čega je uslijedilo dvosedmično zatišje slabijeg intenziteta. Drugi masovni talas napada, izveden oko 15. marta, prouzrokovao je novih 50.000 kvadratnih metara štete.

    Kineski stručnjaci upozoravaju na ranjivost američkih baza

    Ovakav obrazac pokazuje da se protivvazdušna odbrana ne uspijeva oporaviti u kratkom roku – prosječan ciklus obnove i popravke razbijenih sistema trajao je oko 15 dana.

    S druge strane, analiza ukazuje na to da ni Iran nije imao kapaciteta za kontinuirane visokofrekventne napade, već mu je nakon svakog udara trebalo vrijeme za akumulaciju novih raketa i dronova.

    Kineski stručnjaci upozoravaju da fiksne prekomorske baze, koje čine temelj američke vojne doktrine i odvraćanja širom svijeta, uključujući i ključne baze u Indo-Pacifiku (Južna Koreja, Japan, Australija i Filipini), po prvi put pokazuju masovnu ranjivost pod kombinovanim napadima dronova i balističkih projektila.

    Zbog toga bi Vašington mogao biti primoran na temeljno preispitivanje svoje buduće strategije raspoređivanja i odbrane baza, zaključuje South China Morning Post, prenosi Jutarnji list.