Autor: INFO

  • Šef Misije OEBS-a u BiH ukazao na probleme u radu institucija i izbornom procesu

    Šef Misije OEBS-a u BiH ukazao na probleme u radu institucija i izbornom procesu

    Šef Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Rik Holcapl izjavio je da građani očekuju da izabrani predstavnici rade u interesu cijelog društva, a ne da javne funkcije koriste za ličnu korist i interese ljudi iz svog okruženja.

    Holcapl je, gostujući u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije, ukazao na probleme u funkcionisanju institucija na različitim nivoima vlasti, ističući da je neophodno vratiti povjerenje građana u sposobnost izabranih zvaničnika da donose odluke, upravljaju i odgovaraju na potrebe stanovništva.

    „Ključno pitanje za ljude u Republici Srpskoj i u cijeloj zemlji jeste da li nova vlast, koja će biti formirana, može da ostvari efikasniju situaciju“, rekao je Holcapl, prenosi BN.

    Prema njegovim riječima, za bolje funkcionisanje institucija potrebno je usaglasiti njihove ciljeve i odgovornosti, od nivoa Bosne i Hercegovine, preko entiteta, do opština i kantona u Federaciji BiH. Posebno je naglasio značaj konstruktivnog pristupa, spremnosti na kompromis i pregovore, kao i donošenja odluka koje će omogućiti efikasniji rad institucija.

    Govoreći o izbornom procesu, Holcapl je ocijenio da izborni dan nije protekao bez problema, ali da je ostvaren napredak u odnosu na ranije izborne cikluse.

    „Mnogo je problema koji se odnose na kampanju i uslove prije izbora, uključujući pristup medijima i javnosti, zloupotrebu javnih sredstava, pritiske na birače i druge nepravilnosti koje imaju veliki uticaj na kampanju“, naveo je Holcapl.

    On smatra da je potrebno efikasnije rješavati uočene probleme i stvoriti uslove za pravedniji izborni proces u cjelini.

    Šef Misije OEBS-a osvrnuo se i na značaj slobode medija, ocijenivši da je ona jedan od važnih uslova za razvoj demokratskog društva. Kako je istakao, nezavisnim medijima treba omogućiti slobodan rad, uz odgovornost za tačnost izvještavanja, ali bez zastrašivanja zbog stavova koje zastupaju.

    Holcapl je upozorio da medijsko okruženje ne bi trebalo da bude pod pritiskom da predstavlja samo jednu stranu priče ili jedno stanovište o određenom problemu.

    Umanjenje uloge međunarodne zajednice u BiH, prema njegovim riječima, zahtijeva jačanje domaćih institucija i izgradnju povjerenja građana u njihov rad.

  • Objavljeni rezultati ankete pred izbore u Srbiji, poznata i procjena izlaznosti

    Objavljeni rezultati ankete pred izbore u Srbiji, poznata i procjena izlaznosti

    Agencija Ipsos objavila je rezultate istraživanja javnog mnjenja uoči vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, prema kojima lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ ima podršku 47,4 odsto opredijeljenih birača, dok se za studentsku listu „Studenti pobjeđuju“ izjasnilo 40 odsto ispitanika.

    Prema istraživanju sprovedenom od 20. do 22. oktobra, treća lista koja bi prešla izborni cenzus jeste „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“, sa podrškom od 3,2 odsto, piše BN.

    Anketa je obuhvatila 3.624 ispitanika, a procijenjena izlaznost iznosi 64,7 odsto. Uzimajući u obzir uzoračku grešku, izlaznost bi mogla da bude između 62,9 i 66,5 odsto upisanih birača.

    Prema objavljenim rezultatima, lista „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović“ ima podršku od 1,7 odsto, dok se listi „Evropska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš“ pripisuje 0,8 odsto glasova. Savez vojvođanskih Mađara ima podršku od 1,2 odsto.

    Ostale izborne liste, uključujući sedam lista nacionalnih manjina za koje važi prirodni prag umjesto opšteg cenzusa od tri odsto, pojedinačno imaju podršku manju od jednog procenta.

    Ipsos upozorava da dio birača konačnu odluku donosi tek u posljednjim danima pred izbore. Zbog toga su moguće promjene u raspodjeli glasova, posebno među listama koje se obraćaju sličnim grupama birača.

    Istraživanje je sprovedeno kombinovanjem telefonskih i internet anketa. Telefonskim putem prikupljeno je 90 odsto odgovora, dok je preostalih deset odsto dobijeno preko internet panela agencije.

    Uzorak obuhvata punoljetne građane Srbije bez Kosova i Metohije, kao i birača koji žive u inostranstvu. Rezultati se odnose na opredijeljene birače koji su naveli za koga namjeravaju da glasaju, a u procjenu je uključena i pretpostavka da će nevažećih listića biti 2,5 odsto.

    Naručilac istraživanja bila je izborna lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“. Ipsos je za procjene objavio statističke intervale pouzdanosti od 95 odsto.

  • Nova anketa u Francuskoj: Le Pen daleko ispred Melanšona

    Nova anketa u Francuskoj: Le Pen daleko ispred Melanšona

    Marin Le Pen mogla bi da ostvari ubjedljivu pobjedu na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2027. godine, a prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja, u drugom krugu protiv lidera ljevice Žan-Lika Melanšona osvojila bi čak 70 odsto glasova.

    Anketa agencije „Haris Interaktiv“, sprovedena za televiziju M6 i radio RTL, pokazuje da bi Le Pen imala veliku prednost nad svim ispitanim protivkandidatima, piše RTRS.

    Istraživanje je sprovedeno nakon protesta i nasilja 17. oktobra, a rezultati ukazuju na to da bi Melanšon mogao da uđe u drugi krug bez obzira na ispitani izborni scenario, ali bi se suočio sa ubjedljivim porazom.

    Prema projekcijama za prvi krug, Le Pen bi osvojila između 33 i 35 odsto glasova, dok bi Melanšon dobio podršku od 17 do 19 odsto birača.

    Među ostalim kandidatima, bivši premijer Eduar Filip mogao bi da osvoji između 13 i 16 odsto, dok bi Rafael Gliksman, poslanik Evropskog parlamenta i osnivač stranke Javno mjesto, dobio između 12 i 14 odsto glasova.

    Prednost liderke francuske desnice bila bi značajna i u drugim mogućim duelima. U slučaju da joj protivnik u drugom krugu bude Filip, Le Pen bi osvojila 57 odsto glasova, naspram njegovih 43 odsto. Protiv Gliksmana bi, prema istom istraživanju, dobila 59 odsto, dok bi njen rival osvojio 41 odsto.

    Podrška Gabrijelu Atalu, još jednom kandidatu političkog centra, kretala bi se između pet i 11 odsto u prvom krugu. David Lisnar mogao bi da dobije između sedam i osam odsto glasova, dok bi senator Republikanske stranke Bruno Retajo osvojio između četiri i pet odsto.

    U odnosu na prethodno istraživanje, objavljeno početkom oktobra, prednost Le Pen nad Melanšonom u drugom krugu povećana je za tri procentna poena. Jedan od faktora koji bi mogao da utiče na konačan rezultat jeste i ograničena podrška koju bi Melanšon mogao da dobije od birača čiji kandidati ne prođu u drugi krug.

    Ipak, rezultati ankete predstavljaju samo presjek raspoloženja birača u trenutku sprovođenja istraživanja i ne mogu se smatrati pouzdanom prognozom ishoda predsjedničkih izbora 2027. godine.

  • Nova izborna računica u Federaciji BiH: HDZ BiH preuzima mandat od SDA

    Nova izborna računica u Federaciji BiH: HDZ BiH preuzima mandat od SDA

    Glasovi pristigli poštom promijenili su raspodjelu mandata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, pa bi prema najnovijoj projekciji Centralne izborne komisije BiH Stranka demokratske akcije (SDA) mogla ostati bez jednog poslanika, dok bi HDZ BiH sa koalicionim partnerima povećao broj mandata na 15.

    Prema aktuelnom obračunu, SDA je osvojila 242.607 glasova, odnosno 30,47 odsto, što joj donosi 31 poslaničko mjesto. HDZ BiH i njegove koalicione partnere podržao je 111.821 birač, odnosno 14,05 odsto, pa bi u Predstavničkom domu trebalo da imaju 15 poslanika, uključujući tri kompenzaciona mandata, piše ATV.

    U odnosu na prvu projekciju, objavljenu 4. oktobra, HDZ BiH je povećao broj mandata sa 14 na 15, dok je SDA izgubila jedno poslaničko mjesto.

    Promjena se odnosi na osmu izbornu jedinicu, koja obuhvata Srednjobosanski kanton. Iako je u ovoj izbornoj jedinici SDA osvojila 32.595 glasova, odnosno 34,32 odsto, naspram 26.354 glasa ili 27,75 odsto koliko je pripalo HDZ-u BiH, glasovi pristigli poštom uticali su na konačnu projekciju raspodjele mandata.

    HDZ BiH je putem pošte dobio 3.113 glasova, dok je SDA na isti način osvojila 354 glasa. Prema trenutnom obračunu, obje stranke imaju po tri direktna mandata u ovoj izbornoj jedinici.

    Treći direktni mandat HDZ-a BiH trebalo bi da pripadne Marijanu Marjanoviću, dok bi bez poslaničkog mjesta ostao Nisvet Hrnjić iz SDA. Za razliku od ranijih očekivanja, prema kojima je SDA izgubljeni direktni mandat mogla nadoknaditi kompenzacionim mjestom, najnovija projekcija pokazuje da do toga neće doći.

    Kada je riječ o ostalim političkim subjektima, SDP bi trebalo da ima 16 poslanika, Stranka za BiH devet, Narod i pravda sedam, a koalicija DF/GS šest mandata. Naša stranka i NES BiH trebalo bi da dobiju po četiri mjesta, koalicija HDZ 1990 tri, dok bi Pomak, HNP i Bosanskohercegovačka inicijativa imali po jednog poslanika.

    Ipak, riječ je o projekciji zasnovanoj na preliminarnim izbornim rezultatima. Konačnu raspodjelu mandata utvrđuje Centralna izborna komisija BiH, pa su do zvaničnog potvrđivanja rezultata moguće dodatne promjene.

  • Dakić upozorio u OEBS-u: Izmjene izbornog zakona zahtijevaju dogovor domaćih aktera

    Dakić upozorio u OEBS-u: Izmjene izbornog zakona zahtijevaju dogovor domaćih aktera

    Izborna pravila u Bosni i Hercegovini moraju biti rezultat dogovora domaćih političkih i institucionalnih aktera, a ne odluka nametnutih izvan demokratskih procedura. Na to je u Beču ukazao Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo, tokom učešća na sesiji o pitanjima ljudske dimenzije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

    Dakić je istakao da je predstavnicima Republike Srpske bilo važno da neposredno iznesu stavove o izbornom procesu u BiH i ukažu na probleme koji su, kako je naveo, prepoznati i u preliminarnim izvještajima međunarodnih posmatrača.

    „Riječ je o tri stvari na kojima mi insistiramo, a to je prije svega da se izborno zakonodavstvo ne može nametati spolja“, rekao je Dakić, prenosi RTRS.

    Prema njegovim riječima, izmjene izbornog zakonodavstva donesene mimo parlamentarne procedure predstavljaju jedan od ključnih problema izbornog procesa u BiH. Ukazao je da se te promjene odnose na brojne aspekte sprovođenja izbora, uključujući i pitanja privatnosti građana.

    Dakić je posebno ukazao na ulogu Kristijana Šmita, navodeći da su temeljne izmjene uvedene djelovanjem njemačkog diplomate koji je u BiH boravio u ulozi visokog predstavnika, čiji legitimitet Republika Srpska osporava.

    „Toliko izmjena i zahvata u izborno zakonodavstvo svakako zahtijeva prije svega demokratski dijalog domaćih činilaca i konsenzus unutar BiH o načinu na koji će se to provesti“, poručio je Dakić.

    Naglasio je da je cilj obraćanja u sjedištu OEBS-a bio da se međunarodnim predstavnicima neposredno predstave primjedbe i upozorenja iz Republike Srpske, posebno u vezi sa načinom donošenja izbornih pravila i njihovim uticajem na cjelokupan izborni proces.

    Govoreći o međunarodnom nadzoru izbora, Dakić je podsjetio da je za tu oblast u okviru OEBS-a nadležna Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava, poznata kao ODIHR. Istakao je da se uočene nepravilnosti i specifičnosti izbornog procesa u BiH moraju razmatrati uz uvažavanje domaćeg institucionalnog okvira.

    Prema njegovim riječima, pitanje izbornog zakonodavstva ne bi trebalo svoditi samo na tehničke karakteristike pojedinih rješenja, već je potrebno otvoriti širi dijalog o načinu na koji se izborna pravila donose i primjenjuju.

  • 68% vozača električnih automobila podržava ograničenje brzine

    68% vozača električnih automobila podržava ograničenje brzine

    Vozači električnih automobila češće podržavaju uvođenje opšteg ograničenja brzine na njemačkim auto-putevima nego vlasnici vozila sa benzinskim i dizel motorima. Razlika u stavovima pokazala se u reprezentativnom istraživanju koje je za njemački auto-klub ACV sprovela agencija Civey.

    Prema rezultatima ankete, ograničenje brzine podržava 68 odsto vozača električnih automobila, dok je među vozačima vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem taj udio 57 odsto, pišu Nezavisne.

    Holger Kister, direktor ACV-a, smatra da bi razlika u stavovima mogla biti povezana sa iskustvom vozača električnih automobila, posebno kada je riječ o potrošnji energije i dometu vozila.

    Naime, pri većim brzinama električni automobili troše više energije, zbog čega se smanjuje udaljenost koju mogu preći sa jednim punjenjem baterije. Vozači takvih vozila zato imaju dodatni motiv da voze sporije, što bi moglo uticati i na njihovu podršku opštem ograničenju brzine.

    Proizvođači već ograničavaju maksimalnu brzinu

    Pojedini proizvođači automobila već su uveli fabrička ograničenja maksimalne brzine. Volvo, na primjer, svoje modele ograničava na 180 kilometara na čas, dok se kod vozila Folksvagena, zavisno od modela, maksimalna brzina uglavnom kreće između 160 i 180 kilometara na čas.

    Ograničenja su još izraženija kod manjih električnih automobila. Renault Twingo i Geely E2, prema navedenim podacima, mogu razviti brzinu od približno 130 kilometara na čas.

    Najviše poginulih na drugim vrstama puteva

    Podaci njemačkog Saveznog zavoda za statistiku pokazuju da se najveći dio smrtnih slučajeva u saobraćaju ne događa na auto-putevima. Oko 56 odsto poginulih stradalo je na magistralnim i lokalnim putevima, dok na auto-puteve otpada približno deset odsto smrtnih slučajeva.

    Ovi podaci pokazuju da bezbjednost saobraćaja zavisi od više faktora i da ograničenje brzine na auto-putevima nije jedino pitanje koje treba razmatrati prilikom smanjenja broja nesreća sa smrtnim ishodom.

    Ipak, rezultati istraživanja ukazuju na to da među vozačima električnih automobila postoji veća podrška uvođenju jedinstvenog ograničenja brzine na njemačkim auto-putevima nego među vozačima automobila sa benzinskim i dizel motorima.

  • Cijene goriva u EU nastavljaju da rastu, Malta jedina bez promjena

    Cijene goriva u EU nastavljaju da rastu, Malta jedina bez promjena

    Cijene goriva i maziva za lična vozila u Evropskoj uniji u septembru su bile 31,4 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Eurostata. Poskupljenja su se ubrzavala tokom ljeta, pa je godišnji rast u julu iznosio 16,9 odsto, a u avgustu 23,8 odsto.

    Najveća povećanja zabilježena su u Bugarskoj, Estoniji i Litvaniji, gdje su cijene u odnosu na septembar 2025. godine porasle za više od 40 odsto. U Bugarskoj je rast iznosio 42,2 odsto, u Estoniji 40,6, a u Litvaniji 40,2 odsto, prenosi BL Portal.

    U još 12 država članica poskupljenje je premašilo 30 odsto. Među njima je Češka, sa rastom od 37,5 odsto, dok je u Portugalu zabilježeno povećanje od 30,3 odsto. Najmanji godišnji rast imala je Mađarska, gdje su cijene bile više za 6,9 odsto. Slijede Irska sa 17,7 i Švedska sa 19,9 odsto.

    Dizel i benzin dodatno poskupjeli u septembru

    Trend rasta nastavljen je i na mjesečnom nivou. U poređenju sa avgustom, dizel je u EU u septembru poskupio za 5,9 odsto, dok je cijena benzina porasla za 6,7 odsto. U avgustu je dizel bio skuplji za 8,3 odsto u odnosu na juli, a benzin za 3,3 odsto.

    Kada je riječ o dizelu, najveći mjesečni rast zabilježen je u Švedskoj, 12,8 odsto, zatim u Latviji, 10,3 odsto, i Poljskoj, 9,7 odsto. Najmanje povećanje imale su Španija sa 2,4 odsto, Hrvatska sa 2,5 i Rumunija sa tri odsto.

    I benzin je u septembru poskupio u 26 članica EU. Najveći rast cijena zabilježen je u Švedskoj, 13,8 odsto, Poljskoj, 9,7 odsto, i Estoniji, 9,5 odsto. Na drugom kraju liste nalaze se Kipar sa rastom od 3,8 odsto, Rumunija sa 4,2 i Slovenija sa 4,6 odsto.

    Jedini izuzetak bila je Malta, gdje su cijene benzina i dizela nepromijenjene još od 2020. godine.

    Gorivo poskupljuje i u Federaciji BiH

    Rast cijena osjeti se i u Federaciji BiH. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prosječna cijena litra dizela 20. oktobra iznosila je 3,74 KM, dok je benzin koštao 3,41 KM.

    Početkom septembra dizel je u prosjeku koštao 3,43 KM po litru, a benzin 3,06 KM. Za nešto više od mjesec i po dana dizel je, prema tim podacima, poskupio za 31 fening, odnosno oko devet odsto, dok je cijena benzina porasla za 35 feninga ili približno 11 odsto.

    Istovremeno raste i inflacija. Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u Federaciji BiH u septembru bile 1,4 odsto više nego u avgustu, odnosno 5,7 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

  • Žena nožem ubola muškarca u grudi na pijaci u Herceg Novom

    Žena nožem ubola muškarca u grudi na pijaci u Herceg Novom

    Žena S. R. uhapšena je zbog sumnje da je nožem pokušala da ubije muškarca na gradskoj pijaci u Herceg Novom, gdje ga je, prema prijavi, povrijedila u lijevu stranu grudnog koša.

    Iz Uprave policije Crne Gore saopšteno je da je povrijeđeni muškarac nakon incidenta došao u policijske prostorije i prijavio da ga je osumnjičena neposredno prije toga napala nožem.

    Policijski službenici odmah su reagovali, pronašli ženu i priveli je u službene prostorije. Tom prilikom od nje su oduzeta dva noža.

    Muškarcu je u međuvremenu ukazana medicinska pomoć u zdravstvenoj ustanovi, dok će osumnjičena, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti privedena nadležnom tužiocu na dalje postupanje, prenosi BL Portal, pozivajući se na Srnu.

    S. R. se na teret stavlja krivično djelo pokušaj ubistva.

  • Đokić povodom 35 godina NSRS: Parlament je temelj institucionalne stabilnosti

    Đokić povodom 35 godina NSRS: Parlament je temelj institucionalne stabilnosti

    Bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da tri i po decenije rada parlamenta svjedoče o kontinuitetu institucionalnog razvoja Republike Srpske i nastojanjima da se očuvaju njen ustavni položaj i nadležnosti.

    Povodom obilježavanja 35 godina rada Narodne skupštine Republike Srpske, Đokić je istakao da je parlament tokom proteklih decenija imao važnu ulogu u donošenju političkih odluka i zakona kojima su određivani pravci razvoja Republike Srpske.

    „Kao najviši predstavnički i zakonodavni organ, Narodna skupština Republike Srpske je mjesto na kojem se oblikuju važne političke odluke, donose zakoni i utvrđuju pravci razvoja Republike Srpske“, naveo je Đokić, prenosi RTRS.

    Prema njegovim riječima, značaj parlamenta ne ogleda se samo u zakonodavnoj funkciji, već i u njegovoj ulozi u očuvanju ustavnog poretka, institucionalne stabilnosti i demokratskog izražavanja volje građana.

    Đokić je podsjetio da se Narodna skupština tokom tri i po decenije suočavala sa brojnim istorijskim izazovima i složenim političkim okolnostima, u kojima su donesene odluke od dugoročnog značaja za građane i budućnost Republike Srpske.

    Istakao je i da iskustvo obavljanja funkcije predsjednika parlamenta potvrđuje koliko su za stabilnost institucija važni dijalog, uvažavanje različitih političkih stavova i odgovornost prilikom donošenja odluka.

    „Narodna skupština Republike Srpske je mjesto sučeljavanja političkih stavova, ali i institucija u kojoj, uprkos razlikama, treba postojati spremnost da se razgovara o najvažnijim temama za budućnost Republike Srpske, uz nastojanje da se postigne kompromis o vitalnim pitanjima“, poručio je Đokić.

    Povodom jubileja odao je priznanje narodnim poslanicima, dosadašnjim rukovodstvima i zaposlenima koji su svojim radom doprinijeli funkcionisanju i razvoju parlamenta.

    Narodna skupština Republike Srpske osnovana je 24. oktobra 1991. godine, kao Skupština srpskog naroda u BiH. Poslanici su 9. januara 1992. godine usvojili Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, dok je 28. februara iste godine donesen Ustav Republike Srpske.

  • Njemačka predvodi otpor planu EU da Kanadi dodijeli poseban status

    Njemačka predvodi otpor planu EU da Kanadi dodijeli poseban status

    Evropska unija želi da Kanadi omogući poseban položaj u saradnji sa evropskim institucijama, ali je prijedlog naišao na otpor dijela članica, a Njemačka predvodi protivnike predloženog modela. Neslaganja bi mogla uticati na sadržaj zajedničke izjave koja se priprema za samit EU i Kanade, zakazan za 29. i 30. oktobar u Montrealu.

    Prema pisanju Klixa, sedam od 27 članica EU usprotivilo se tome da se u zajedničkom dokumentu koristi izraz „pridružena članica“. O tom pitanju raspravljalo se na sastanku ambasadora država članica u Briselu, a jedan od učesnika, čije ime nije objavljeno, naveo je da je riječ o većim članicama Unije.

    Nacrt izjave predviđa da Kanada u zajedničkim procesima sa EU učestvuje u svojstvu pridružene članice, uz korišćenje naziva „Savez za budućnost“. Takav aranžman omogućio bi kanadskim predstavnicima redovno prisustvo na samitima, ministarskim sastancima i tehničkim razgovorima, kao i ranije konsultacije o važnijim evropskim politikama i propisima.

    Ideju je 16. septembra predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, tokom godišnjeg obraćanja o stanju Unije. Međutim, inicijativa je od početka izazvala podjele, između ostalog i zbog nezadovoljstva pojedinih vlada što prethodno nisu bile konsultovane.

    Irska, koja predsjedava Savjetom EU, podržala je prijedlog, dok ga je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič predstavio kao znak solidarnosti sa Kanadom. Njemačka je još u septembru zatražila preispitivanje predloženog naziva, ali je istovremeno poručila da ostaje otvorena za nove oblike partnerstva sa Otavom.

    Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je predložio sličan model i za Ukrajinu, kao moguću prelaznu fazu na putu ka punopravnom članstvu u EU. Kijev je, međutim, odbio takvu mogućnost.

    Tramp upozorio na moguće nove carine

    Prijedlog evropskih institucija izazvao je reakciju i američkog predsjednika Donalda Trampa. Kako prenosi CNN, Tramp je ocijenio da bi dodjeljivanje posebnog statusa Kanadi moglo predstavljati „neprijateljski čin“ i zaprijetio uvođenjem novih carina. Evropska komisija, s druge strane, poručuje da inicijativa nije usmjerena protiv bilo koje države.

    Kanadski premijer Mark Karni izbjegava naziv „pridružena članica“ i umjesto toga koristi izraz „Savez za budućnost“, ističući da je sadržaj saradnje važniji od njenog formalnog naziva.

    Kanada već ima razvijene ekonomske i političke veze sa EU. Sporazum o slobodnoj trgovini CETA predstavlja osnovu njihovih trgovinskih odnosa, dok Kanada od 2024. godine učestvuje u istraživačkom programu Horizont Evropa. U junu 2025. potpisano je i partnerstvo u oblasti bezbjednosti i odbrane.

    Osim toga, Kanada je prva država izvan Evrope uključena u program SAFE, namijenjen finansiranju odbrambenih ulaganja, čija vrijednost iznosi 150 milijardi evra.

    Predstojeći samit u Montrealu trebalo bi da pokaže da li će članice EU uspjeti da usaglase formulaciju novog okvira saradnje sa Kanadom ili će neslaganja oko predloženog statusa ograničiti planove za produbljivanje odnosa.