Autor: INFO

  • NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

    NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

    Italijanski astronaut Evropske svemirske agencije (ESA) Luka Parmitano (Luca Parmitano) učestvovaće u misiji Artemis III, ključnom koraku NASA-inog programa za povratak ljudi na Mjesec.

    Misija je zamišljena kao složen testni let, a Parmitano će postati prvi Evropljanin u programu Artemis.

    “Kao Evropljani i kao Italijani želimo da budemo snažni partneri Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj trci“, rekao je Parmitano u razgovoru za Euronews.

    Misija Artemis III među najsloženijim u istoriji NASA
    Lansiranje je predviđeno za 2027. godinu. Artemis III će letjelicom Orion u nisku Zemljinu orbitu povesti trojicu NASA-inih astronauta i Parmitana. NASA je misiju opisala kao jedan od najkompleksnijih ljudskih svemirskih letova u novijoj istoriji.

    “Ova misija uopšte nije bila u mojim planovima. Ostao sam bez teksta, što je za mene prilično neobično, i zaista sam zahvalan“, rekao je Parmitano.

    Inače, Parmitano je bio prvi italijanski komandant Međunarodne svemirske stanice (ISS), a u svemiru je proveo više od 366 dana tokom dvije misije, Volare (2013) i Beyond (2019–2020). Bio je i prvi Italijan koji je izveo svemirsku šetnju.

    Tri lansiranja u kratkom razmaku
    NASA je posadu misije Artemis III javno predstavila 9. juna u Svemirskom centru Džonson (Johnson Space Center) u Hjustonu.

    Uprkos uzbuđenju, Parmitano je svjestan izazova koje misija Artemis III nosi.

    “Imamo tri lansiranja koja moraju da se dogode u kratkom razmaku i to sa veoma različitim letjelicama“, objasnio je.

    Intenzivne pripreme za put ka Mjesecu
    Kako bi se pripremili za tako složeno putovanje, Parmitano i njegove tri kolege iz NASA-e, Rendi Bresnik (Randy Bresnik), Frenk Rubio (Frank Rubio) i Andre Daglas (Andre Douglas), prolaze intenzivan program obuke.

    Program obuhvata uvježbavanje ključnih vještina, simulacije i pripremu za moguće scenarije kvarova.

    “Naša obuka je veoma složena, ali i drugačija i raznovrsna”, opisao je Parmitano.

    Iako su odnosi između EU i SAD na Zemlji povremeno napeti, Parmitano kaže da u svemiru to nije slučaj.

    “Mi ne gledamo šta se dešava na političkom nivou, mi smo operativci. Svi osjećamo zajednički cilj, a to je boljitak čovječanstva na Zemlji i našeg života. Ovo je sljedeći korak“, objasnio je, prenosi Index.hr.

  • Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

    Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

    Hiljade migranata ušle su iz Maroka u malu špansku teritoriju Seutu, na sjeveru Afrike, a najmanje devet osoba poginulo je tokom pokušaja prelaska granice. Zbog naglog priliva migranata Španija je rasporedila vojsku kako bi ponovo uspostavila kontrolu na granici.

    Snimci i fotografije sa granice prikazuju veliki broj ljudi, uglavnom Marokanaca, kako zaobilaze lukobrane na gradskoj plaži u blizini graničnog prelaza sa Marokom i izlaze na lokalne puteve. Većinu su činili mlađi muškarci, ali među migrantima je bilo i porodica sa ženama i djecom.

    Eskalacija na granici uslijedila je dan nakon naglog porasta broja migranata koji su pokušali da stignu do male španske eksklave, uglavnom plivajući. Za sada nije poznato šta je podstaklo toliko ljudi da istvremeno krenu prema Seuti.

    Španska vlada saopštila je da će poslati Oružane snage kako bi pomogle Civilnoj gardi u Seuti, koju bi španski premijer Pedro Sančez trebalo da posjeti u petak.

    Evo šta treba znati o Seuti.

    Autonomni španski grad na afričkom kontinentu

    Seuta i veća španska teritorija Melilja, udaljena oko 400 kilometara istočno, nalaze se na sjevernoj obali Sredozemnog mora, na samom vrhu afričkog kontinenta. Oba autonomna grada pripadaju Španiji i predstavljaju jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom.

    Seuta je u španskom posjedu od 1580. godine i u njoj živi mješovito hrišćansko i muslimansko stanovništvo, kao i španski i marokanski državljani i radnici koji svakodnevno prelaze granicu. Oni uglavnom žive u skladnim odnosima.

    Maroko zvanično ne priznaje Seutu i Melilju kao dio španske teritorije i često ih naziva okupiranim područjima.

    Žarište migracionih i diplomatskih sporova Španije i Maroka

    Seuta, grad sa oko 85.000 stanovnika, posljednjih godina bila je jedno od glavnih žarišta diplomatskih kriza između Madrida i Rabata.

    U maju 2021. godine marokanska vlada ublažila je graničnu kontrolu, nakon čega je za samo dva dana u Seutu ušlo oko 8.000 ljudi iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.

    Taj potez je u velikoj mjeri protumačen kao odgovor Maroka na odluku Španije da lideru pokreta za nezavisnost sporne Zapadne Sahare omogući liječenje u jednoj španskoj bolnici.

    Tenzije su ublažene, a kontrola granice ponovo uspostavljena tek nakon što je španski premijer promijenio dugogodišnji stav Španije prema Zapadnoj Sahari i naredne godine se sastao sa marokanskim kraljem Muhamedom Šestim.

    Odredište migranata koji pokušavaju da stignu u Evropu

    Španija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante koji traže bolje ekonomske uslove ili pokušavaju da pobjegnu od nasilja u svojim zemljama.

    Seuta i njen susjedni grad Melilja snažno su utvrđeni, jer predstavljaju odredište za ljude koji iz Maroka i drugih dijelova Afrike pokušavaju da stignu na teritoriju Španije.

    Mnogi migranti koji stignu u Seutu ili Melilju odmah bivaju vraćeni, dok su drugi smješteni u prihvatne centre, gdje prolaze odgovarajuće postupke i mogu da zatraže azil u Španiji.

    Da bi stigli do Seute, migranti često plivaju iz marokanskog grada Fnideka, prelazeći oko pet kilometara do španske teritorije. Drugi pokušavaju da pređu iz obližnjeg grada Beljuneša, odakle je udaljenost manja.

    Ipak, broj migranata koji stižu u Seutu i Melilju uglavnom je znatno manji od broja onih koji do Španije dolaze preko Kanarskih i Balearskih ostrva.

    Ukupan broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu znatno je porastao tokom posljednjih decenija. Od ukupno oko 50 miliona stanovnika, približno 10 miliona rođeno je izvan Španije.

    Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venecuele i Maroka i rade u ključnim sektorima španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.

    Španski obavještajci na nogama zbog informacija iz Afrike: Hoće li se migrantski haos u Seuti dodatno zakomplikovati?

    Najmanje 18 migranata poginulo je nakon što su probili barikade u blizini španske eksklave Seute, na sjeveru Afrike, pokušavajući da pređu na teritoriju Španije.

    Seuta je doživjela jedan od najdramatičnijih dana kada je riječ o migracijama. Prema pisanju španskih medija, najmanje 2.000 migranata uspjelo je da probije sve prepreke i uđe u grad, zbog čega su španska vojska, Civilna garda i druge službe proglasile vanredno stanje i hitno se uputile na to područje.

    Iako se očekivalo da je najteži dio krize prošao, španske obavještajne službe dobile su zabrinjavajuće informacije.

    Obavještajci su u velikim marokanskim gradovima evidentirali stotine mladih ljudi koji se pripremaju da krenu prema Seuti. Bezbjednosne snage upozoravaju da bi migrantska kriza mogla da eskalira u narednim satima dolaskom novog talasa migranata, osim ukoliko marokanske vlasti hitno ne rasporede policijske jedinice na granici i zaustave priliv koji je preplavio ovaj autonomni grad.

    Odbacivali mogućnost da je Rabat namjerno izazvao krizu kako bi doveo u pitanje španske institucije, za razliku od masovnog priliva migranata u Seutu 2021. godine.

    Kako su prethodnih dana upozoravali sindikati Nacionalne policije i Civilne garde, neprekidan priliv ljudi koji su plivajući prelazili granicu prvenstveno je bio posljedica presude Vrhovnog suda od 8. jula. Tom presudom utvrđeno je da migranti presretnuti na moru ne mogu biti podvrgnuti „hitnom vraćanju“, odnosno pojednostavljenom postupku protjerivanja

    Presuda je masovno dijeljena na marokanskim društvenim mrežama i ubrzo je postala viralna. Desetine ljudi iskoristile su priliku i preplivale područje oko lukobrana kod graničnog prelaza Tarahal.

    Vijest o prvim prelascima munjevito se proširila među mladima u Maroku, što je u srijedu izazvalo nagli rast broja pokušaja prelaska granice i na kraju dovelo do potpunog kolapsa sistema granične kontrole.

    Zašto Maroko dozvoljava odlazak hiljada svojih državljana?

    Postavlja se pitanje zbog čega Maroko upravo sada dozvoljava hiljadama svojih državljana da uđu u Španiju.

    Izvori španskih medija ukazuju na nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je zvanična posjeta španskog premijera Pedra Sančeza Alžiru 20. jula, čiji je cilj bio obnavljanje diplomatskih odnosa sa tom zemljom.

    Alžir i Rabat vode žestoku političku borbu za prevlast u Magrebu, pa je potez Španije da unaprijedi odnose sa marokanskim rivalom vjerovatno izazvao nezadovoljstvo kralja Muhameda Šestog. Špansko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je Sančezova posjeta razlog masovnog priliva migranata.

    Još jedno pitanje koje bi moglo da ima ulogu jeste Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine, čiji će domaćini biti Španija, Portugalija i Maroko.

    Marokanska vlada pokrenula je sveobuhvatnu kampanju kako bi obezbijedila da finale turnira bude odigrano na novom stadionu koji se trenutno gradi u Kazablanki.

    Stadion „Santijago Bernabeu“ u Madridu prvobitno je važio za glavnog favorita, ali je Rabat pitanje domaćinstva finalne utakmice pretvorio u temu od nacionalnog značaja.

    „Slike koje stižu iz Seute šalju uznemirujuću poruku svijetu: Španija ne može da garantuje bezbjednost i cjelovitost vlastite državne teritorije. Kako onda može da bude domaćin Svjetskog prvenstva?“, navodi španski list El Konfidensijal (El Confidencial).

    Italija traži suspenziju Španije

    Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani zatražio je suspenziju Španije iz šengenske zone nakon što su stotine migranata iz Maroka ušle u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu.

    Šengenski prostor predstavlja sistem otvorenih granica koji obuhvata 29 evropskih zemalja koje su ukinule granične kontrole između svojih članica.

    “Zalažem se za zatvaranje Šengenskog prostora prema Španiji. Iregularna i nekontrolisana imigracija predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost”, navedeno je.

    Tajani je kazao kako snimci iz ove enklave pokazuju da je odluka o dod‌jeli španskog, a samim tim i evropskog državljanstva za više od 500.000 iregularnih imigranata bila velika greška, jer, prema njegovim riječima, podstiče trgovinu ljudima.

    Zamjenik premijera Italije i lider desničarske stranke Liga Mateo Salvini takođe je pozvao na suspenziju šengenske zone i snažniju zaštitu evropskih granica.

    Vlada Španije saopštila je da će rasporediti vojne jedinice kako bi pojačala policijske snage u enklavi Seuta, nakon što su migranti probili zaštitne ograde i iz Maroka ušli u grad, savladavši pripadnike Civilne garde.

    Videosnimci prikazuju stotine migranata kako iz marokanskog dijela teritorije prelaze plivajući, koristeći unutrašnje gume i druga sredstva za plutanje, dok su pojedini probili kapiju na ogradi i ušli u grad.

    Državna televizija TVE objavila je da je granicu prešlo između 2.000 i 3.000 ljudi.

  • Radnici na otvorenom i dalje bez posebne zaštite

    Radnici na otvorenom i dalje bez posebne zaštite

    Dok je za područje Banjaluke, Prijedora i okolnih opština danas izdato upozorenje najvišeg stepena zbog ekstremno visokih temperatura, brojni radnici će uprkos tome provesti dan na gradilištima i putevima, izloženi temperaturama koje će dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

    Za razliku od brojnih evropskih država, gdje postoje jasno definisana pravila za rad na otvorenom tokom velikih vrućina, u Republici Srpskoj ne postoje propisi koji bi obavezivali poslodavce da obustave ili prilagode rad kada temperature dostignu opasne vrijednosti.

    U pojedinim zemljama Evrope fizički poslovi na otvorenom prekidaju se već pri znatno nižim temperaturama, dok međunarodni standardi zaštite na radu predviđaju obavezne pauze, dostupnu rashlađenu vodu, prostor za odmor i druge mjere zaštite zaposlenih od toplotnog stresa.

    U Republici Srpskoj, međutim, zakoni ne određuju temperaturni prag nakon kojeg bi rad morao biti obustavljen. Poslodavci su obavezni da obezbijede bezbjedne uslove rada, ali način na koji će to učiniti nije precizno definisan, pa se sve uglavnom svodi na preporuke koje nisu obavezujuće.

    Koliko takva situacija može imati ozbiljne posljedice pokazala je tragedija koja se dogodila prije godinu dana u okolini Banjaluke, kada je građevinski radnik, radeći na temperaturi od oko 35 stepeni, izgubio svijest, pao sa objekta u izgradnji i preminuo od zadobijenih povreda.

    Na taj slučaj podsjetio je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković tokom nedavno održanog okruglog stola posvećenog zaštiti zaposlenih koji rade na otvorenom u uslovima ekstremnih vrućina.

    – Na ovaj problem upozoravamo godinama. Potrebno je zakonom i podzakonskim aktima jasno definisati obaveze poslodavaca, ali i uslove u kojima rad mora biti obustavljen. Dosadašnja praksa pokazuje da preporuke same po sebi ne daju rezultate – rekao je Stanković za Srpskainfo.

    On ističe da su učesnici okruglog stola, među kojima su bili stručnjaci iz oblasti medicine rada, zaštite na radu i javnog zdravlja, ukazali na ozbiljne zdravstvene rizike kojima su radnici izloženi tokom rada na visokim temperaturama ukoliko se ne primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite.

    – Očekivali smo da će Ministarstvo rada prihvatiti preporuke stručnjaka i međunarodne standarde, te donijeti podzakonski akt kojim bi se precizno uredio rad u uslovima ekstremnih temperatura. Zakon o zaštiti na radu pruža mogućnost za donošenje takvog akta, ali do toga nije došlo, zbog čega radnici i dalje nemaju odgovarajuću zaštitu – naglasio je Stanković.

    Savez sindikata Republike Srpske, kako kaže, planira pokretanje inicijative da se ova oblast konačno reguliše obavezujućim propisima.

    – Neophodno je jasno utvrditi pri kojim temperaturama se rad prekida, kada su obavezne češće pauze, kao i koje zaštitne mjere poslodavci moraju obezbijediti. Samo tako će i inspekcijski organi imati osnov da kontrolišu primjenu propisa i sankcionišu njihove prekršioce – poručio je Stanković.

    Ipak, dodaje da nije realno očekivati da takva pravila budu usvojena tokom ovog ljeta.

    – Cilj nam je da do naredne građevinske sezone obezbijedimo jasne propise koji će štititi radnike. Toplotni talasi postaju sve učestaliji i intenzivniji, a klimatske promjene zahtijevaju da se tome prilagode i propisi koji uređuju uslove rada – zaključio je Stanković.

  • Osuđena za monstruozni zločin nad dječakom, a viđena u slobodnoj šetnji: Javnost ogorčena

    Osuđena za monstruozni zločin nad dječakom, a viđena u slobodnoj šetnji: Javnost ogorčena

    Monstruozni ratni zločin nad dvanaestogodišnjim Slobodanom Stojanovićem ponovo je u centru pažnje javnosti nakon informacija da osuđena ratna zločinka Elfeta Veseli navodno koristi pogodnosti tokom izdržavanja kazne u Kazneno-popravnom zavodu u Tuzli, uključujući i slobodne vikende.

    Takve informacije izazvale su snažne reakcije u Republici Srpskoj, gdje predstavnici institucija, političari i brojni građani traže objašnjenje kako je moguće da osoba osuđena za jedan od najbrutalnijih ratnih zločina bude viđena van zatvora. Prema navodima koji su izazvali buru u javnosti, Veseli je nedavno primijećena u šetnji na području Ilidže, iako je pravosnažno osuđena na 13 godina zatvora.

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak ocijenio je da bi odobravanje takvih pogodnosti bilo potpuno neprihvatljivo.

    – Kao ministar pravde, ali prije svega kao čovjek i roditelj, smatram da je nedopustivo da osoba osuđena za najteži ratni zločin nad civilom, i to nad djetetom, koristi privilegije koje u očima javnosti umanjuju značaj izrečene kazne. Takva praksa dodatno vrijeđa osjećanja porodice žrtve i narušava povjerenje u pravosudni sistem – poručio je Selak.

    Nakon reakcija koje su uslijedile iz Republike Srpske, oglasio se i federalni ministar pravde Vedran Škobić, koji je najavio provjeru svih navoda.

    Prema njegovim riječima, Ministarstvo će uputiti inspekciju kako bi se utvrdilo da li su informacije o pogodnostima tačne.

    – U ovom trenutku možemo naložiti inspekcijski nadzor i utvrditi sve činjenice. Ukoliko se pokaže da postoje nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere. Direktori kazneno-popravnih ustanova imaju određenu autonomiju u odlučivanju o pogodnostima, ali za svoj rad odgovaraju Vladi Federacije BiH, a samim tim i Ministarstvu pravde – rekao je Škobić.

    Podsjećamo, ubistvo dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića iz sela Kamenica kod Zvornika smatra se jednim od najpotresnijih ratnih zločina počinjenih tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.

    Prema činjenicama utvrđenim u sudskom postupku, nakon što je njegova porodica napustila selo usljed napada bošnjačkih snaga iz Srebrenice kojima je komandovao Naser Orić, dječak se nije mogao pomiriti s tim da je porodični pas ostao vezan ispred kuće. Bez znanja roditelja, 27. jula 1992. godine vratio se u selo, gdje su ga zarobili pripadnici Armije BiH.

    Sud BiH utvrdio je da je pripadnica Diverzantskog odreda Armije BiH Elfeta Veseli dječaka nakon mučenja usmrtila.

    Prema nalazu sudskog vještaka i iskazima svjedoka koji su bili prisutni, Slobodan je prije smrti bio izložen brutalnom fizičkom zlostavljanju. U sudskom postupku navedeno je da mu je bilo izbijeno više zuba, da je imao teške povrede po tijelu, uključujući rasporen stomak, kao i odsječene uši, prije nego što je ubijen.

    Veseli je nakon rata godinama živjela u Švajcarskoj, gdje je boravila sve do hapšenja 2017. godine, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. U prvostepenom postupku osuđena je na deset godina zatvora, da bi Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije povećalo kaznu na 13 godina.

    Za isti zločin bio je optužen i tadašnji komandant Diverzantskog odreda Armije BiH Sakib Halilović, kojem se na teret stavljalo da nije spriječio ubistvo dječaka, iako je, prema optužnici, bio prisutan tokom događaja. Sud BiH ga je pravosnažno oslobodio optužbi.

  • Odlična atmosfera u Kaocima: Druženje Ujedinjene Srpske okupilo brojne domaćine i goste

    Odlična atmosfera u Kaocima: Druženje Ujedinjene Srpske okupilo brojne domaćine i goste

    Na Salašu Popa Teše u Kaocima kod Srpca održano je Druženje & DJ Party, koje su organizovali Milan Petković i Aktiv mladih Ujedinjene Srpske Srbac, a događaj je okupio veliki broj članova, simpatizera i građana u prijatnoj i opuštenoj atmosferi.

    Uz muziku, druženje i razgovor, okupljeni su imali priliku da provedu veče u duhu zajedništva i prijateljstva, a domaćini su za goste pripremili srdačan doček. Salaš je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a među prisutnima je vladao vedar duh i pozitivna atmosfera.

    Prisutnima se obratio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, koji je zahvalio domaćinima na gostoprimstvu i posebno pozdravio porodicu Petković, ističući značaj porodičnih vrijednosti i očuvanja tradicije.

    Stevandić je naglasio da Ujedinjena Srpska svoju snagu gradi upravo na ljudima, porodici i međusobnom povjerenju, navodeći da organizacija danas okuplja više od 600 porodica koje, kako je rekao, njeguju istoriju, krsnu slavu, poštovanje prema komšijama i ugled u svojim sredinama.

    Govoreći o daljem razvoju stranke, istakao je da Ujedinjena Srpska iz godine u godinu raste, širi mrežu prijateljstava i ostaje jedinstvena organizacija od svog osnivanja.

    – Naša energija je snažnija, brža i kvalitetnija od svih koji žele da nam budu konkurencija. Ujedinjena Srpska je od prvog dana nepodijeljena organizacija koja je uspjela da jača, raste i svakog dana bude veća, uspješnija i složnija. Za naše prijatelje želimo da budemo najbolji mogući izbor, a vjerujem da to svojim radom svakodnevno i potvrđujemo – poručio je Stevandić.

    Na kraju obraćanja poželio je svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i nastavak druženja, uz riječi zahvalnosti domaćinu Milanu Petkoviću na organizaciji događaja.

    Veče na Salašu Popa Teše završeno je u odličnoj atmosferi, uz muziku, razgovor i druženje koje je, kako su istakli organizatori, još jednom pokazalo zajedništvo i dobru energiju članova i prijatelja Ujedinjene Srpske u Srpcu.

  • Kinezi tvrde: Satelitski snimci pokazuju drugačiju sliku američkih baza

    Kinezi tvrde: Satelitski snimci pokazuju drugačiju sliku američkih baza

    Kineski naučnici analizirali su detaljne satelitske snimke kako bi procijenili stvarnu štetu na američkim vojnim bazama na Bliskom istoku, otkrivši da su i Vašington i Teheran manipulisali podacima te iznosili netačne tvrdnje o razmjerama sukoba, piše South China Morning Post.

    Istraživači sa Kineske akademije nauka (CAS) upotrijebili su napredne tehnike daljinskog istraživanja i obrade slika visoke rezolucije. Time su identifikovali specifične “otiske oštećenja” koji su razotkrili ozbiljne ranjivosti stalnih vojnih postrojenja SAD-a, ali i operativne nedostatke obje zaraćene strane.

    “Obim uništenja koji smo uočili na terenu znatno premašuje tvrdnje o “minimalnoj šteti” i “uspješnoj odbrani” kakve se redovno navode u zvaničnim američkim izvještajima. Međutim, istovremeno naša analiza sugeriše i da su iranske tvrdnje o ‘masovnim udarima’ i nanesenoj katastrofalnoj šteti u velikoj mjeri preuveličane”, navode kineski naučnici u radu objavljenom u stručnom naučnom časopisu The Innovation.

    Sukob otvorio informacijski vakuum

    Sukob je, kao što je poznato, izbio nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran, a to je izazvalo oružanu eskalaciju širom regiona te dovelo do ozbiljnih ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti.

    Nakon što je Vašington 4. aprila uveo takozvanu strogu kontrolu distribucije snimaka za komercijalne satelitske pružaoce usluga, poput kalifornijskog Planet Labsa, privremeno je obustavljena distribucija snimaka visoke rezolucije iznad ratnih zona.

    Time je stvoren informacijski vakuum u kojem je Vašington insistirao na efikasnosti svoje protivvazdušne odbrane, dok je Teheran tvrdio da je paralisao ključna američka vojna čvorišta.

    Najteže pogođene američke baze

    Kineski tim doskočio je tome upotrebom snimaka rezolucije 10 metara sa evropskih satelita Sentinel-2. Pažljivim praćenjem američkih baza od 28. februara do 9. aprila identifikovali su ukupnu fizičku štetu na oko 217.900 kvadratnih metara.

    Napadi su izvođeni sa udaljenosti od 78 pa sve do 644 kilometra od meta.

    Najveća pojedinačna meta bila je vazdušna baza Ali Al Salem u Kuvajtu, na kojoj je zabilježeno čak 20 tačaka udara. U bazi Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima napadi su uništili hangare u kojima su bili smješteni izviđački avioni U-2 i bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, dok je u Bahreinu oštećen integrisani kompleks komande Pete flote američke ratne mornarice.

    Satelitska analiza razotkrila je i takozvani “dvoslojni kolaps” otpornosti protivvazdušne odbrane. U prvom talasu napada zabilježeno je 58.600 kvadratnih metara uništenog prostora, nakon čega je uslijedilo dvosedmično zatišje slabijeg intenziteta. Drugi masovni talas napada, izveden oko 15. marta, prouzrokovao je novih 50.000 kvadratnih metara štete.

    Kineski stručnjaci upozoravaju na ranjivost američkih baza

    Ovakav obrazac pokazuje da se protivvazdušna odbrana ne uspijeva oporaviti u kratkom roku – prosječan ciklus obnove i popravke razbijenih sistema trajao je oko 15 dana.

    S druge strane, analiza ukazuje na to da ni Iran nije imao kapaciteta za kontinuirane visokofrekventne napade, već mu je nakon svakog udara trebalo vrijeme za akumulaciju novih raketa i dronova.

    Kineski stručnjaci upozoravaju da fiksne prekomorske baze, koje čine temelj američke vojne doktrine i odvraćanja širom svijeta, uključujući i ključne baze u Indo-Pacifiku (Južna Koreja, Japan, Australija i Filipini), po prvi put pokazuju masovnu ranjivost pod kombinovanim napadima dronova i balističkih projektila.

    Zbog toga bi Vašington mogao biti primoran na temeljno preispitivanje svoje buduće strategije raspoređivanja i odbrane baza, zaključuje South China Morning Post, prenosi Jutarnji list.

  • Stotine pokušavaju ući u EU, vlasti proglasile uzbunu

    Stotine pokušavaju ući u EU, vlasti proglasile uzbunu

    Španska enklava Seuta na sjeveru Afrike proglasila je stanje potpune humanitarne i socijalne vanredne situacije nakon što je u posljednjih nekoliko dana više od 1.500 migranata morem stiglo na njenu teritoriju, dok vlasti upozoravaju da broj novih dolazaka svakodnevno raste.

    Predsjednik Seute, Huan Hesus Vivas, izjavio je da prihvatni centri više nemaju slobodnih mjesta, a da pojedini objekti za maloljetnike bez pratnje rade sa čak 2.400 odsto popunjenosti.

    Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stotine ljudi kako plivaju do obale, trče preko plaža i preskaču zaštitne ograde pokušavajući da uđu na teritoriju Evropske unije.

    Madrid pojačava mjere, Maroko sarađuje

    Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da više državnih institucija koordinisano djeluje kako bi se obezbijedila granica, pružila humanitarna pomoć i spriječili novi ljudski gubici na moru.

    Ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska najavio je odlazak u Seutu, ističući da se vlasti suočavaju sa “izuzetnom i vanrednom situacijom”, dok je pohvalio saradnju marokanskih bezbjednosnih snaga koje, prema njegovim riječima, pokušavaju da spriječe nove ilegalne prelaske.

    Vivas je upozorio da bi, ukoliko se sadašnji tempo od oko 300 dolazaka dnevno nastavi, Seuta mogla ponovo doživjeti krizu sličnu onoj iz maja 2021. godine, kada je više od 8.000 migranata ušlo u enklavu za samo dva dana.

    Raste broj žrtava na migrantskim rutama

    Prema riječima predsjednika Seute, u posljednjih nekoliko mjeseci iz mora je izvučeno najmanje 60 tijela migranata koji su pokušali da stignu do španske teritorije.

    Dodatnu zabrinutost izazvala je i nedavna odluka Vrhovnog suda Španije kojom je utvrđeno da migranti presretnuti na moru ne mogu biti automatski vraćeni bez odgovarajućeg pravnog postupka, što je otvorilo raspravu o izmjenama imigracionih propisa.

    Istovremeno, tragedije se nastavljaju i na drugim evropskim migrantskim rutama – u pokušaju prelaska Lamanša između Francuske i Velike Britanije u posljednja 24 časa poginule su četiri osobe, među njima tri žene, dok je više ljudi spaseno nakon prevrtanja prenatrpanog gumenog čamca.

    Seuta i Melilja predstavljaju jedinu kopnenu granicu Evropske unije sa Afrikom i godinama su jedna od glavnih ulaznih tačaka za migrante koji pokušavaju da stignu na evropsko tlo, navodi “DailyMail”.

  • PetrEvo koliko košta u RS, FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

    PetrEvo koliko košta u RS, FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović izjavio je da je ovo preduzeće i dalje najpovoljniji snabd‌jevač električnom energijom u regionu, ističući da su cijene za privredu i građane Republike Srpske znatno niže u odnosu na zemlje okruženja.

    Petrović je naveo da cijena električne energije za privredu u Republici Srpskoj iznosi 75 evra po megavat-času, dok je u Federaciji BiH 96 evra, u Srbiji od 110 do 136 evra, a u Hrvatskoj i Sloveniji oko 130 i 150 evra po megavat-času.

    Prema njegovim riječima, električna energija za domaćinstva se prosječno prodaje po cijeni od 39,64 evra po megavat-času, što znači da se 1.000 kilovat-časova plaća oko 77,7 KM.

    Petrović je istakao da cijene električne energije nisu povećavane za privredu već dvije godine, niti su u tom periodu mijenjane cijene za građane.

    “Građani vrlo dobro znaju koliki su računi za električnu energiju i želim da se zahvalim građanima Republike Srpske koji racionalno troše električnu energiju”, rekao je Petrović novinarima u Trebinju.

    Većina građana troši manje od 350 kilovat-sati
    On je istakao da 84 odsto građana troši ispod 350 kilovat-sati električne energije mjesečno, te da racionalna potrošnja omogućava da “Elektroprivreda Republike Srpske” ima mogućnost da plasira svoju energiju.

    Petrović je naveo da je elektroenergetski bilans usvojen u septembru 2025. godine za 2026. godinu, a poslovanja zavise od realizacije tog bilansa.

    “Po našem bilansu, ako se ostvari proizvodnja u dvije termoelektrane, i ako se ostvari prosječna hidrologija u tri hidroelektrane, matično preduzeće će biti u plusu 83 miliona KM. U slučaju da se ne ostvari ta proizvodnja, mi moramo nedostajuću energiju da kupimo na spoljnom tržištu”, pojasnio je Petrović.

    Skupa nabavka struje kada proizvodnja podbaci
    On je objasnio da, ukoliko Termoelektrana “Ugljevik” od 12 mjeseci planira da radi 10 mjeseci, a radi pet mjeseci, u tom slučaju “Elektroprivreda” mora da pet mjeseci tu energiju nabavi na spoljnom tržištu, gdje su cijene mnogo više od cijene domaće električne energije.

    “Jedino dobru cijenu možemo postići sa ‘Hidroelektranama na Trebišnjici’ koje imaju akumulaciju i koje mogu da proizvedu električnu energiju kada je potrebna i kad su cijene velike”, rekao je Petrović.

    Loša hidrologija, ali rekordan prvi kvartal
    On je ukazao na to da je hidrologija loša u posljednjih mjesec dana, da je akumulacija Bilećko jezero u minusu deset metara ispod plana, ali je napomenuo da je prvi kvartal bio rekordan.

    “Ostvarili smo nevjerovatan plus, bile su rekordne kiše koje su nam napunile praznu akumulaciju Bileća i omogućile da možemo da kreiramo dobre rezultate”, rekao je Petrović, prenosi Srna.

     

  • Savjet ministara utvrdio ratifikaciju Južne interkonekcije, nastavlja pravnu borbu protiv Trgovske gore

    Savjet ministara utvrdio ratifikaciju Južne interkonekcije, nastavlja pravnu borbu protiv Trgovske gore

    Savjet ministara BiH utvrdio je danas prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma sa Hrvatskom o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija”, kojim bi BiH dobila pristup tečnom prirodnom gasu preko LNG terminala na ostrvu Krku, a cilj projekta je diverzifikacija izvora snabdijevanja i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa.

    Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske utvrđen je u drugom krugu glasanja i biće upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

    Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da je tokom glasanja bio protiv ove tačke dnevnog reda jer, kako je naveo, njegova stranka želi odgovor na pitanje da li iza kompanije koja želi da gradi gasovod zaista stoji Vlada SAD.

    Forto je dodao i da pojedini dokumenti iz njegovog resora, koji se odnose na razvojne projekte u BiH, nisu usvojeni jer su protiv glasali ministri iz SNSD-a.

    Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković izjavio je da je usvajanje sporazuma o Južnoj interkonekciji važno zbog potrebe za gasnom diverzifikacijom, posebno nakon povećanja cijene ruskog gasa. On je rekao i da su pripremljeni svi potrebni dokumenti za transport tijela nastradalih planinara iz Zenice koji su poginuli u Rusiji, te da se trenutno čeka završetak obdukcije u skladu sa procedurama ruskih vlasti.

    Savjet ministara usvojio je i izvještaj o pravnim aktivnostima koje BiH vodi radi sprečavanja izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

    Izvještaj je zasnovan na analizi advokatske kancelarije “Labord Law” iz Pariza i predviđa nastavak pravnih aktivnosti pred međunarodnim tijelima, uključujući tijela Espo, Arhuske i Bernske konvencije, Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save i Evropsku komisiju.

    Istovremeno je donesena odluka o obezbjeđivanju 150.000 evra za finansiranje angažovanja međunarodne advokatske kancelarije u ovom slučaju, koji BiH vodi radi zaštite oko 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une i Nacionalnog parka “Una”.

    Na sjednici je usvojen i prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti u skladu sa Pariskim sporazumom, zajedno sa Inventarom gasova sa efektom staklene bašte za period od 2019. do 2022. godine, čime BiH ispunjava međunarodne obaveze u oblasti klimatskih promjena.

    Prema podacima iz izvještaja, emisije gasova sa efektom staklene bašte nakon 2005. godine imaju oscilirajući trend i u porastu su u odnosu na početak dvijehiljaditih, ali su i dalje niže nego 1990. godine.

    Savjet ministara usvojio je i godišnji izvještaj Komisije za sertifikaciju iskorjenjivanja dječije paralize, prema kojem BiH i dalje spada među zemlje sa visokim rizikom od pojave i širenja ove bolesti zbog nedovoljnog obuhvata vakcinacijom.

    Trećom dozom vakcine protiv dječije paralize tokom 2025. godine obuhvaćeno je svega 67 odsto djece, što je pad u odnosu na 79 odsto godinu ranije. U izvještaju je naglašena potreba za jačanjem nadzora, koordinacije zdravstvenih institucija i borbe protiv dezinformacija koje narušavaju povjerenje građana u vakcinaciju.

  • Stanivuković govorio o izmještanju deponije

    Stanivuković govorio o izmještanju deponije

    Mještani Ramića su u pravu, a njihove kritike i problemi sa kojima se suočavaju moraju biti ozbiljno shvaćeni i riješeni. Kao Grad, razumijemo njihove zahtjeve i predano radimo na pronalaženju trajnog rješenja za regionalnu deponiju, izjavio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    On je istakao kako je, ipak, važno da javnost zna četiri ključne činjenice koje u ovom trenutku određuju dalje korake.

    -Postoje dvije ili tri potencijalne lokacije za novu deponiju. O jednoj, koja bi mogla biti najprihvatljivija, već se ozbiljno razgovara. Potrebno je konačno riješiti pitanje zemljišta i imovinsko-pravne odnose. Oko zemljišta na kojem se nalazi DEPOT godinama je vođen veliki sudski spor. Jedna etapa tog postupka je okončana, ali odluka još nije konačna. Iako je i rukovodstvo DEPOT-a bilo spremno da učestvuje u rješavanju ovog pitanja, spor u vezi sa zemljištem znatno je usporio cijeli proces i zahtijevao dodatno vrijeme – istakao je on.

    Podsjetio je i na to da ovo nije samo pitanje Banjaluke.

    – Riječ je o regionalnoj deponiji na koju komunalni otpad odlažu Banjaluka, Gradiška, Prnjavor, Laktaši i druge lokalne zajednice. Zbog toga o novoj lokaciji ne može odlučivati samo Banjaluka. Rješenje mora biti zajedničko i usaglašeno sa svim gradovima i opštinama koje koriste deponiju. Kada nastane problem sa odvozom otpada ili funkcionisanjem deponije, od Banjaluke se očekuje da ga riješi, ali odgovornost i odlučivanje moraju biti regionalni. Vlada Republike Srpske mora biti partner u ovom projektu, jer je ovo prije svega njihova nadležnost. Ovo pitanje se tiče najnaseljenijeg dijela Republike Srpske, a izgradnja nove deponije zahtijeva najmanje 30 miliona evra. Zato je neophodno zajedničko učešće Vlade, lokalnih zajednica, evropskih fondova i drugih izvora finansiranja – poručio je gradonačelnik.

    Istakao je i to kako je cilj je da se u narednom periodu okupe predstavnici Vlade Republike Srpske, lokalnih zajednica i DEPOT-a, kako bi se definisali konkretni koraci, odgovornosti i operativni plan.

    –Banjaluka je uvijek bila spremna na saradnju, a da li su i drugi, to nisam siguran. Ali ono što znam jeste da upravo direktor Ratko Jokić kao član stranke koja čini vlast na republičkim nivou treba i mora da učini mnogo više i pozove nadležno ministarstvo da se ozbiljno uhvati u koštac sa ovim problemom. Ali iz iskustva smo vidjeli da je upravo gospodin Jokić najveći “grobar” javnih preduzeća. Trajno rješenje zahtijeva dogovor svih uključenih, riješene imovinsko-pravne odnose i odgovornost svih institucija i lokalnih zajednica koje koriste regionalnu deponiju – poručio je gradonačelnik.