VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj, ovih dan najvažnije su informacije o isplati podsticaja, premijama i novim javnim pozivima. U toku je obračun za pšenicu i uljarice, a uskoro bi trebalo da budu raspisani i javni pozivi za kapitalne investicije.

    „Većina poljoprivrednika se slaže da bi bez podsticaja većina poljoprivredne proizvodnje bila na granici rentabilnosti i u svakom slučaju Republika odvaja 180 miliona KM za podsticaj i razvoj poljoprivrede“, kazao je Ljubinko Kecman načelnik u Odjeljenju za direktna plaćanja u Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske.

    Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi predviđeno je da pravo na podsticaj na sredstva za sjetvu ozime pšenice, a odnosi se na 2025. godinu, ostvaruju svi oni, koji ispune uslove, a visina premije se kreće od 500 KM po hektaru zasijane površine, pojašnjava Kecman.

    „Mi smo trenutno u fazi obračuna i jedan dio pšenice jeste isplaćen i priznato je oko 24.200 hektara i isplaćeno u prvom krugu. Sada smo trenutno u fazi dodatnih obračuna, gdje se detaljnije vrši i terenska kontrola ali se i putem aplikacije provjerava da li su na tim parcelama bili usjevi s obzirom da je uglavnom završena žetva“, kazao je Kecman.

    Poljoprivrednici su od trenutka sjetve do 15. maja imali priliku da izvrše prijavu u registru proizvodnje poljoprivrednih gazdinstava. Podnosili su se i zahtjevi tokom marta i aprila mjeseca, nakon čega se kreće sa procesom obrade podataka.

    „Mi prilikom obrade zahtjeva za pšenicu i uljarice, odnosno suncokret, soju, uljanu repicu, imamo zemljišni informacioni sistem, koji nam omogućuje da vršimo identifikaciju, mapiranje i kontrolu tog zemljišta“, poručuje Kecman. On je naglasio da sa velikom sigurnošću, satelitski snimak prepoznaje kulture na parcelama te je preko 95 odsto sigurno da je pomenuta parcela bila pod pšenicom.

    „Dakle sve parcele koje su validirane kao takve su isplaćene u prvom krugu. Ukupno je podneseno zahtjeva za 28.200 hektara, mi smo u prvom obračunu isplatili 24.200, ostalo je još nekih 4.000 hektara za dodatnu kontrolu. U te 4.000 hektara imamo 2.500 hektara gdje je satelitski snimak rekao da nema pšenice. Nešto oko 1.500 hektara jeste sporno i tu se trenutno vrše dodatne kontrole što administrativno, što na terenu“, poručuje Kecman.

    Koje uslove moraju ispuniti proizvođači?

    „Na početku godine Pravilnik propisuje da postoje opšti uslovi, odnosno da je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava, da ima aktivan status, a što znači da je izvršilo ažuriranje podataka u registru i da nema dugovanja prema ministarstvu, zatim da je izvršena nadoknada za protivgradnu preventivu i da je izvršena prijava doprinosa u zavisnosti od toga da li su u pitanju komercijalna ili nekomercijalna gazdinstva u pitanju, prijava doprinosa za prethodnu godinu u Poreskoj upravi“, kazao je Kecman.

    Na ovaj način se poljoprivrednicima otvara put kako bi postali aktivni korisnici pomenutih prava i podsticaja.

    „Svaki član i svaka mjera ima detaljno opisanu proceduru. Kod pšenice je bilo dodatno da uz zahtjev dostave račun o nabavci deklarisanog odnosno sertifikovanog sjemena i to je bilo dovoljno za početak obrade“, kazao je Kecman. Do sredine avgusta se očekuje završavanje i drugog obračuna, a dinamika isplate ide planiranom dinamikom.

    „15. maja su isplaćene sve obaveze za 2025. i od budžeta 2026. isplaćeno je 40 miliona sredstava, najveći dio za premiju na mlijeko, a dobar dio na pšenicu kao jednu od većih mjera. Mi očekujemo da bi za pšenicu trebalo izdvojiti oko 13 miliona. Dinamika isplate premija za mlijeko ide oko 20. u mjesecu kontinuirano. Proizvodnja mlijeka je mala težak period i još uvijek je tako, ministarstvo, odnosno Republika izdvaja 30 feninga po litru otkupljenog mlijeka kravljeg i do 80 feninga za kozje i ovčije mlijeko. Desili su se neki poremećaji u nekom okruženju i širem tržištu i mi se ne možemo vezati za to, mi smo malo tržište. S obzirom da je bilo smanjenja cijene otkupa i čak i određivanja kvota za otkup, proizvođači mlijeka jesu u teškoj situaciji, ali mislim da će uskoro proći“, rekao je Kecman, piše ATV.

    Za koje vrste ulaganja su konkurisali poljoprivrednici?

    Riječ je uglavnom o kapitalnim investicijama. Najveće interesovanje je za traktore, priključke, oprema u stočarstvu i kapitalne investicije u prehrambenoj industriji.

    Interesovanje je veliko, kako kaže Kecman, oko 70 miliona KM je rezervisano za nabavku i ulaganje u kapitalne investicije.

    „Tu se povrat sredstava vrši u iznosu od 40% za komercijalna i 20% za nekomercijalna i imamo pozitivnu diskriminaciju za žene i mlade do 40 godina, ako su oni nosioci gazdinstava dobijaju dodatnih 5-10% i svake godine se raspisuje ovaj javni poziv kako bi se izbjegla neizvjesnost da znaju korisnici šta ih očekuje i da mogu ići u realizaciju“, rekao je Kecman.

    Najčešće greške tokom prijave

    Greške koje se ponavljaju se svakako odnose na administrativne prepreke, odnosno zahtjeve gdje su dužno da vrše redovno ažuriranje podataka, doprinose, protivgradna preventiva, da regulišu svoja dugovanja.

    „Prva mjera koja u proljeće kreće je obračun regresiranog dizela, gdje imamo preko 15.000 korisnika regresiranog dizela, 17.000.000 litara je odobreno i sve je u fazi realizacije do sredine oktobra i tada se te baze podataka pročiste i svi koji ne dobiju regres za dizel gorivo oni isprave greške, mada bude sitnih grešaka, ali tu je i žalbeni rok i uvijek se ide u korist korisnika“, rekao je Kecman.

    Uredna dokumentacija

    „Pravilnikom su korisnici obavezni da tri godine čuvaju dokumentaciju radi inspekcijskog pregleda, ali kako bi vodili i evidenciju zbog samih sebe, šta su radili tokom prethodnog perioda“, rekao je Kecman.

  • CIK: U srijedu ističe rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate

    CIK: U srijedu ističe rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate

    Rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate za opšte izbore ističe u srijedu, 5. avgusta, saopšteno je iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

    Kandidatska lista za kompenzacione mandate je lista koju podnose politički subjekti, sa koje se dodjeljuje kompenzacijski mandat prema redoslijedu kandidata na listi, a podnosi se nakon ovjere redovne liste.

    Kandidatska lista za k9mpenzacione mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička partija ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica.

    Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate mogu biti sa liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo, napomenuli su iz CIK.Nakon što budu izvršene provjere i ovjere, Centralna izborna komisija BiH će sve ovjerene kandidatske liste do 20. avgusta objaviti u dnevnoj štampi, službenim novinama, kao i na internet-stranici /www.izbori.ba/.

  • Kecman: Aerodrom Banjaluka širi mrežu letova i uvodi hotelske aranžmane

    Kecman: Aerodrom Banjaluka širi mrežu letova i uvodi hotelske aranžmane

    Aerodrom Banjaluka posljednjih godina postao je važna saobraćajna veza Republike Srpske sa evropskim destinacijama. Sa rastom interesovanja putnika, novim linijama i planovima za dalji razvoj, pitanje je kako nastaviti taj trend i odgovoriti na sve veće zahtjeve putnika i tržišta.

    Direktorka Aerodroma, Valentinom Kecman, u Јutarnjem programu RTRS, rekla je da se u ovoj godini bilježi manji broj putnika ali to je zato jer su niskobudžetne kompanije smanjile broj letova.

    – Ono što je važno jeste da smo zadržali iste destniacija i dodali još jednu novu – za Crnu Goru. Prebacili smo fokus na pregovore sa novim avio – kompanijama kako bi širuli mrežu letova. Let na liniji Banjaluka – Tivat je postigao uspeh – rekla je Kecman.

    Ove zime počeće prodaja karataka za letove u bilo kom kraju svijeta.

    – Takođe, od proljeća će se moći kupovati i karte za aranžmane za sledeću ljetnu sezonu. Plan je da uz kartnu može da se kupi i hotelski aranžman kao i prevoz do hotela – navela je Kecman.

    Linija za Tivat će se zadržati i za naredno ljeto, potvrdila je Kecman.

    – Pregovara se i za tri leta sedmično i vjerovatno će se to realizovati. Ovo je bio dobar potez, sa promocijom te linije i jako smo zadovoljni – navela je Kecman.

    Trenutno su u toku pregovori i za neke nove linije za proljeće.

    – Dobra je saradnja i sa resornim ministarstvom. Do početka zimske sezone imaćemo listu destinacija za sljedeće ljeto. Dva leta sedmično ostaće i za Srbiju – navela je Kecman.

  • Ekstremno nizak nivo Dunava, ugrožena plovidba, biljni i životinjski svijet; Šta nas očekuje u avgustu?

    Ekstremno nizak nivo Dunava, ugrožena plovidba, biljni i životinjski svijet; Šta nas očekuje u avgustu?

    Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno. Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula, kaže Vladiković i dodaje da se može očekivati niži vodostaj za 10-15 centimetara u narednom periodu. Ističe da je razlog višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime.

    Sušni i topli talas koji traje širom Srbije doveo je do rekordno niskih vodostaja na najvećim rekama. Na Dunavu se pojavljuje sve više sprudova, dok je količina vode u koritu na istorijskom minimumu, što ugrožava plovidbu, proizvodnju električne energije i riječne ekosisteme.

    Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Sebije Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno.

    – Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula. Razlog su višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime – rekao je Vladiković.

    Prema njegovim riječima, RHMZ je još prije mjesec dana izdao upozorenje na niske plovidbene nivoe, a na potezu Dunava od Bezdana do Bogojeva već su zabilježeni istorijski minimumi u posljednjih 50 godina mjerenja.

    Pad vodostaja se nastavlja

    Hidrološki modeli ne ukazuju na značajnije poboljšanje tokom avgusta.

    – Očekujemo tek sporadične padavine, koje neće biti dovoljne za oporavak vodostaja. U narednih desetak dana na delu Dunava od Bezdana do Bogojeva moguć je dodatni pad od deset do 15 centimetara, što će dodatno otežati situaciju – naveo je Vladiković.

    Uzrok niskih vodostaja nije samo suša u Srbiji, već nedostatak padavina u gotovo čitavom slivu Dunava.

    – Izrazita suša traje od maja u južnoj Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj i posebno Mađarskoj. U Srbiji je južno od Save i Dunava bilo nešto više padavina, ali one nisu bile dovoljne da poprave stanje – objasnio je Vladiković.

    Dodao je da je dodatni problem to što je od februara količina vode u snežnom pokrivaču bila ispod višegodišnjeg prosjeka.

    Ozbiljne posledice za plovidbu i energetiku

    Niski vodostaji već stvaraju velike probleme u rečnom saobraćaju. Turistički kruzeri gotovo da više ne saobraćaju uzvodnim djelom Dunava, dok teretni transport funkcioniše otežano.

    – Velike barže više ne mogu da plove punim kapacitetom, pa se teret pretovara u manje barže sa plićim gazom – rekao je Vladiković.

    Posebno je pogođena proizvodnja električne energije. U akumulaciju hidroelektrane Đerdap trenutno pristiže oko 1.500 kubnih metara vode u sekundi, što je blizu istorijskog minimuma.

    – Elektroprivreda pokušava da održi ravnotežu između proizvodnje električne energije i raspoloživih količina vode, ali je proizvodnja već redukovana – istakao je.

    Ugrožen i biljni i životinjski svet

    Osim privrede, ugrožen je i ekološki status rijeka.

    – Niski protoci znače manje rastvorenog kiseonika u vodi. Zbog visokih temperatura voda se dodatno zagrijava, što može ozbiljno ugroziti riblji fond i druge organizme u rijekama – upozorio je Vladiković.

    Za značajniji oporavak vodostaja, prema procjenama hidrologa, bilo bi potrebno više epizoda obilnih padavina, sa ukupno najmanje 100 do 150 milimetara kiše raspoređenih širom centralne Evrope.

    – Takav scenario ne očekujemo tokom avgusta. Dugoročni modeli pokazuju da bi određeno poboljšanje moglo da uslijedi tek u septembru – rekao je Vladiković.

    Klimatske promene donose sve češće ekstreme

    Govoreći o dugoročnim trendovima, Vladiković je ocijenio da klimatske promene dovode do sve učestalijih hidroloških ekstrema.

    – Stručna javnost godinama upozorava da će se ovakve pojave sve češće smenjivati – od naglih i razarajućih poplava do ekstremno niskih vodostaja. Zbog toga je neophodno prilagođavanje klimatskim promenama i podizanje svijesti o njihovim posljedicama – zaključio je Vladiković.

  • Koliko novca je potrebno studentu u Banjaluci?

    Koliko novca je potrebno studentu u Banjaluci?

    Za hiljade mladih koji će ove jeseni upisati fakultet u Banjaluci, studentski život donosi mnogo više od novih predavanja i ispita. Odlazak od kuće znači i prvi ozbiljan susret sa troškovima samostalnog života, zbog čega je finansijska računica postala jednako važna kao i izbor studijskog programa.

    Na Univerzitetu u Banjaluci u novu akademsku godinu planiran je upis 2.605 brucoša na prvi ciklus studija. Najveći broj mjesta predviđen je za studente koji će studirati o trošku budžeta, ali i za njih, nakon završetka upisnih procedura, slijedi pitanje kako organizovati život i pokriti svakodnevne troškove.

    Prva briga većine studenata koji dolaze iz drugih gradova jeste pronalazak smještaja. Studentski domovi i dalje predstavljaju najpovoljnije rješenje, ali raspoloživi kapaciteti nisu dovoljni da prime sve zainteresovane.

    U domovima u Banjaluci na raspolaganju je oko 1.250 mjesta, što znači da značajan broj studenata mora potražiti stan ili sobu u privatnom smještaju.

    Oni koji uspiju dobiti mjesto u domu ostvaruju veliku finansijsku prednost. Osim što ne izdvajaju velike sume za stanovanje, budžetski studenti imaju pravo i na subvencionisanu ishranu u studentskoj menzi, gdje tri dnevna obroka plaćaju svega tri marke.

    Marija, studentkinja treće godine Fizioterapije, kaže da joj je upravo smještaj u domu omogućio da bez većih finansijskih poteškoća nastavi školovanje.

    – Boravak u domu mi je mnogo olakšao studije jer nemam troškove kirije. Hranim se u menzi, gdje su cijene veoma pristupačne, pa sa oko 500 KM mjesečno uspijevam pokriti osnovne potrebe. Ponekad se pojave nepredviđeni izdaci, ali uz malo planiranja sve se može organizovati – ispričala je Marija.

    Privatni stanovi znatno skuplja opcija

    Studenti koji ostanu bez mjesta u domu ili jednostavno žele više privatnosti najčešće iznajmljuju stanove. Međutim, upravo je kirija najveći udar na studentski budžet.

    U zavisnosti od lokacije, veličine i opremljenosti, cijene garsonjera i jednosobnih stanova kreću se od nekoliko stotina maraka, a pred početak akademske godine, kada je potražnja najveća, iznosi od 450 do 500 KM za manje stanove nisu rijetkost.

    Dajana, studentkinja treće godine Građevinskog fakulteta, nije ostvarila pravo na dom kada je upisala fakultet, pa je odmah morala pronaći privatni smještaj.

    – Stan dijelim sa cimerkom, pa kiriju od 500 KM plaćamo zajedno, ali tu su i režije. Hranu uglavnom spremam sama, a kada uračunam stanovanje, račune, namirnice, prevoz i ostale svakodnevne potrebe, mjesečno mi je potrebno između 1.000 i 1.100 KM – kaže Dajana.

    Koliko novca je potrebno mjesečno?

    Za studenta koji živi kao podstanar prosječni mjesečni izdaci izgledaju ovako:

    kirija: od 400 do 600 KM
    režijski troškovi: 50–150 KM
    telefon i internet: 30–50 KM
    hrana: 250–400 KM
    prevoz i ostali izdaci: 50–150 KM

    Kada se sve sabere, ukupni troškovi života kreću se od približno 800 do čak 1.300 KM mjesečno, u zavisnosti od načina života i vrste smještaja.

    Takva računica pokazuje da studiranje u privatnom smještaju može koštati više od minimalne plate u Republici Srpskoj, što za veliki broj porodica predstavlja ozbiljan finansijski teret.

    Ipak, bez obzira na visoke troškove, mnogi studenti smatraju da su godine provedene na fakultetu neprocjenjivo iskustvo. Za jedne će Banjaluka biti mjesto gdje će steći diplomu, a za druge grad u kojem će napraviti prve korake ka samostalnom životu.

  • Intenzivan udar ruske vojske na ciljeve u Ukrajini

    Intenzivan udar ruske vojske na ciljeve u Ukrajini

    Ruska vojska izvela je tokom noći intenzivan napad visoko preciznim dalekometnim oružjem kopnenog, vazdušnog i morskog baziranja na vojne telekomunikacione centre u Ukrajini, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Udari su izvedeni na aerodrome, pogone vojne industrije Ukrajine, vojne logističke centre u Kijevu, Lavovu i Ivano-Frankovskoj oblasti.

    Takođe su uništeni objekti za proizvodnju raketa i dronova u Žitomirskoj, Rovnenskoj, Vinickoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine.

    Pored toga, uništen je brod za prevoz suvog tereta u luci “Јužni” i još dva istočno i južno od Odese. Brodovi su prebacivali oružje i opremu.

  • Sve više radnika bira slobodne dane umjesto veće plate

    Sve više radnika bira slobodne dane umjesto veće plate

    Sve veći broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini spreman je da dio očekivanog povećanja plate zamijeni dodatnim slobodnim danima, pokazuje najnovije istraživanje koje je sprovela Alma Career grupacija. Ovaj trend, tvrde poslodavci, sve više utiče i na način na koji kompanije kreiraju uslove rada.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže za BL portal da slobodno vrijeme postaje jedna od najvažnijih pogodnosti koje radnici uzimaju u obzir prilikom izbora ili promjene zaposlenja.

    „Ne postoji jedinstveno pravilo jer svaki radnik ima drugačije prioritete. Nekome je važnija veća plata, dok drugi više cijene mogućnost da imaju duži godišnji odmor ili dodatne slobodne dane. Posebno kod radnika koji su plaćeni po dnevnici postoji prostor da se kroz slobodne dane pronađe rješenje koje njima više odgovara. Jasno je da je sve više onih kojima je vrijeme postalo vrijednije od dodatnog novca“, istakao je Trivić.

    Prema njegovim riječima, upravo zbog promijenjenih očekivanja zaposlenih brojni poslodavci odlučuju da, uz rast primanja, postepeno povećavaju i broj dana godišnjeg odmora.

    „U našim kompanijama osnovni godišnji odmor traje 23 dana, dok zaposleni sa dužim radnim stažom imaju 25 ili čak 30 dana. Svaka firma odlučuje u skladu sa svojim mogućnostima, ali mnogi su već krenuli tim putem. I mi smo procijenili da je korisnije zaposlenima omogućiti dodatni slobodan dan nego sav raspoloživ novac usmjeriti isključivo na povećanje plata, pa se te dvije mjere sprovode istovremeno“, rekao je Trivić.

    On smatra da poslodavci više nemaju mnogo prostora za odlaganje ovakvih promjena, jer ih tržište rada primorava da ponude bolje uslove ukoliko žele da zadrže kvalitetne radnike.

    „Povećanje broja dana odmora danas je gotovo neizbježno. Naravno da svaka takva odluka nosi dodatne troškove, ali kompanije povećavaju onoliko koliko mogu. Mi smo posljednjih godina svake godine dodavali po jedan dan godišnjeg odmora, uz rast plata. Često smo birali da povećanje zarade bude nešto manje, a da zaposleni dobiju još jedan slobodan dan. To jeste finansijsko opterećenje, ali vjerujem da dugoročno donosi zadovoljstvo radnika i bolje rezultate“, naglasio je Trivić.

    Podaci istraživanja pokazuju da zaposleni u BiH trenutno u prosjeku koriste 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi idealnim smatrali gotovo 30 dana, odnosno prosječno 29,6 dana.

    Istovremeno, čak 58 odsto ispitanika smatra da raspolaže sa premalo slobodnog vremena, dok je svaki četvrti zaposleni spreman da se odrekne dijela buduće povišice plate ukoliko bi zauzvrat dobio više dana odmora. Ovakvi rezultati potvrđuju da ravnoteža između poslovnog i privatnog života postaje jedan od ključnih faktora na savremenom tržištu rada.

  • Fauči se pozvao na Peti amandman, Holi ga zasuo neobičnim pitanjima

    Fauči se pozvao na Peti amandman, Holi ga zasuo neobičnim pitanjima

    Republikanski senator Džoš Holi objavio je snimak sa saslušanja bivšeg američkog zdravstvenog zvaničnika Entonija Faučija, koji prikazuje svu bizarnost saslušanja održanog u američkom Senatu.

    Naime, Fauči se uoči saslušanja, koje su organizovali republikanski senatori, pozvao na Peti amandman Ustava SAD, prema kojem nijedna osoba ne može biti primorana da u bilo kojem krivičnom postupku svjedoči protiv sebe.

    To je iskoristio senator Holi, koji je odlučio da Faučiju postavlja pitanja koja nisu bila povezana sa predmetom saslušanja.

    Međutim, uprkos njegovom trudu, Fauči je na svako pitanje dao isti odgovor.

    – Pa, ništa ne govori o poštenju kao pozivanje na Peti amandman, zar ne, doktore? Hajde da probamo nešto. Koji je danas dan u sedmici? – upitao je Holi.

    Na to mu je Fauči odgovorio:

    – Na savjet advokata, s poštovanjem odbijam da odgovorim na osnovu svojih prava iz Petog amandmana Ustava.

    Ipak, Holi je nastavio sa pitanjima.

    – Koje je boje vaša kravata? Koje je boje tepih ispred vas? – pitao je.

    – Na savjet advokata, s poštovanjem odbijam da odgovorim na osnovu svojih prava iz Petog amandmana Ustava – ponovio je Fauči.

    Nakon toga, Holi je rekao da Fauči ne može da se poziva na Peti amandman.

    – Samo da razjasnimo jednu stvar. Nemate nikakva prava prema Petom amandmanu jer ste pomilovani, što vrlo dobro znate. Kao što je Vrhovni sud jasno utvrdio još prije više od jednog vijeka u predmetu Braun protiv Vokera iz 1896. godine, osoba koja je pomilovana ne može da se poziva na ovu privilegiju. To znate vi, a znaju i vaši advokati koji sada nervozno sjede iza vas. Ovo nije pitanje Ustava. Ovo nije pitanje zakona. Ovo je pitanje prezira. Prezira prema ovom tijelu i prema američkom narodu. Ali mislim da znam zašto to radite. Zato što ne želite da odgovarate na pitanja. Zato što ste radili razne strašne stvari. Zato što ste se obogatili tokom pandemije, zar ne? Obogatili ste se dok su ljudi umirali, stotine hiljada Amerikanaca, na kraju više od milion njih, a vi ste se obogatili. Ne samo to, već ste koristili savezne službenike i novac poreskih obveznika da biste sebi obezbijedili novčane nagrade u ukupnom iznosu većem od milion dolara. Sve ste to radili tokom pandemije, zar ne? – poručio je Holi.

    Fauči je postao zaštitno lice američkog odgovora na pandemiju zahvaljujući čestim obraćanjima javnosti, dok su naučnici pokušavali što brže da dođu do novih saznanja o virusu.

    Fauči i Donald Tramp često su bili u sukobu zbog načina borbe protiv pandemije, uključujući i period kada je Tramp javno promovisao nedovoljno potvrđene metode liječenja.

    Prije nego što je napustio funkciju, bivši predsjednik Džo Bajden izdao je preventivno pomilovanje Faučiju, koji je obavljao dužnost njegovog glavnog medicinskog savjetnika.

  • Šta u slučaju da skener i ručno brojanje pokažu različit rezultat?

    Šta u slučaju da skener i ručno brojanje pokažu različit rezultat?

    Iako je do opštih izbora ostalo još nešto malo više od dva mjeseca, javnost, birači, ali i kandidati, imaju brojne nedoumice. Jedna od njih je i šta u slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova.

    “U slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova CIK će donositi posebne odluke, vjerovatno ponovno brojanje glasačkih listića, ali u Glavnom centru za brojanje glasova”, rekli su nam u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

    Međutim, odgovor na pitanje šta u slučaju da se i kod ponovljenog brojanja glasova utvrde odstupanja, u CIK-u su nam rekli da će i u tom slučaju donositi odluku, ali nisu precizirali koju, odnosno da li će se izbori poništavati ili će ipak kao relevantni biti uzeti rezultati ručnog brojanja.

    Logično bi bilo poništavanje izbora

    Prema nezvaničnim informacijama, logično bi bilo da se u tom slučaju izbori ponište i održe novi, ali se očekuje da tih slučajeva ne bude s obzirom na to da će se na izborima prilikom skeniranja glasačkog listića svaki taj listić i uslikati, i biće vrlo lako utvrditi da li je neko namjerno “uništavao” listiće.

    I Izborni zakon Bosne i Hercegovine u tom slučaju je nedorečen, kao i sam CIK. Recimo, u Izbornom zakonu BiH nigdje eksplicitno ne piše šta u slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog brojanja i ručnog brojanja glasova koje će i dalje biti obavezno.

    “Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izvršiće ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultat glasanja na biračkom mjestu”, piše u članu 5.29, stav 4, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Kada je riječ o poništavanju izbora u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, Centralna izborna komisija BiH ima tu mogućnost, ali nigdje nije eksplicitno navedeno da je to moguće uraditi u slučaju nepoklapanja rezultata.

    “Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i/ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili koje na drugi način mogu uticati na rezultate izbora”, piše u članu 2.10 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    CIK treba da izradi dodatne pravilnike

    Prema nezvaničnim informacijama, može se očekivati da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uskoro izađe sa konkretnim informacijama i pravilnicima šta u slučaju nepoklapanja izbora ili u slučajevima kada zakaže izborna tehnologija. I ta mogućnost je data Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

    “Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova i utvrđivanje rezultata glasanja u Glavnom centru za brojanje, uključujući i slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti izborne tehnologije. Rezultati glasanja u Glavnom centru za brojanje biće javno izloženi u Centru za brojanje kako bi javnost mogla imati uvida u njih, a kopije rezultata glasanja biće uručene akreditovanim posmatračima rada Glavnog centra za brojanje na njihov zahtjev”, piše u članu 5.22, stav 2, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Dakle, CIK je ostavio i mogućnost da izborna tehnologija zakaže, ali još uvijek nije poznato šta će se dešavati u tom slučaju, a pretpostavka je da će u tom slučaju biti posebna kutija u koju će se ubacivati glasački listići.

    Inače, u BiH će na dan izbora biti instalirano oko 5.300 skenera.

  • Nezaposlenost u Srpskoj u junu smanjena, u FBiH povećana

    Nezaposlenost u Srpskoj u junu smanjena, u FBiH povećana

    Nezaposlenost u Republici Srpskoj smanjila se u junu za 335 lica u odnosu na maj, u Brčko distriktu za 31 osobu, dok se povećala u FBiH za 531 lice, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju juna bilo je 305.500 lica i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba veći je za 165, a manji za 11.427 lica u odnosu na isti mjesec 2025. godine.

    Na evidencijama u junu bilo je najviše kvalifikovanih radnika – 96.063 ili 31,44 odsto od ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 88.358 ili 28,92 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 87.817 ili 28,75 odsto.

    Posao je tražilo i 24.411 lica sa visokom stručnom spremom ili 7,99 odsto od ukupnog broja, 4.510 ili 1,48 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 3.819 ili 1,25 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 522 ili 0,17 odsto su visokokvalifikovani radnici.

    Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u junu, novoprijavljenih osoba koja traže posao bilo je 13.332.

    U junu je brisano 13.215 lica sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih ih je 7.198 zaposleno.

    Istovremeno je za 7.626 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.208 novih radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u maju u BiH je iznosio 852.563, odnosno za 0,1 odsto više nego u prethodnog mjeseca.