Autor: INFO

Najmanje jedan američki državljanin je ubijen, a drugi je ranjen nakon što su kubanski graničari presreli brzi čamac u blizini svoje obale, potvrdio je američki zvaničnik. U okršaju su ubijene ukupno četiri osobe, dok je šest ranjeno.

Incident se dogodio kada su graničari otvorili vatru na gliser registrovan u američkoj saveznoj državi Floridi, na kojem se nalazilo deset osoba. Kubanske vlasti su ih optužile za planiranje “infiltracije s terorističkim ciljevima”, tvrdeći da su putnici na čamcu prvi otvorili vatru. Pored američkih državljana, na brodu se nalazila i treća osoba koja posjeduje američku Ka-jedan vizu, namijenjenu zaručnicima državljana SAD-a. Vlasnik glisera je u međuvremenu izjavio da mu je plovilo ukrao jedan od zaposlenika.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Vašington detaljno istražuje ovaj, kako ga je nazvao, “krajnje neobičan” incident. Kubanske vlasti su prvobitno saopštile da su svih deset osoba na plovilu kubanski državljani s prebivalištem u SAD-u. U međuvremenu su identifikovali i uhapsili jedanaestu osobu na kopnu, za koju tvrde da je priznala učešće u navodnoj zavjeri.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kube pojasnilo je da je gliser ušao u njihove teritorijalne vode te da je presretnut na oko jednu nautičku milju od Kajo Falkonesa, na sjevernoj obali zemlje. U vatrenom okršaju koji je uslijedio, ranjen je i komandant kubanskog patrolnog broda. Prema navodima kubanskih vlasti, većina putnika imala je “policijski dosje povezan s kriminalnim i nasilnim aktivnostima”. Nakon pretrage glisera, pronađeni su pištolji, jurišne puške, improvizovane eksplozivne naprave, kao i druga taktička oprema.

Ova smrtonosna pucnjava događa se u trenutku izuzetno povišenih tenzija između Vašingtona i Havane. Podsjećamo, prije manje od dva mjeseca američke snage su uhapsile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, koji je bio blizak saveznik Kube, te su spriječile njegovog nasljednika u daljnjem snabdijevanju Kube naftom.

Kina je smijenila devetnaest zvaničnika, uključujući devet iz vojske, sa svoje liste zakonodavaca uoči najvećeg godišnjeg političkog sastanka sljedeće sedmice.

Smjene je objavilo najviše zakonodavno tijelo zemlje, Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa (NPC). Nije naveden zvaničan razlog za smjenu, ali ona dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je predsjednik Si Đinping smijenio s dužnosti Džang Jousja, svog najviše rangiranog generala i ujedno jednog od njegovih najbližih vojnih saveznika.

Od dolaska na vlast, Đinping je pokrenuo niz antikorupcijskih kampanja, nazivajući korupciju najvećom prijetnjom Komunističkoj partiji. Međutim, neki kritičari kažu da je korištena kao alat za uklanjanje političkih rivala. Prema izvještaju državnih medija, među smijenjenima su Li Ćiaoming, komandant kopnenih snaga Narodnooslobodilačke armije (PLA) i Šen Đinlong, bivši komandant mornarice PLA.

Ovo je ujedno i posljednja u nizu čistki visokoprofiliranih vojnih ličnosti u posljednjih nekoliko godina, uključujući i oštru akciju iz oktobra dvije hiljade dvadeset pete godine u kojoj je devet visokih generala smijenjeno sa svojih položaja. Vlasti su u to vrijeme tvrdile da su čistke bile dio kampanje protiv korupcije.

U Vašingtonu se pojavio dokument na sedamnaest stranica koji od predsjednika SAD-a Donalda Trampa traži da proglasi vanredno stanje i preuzme kontrolu nad izbornim procesom u Americi zbog navodnog “ometanja” koje je Kina sprovela dvije hiljade dvadesete godine.

Dokument su autorisali konzervativni aktivisti bliski Trampovom MAGA pokretu, a od Trampa se traži da preuzme potpunu kontrolu nad procesom izbora prije novembra. Tramp bi, prema ovom prijedlogu, mogao da zabrani glasanje poštom i nametne pravila po kojima bi svi građani SAD-a morali da predstave identifikacioni dokument sa svojom fotografijom na glasanju.

Ovakvi zakoni postoje u nekoliko saveznih država, ali je njihovo donošenje na nivou cijelog SAD-a izrazito sporno. Veliki broj Amerikanaca nema ovaj tip dokumenta, a posebno se to odnosi na one građane SAD-a koji imaju lošije imovinsko stanje. Većina ovih osoba jednostavno ne može napustiti svoja radna mjesta da bi predavali papire u uredima za izdavanje dokumenata, iz straha da bi mogli izgubiti posao. Takođe, mnogi od ovih ureda imaju izrazito ograničeno radno vrijeme, a često rade samo dva do tri sata sedmično.

Bez obzira na to, činjenicu da na državnom nivou nema ovakvog zakona, Tramp je koristio za tvrdnje, često bez valjanog dokaza, da “ilegalni migranti masovno glasaju” te da zbog toga Demokratska stranka pobjeđuje na izborima. Što se tiče tvrdnji da je Kina uticala na rezultat izbora dvije hiljade dvadesete godine, ona takođe nije potkrijepljena ozbiljnijim dokazima, a ranija istraga iz dvije hiljade dvadeset prve godine pokazala je da su vlasti u Pekingu “razmatrale, ali nisu pokrenule” kampanju uticaja na izbore.

Podsjetimo, Tramp nikada nije priznao poraz od Džoa Bajdena dvije hiljade dvadesete godine, te i dalje tvrdi da su ti izbori “pokradeni”, takođe bez dokaza. Pokrenuo je i više tužbi, ali su sve odbačene.

Izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, sastali su se danas dva puta u Ženevi sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, a razlike između dve strane ostaju značajne i o više pitanja se još uvek raspravlja.

Prema navodima medija razgovori, koji su vođeni uz posredovanje omanskog ministra spoljnih poslova Badra Albusaidija i uključivali šefa nuklearne agencije UN-a Rafaela Grosija, trajali su nekoliko sati i uključivali su i direktne i indirektne razmene.

Teheran je navodno ponudio da ograniči obogaćivanje uranijuma na medicinske potrebe, dok bi nuklearna aktivnost prestala na neodređen, ograničen broj godina. Obogaćivanje bi se kasnije nastavilo pod regulisanim regionalnim okvirom. SAD, sa svoje strane, zahtevaju sporazum bez vremenskog ograničenja.

Navodi se da je Vašington voljan da dozvoli obogaćivanje na niskom nivou u istraživačkom reaktoru u Teheranu, ali insistira na potpunom demontiranju iranskih nuklearnih postrojenja i prebacivanju sav obogaćeni uranijum van zemlje. Izvor koji citira Čenel 12 kaže da su Vitkof i Kušner napustili prvu rundu razgovora razočarani onim što su Iranci predstavili, naglašavajući dubinu preostalih neslaganja.

Sjedinjene Američke Države otvorene su za dijalog sa Sjevernom Korejom bez ikakvih prethodnih uvjeta, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap pozivajući se na izvore iz Bijele kuće.

Ovaj potez Washingtona dolazi u trenutku kada je sjevernokorejski lider Kim Jong-un ranije ove sedmice poručio da nema razloga za loše odnose sa SAD-om, pod uvjetom da se Washington suzdrži od, kako je naveo, „neprijateljske politike“.

Kim je u srijedu zatvorio višednevni kongres vladajuće Radničke partije Koreje, na kojem je predstavio svoje političke ciljeve za narednih pet godina. Tijekom svog obraćanja, Kim je ponovio jasan stav da odbija pregovore sa zvaničnim Seulom, ali je ostavio otvorena vrata za razgovore sa Washingtonom. Ipak, njegov uvjet za to je da Sjedinjene Američke Države priznaju Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

Zvanični Pjongjang je u prošlosti više puta glatko odbijao američke pozive na denuklearizaciju, odnosno odricanje od nuklearnog oružja. Režim u Sjevernoj Koreji naglašava da je spreman na obnavljanje međusobnih razgovora isključivo ukoliko SAD prestanu insistirati na tom zahtjevu.

Kako piše agencija AP, analitičari smatraju da je Kimov stvarni cilj da kroz pregovore izdejstvuje ublažavanje američkih sankcija, ali i prešutno priznanje Sjeverne Koreje kao nuklearne velesile.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump se tijekom svog prvog mandata tri puta direktno sastao s Kimom kako bi pregovarao o nuklearnom razoružanju. Ti povijesni susreti, međutim, nisu doveli do obustave sjevernokorejskog nuklearnog programa, a komunikacija između dviju država je od tada praktično u prekidu. Uprkos tome, Trump i dalje često ističe da je s Kimom ostvario „dobre odnose“.