Autor: INFO

  • Neobičan prizor u Dugopolju doveo policiju do velike količine droge

    Neobičan prizor u Dugopolju doveo policiju do velike količine droge

    Tridesetogodišnji državljanin Bosne i Hercegovine uhapšen je u Hrvatskoj nakon što ga je policija zatekla kako leži ispod automobila i iz njegovog donjeg dijela izvlači vrećice sa drogom. Tom prilikom pronađeno je više od 11,2 kilograma amfetamina.

    Neobičan prizor policajci su uočili 20. oktobra oko 20.45 časova, tokom redovnog nadzora terena u Dugopolju. Prišli su muškarcu i utvrdili da je riječ o državljaninu BiH rođenom 1996. godine.

    Tokom uviđaja pronađeno je osam plastičnih vrećica sa ukupno 11.210 grama amfetamina, nakon čega je muškarac uhapšen zbog sumnje na neovlašćenu trgovinu drogom, pišu Nezavisne.

    Ovo je jedna od tri zapljene droge koje je policija sprovela na području Splitsko-dalmatinske županije.

    U Omišu je tokom pretresa kuće i drugih prostorija koje koristi 29-godišnji muškarac pronađeno 5.842 grama amfetamina. Droga je bila spakovana u šest vakuumiranih vrećica, smještenih u sportskoj torbi.

    U odvojenoj akciji na području Imotskog policija je kod muškarca rođenog 1972. godine pronašla manju količinu marihuane, deset vrećica kokaina pripremljenog za prodaju, kao i oružje i municiju.

    Uhapšeni muškarci biće predati pritvorskom nadzorniku nakon sprovedenih kriminalističkih istraživanja.

  • Putin potvrdio nova kadrovska rješenja u ruskoj vladi

    Putin potvrdio nova kadrovska rješenja u ruskoj vladi

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je nove članove ruske vlade, nakon što je Državna duma prethodno odobrila sve predložene kandidate.

    Promjene obuhvataju više važnih funkcija u ruskom državnom aparatu, uključujući resore saobraćaja i finansija, kao i rukovođenje vladinim administrativnim strukturama.

    Andrej Nikitin biće zadužen za razvoj transportnog sektora, dok će Irina Okladnikova preuzeti rukovođenje vladinim aparatom. Anton Siluanov obavljaće funkcije potpredsjednika vlade i ministra finansija, prenosi RTRS, pozivajući se na RIA Novosti.

    Oleg Kožemjako, uz funkciju potpredsjednika vlade, biće i opunomoćeni predstavnik predsjednika Rusije u Dalekoistočnom federalnom okrugu.

    Za ministra saobraćaja imenovan je Dmitrij Jadrov, dok će Jurij Trutnjev obavljati dužnost pomoćnika predsjednika Rusije.

    Kadrovske promjene prethodno je predložio ruski premijer Mihail Mišustin.

  • Uzeo kredit, a kao garanciju ponudio vozilo koje više nije bilo njegovo

    Uzeo kredit, a kao garanciju ponudio vozilo koje više nije bilo njegovo

    Muškarac iz Prijedora osumnjičen je da je oštetio banku za 48.790 KM tako što je prilikom ugovaranja kredita kao sredstvo obezbjeđenja ponudio teretno vozilo koje je prethodno već prodao drugom pravnom licu.

    Policijska uprava Prijedor podnijela je Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru izvještaj protiv D. K. zbog sumnje da je počinio krivična djela obmana pri dobijanju kredita i drugih pogodnosti, oštećenje tuđih prava i oštećenje povjerilaca, piše Srpskainfo.

    Prema navodima policije, osumnjičeni je kao vlasnik i odgovorno lice jednog društva sa ograničenom odgovornošću iz Prijedora, prilikom zaključivanja ugovora o kreditu, prećutao da je teretno vozilo navedeno kao garancija za vraćanje kredita ranije prodao drugoj firmi.

    Zbog toga banka nije mogla da u izvršnom postupku naplati svoje potraživanje iz vrijednosti tog vozila.

    Policija navodi da je na ovaj način pribavljena protivpravna imovinska korist za preduzeće koje je osumnjičeni zastupao, dok je banka oštećena za 48.790 KM.

  • Čubrilović o 35 godina parlamenta: Važno sačuvati državotvornu ulogu Srpske

    Čubrilović o 35 godina parlamenta: Važno sačuvati državotvornu ulogu Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske tokom 35 godina postojanja prošla je kroz brojne izazove i pritiske, ali je istovremeno razvijala parlamentarnu demokratiju i učvršćivala svoju ulogu u političkom životu Srpske, ocijenio je nekadašnji predsjednik parlamenta Nedeljko Čubrilović.

    Govoreći o razvoju parlamenta od njegovog osnivanja, Čubrilović je istakao da je Narodna skupština imala važnu ulogu u definisanju nadležnosti, ciljeva i potreba Republike Srpske.

    Čubrilović je za Srnu rekao, a prenosi RTRS, da je tokom protekle tri i po decenije došlo do sazrijevanja parlamentarne misli i razvoja demokratskih procesa.

    Podsjetio je da je parlament u različitim periodima donosio odluke u složenim političkim okolnostima, suočavajući se sa brojnim pritiscima i izazovima.

    Izrazio je očekivanje da će Narodna skupština i ubuduće čuvati državotvornu ulogu Republike Srpske i nastaviti da djeluje kao zakonodavna institucija koja štiti interese Srpske i srpskog naroda.

    Čubrilović je izrazio nadu da će parlament dočekati i obilježiti 50 godina postojanja.

    Narodna skupština Republike Srpske osnovana je 24. oktobra 1991. godine, kada je konstituisana kao Skupština srpskog naroda u BiH. Dana 9. januara 1992. godine usvojena je Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, dok je 28. februara iste godine donesen Ustav Republike Srpske.

  • Narodna skupština Republike Srpske i Stejt department potvrdili značaj neposrednog dijaloga

    Narodna skupština Republike Srpske i Stejt department potvrdili značaj neposrednog dijaloga

    Šef Odsjeka za međunarodne odnose Narodne skupštine Republike Srpske Siniša Bundalo i šef Protokola Nikolina Hajder sastali su se u Stejt departmentu sa Ilanom Gudmanom, vršiocem dužnosti šefa Odsjeka za Zapadni Balkan, i Ketrin fon Ofenhajm, referentom za Bosnu i Hercegovinu, u okviru Biroa za evropska i evroazijska pitanja.

    Predstavnici Narodne skupštine istakli su značaj neposrednog dijaloga sa američkim institucijama, naglašavajući da otvorena i redovna komunikacija predstavlja važan preduslov za međusobno razumijevanje, posebno u pitanjima o kojima postoje različita gledišta.

    Ukazali su i na dosadašnje dobre i korektne profesionalne odnose i saradnju sa predstavnicima američkih institucija, kao i na opredijeljenost za njihov nastavak i dalji razvoj, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Tokom razgovora razmotrene su aktuelne političke i institucionalne prilike u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i mogućnosti održavanja i unapređenja međusobne komunikacije i saradnje.

    Sastanak je bio prilika za potvrdu značaja institucionalnih kontakata i konstruktivnog dijaloga o pitanjima od zajedničkog interesa, kao i za otvaranje dodatnih mogućnosti za neposrednu komunikaciju i razmjenu informacija i mišljenja.

  • U Inđiji se otvara fabrika za Folksvagen: Kineska kompanija ulaže 20 miliona evra

    U Inđiji se otvara fabrika za Folksvagen: Kineska kompanija ulaže 20 miliona evra

    U Inđiji će 18. novembra biti otvorena fabrika kineske kompanije Techron Automotive, koja će proizvoditi plastične komponente za električna vozila Folksvagena. U prvoj fazi projekta investirano je 20 miliona evra, a početak isporuka evropskim kupcima planiran je za kraj februara 2027. godine.

    Proizvodni pogon prostire se na 4.500 kvadratnih metara i trenutno je u završnoj fazi izgradnje. Plan razvoja predviđa tri faze, što ostavlja prostor za dalja ulaganja i širenje proizvodnje.

    Prema riječima predsjednika Opštine Inđija Marka Gašića, riječ je o prvoj investiciji kompanije Techron izvan Kine, a kompletna proizvodnja biće namijenjena izvozu u Njemačku, odnosno Folksvagenu.

    „Ovo je prva investicija Techrona van kineskog područja i sve što se proizvede izvoziće se u Njemačku, u Volkswagen“, rekao je Gašić.

    Tokom sastanka sa predstavnicima kompanije razgovarano je o završetku radova, infrastrukturnim potrebama fabrike i planovima za naredni investicioni ciklus, piše B92.

    Pogon će se oslanjati na visok stepen automatizacije i digitalizacije, uz značajno učešće visokoobrazovanih radnika. Iz kompanije su najavili da će rukovodeća mjesta biti povjerena lokalnim stručnjacima.

  • Šira upotreba evra mogla bi da pomogne ECB-u u borbi protiv inflacije

    Šira upotreba evra mogla bi da pomogne ECB-u u borbi protiv inflacije

    Evropska centralna banka (ECB) želi da ojača međunarodnu ulogu evra, što bi, prema ocjeni njenog glavnog ekonomiste Filipa Lejna, moglo da pomogne u održavanju stabilnosti cijena i ostvarivanju ciljanog nivoa inflacije.

    Lejn je tokom govora u Šangaju istakao da bi šira upotreba zajedničke evropske valute povećala uticaj monetarne politike evrozone i na domaću i na inostranu tražnju.

    Veći značaj evra u međunarodnoj trgovini mogao bi, kako je objasnio, da smanji osjetljivost uvoznih cijena na spoljne poremećaje. Jedan od načina za to bilo bi češće obračunavanje međunarodnih transakcija u evrima, prenosi B92.

    Jačanje međunarodnog položaja evra moglo bi da utiče i na djelovanje kamatnih stopa ECB-a. Lejn je naveo da bi povećanje kamata poskupjelo finansiranje u evrima za strane privredne subjekte, što bi smanjilo njihovu potražnju za zaduživanjem, izdavanjem dužničkih hartija od vrijednosti i finansiranjem obrtnog kapitala.

    Zvaničnici ECB-a već duže vrijeme zagovaraju širu globalnu upotrebu evra, između ostalog radi jačanja evropske ekonomske samostalnosti, podsticanja trgovine i smanjenja troškova zaduživanja.

    U okviru tih nastojanja, ECB je počela da obezbjeđuje likvidnost u evrima većini centralnih banaka širom svijeta. Lejn je ocijenio da značaj takvih aranžmana prevazilazi samu monetarnu politiku, jer su povezani i sa drugim oblastima djelovanja.

  • Danas mogući prekidi u snabdijevanju strujom i vodom u Banjaluci

    Danas mogući prekidi u snabdijevanju strujom i vodom u Banjaluci

    Zbog planiranih radova na elektroenergetskoj i vodovodnoj mreži, pojedini dijelovi Banjaluke i okolnih naselja danas će se suočiti s privremenim prekidima u isporuci električne energije i vodosnabdijevanju.

    Prema najavi iz Elektrokrajine, od 9.00 do 12.00 časova bez električne energije biće dijelovi ulica Dr Vojislava Đede Kecmanovića, Sime Miljuša (broj 44), Koste Jarića (brojevi 2 i 207), Miloša Dujića (brojevi 26 i 35), Vaclava Havlika Vene (broj 1) i Danila Perovića (broj 8).

    Od 9.30 do 12.30 časova prekid u isporuci struje očekuje se u dijelovima ulica Cerska (broj 45), Manastira Gračanica, Milice Stojadinović Srpkinje, Saničkih žetelaca (broj 34), Jug Bogdana i Visokih Dečana (broj 4).

    U periodu od 9.00 do 14.00 časova bez struje će biti dijelovi ulica Fruškogorska, Vojvođanska, Dr Velimira Čovića, Krajiških brigada, Ranka Šipke, Dunavska i Jadranska, kao i dio naselja Piskavica.

    Istovremeno, zbog radova na vodovodnoj mreži, moguće su privremene obustave vodosnabdijevanja u dijelovima ulica Đorđa Jovetića u naselju Pobrđe, Dr Božidara Adžije, Karađorđeve i Koste Majkića u naselju Lauš, Gundulićeve u centru grada, kao i u Bukvaleku i Motikama.

    Iz „Vodovoda“ su naveli da će ekipe zadužene za lokalne vodovode danas otklanjati kvarove u Javoranima, Memićima i Melini.

    Zbog remonta pumpe u rezervoaru Vulini trenutno je u funkciji samo jedna pumpa, pa su mogući poremećaji u isporuci vode do završetka radova.

    Nadležna preduzeća upozoravaju da se tokom izvođenja radova mogu očekivati privremeni prekidi u snabdijevanju električnom energijom i vodom na navedenim lokacijama.

  • Pariz pod pojačanim mjerama bezbjednosti: Zabranjena okupljanja u centru grada

    Pariz pod pojačanim mjerama bezbjednosti: Zabranjena okupljanja u centru grada

    Policija u Parizu zabranila je okupljanja i demonstracije u više dijelova francuske prijestonice, nakon što su prethodnih dana izbili sukobi i nasilje tokom protesta. Mjere obuhvataju centralne gradske zone, državne institucije i pojedine turističke lokacije, a cilj vlasti je da spriječe nove incidente i zaštite javnu bezbjednost.

    Zabrana je određena za četvrtak, 22. oktobar, u periodu od 8.00 do 20.00 časova. Među područjima na koja se odnosi nalaze se Jelisejska palata, sjedište francuske vlade u palati Matinjon, Narodna skupština, Senat, muzej Luvr i Jelisejska polja, prenosi RTV BN.

    Ograničenja obuhvataju i veće željezničke stanice, trgove Bastilje, Republike i Italije, kao i centralne gradske četvrti Šatle i Le Al. Policijska prefektura navela je da se zabrana odnosi na okupljanja i protestne povorke koje nisu prijavljene u skladu sa zakonom.

    Odluka dolazi nakon talasa protesta širom Francuske, tokom kojih je došlo do sukoba sa policijom, pljački i oštećenja imovine. Demonstracije su povezane sa nezadovoljstvom zbog životnih troškova, uslova u obrazovanju i vladinih mjera štednje, dok su se prvobitnim zahtjevima pridružile različite društvene i političke grupe.

    Francuske vlasti pojačale su bezbjednosne mjere i zbog najavljenih novih okupljanja u narednim danima. Policija nastoji da spriječi ponavljanje nasilja koje je obilježilo prethodne proteste, dok se u više gradova razmatraju ili primjenjuju dodatna ograničenja javnih okupljanja.

    U Parizu je, osim zabrane demonstracija u određenim zonama, uveden i noćni policijski čas u pojedinim dijelovima grada. Vlasti su najavile pojačano prisustvo policije, a bezbjednosne mjere prilagođavaju procjenama rizika od novih nereda.

    Francuska vlada suočava se sa pritiskom da istovremeno uspostavi javni red i odgovori na zahtjeve demonstranata. Dok vlasti insistiraju na sprečavanju nasilja i zaštiti imovine, organizatori protesta i dio opozicije kritikuju ograničavanje okupljanja i upozoravaju na posljedice po pravo građana na demonstracije.

  • Trgovinski deficit BiH premašio 10,7 milijardi KM: Uvoz raste brže od izvoza

    Trgovinski deficit BiH premašio 10,7 milijardi KM: Uvoz raste brže od izvoza

    Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine premašio je 10,7 milijardi KM u prvih devet mjeseci ove godine, jer je uvoz robe rastao znatno brže od izvoza. Dok je vrijednost izvezene robe dostigla 13,4 milijarde KM, za uvoz je izdvojeno čak 24,15 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    U poređenju sa istim periodom prošle godine, izvoz je povećan za 6,3 odsto, ali je uvoz zabilježio rast od 8,6 odsto. Takav odnos dodatno je produbio trgovinski jaz i ponovo otvorio pitanje konkurentnosti domaće privrede, pišu Nezavisne.

    Evropska unija ostaje najvažniji trgovinski partner BiH. Na tržište zemalja članica od januara do septembra plasirana je roba vrijedna 10,23 milijarde KM, što predstavlja rast od 10,2 odsto u odnosu na isti period lani. Istovremeno, uvoz iz EU dostigao je 14,15 milijardi KM, uz povećanje od 9,6 odsto.

    Nešto drugačiji trend zabilježen je u trgovini sa zemljama Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Izvoz iz BiH na ovo tržište smanjen je za 5,1 odsto i iznosio je 2,08 milijardi KM, dok je uvoz porastao za 1,4 odsto, na 2,81 milijardu KM.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da brži rast uvoza ukazuje na strukturne slabosti domaće ekonomije, prije svega na nedovoljnu konkurentnost proizvodnje i zavisnost od inostranih proizvoda.

    Prema njegovoj ocjeni, problem je i u strukturi izvoza, u kojem značajan udio imaju proizvodi niže dodate vrijednosti i tehnološke složenosti. Zbog toga domaći proizvođači teže ostvaruju veće prihode na međunarodnom tržištu, dok rast cijena uvoznih proizvoda dodatno utiče na povećanje trgovinskog deficita.

    Mlinarević ističe da bi dugoročno rješenje trebalo tražiti u promjeni strukture privrede, uz veća ulaganja u proizvodne djelatnosti koje stvaraju veću dodatu vrijednost. To podrazumijeva podsticanje domaćih kompanija da unaprijede tehnologiju i produktivnost, ali i privlačenje stranih investicija koje bi otvorile nove proizvodne kapacitete.

    Ekonomista Igor Gavran upozorava da pogoršanje trgovinskog bilansa prati dugogodišnja stagnacija industrijske proizvodnje i gašenje značajnih industrijskih kapaciteta. Kao primjer navodi zaustavljanje rada Koksare u Lukavcu i probleme sa kojima se suočava industrija čelika.

    Prema njegovoj ocjeni, bez novih ulaganja koja bi nadomjestila izgubljene proizvodne kapacitete, teško je očekivati značajnije poboljšanje spoljnotrgovinskih rezultata. Rast cijena energenata dodatno opterećuje privredu, ali problem, kako ističe, nije moguće riješiti bez jačanja domaće proizvodnje.

    Podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da rast izvoza nije dovoljan da nadoknadi još brži rast uvoza. Smanjenje trgovinskog deficita zato će zavisiti ne samo od kretanja cijena na međunarodnom tržištu već i od sposobnosti domaće privrede da poveća proizvodnju, unaprijedi konkurentnost i ponudi više proizvoda koji mogu zamijeniti uvoz.