VRBAS Media

Autor: INFO

  • Broj iregularnih migranata u porastu

    Broj iregularnih migranata u porastu

    Iako je prošle godine zabilježeno smanjenje broja migranata, ove godine iregularne migracije kroz zapadni Balkan povećane su za 27 odsto, navedeno je u najnovijem mjesečnom pregledu Međunarodne organizacije za migracije.

    Kada je riječ o mjesečnom pregledu, broj migranata u regionu manji je za 17 odsto u odnosu na prethodni mjesec, a ukupan broj migranata registrovan u regionu prošlog mjeseca iznosio je oko 2.500 ljudi.

    Ono što je zanimljivo, BiH je registrovana kao zemlja s najvećim brojem registrovanih migranata, na koju otpada gotovo polovina ukupnog broja.

    Prema podacima IOM-a, u BiH je prošlog mjeseca registrovano 1.157 migranata, ali dobra vijest je da je ovaj broj manji za oko trećinu u odnosu na prethodni mjesec.

    Iza BiH je Sjeverna Makedonija sa oko 500 migranata, pa Srbija sa oko 350, dok ostale zemlje imaju znatno manje brojeve.

    U BiH najviše novoregistrovanih migranata
    BiH “vodi” i po broju novopristiglih migranata koji su se registrovali, jer je gotovo polovina svih novoregistrovanih završila u toj zemlji.

    Prema podacima, u BiH je najviše pristiglo Sudanaca, oko 16 odsto, a iza njih su Bangladešani i Egipćani.

    Kada je riječ o migrantskim centrima, u BiH ih, prema podacima IOM-a, ima šest, dok ih je u Srbiji dvostruko više, iako je znatno manja popunjenost. U BiH ima kapaciteta za oko 5.000 migranata, dok 12 centara u Srbiji mogu zbrinuti oko 3.000 ljudi.

    Prema objavljenoj mapi, iz godine u godinu ponavlja se slična situacija da je najmanje novopristiglih migranata u januaru i februaru, dok tokom proljeća brojevi počinju da rastu. Vrhunac novopridošlih obično se dešava u kasno ljeto i jesen, dok onda brojevi polako ponovo počinju da opadaju.

    Sve zemlje u regionu imaju znatno veće kapacitete od trenutnog broja smještenih. Iako se to u izvještaju ne navodi, iz brojnih medijskih izvještavanja može se steći slika da većina migranata upravo iz BiH želi ući u Hrvatsku, pa se zato najveći broj njih može naći upravo u ovoj zemlji.

    Granica BiH i Hrvatske pogodna za prelazak migranata
    Na nedavno održanom seminaru za novinare predstavnici regionalnih sigurnosnih organizacija su objasnili da je bosanskohercegovačko-hrvatska granica pogodna za prelazak zbog šumovitog i brdovitog terena, posebno na sjeverozapadu zemlje u bihaćkoj enklavi, za razliku od srbijansko-mađarske granice, koja je uglavnom ravničarska i iz tog razloga nepogodna za prelazak.

    Evropska komisija, kako nam je objašnjeno, pokušava se s ovim problemom suočiti na dva načina. Prvo, namjera je da se s tim ljudima postupa humano uz poštovanje svih međunarodnih standarda, a drugo, da se želi primijeniti sigurnosni koncept očuvanja granica i bezbjednosti.

    U Evropskoj komisiji za “Nezavisne” kažu da je pitanje regulisanja migracija jedno od ključnih pitanja za sigurnost građana EU i okolnih zemalja.

    “Naš krajnji cilj je da se migracije odvijaju na bezbjedan, uređen i zakonit način, uz sprečavanje gubitka ljudskih života, zaštitu ljudskih prava migranata i pružanje međunarodne zaštite onima kojima je ona potrebna. Konstruktivne i održive migracione politike u interesu su partnerskih zemalja, EU, kao i samih izbjeglica i migranata”, kažu oni.

    Namjera politika u području migracija je, kako ističu, migracije usmjeriti na legalne tokove, dijelom zbog zaštite ustavnog poretka, a dijelom i zbog dobrobiti samih migranata.

    “Migranti tokom opasnih putovanja rizikuju svoje živote i izloženi su eksploataciji i zlostavljanju. Mreže organizovanog kriminala ostvaruju korist olakšavajući neregularne migracije putem krijumčarenja i trgovine ljudima”, navode oni.

    Pitanje migracija postalo je jedno od najvažnijih političkih pitanja i u samoj EU, ali i u zemljama u njenom okruženju. Pitanje smještaja migranata i zaštite granica postalo je i tema u izbornim kampanjama, a građani BiH to posebno osjećaju kroz nove politike prelaska granice kroz EES i ETIAS, čiji je cilj, između ostalog, i uvesti više reda u pitanje migracija.

  • Raste broj poginulih u razornom zemljotresu u Japanu

    Raste broj poginulih u razornom zemljotresu u Japanu

    Najmanje 13 osoba poginulo je u snažnom zemljotresu jačine 7,1 stepen po Rihteru koji je pogodio područje u blizini japanskog grada Kumamota, dok spasilačke ekipe i dalje tragaju za desetinama nestalih ispod ruševina. Vlasti upozoravaju da je riječ o trci s vremenom i strahuju od novih naknadnih potresa.

    Najmanje 13 osoba poginulo je u zemljotresu jačine 7,1 stepen po Rihteru koji je pogodio područje u blizini grada Kumamota, a spasilačke ekipe užurbano tragaju za preživjelima zarobljenim ispod ruševina, izjavila je japanska premijerka Sanae Takaichi.

    “Još uvijek postoje ljudi koji čekaju spasavanje i ovo je trka s vremenom. Iskoristićemo sva raspoloživa sredstva na terenu kako bismo spasili i izvukli što je moguće više ljudi”, rekla je Takaichi novinarima u Tokiju, dan nakon zemljotresa koji je pogodio ovu regiju, čime je broj poginulih porastao u odnosu na ranije prijavljene tri žrtve.

    Zemljotres je hiljadama domaćinstava prekinuo snabdijevanje električnom energijom i oštetio saobraćajnice širom regije. Spasioci su u ranim jutarnjim časovima u srijedu iz ruševina djelimično urušenog tržnog centra izvukli osam osoba.

    Dvije žene u dvadesetim godinama poginule su kada je, prema prvim informacijama, eksplozija nepoznatog uzroka raznijela dio tržnog centra oko sat vremena nakon zemljotresa.

    Lokalni mediji navode da vlasti istražuju mogućnost eksplozije gasa, prenosi Index.

    Nestali radnici i urušen dimnjak
    Vatrogasno-spasilačke ekipe, policija i vojska usmjerile su potragu na dijelove zgrade iz kojih su upućeni pozivi u pomoć. Puni razmjeri katastrofe još nisu poznati.

    Prema navodima japanske javne televizije NHK, između 20 i 30 zaposlenih tržnog centra u utorak se vodilo kao nestalo.

    Još sedam osoba nestalo je nakon urušavanja dimnjaka u fabrici kompanije Nippon Paper Industries, dok su četiri osobe teško povrijeđene, saopštio je zvaničnik lokalne uprave. Bolnice zbrinjavaju desetine povrijeđenih.

    Širom prefekture, koja je i prije deset godina bila pogođena razornim zemljotresom, vlasti su oko 260.000 ljudi uputile u skloništa.

    Epicentar zemljotresa nalazio se oko 20 kilometara južno od Kumamota, najvećeg grada u centralnom dijelu ostrva Kjušu, koji ima oko 700.000 stanovnika.

    Vlasti upozoravaju građane da budu spremni na moguće snažne naknadne potrese tokom narednih sedam dana, kao i na povećan rizik od klizišta.

    Pošto je više od 36.000 domaćinstava i dalje bez električne energije, vlasti strahuju od toplotnog udara jer se danas očekuju temperature oko 34 stepena Celzijusa.

    Bolnice preopterećene
    Jedna bolnica u gradu Uki, u blizini epicentra, saopštila je da zbog nestanka električne energije nije mogla normalno da funkcioniše.

    “Pretvorili smo se gotovo u poljsku bolnicu”, rekao je rukovodilac administracije te zdravstvene ustanove za NHK.

    Druga bolnica u istom gradu obustavila je prijem novih pacijenata jer nakon zbrinjavanja 86 povrijeđenih, među kojima su tri osobe teško povrijeđene, više nije mogla da primi dodatne hitne slučajeve.

    Povrijeđeno je i nekoliko putnika koji su se u trenutku zemljotresa nalazili u brzim vozovima, saopštili su željeznički operateri.

    Katastrofa u tržnom centru Aeon
    Najveću pažnju privukla je katastrofa u tržnom centru Aeon, najvećem u toj prefekturi.

    Jedna strana centra, u kojem se nalazi oko 200 prodavnica, potpuno je raznesena u eksploziji, pri čemu su otkrivene čelične grede, a krhotine su razbacane po parkingu.

    Portparol kompanije Aeon izjavio je da su kupci i zaposleni evakuisani odmah nakon prvog zemljotresa, te da uzrok naknadne eksplozije još nije utvrđen.

    Dionice kompanije Aeon pale su 1,9 odsto u jutarnjem trgovanju na Tokijskoj berzi, dok je referentni indeks istovremeno porastao 0,8 odsto.

    Fabrike privremeno stale
    Pojedine velike kompanije koje imaju pogone u pogođenom području, među kojima su Tokyo Electron i Honda, saopštile su da će do srijede obustaviti proizvodnju.

    Kompanija TSMC, najveći svjetski ugovorni proizvođač čipova, evakuisala je zaposlene iz lokalne fabrike iz predostrožnosti, ali je kasno u utorak počela postepeno da obnavlja proizvodnju.

    Brojne saobraćajnice pretrpjele su velika oštećenja, a duboke pukotine presjekle su glavne autoputeve i izazvale velike saobraćajne gužve.

    Japan se nalazi na takozvanom Vatrenom prstenu Pacifika i bilježi oko 20 odsto svih zemljotresa magnitude 6,0 ili više u svijetu.

    Snažan zemljotres koji je prije deset godina pogodio Kumamoto usmrtio je 275 ljudi, dok je 2.739 osoba povrijeđeno. Tada su oštećene hiljade objekata, uključujući i zidine čuvenog zamka Kumamoto, jedne od najpoznatijih turističkih atrakcija u Japanu.

  • Zašto nije usvojen zakon koji bi cijene goriva u BiH snizio do 0,5 KM?

    Zašto nije usvojen zakon koji bi cijene goriva u BiH snizio do 0,5 KM?

    Iako je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH još u martu dao zeleno svjetlo za izmjene Zakona o akcizama u BiH, koje bi, prema procjenama, omogućile da gorivo u BiH pojeftini i do pola marke, to zakonsko rješenje “se kiseli” već četiri mjeseca i ne nazire se njegovo konačno usvajanje.

    Ovaj propis, naime, još nije prošao u Domu naroda parlamenta BiH, iako su cijene na benzinskim pumpama ponovo počele da divljaju.

    Poremećaji na tržištu

    Nakon prijedloga da na sjednici Doma naroda, održanoj u ponedjeljak, budu razmatrane izmjene Zakona o akcizama, delegati SNSD-a zatražili su pauzu poslije koje se nisu pojavili u skupštinskoj sali.

    Na taj način je ponovo srušen kvorum i to kod prijedloga kojim bi se Savjetu ministara BiH omogućilo da, u slučaju poremećaja na tržištu, smanji ili privremeno ukine akcize na gorivo.

    Saša Magazinović, poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su delegati SNSD-a izlaskom sa sjednice spriječili usvajanje izmjena Zakona o akcizama koje predviđaju nižu cijenu goriva za građane i privredu i to do 50 feninga po litru.

    “Još jednom su pokazali koliko im je stalo do životnog standarda ljudi. Cijenu njihove političke neodgovornosti ponovo će plaćati narod, na svakoj benzinskoj pumpi”, rekao je Magazinović.

    Ozbiljne najave

    Delegat SDS-a u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković poručio je da su Nikola Špirić i delegati SNSD-a napuštanjem sjednice Doma naroda direktno spriječili usvajanje izmjena Zakona o akcizama, kojima bi cijena goriva bila niža i do 50 feninga po litru, upravo u trenutku kada cijene goriva ponovo bilježe nagli rast.

    “Dok cijene goriva iz dana u dan rastu i već se približavaju iznosu od 3,5 KM po litru, a postoje ozbiljne najave da će tu granicu u narednim danima i preći, SNSD je odlučio da građanima uskrati jedinu konkretnu mjeru koja je mogla ublažiti taj udar na kućne budžete. To je neodgovorno i nedopustivo”, rekao je Nešković.

    On ističe da je posebno licemjerno to što je upravo SNSD godinama podržavao uvođenje i zadržavanje akciza, dok u ponedjeljak nije dozvolio ni da se raspravlja o njihovom privremenom smanjenju. Dodaje da rast cijena goriva neminovno povlači i novi talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica i svih drugih proizvoda.

    Novi talas poskupljenja

    “Svaki put kada poskupi gorivo, poskupljuje prevoz, a onda i hrana, građevinski materijal, komunalne usluge i gotovo sve što građani svakodnevno plaćaju. Zato je privremeno smanjenje akciza bilo potrebno usvojiti odmah, a ne blokirati ga političkim igrama”, poručio je Nešković.

    Inače, prije izjašnjavanja o predloženim dopunama dnevnog reda, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić kazao je da su u Kolegijumu razgovarali o redovnoj sjednici i o tačkama dnevnog reda.

    “Taj dnevni red dobili smo prije sedam dana i za njega smo se pripremali, s tim što je jutros postignut dogovor da budu uvrštena u dnevni red i dva međunarodna sporazuma. Raspravom o dnevnom redu vidim da imamo novih 11 tačaka, prijedloga 11 tačaka dnevnog reda, od njih osam-devet zakona, i to sistemskih zakona, za koje treba ozbiljna priprema i opremljenost tih zakona. Došli smo danas da uradimo ono što smo se dogovorili u dnevnom redu. S obzirom na inicijativu da se dnevni red proširi, a mi se nismo pripremali za taj dnevni red, tražim pauzu od 15 minuta da održimo sjednicu Kluba”, kazao je Špirić.

    Kvorum nije osiguran

    Nakon pauze, predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović je rekao da imaju informaciju da se trojica kolega neće vratiti u planiranom vremenu te da nemaju uslove za nastavak rada. Kvorum, na kraju, nije osiguran.

    “S obzirom na to da smo dobili rješenja za godišnji odmor, želim vam svima da se odmorite. O daljim mogućnostima nastavka bilo kakvog rada bit ćete pravodobno informirani”, kazao je Čović.

    Podsjećanja radi, u martu ove godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izmijenio je Zakon o akcizama kojim se predviđa da Savjet ministara BiH, u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo kako bi se ublažile posljedice rasta cijena.

    Te izmjene zakona podržala su 32 poslanika, a protiv je bilo šest poslanika SNSD-a.

    Obrazloženje zbog čega su glasali protiv bilo je da se izmjenama Zakona o akcizama prenose nadležnosti te da se ne smije dozvoliti da Savjet ministara BiH samostalno odlučuje o tako bitnim pitanjima. Naglasili su i da se radi o populističkoj mjeri te da je Vlada Republike Srpske donijela svoje mjere.

  • Skandal u Bijeloj kući: Operater telepromptera ostao bez posla zbog klađenja na Trampove govore

    Skandal u Bijeloj kući: Operater telepromptera ostao bez posla zbog klađenja na Trampove govore

    Gabrijel Perez, operater telepromptera u Bijeloj kući, više ne radi u saveznoj vladi Sjedinjenih Američkih Država nakon optužbi da je koristio interne informacije za klađenje na govore predsjednika Donalda Trampa.

    Zvaničnik Bijele kuće, koji nije bio ovlašćen da javno govori o kadrovskom pitanju i insistirao je na anonimnosti, rekao je u utorak da Perez „više ne radi u saveznoj vladi“, ali nije precizirao da li je podnio ostavku ili je otpušten.

    Bijela kuća je ranije ovog mjeseca potvrdila da je Perez poslat na neplaćeno odsustvo nakon što je ABC News objavio da je, koristeći interna saznanja, zaradio više od 100.000 dolara klađenjem na to šta će predsjednik Donald Tramp reći u važnim govorima, uključujući i ovogodišnje obraćanje o stanju nacije.

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit opisala je te navode kao „duboko nesrećne i, iskreno, sramotne“.

    Robert Deno, advokat kompanije Kalši i šef odjeljenja za nadzor, naveo je na društvenoj mreži Iks, nakon objave ABC Newsa, da je „Kalšijev tim za nadzor odmah označio, istražio i prijavio ove trgovine“ Američkoj komisiji za trgovinu robnim fjučersima, koja je nadležna za ovakve slučajeve. U saopštenju nije imenovao Pereza.

    ABC News je izvijestio da se sumnjiva aktivnost odnosila na Kalšijevo tržište „Mentions“, na kojem korisnici mogu da se klade na to koje će fraze i reči biti izgovorene u javnim govorima. Platforma je u međuvremenu počela da zahtijeva od korisnika da otkriju gdje rade, a njena pravila zabranjuju klađenje na osnovu informacija do kojih dolaze zahvaljujući svom poslu.

  • Soreka: Jeftiniji međunarodni transferi novca korak bliže građanima BiH

    Soreka: Jeftiniji međunarodni transferi novca korak bliže građanima BiH

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na jučerašnjoj 20. hitnoj sednici usaglašen tekst tri zakona neophodna da Bosna i Hercegovina ispuni uslove za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    Ovu odluku federalnih poslanika pozdravio je šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka.

    „Jeftini prekogranični finansijski transferi za građane i privredu u Bosni i Hercegovini korak su bliže tome da postanu stvarnost“, naveo je Soreka.

    On je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske svoj deo posla već završila, te da Centralna banka BiH sada može da podnese zahtev Evropskoj komisiji za pristupanje SEPA.

    „Ovo predstavlja konkretan korak napred na putu evropskih integracija Bosne i Hercegovine“, poručio je Soreka.

  • Ukrajina pokušava da smiri Iran dok gradi savez sa Izraelom

    Ukrajina pokušava da smiri Iran dok gradi savez sa Izraelom

    Ukrajina istovremeno pokušava da smiri odnose sa Iranom nakon incidenta u Kaspijskom jezeru, ali i da ojača saradnju sa Izraelom, što otvara pitanje koliko je njena aktuelna diplomatija usklađena i da li Kijev pokušava da balansira između međusobno suprotstavljenih interesa.

    Ministri spoljnih poslova Irana i Ukrajine, Abas Aragči i Andrij Sibiha, obavili su telefonski razgovor nakon što je u ukrajinskom napadu pogođen iranski brod u Kaspijskom jezeru, kada je poginuo jedan mornar.

    Aragči je nakon razgovora saopštio da ga je ukrajinski kolega uverio kako napad nije bio nameran i da Ukrajina ne želi dodatnu eskalaciju.

    „Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha uverio me je da je napad na iranski brod bio nenameran i da Ukrajina ne želi eskalaciju. Ni Iran ne želi eskalaciju, ali smo jasno poručili da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Šteta koja je nastala mora biti nadoknađena“, poručio je Aragči.

    Sibiha je potvrdio da je razgovor bio otvoren i naglasio da je cilj Kijeva izbegavanje daljeg zaoštravanja situacije.

    „Diplomatija podrazumeva direktan dijalog, čak i kada je težak. Naš cilj je da izbegnemo nepotrebnu eskalaciju“, napisao je Sibiha na društvenoj mreži Iks.

    On je ponovio da su sve aktivnosti Ukrajine usmerene isključivo na odbranu zemlje od ruske agresije i da nikada nisu bile usmerene protiv civilnih brodova ili civila. Istovremeno je pozvao Teheran da prekine vojnu podršku Rusiji i da se uzdrži od poteza koji bi mogli dodatno pogoršati situaciju.

    Međutim, gotovo istovremeno iz Izraela stižu informacije da kabineti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog rade na organizovanju prvog bilateralnog sastanka posle gotovo tri godine.

    Prema pisanju izraelskih medija, zajednički interes dve strane predstavlja upravo Iran, koji Izrael vidi kao najveću bezbednosnu pretnju, dok ga Ukrajina smatra jednim od ključnih vojnih saveznika Rusije.

    Netanjahu i Zelenski nisu se sastali od septembra 2023. godine, niti su telefonski razgovarali od januara 2025, a odnosi između dvojice lidera već duže vreme ocenjuju se kao hladni.

    Najnoviji diplomatski potezi Kijeva tako ostavljaju utisak pokušaja vođenja politike na dva koloseka – s jedne strane nastoji da ublaži tenzije sa Teheranom posle napada na iranski brod i spreči otvaranje novog fronta u međunarodnim odnosima, dok istovremeno intenzivira kontakte sa Izraelom, državom koja Iran smatra svojim glavnim regionalnim protivnikom.

    Takav diplomatski balans mogao bi predstavljati pokušaj Ukrajine da zaštiti sopstvene interese na više međunarodnih frontova, ali i dodatno zakomplikovati njene odnose sa državama koje se već nalaze na suprotnim stranama jednog od najosetljivijih geopolitičkih sukoba današnjice.

  • Netanijahu: Odličan sastanak sa Trampom

    Netanijahu: Odličan sastanak sa Trampom

    Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je da je imao odličan sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

    – Kada kažem odličan, ne mislim to kao puku stilsku figuru. Bio je to razgovor obilježen punim partnerstvom, međusobnom podrškom i zajedničkim razumijevanjem zajedničkog cilja da osiguramo da Iran ne dobije nuklearno oružje, kao i druge ciljeve – rekao je Netanijahu.

    On je dodao da je to bio “jedan od najboljih razgovora” koje je vodio sa Trampom.

    Šef izraelske Nacionalne direkcije za javnu diplomatiju Cipi Hotoveli ranije je rekla da je fokus razgovora bio Iran, ali da nije uključivao razgovore o iranskom nuklearnom postrojenju “Pikaks Mauntin”.

  • Zaključen milionski ugovor za odvoz otpada

    Zaključen milionski ugovor za odvoz otpada

    Grad Banjaluka zaključio je dvogodišnji okvirni sporazum vrijedan 1.751.828 KM bez PDV-a za uklanjanje miješanog komunalnog otpada van urbanog područja grada. Posao je dobila grupa ponuđača koju čine banjalučke firme Čistoća i Bosna Impex, a ukupna vrijednost sa PDV-om iznosi oko 2,05 miliona KM.

    Sporazum je zaključen 7. jula ove godine i važi do 7. jula 2028. Za građane u prigradskim i seoskim područjima ovo je važno jer se ugovor odnosi na odvoz otpada izvan urbanog dijela Banjaluke.Grad je za ovaj posao planirao 1,76 miliona KM bez PDV-a, dok je konačna cijena iznosila 1.751.828 KM. To je svega 8.172 KM manje od procijenjene vrijednosti.

    Na tender su stigle tri ponude, ali je samo jedna ispunila tražene uslove. Ugovor je zato dodijeljen grupi ponuđača Čistoća i Bosna Impex, čija je ponuda ujedno bila jedina prihvatljiva.

    Izbor je obavljen prema kriterijumu najniže cijene, uz korištenje elektronske aukcije. Na postupak nije bilo žalbi, a ugovoreni posao neće biti povjeravan podizvođačima.Čistoća je u većinskom vlasništvu banjalučkog biznismena Mladena Milanovića Kaje, preko preduzeća Tržnica, dok Grad Banjaluka posjeduje 30 odsto akcija ovog komunalnog preduzeća.

    Drugi član izabrane grupe, Bosna Impex, u vlasništvu je Milutina Jovića, koji je ujedno i direktor firme.

    Obje firme imaju sjedište u Banjaluci, a okvirni sporazum zaključen je sa njima kao grupom ponuđača, bez podjele nabavke na posebne lotove.Predmet sporazuma je uklanjanje i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada van urbanog područja, dok je kao mjesto izvršenja usluge navedena teritorija grada Banjaluka.

    U obavještenju o dodjeli ugovora nisu pojedinačno navedena naselja koja će biti obuhvaćena, raspored odvoza niti količine otpada koje bi tokom naredne dvije godine trebalo da budu prikupljene.

  • Ronald Džonson korak bliže ambasadorskoj funkciji u BiH

    Ronald Džonson korak bliže ambasadorskoj funkciji u BiH

    Odbor za spoljne poslove Senata Sjedinjenih Američkih Država objavio je izvještaj, odnosno potvrdu o stručnoj osposobljenosti Ronalda DŽonsona, kandidata za ambasadora SAD u BiH.

    Odbor je zaključio da DŽonson, zahvaljujući bogatom vojnom i međunarodnom iskustvu te dokazanim liderskim i diplomatskim sposobnostima, ispunjava sve uslove za obavljanje dužnosti ambasadora SAD u BiH, prenosi Avaz.

    U izvještaju se navodi da je DŽonson istaknuti vojni lider, stručnjak za međunarodnu bezbjednost i strateški savjetnik sa više od četiri decenije profesionalnog iskustva.

    Ambasadorska preporuka

    DŽonson je penzionisan u činu brigadnog generala nakon službe u Marinskom korpusu SAD, gdje je bio angažovan od 1975. do 2010. godine. Tokom vojne karijere služio je na Bliskom istoku, u Evropi, na Karibima i u Centralnoj Aziji te učestvovao u operacijama “Pustinjski štit”, “Pustinjska oluja” i “Iračka sloboda”. Predvodio je i krizne operacije, uključujući evakuaciju američkih državljana iz Bejruta.

    U dokumentu se ističe i njegov doprinos jačanju međunarodne vojne saradnje kroz angažman u misijama Ujedinjenih nacija u Libanu i na Sinaju, kao i komandovanje 24. ekspedicionom jedinicom Marinskog korpusa, jednom od elitnih američkih vojnih formacija za brzo djelovanje.

    Nakon penzionisanja 2010. godine osnovao je konsultantsku kompaniju Mares Associates LLC, specijalizovanu za međunarodnu bezbjednosnu saradnju, modernizaciju odbrane i strateško savjetovanje.

    DŽonson je diplomirao menadžment na Frenklin Pirs koledžu, a završio je i više programa vojnog usavršavanja.

  • Tužilaštvo BiH preuzima predmet protiv Poljaka osumnjičenog za vandalizam u Međugorju

    Tužilaštvo BiH preuzima predmet protiv Poljaka osumnjičenog za vandalizam u Međugorju

    Tužilaštvo BiH preuzeće predmet protiv poljskog državljanina osumnjičenog za vandalske napade u Međugorju i biće zatraženo da mu se odredi pritvor.

    – Mi preuzimamo predmet. Ujutro ga dovode nama i ide prijedlog za pritvor – rečeno je iz Tužilaštva BiH za portal Avaza.

    Kako su naveli, osumnjičeni se tereti za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata.

    Za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Avaz piše da je uhapšen 31-godišnji Bartolomej Vlodzimjež Krakovjak koji se trenutno nalazi u pritvoru u Ljubuškom.

    Sumnjiči se da je u Međugorju polio crnom bojom kip Gospe na Podbrdu, oštetio manju statuu, zapalio spoljni oltar crkve Svetog Јakova, te ispisao uvredljive poruke na poljskom i engleskom jeziku.