Autor: INFO

  • Šta čeka domaćinstva koja troše više struje? Elektroprivreda priprema analizu

    Šta čeka domaćinstva koja troše više struje? Elektroprivreda priprema analizu

    Elektroprivreda Republike Srpske analiziraće potrošnju električne energije u domaćinstvima, nakon čega bi mogao biti predložen drugačiji obračun za potrošače koji prelaze određeni prag potrošnje. Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić poručio je da se eventualne promjene ne očekuju prije marta naredne godine, dok se energetski sektor suočava sa rastom troškova proizvodnje i problemima u radu termoelektrana.

    Đokić je pojasnio da je direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović ranije ukazao na mogućnost uvođenja različitih cijena za domaćinstva koja troše veće količine struje, posebno u slučajevima kada se električna energija koristi za grijanje. Konkretan model još nije utvrđen, a prvo je potrebno analizirati potrošnju domaćinstava, pišu Nezavisne.

    „Ako bi Republika Srpska imala istu cijenu električne energije kao Federacija BiH, prihodi Elektroprivrede Republike Srpske bili bi veći za 120 miliona KM“, rekao je Đokić.

    Prema njegovim procjenama, kada bi cijena struje u Srpskoj bila na nivou cijene u Srbiji, prihodi Elektroprivrede bili bi veći za 250 miliona KM, dok bi izjednačavanje sa cijenom u Hrvatskoj donijelo dodatnih 500 miliona KM.

    Ministar je upozorio da se termoelektrane u Republici Srpskoj suočavaju sa ozbiljnim finansijskim izazovima zbog visokih troškova proizvodnje i niske prodajne cijene električne energije.

    „Interes Republike Srpske nije da ugasimo naše termoelektrane, već da one postoje i rade“, naglasio je Đokić, ističući da je očuvanje domaćih proizvodnih kapaciteta važno za stabilnost energetskog sistema.

    Govoreći o proizvodnji i izvozu električne energije, naveo je da Srpska može ostvarivati viškove u godinama sa povoljnim hidrološkim prilikama, dok su u sušnim periodima mogućnosti proizvodnje ograničene. Kada termoelektrane i hidroelektrane rade optimalno, mogu proizvesti oko 35 odsto više električne energije nego što je potrebno domaćinstvima i privredi.

    Đokić je najavio i nastavak aktivnosti na konsolidaciji rada dvije termoelektrane, uz očekivanje da će povoljnije hidrološke prilike olakšati proizvodnju.

    Kao važne dugoročne projekte naveo je hidroelektrane „Dabar“ i „Bistrica“, koje su u završnim fazama izgradnje. Prva hidroelektrana „Bistrica“, instalisane snage 36 megavata, trebalo bi da bude završena u prvoj polovini naredne godine, dok se priključenje hidroelektrane „Dabar“, instalisane snage 159 megavata, na mrežu očekuje 2028. godine.

    Prema Đokićevim riječima, ovi projekti trebalo bi da doprinesu stabilnosti i većoj proizvodnji električne energije u Republici Srpskoj.

    Ipak, za domaćinstva ostaje otvoreno pitanje na koji način bi eventualni novi tarifni model bio primijenjen, koliki bi bio prag potrošnje i koliko bi iznosila viša cijena. Konačna odluka zavisiće od rezultata analize i daljih postupaka nadležnih institucija.

  • EU strahuje da će ostati po strani, traži mjesto za pregovaračkim stolom

    EU strahuje da će ostati po strani, traži mjesto za pregovaračkim stolom

    Evropska unija razmatra mogućnost imenovanja posebnog predstavnika koji bi u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini zastupao interese svih država članica. U Briselu raste zabrinutost zbog mogućnosti da Evropa ostane po strani u razgovorima Vašingtona i Moskve, zbog čega se razmatraju imena potencijalnih pregovarača.

    Pitanje je postalo aktuelnije nakon što se američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof 21. oktobra sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Evropski zvaničnici smatraju da je neposredna komunikacija sa ruskim liderom važna za budućnost pregovora, ali konačna odluka o tome ko bi mogao da predstavlja EU još nije donesena, piše BL Portal.

    Među kandidatima koji se pominju je predsjednik Finske Aleksandar Stub. Njegove prednosti, prema navodima medija, uključuju dugogodišnje diplomatske odnose Finske i Rusije, kao i lično poznanstvo sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

    Drugo ime u opticaju je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta. Prema riječima jednog evropskog diplomate na koje se pozivaju mediji, Košta bi mogao efikasnije da zastupa zajedničke interese Unije od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

    U Briselu se, prema tim navodima, traži osoba koja bi mogla da nastupa u ime svih država članica, a ne samo pojedinih zemalja ili političkih grupacija unutar EU. Imenovanje zajedničkog predstavnika moglo bi da omogući evropskim državama neposrednije učešće u diplomatskim naporima za rješavanje sukoba.

    Diplomatske aktivnosti intenzivirane su prethodnih dana. U Oslu je 20. oktobra održan sastanak ukrajinske delegacije sa Vitkofom, kojem su, putem video-veze, prisustvovali i Džared Kušner, zet američkog predsjednika, norveški premijer Jonas Gar Stere i finski predsjednik Aleksandar Stub.

    Vitkof je nakon toga otputovao u Rusiju, gdje je dan kasnije razgovarao sa Putinom u Sankt Peterburgu. Susret, koji je trajao oko tri sata, bio je prvenstveno posvećen mogućnostima rješavanja sukoba u Ukrajini.

    Za sada nije poznato kada bi EU mogla da donese odluku o imenovanju pregovarača niti ko bi na kraju dobio mandat da predstavlja zajedničke interese evropskih država u razgovorima o budućnosti Ukrajine.

  • Zašto Banjalučani i dalje koriste telefon za volanom

    Zašto Banjalučani i dalje koriste telefon za volanom

    Uprkos novčanoj kazni od 200 KM, korišćenje mobilnih telefona tokom vožnje i dalje je čest prekršaj na ulicama Banjaluke. Stručnjaci upozoravaju da povećanje kazni samo po sebi nije dovoljno, jer vozače od kršenja propisa često više odvraća vjerovatnoća da će biti otkriveni nego visina sankcije.

    Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ističu da je problem dodatno izražen zbog navike da se na poruke odgovara odmah, čak i kada je osoba za volanom. Vozači tako potcjenjuju rizik i zaboravljaju da upravljanje vozilom zahtijeva stalnu pažnju, piše BL Portal.

    Posebno opasno je kucanje poruka, jer vozač istovremeno skreće pogled sa puta, koristi ruke za upravljanje telefonom i mentalno se usredsređuje na sadržaj poruke. Time su narušene vizuelna, manuelna i kognitivna komponenta vožnje, upozoravaju iz Agencije.

    „U bezbjednosti saobraćaja presudno nije samo koliko kazna iznosi, već koliko je vjerovatno da će vozač biti otkriven i kažnjen, koliko brzo slijedi sankcija i da li vozač razumije rizik kojem izlaže sebe i druge“, navode iz ove institucije.

    Da je riječ o širem problemu, pokazuje Evropski izvještaj o ometanju pažnje iz 2026. godine, prema kojem svega oko 15 odsto ispitanika u Evropi smatra vjerovatnim da će ih policija kontrolisati zbog korišćenja telefona tokom vožnje.

    Edukacija može doprinijeti promjeni navika, ali nije dovoljna bez dosljedne kontrole. Istraživanje sprovedeno u Švedskoj pokazalo je da edukativne mjere utiču na ponašanje vozača u 30 do 50 odsto slučajeva. Ipak, stečeno znanje ne mora dovesti do promjene ako vozači vjeruju da mogu nastaviti s prekršajima bez posljedica.

    Među rizičnim grupama posebno se izdvajaju mladi i vozači početnici, zbog nedostatka iskustva i sklonosti da istovremeno obavljaju više aktivnosti. Riziku su izloženi i oni koji često koriste telefon zbog poslovnih obaveza, profesionalni vozači pod pritiskom rokova, ali i osobe koje precjenjuju svoje sposobnosti i smatraju da je korišćenje telefona bezbjedno ako dobro poznaju put ili voze sporije.

    Kao jedan od načina za efikasnije suzbijanje prekršaja iz Agencije ističu primjenu savremenih tehnologija. Posebno su pohvaljene aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na povećanju broja kamera koje mogu automatski da identifikuju korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje.

    Trajnije rezultate, prema njihovoj ocjeni, moguće je postići kombinacijom odvraćajućih kazni, redovnih i nepredvidivih kontrola te dugoročne promjene saobraćajne kulture.

    Vozačima se zato upućuje jednostavan savjet: poruke treba čitati i na njih odgovarati tek nakon što se vozilo bezbjedno zaustavi na mjestu na kojem je to dozvoljeno.

  • Ilegalni duvan čini više od četvrtine potrošnje u BiH, iskustva svijeta upozoravaju na rizike

    Ilegalni duvan čini više od četvrtine potrošnje u BiH, iskustva svijeta upozoravaju na rizike

    Ilegalno tržište duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini bilježi pad, ali i dalje predstavlja ozbiljan problem za javne finansije. Prema istraživanju IPSOS-a, udio neoporezovanih duvanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji smanjen je sa 33 odsto u 2025. na 26 odsto u 2026. godini, dok se godišnji gubitak budžetskih prihoda procjenjuje na oko 419 miliona KM.

    Iako rezultati ukazuju na napredak u suzbijanju ilegalne trgovine, više od četvrtine ukupne potrošnje duvanskih proizvoda i dalje dolazi iz neoporezovanih izvora. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se crno tržište teško suzbija kada se jednom uspostave stabilni kanali krijumčarenja i distribucije, pišu Nezavisne.

    Prema dostupnim podacima, ilegalne cigarete čine oko tri odsto ukupne potrošnje cigareta u BiH. Mnogo veći izazov predstavlja rezani duvan, koji se najčešće prodaje na pijacama, ali i putem neformalnih prodajnih mreža, društvenih mreža i internet-platformi.

    Problem nije ograničen samo na domaće tržište. Izvještaj konsultantske kuće Oxford Economics, objavljen u septembru ove godine, analizirao je ilegalnu trgovinu cigaretama u devet država, među kojima su Francuska, Brazil, Australija i Ukrajina. Procjene pokazuju da oko 13 odsto cigareta koje se konzumiraju širom svijeta potiče iz ilegalnih izvora, što predstavlja približno 370 milijardi cigareta godišnje.

    Jedan od ključnih faktora koji utiču na širenje crnog tržišta jeste razlika u cijeni legalnih i ilegalnih proizvoda. U analiziranim zemljama legalne cigarete bile su između 1,5 i 3,5 puta skuplje od ilegalnih, dok su porezi u prosjeku činili oko 77 odsto maloprodajne cijene legalnih cigareta.

    Istraživanje ukazuje na povezanost rasta cijena legalnih cigareta i povećanja udjela ilegalnog tržišta. Ipak, sama korelacija ne dokazuje da je poresko opterećenje jedini uzrok širenja nelegalne trgovine. Na njenu rasprostranjenost utiču i organizovani kriminal, korupcija, efikasnost policije i drugih nadležnih institucija, geografski položaj te spremnost potrošača da kupuju proizvode nepoznatog porijekla.

    Primjeri Francuske i Nizozemske pokazuju koliko problem može postati izražen. U Francuskoj je tokom 2025. godine 54 odsto konzumiranih cigareta bilo bez plaćene domaće akcize, dok je u Nizozemskoj udio takvih cigareta porastao sa šest odsto u 2015. na 45 odsto u 2025. godini.

    Izvještaj Oxford Economicsa ukazuje i na značaj stabilne poreske politike. Iskustva Brazila i Malezije pokazuju da su periodi stabilnijih akciza bili povezani sa smanjenjem udjela ilegalnog tržišta nakon prethodnog rasta. Međutim, poreska politika sama po sebi ne može riješiti problem bez efikasnog nadzora i suzbijanja krijumčarskih mreža.

    Posebno upozorenje odnosi se na činjenicu da se ilegalni kanali distribucije vremenom učvršćuju, zbog čega njihovo razbijanje postaje sve složenije i skuplje. Prema izvještaju, nakon što se crno tržište duboko ukorijeni, povratak na raniji nivo može zahtijevati i do osam godina intenzivnih mjera.

    Za BiH to znači da dosadašnji pad ilegalne potrošnje ne uklanja potrebu za daljim djelovanjem. Gubitak procijenjenih 419 miliona KM godišnje ukazuje na obim finansijskih posljedica, dok suzbijanje nelegalne prodaje zahtijeva koordinaciju poreskih organa, policije, pravosuđa i drugih institucija, uz istovremeno praćenje načina na koje se ilegalni proizvodi plasiraju na tržište.

  • Gotovo 20.000 državljana Srbije prijavljeno za glasanje u BiH, najviše do sada

    Gotovo 20.000 državljana Srbije prijavljeno za glasanje u BiH, najviše do sada

    Državljani Srbije koji žive u Bosni i Hercegovini moći će u nedjelju, 25. oktobra, da glasaju na parlamentarnim izborima u Srbiji, a najveći broj prijavljenih birača nalazi se u Republici Srpskoj. Za glasanje u BiH prijavljeno je nešto manje od 20.000 građana, što je dosad najveći broj, potvrdio je generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić.

    Na teritoriji BiH biće otvoreno 27 biračkih mjesta, a više od 90 odsto prijavljenih birača nalazi se u Republici Srpskoj, rekao je Vujić gostujući u Jutarnjem programu, prenosi RTRS.

    U Banjaluci će biti otvorena tri biračka mjesta: u Generalnom konzulatu Srbije, centralnoj zgradi kompanije M u Ulici Vuka Karadžića i TK centru M, u blizini parka „Mladen Stojanović“.

    Vujić je pozvao građane da unaprijed provjere na kojem biračkom mjestu su raspoređeni, kako bi izbjegli čekanje i dolazak na pogrešnu lokaciju. Provjera se može obaviti putem internet stranice Republičke izborne komisije Srbije, unosom jedinstvenog matičnog broja i broja ličnog dokumenta.

    Pravo glasa imaju državljani Srbije koji ispunjavaju uslove za upis u birački spisak, uključujući prijavljeno prebivalište u Srbiji i odobrenu prijavu za glasanje u inostranstvu. Rok za prijavu istekao je 3. oktobra.

    Na dan izbora birači moraju ponijeti važeću ličnu kartu ili pasoš Srbije. Na glasačkom listiću biće 18 izbornih lista, a birači glasaju zaokruživanjem broja ispred liste koju podržavaju.

    Biračka mjesta biće otvorena od 7.00 do 20.00 časova. Građani koji se u trenutku zatvaranja budu nalazili na biračkom mjestu moći će da glasaju i nakon 20.00 časova.

    Na biračkim mjestima biće istaknuta uputstva za glasanje, a članovi biračkih odbora pružaće tehničku pomoć i informacije biračima.

  • Tramp: Kraj rata u Ukrajini možda je bliži nego ikada

    Tramp: Kraj rata u Ukrajini možda je bliži nego ikada

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao biti bliži kraju nego u bilo kojem prethodnom trenutku, ističući da Vašington i Moskva nastavljaju kontakte u potrazi za rješenjem sukoba.

    Tramp je u Bijeloj kući govorio i o oslobađanju američkog državljanina Stivena Habarda, navodeći da je taj slučaj riješen zahvaljujući direktnoj komunikaciji s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    „Pitao sam da li mogu da puste Stivena Habarda i on je sada na putu kući. Zauzvrat nisam dao ništa“, rekao je Tramp, prenosi RTV BN.

    Govoreći o mogućnosti okončanja rata, američki predsjednik ponovio je da vjeruje kako se približava rješenje sukoba.

    „Kraj rata u Ukrajini je sve bliži, možda bliži nego ikada do sada“, poručio je Tramp.

    On je istakao da ne želi da potezima koji bi mogli izazvati nove tenzije ugrozi diplomatske napore. Osvrnuo se i na izjave američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, koji je nakon susreta s Putinom govorio pozitivno o ruskom lideru, navodeći da takve ocjene treba posmatrati u kontekstu konkretnog humanitarnog slučaja.

    U međuvremenu, Putin je razgovarao s Vitkofom u Sankt Peterburgu o mogućnostima rješavanja ukrajinskog sukoba, ulozi Sjedinjenih Američkih Država i ekonomskoj saradnji dvije zemlje.

    Iako Tramp govori o približavanju dogovora, njegova izjava sama po sebi ne znači da je postignut konkretan sporazum o prekidu rata. Dalji tok pregovora zavisiće od dogovora Moskve i Kijeva, kao i od uslova pod kojima bi eventualno primirje ili mirovno rješenje mogli biti postignuti.

  • Vučić: Zapad mi nikada neće oprostiti borbu za Srbiju

    Vučić: Zapad mi nikada neće oprostiti borbu za Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da vjeruje da mu zapadne zemlje neće oprostiti političku borbu koju vodi, tvrdeći da pojedini međunarodni centri moći žele da promijene pravac srpske politike. Govoreći o predstojećim izborima, optužio je političke protivnike koje naziva blokaderima da žele da nanesu štetu državi.

    Gostujući u emisiji „Prva tema“ na televiziji Prva, Vučić je govorio o predizbornoj kampanji, odnosima sa inostranstvom i političkim pritiscima za koje tvrdi da su usmjereni prema Srbiji.

    „Taj protivnik nisu nikakva djeca, nikakvi studenti, već moćne velike sile koje su željele da sruše Srbiju i koje su to djelimično uspijevale u prethodne dvije godine“, rekao je Vučić, prenosi B92.

    Govoreći o odnosima sa zapadnim državama, Vučić je ocijenio da im smeta saradnja Srbije sa Rusijom i Kinom, kao i nastojanje Beograda da održava veze sa različitim međunarodnim partnerima. Tvrdi da dio stranih aktera želi političko rukovodstvo koje bi prihvatalo njihove zahtjeve.

    Istakao je da mu je očuvanje države važnije od ostanka na vlasti, navodeći da je tokom političke karijere donosio odluke uprkos upozorenjima saradnika da bi zbog njih mogao snositi ozbiljne posljedice.

    „Ja sam svoj život posvetio ovoj zemlji i meni je mnogo važnije od ostanka na vlasti da sačuvam svoju zemlju“, poručio je Vučić.

    Osvrćući se na rezultate vlasti, govorio je o izgradnji autoputeva i željezničke infrastrukture, zaposlenosti i ekonomskim pokazateljima. Kao jedan od primjera naveo je Niš, za koji tvrdi da danas ima 21.000 više formalno zaposlenih nego 2012. godine, uprkos smanjenju broja stanovnika.

    Vučić je ponovio da će prihvatiti izborni rezultat, bez obzira na ishod glasanja, ističući da smatra da je tokom kampanje učinio sve kako bi građanima predstavio svoju politiku i upozorio ih na, kako tvrdi, pritiske na Srbiju.

    Predstojeći izbori u Srbiji zakazani su za 25. oktobar, a Vučić je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.

  • Italijanska policija pred novim izazovom: Protesti bez vođa i jasne organizacije

    Italijanska policija pred novim izazovom: Protesti bez vođa i jasne organizacije

    Italijanske bezbjednosne službe suočavaju se s problemom organizovanja i predviđanja novih protesta, jer se demonstracije sve češće šire putem društvenih mreža, bez jasno prepoznatljivih vođa i jedinstvene organizacione strukture. Istražitelji pokušavaju da utvrde ko je pokrenuo posljednji talas okupljanja i na koji način su pozivi na proteste stigli do velikog broja mladih ljudi.

    Prema pisanju ATV-a, italijanske vlasti analiziraju digitalne tragove prvobitnog letka kojim su mladi pozvani na ulične akcije. Posebnu pažnju privukla je sličnost njegovog grafičkog izgleda s materijalima korišćenim tokom nedavnih mobilizacija u Francuskoj.

    Istražitelji razmatraju mogućnost da su društvene mreže i njihovi algoritmi doprinijeli brzom širenju poziva, a provjerava se i da li je bilo spoljnog uticaja. Zasad, međutim, nema potvrđenih dokaza koji bi ukazali na konkretnog organizatora ili jedinstveni centar iz kojeg su protesti koordinisani.

    Italijanski mediji ukazuju na vremenski slijed događaja u Francuskoj, Albaniji i Italiji, ali ostaje nejasno da li su okupljanja u tim zemljama zaista povezana. Nadležni pokušavaju da identifikuju prve naloge i poruke koje su pokrenule mobilizaciju, kao i korisnike koji su sadržaj dalje širili.

    Na terenu je slika neujednačena. U Torinu je aktivistički pokret Askatasuna pokušao da preuzme vodeću ulogu, dok su se pojedine postojeće grupe u drugim gradovima distancirale od protesta. U Rimu su zabilježene veze s krugovima koji su se ranije protivili obaveznoj vakcinaciji, a na drugim mjestima pojavili su se elementi povezani s pokretom Žutih prsluka.

    U Milanu, Bergamu, Breši i Veroni, gdje su sukobi bili posebno intenzivni, među učesnicima je bio značajan broj mladih migrantskog porijekla. Ipak, ni na tim lokacijama nije utvrđeno postojanje jedinstvenog političkog programa koji bi objedinio demonstrante.

    Probleme je otvorio i način raspoređivanja policijskih snaga. Bez unaprijed najavljenih okupljanja i pouzdanih sagovornika među demonstrantima, službe su morale da pokriju veći broj potencijalnih lokacija. Takav pristup omogućio je šire prisustvo policije, ali je istovremeno doveo do rasipanja raspoloživih resursa u trenucima kada su pojedini sukobi eskalirali.

    Italijanske vlasti sada nastoje da unaprijede preventivne mjere i otkriju kako se protesti organizuju prije nego što ponovo prerastu u nasilje. Identifikovanje autora i prvobitnih distributera letka moglo bi pomoći u razumijevanju načina mobilizacije, ali za sada nije poznato gdje bi se naredna okupljanja mogla dogoditi niti ko bi mogao stajati iza njih.

  • Vens nakon poraza Orbana: Neću više podržavati strane kandidate

    Vens nakon poraza Orbana: Neću više podržavati strane kandidate

    Američki potpredsjednik Džej Di Vens poručio je da ubuduće neće podržavati strane kandidate na izborima, osvrćući se na neuspjeh podrške koju je ranije ove godine pružio mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Istovremeno je ponovio da ne namjerava javno podržati izraelskog premijera Benjamina Netanjahua uoči predstojećih izbora u Izraelu.

    Vens je ovu poruku iznio u srijedu, tokom razgovora s novinarima u Sinsinatiju, u američkoj saveznoj državi Ohajo. Na pitanje o tome da li će podržati Netanjahua, odgovorio je da nema namjeru ni da ga napada ni da stane iza njegove kandidature.

    „Ne napadam Bibija Netanjahua. Ne podržavam Bibija Netanjahua. Podržao sam jednog stranog kandidata na izborima u cijelom svom životu i, prije svega, to nije prošlo baš najbolje, koliko god da se divim premijeru Orbanu“, rekao je Vens, prenosi Klix.ba.

    Američki potpredsjednik je u aprilu boravio u Mađarskoj kako bi pružio podršku Orbanu tokom predizborne kampanje. Međutim, mađarski premijer izgubio je izbore, čime njegova dugogodišnja politička dominacija nije nastavljena.

    Vens je naglasio da je trenutno usmjeren na političku borbu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se 3. novembra održavaju izbori za Kongres.

    „Nalazimo se usred američkog izbornog ciklusa i veoma sam fokusiran na to da kandidati budu izabrani u Sjedinjenim Američkim Državama“, naveo je on.

    Za razliku od Vensa, američki predsjednik Donald Tramp javno je podržao Netanjahua, poručivši da stoji iza izraelskog premijera uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 27. oktobar.

    Vens je ocijenio da odluka o podršci izraelskom lideru pripada Trampu, ističući da će predsjednik sam odlučiti kome će pružiti podršku. Svoj stav obrazložio je time da se želi usredsrediti na američku unutrašnju politiku, a ne uključivati u izborne procese drugih država.

    Njegova odluka dolazi nakon što je ranije ove sedmice već odbio da se izjasni u korist Netanjahua, uprkos Trampovoj javnoj podršci izraelskom premijeru.

  • Tramp tvrdi da SAD ne pregovaraju sa Iranom, moguća nova vojna operacija

    Tramp tvrdi da SAD ne pregovaraju sa Iranom, moguća nova vojna operacija

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Vašington ne pregovara sa Iranom i poručio da bi se u vezi sa sukobom moglo dogoditi nešto značajno u veoma kratkom roku. Njegova izjava dolazi nakon izvještaja da SAD i Izrael razrađuju planove za nove napade na iranske ciljeve.

    „Ne pregovaramo sa Iranom. Nešto će se, na ovaj ili onaj način, desiti prilično brzo. Čini se da većina ljudi misli da će to biti nakon izbora“, rekao je Tramp novinaru prije ukrcavanja u avion „Er fors jedan“ u vojnoj bazi Endruz, prenosi ATV.

    Prema pisanju „Njujork tajmsa“, američki i izraelski zvaničnici razmatraju novu vojnu akciju protiv Irana, koja bi mogla uslijediti nakon izbora za Kongres SAD, zakazanih za 3. novembar. List se pozvao na američke zvaničnike i druge izvore upoznate sa planovima.

    Kako se navodi u izvještaju, dvije zemlje pojačale su vojne vježbe uoči moguće „kratke, ali intenzivne operacije“. Među aktivnostima se pominju i preleti iznad Iraka, zapadnog susjeda Irana, tokom kojih se simuliraju manevari za izvođenje napada.

    Moguće mete, prema navodima izvora koje citira američki list, uključuju iranska energetska postrojenja, nuklearne objekte, kao i skladišta raketa i dronova. Zvaničnici smatraju da bi snažniji napadi mogli dodatno pogoditi iransku ekonomiju i izvršiti pritisak na Teheran da napravi ustupke u diplomatskim pregovorima.

    Ipak, odluka o vojnoj akciji još nije izvjesna. U izvještaju „Njujork tajmsa“ navodi se da postoji mala mogućnost da Tramp odobri napade već tokom ovog mjeseca, ali i da bi na kraju mogao odustati od bilo kakve nove vojne operacije protiv Irana.