VRBAS Media

Autor: INFO

  • Da li je vozačka dozvola iz BiH priznata u inostranstvu? Evo gdje važi i kada

    Da li je vozačka dozvola iz BiH priznata u inostranstvu? Evo gdje važi i kada

    Vozačke dozvole B kategorije izdate u BiH priznate su u zemljama koje primjenjuju Bečku konvenciju ili imaju zajednički sporazum sa BiH o uzajamnom priznavanju.

    Položili ste vozački ispit za B kategoriju. Nakon nekog vremena odlučite da putujete van granica BiH, ali da li ste se nekada zapitali u kojim zemljama možete se možete slobodno kretati sa vozačkom dozvolim iz BiH.

    Iz Ministarstva komunikacija i transport BiH kažu da BiH nema zvaničan spisak država koje priznaju vozačku dozvolu B kategorije izdatu u Bosni i Hercegovini.

    “Vozačka dozvola B kategorije izdata u Bosni i Hercegovini u pravilu priznaje u državama koje primjenjuju Bečku konvenciju o drumskom saobraćaju ili sa Bosnom i Hercegovinom imaju zaključen odgovarajući bilateralni sporazum. Međutim, uslovi i obim njenog korištenja (trajanje važenja tokom privremenog boravka, obaveza zamjene nakon sticanja prebivališta, potreba posjedovanja međunarodne vozačke dozvole i dr.) uređeni su propisima države u kojoj se vozačka dozvola koristi, zbog čega se prije putovanja preporučuje provjera važećih propisa te države”, kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Kada je potrebna međunarodna dozvola?

    Međunarodna vozačka dozvola (MVD) predstavlja dokument koji služi kao prevod nacionalne dozvole i koristi se u zemljama koje je zahtijevaju. Ipak, vozači sa dozvolim iz BiH mogu za vrijeme privremenog boravka u pojedinim zemljama koristiti važeću BiH dozvolu, bez obaveze posjedovanja međunarodne.

    “Vozačke dozvole iz BiH važiće u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”

    Prema informacijama Ministarstva komunikacija i transporta BiH, bez međunarodne dozvole možete voziti u Njemačkoj (do 185 dana, bez obzira na to da li je vozilo registrovano u BiH ili Njemačkoj), Turskoj (do šest mjeseci od dana ulaska u zemlju), Švajcarskoj, Danskoj i Mađarskoj (ako su podaci na vozačkoj dozvoli ispisani latinicom), Bugarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Crnoj Gori, Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske (Engleska, Vels i Škotska), Irskoj i Srbiji.

    U Švedskoj je to moguće pod uslovom da vozačka nije istekla, da odgovara obrascu propisanom Bečkom konvencijom o drumskom saobraćaju i da su podaci navedeni na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku, dok se u Holandiji vozačka dozvola može koristiti do 185 dana, pod uslovom da su kategorije vozila označene u skladu sa Bečkom konvencijom.

    Zamjena dozvola bez polaganja

    Sa druge strane u ukoliko vam je neophodno da zamijenite dozvolu, moguće je to uraditi i bez ponavljanja vozačkog ispita, ali samo u pojedinim zemljama i određenim uslovima.

    “BiH je, radi olakšavanja postupka zamjene vozačkih dozvola, zaključila bilateralne sporazume o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola sa sljedećim državama:

    1.Savezna Republika Njemačka-Zajednička izjava o namjeri između Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture Savezne Republike Njemačke i Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine o postupku zamjene vozačkih dozvola, potpisana 27.01.2015. godine (njemačka strana) i 10.02.2015. godine (bh.strana), objavljena u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 1/15.

    2.Republika Sjeverna Makedonija-Sporazum između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Sjeverne Makedonije o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, potpisan 13.09.2017. godine, objavljen u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 2/18.

    3.Republika Turska-Sporazum između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, potpisan 16.03.2021. godine, objavljen u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 10/21.

    4.Republika Italija-Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Italije o uzajamnom priznavanju vozačkih dozvola, objavljen u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 9/24. Sporazum se primjenjuje od dana njegovog stupanja na snagu, u skladu s njegovim odredbama”, navode iz ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Važno je napomenuti da pojedine zemlje omogućavaju zamjenu vozačke dozvole BiH za određene kategorije vozila iako sa BiH nemaju poseban sporazum o zamjeni vozačkih dozvola. To su, između ostalih, Austrija, Francuska, Danska i Australija.

  • NIS podnio zahtjev OFAK-u za novu licencu za nastavak rada

    NIS podnio zahtjev OFAK-u za novu licencu za nastavak rada

    Naftna industrija Srbije podnijela je danas Kancelariji za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD zahtjev za novu operativnu licencu, javio je RTS.
    Postojeća licenca OFAK-a koja omogućava rad NIS-u ističe 31. jula.

    Američka administracija je ranije produžila i licencu koja omogućava pregovore mađarskoj kompaniji MOL sa ruskom kompanijom Gaspromnjeft o prodaji većinskog ruskog udjela u NIS-u. Ta dozvola, takođe, ističe 31. jula.

    Sjedinjene Američke Države su 9. oktobra prošle godine uvele sankcije NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.

  • Otisak prsta, skeneri i dvostruko brojanje: Evo kako će izgledati glasanje na izborima

    Otisak prsta, skeneri i dvostruko brojanje: Evo kako će izgledati glasanje na izborima

    Građani Bosne i Hercegovine će na predstojećim Opštim izborima prvi put glasati uz primjenu biometrijske identifikacije i elektronskog skeniranja glasačkih listića. Ipak, uprkos uvođenju savremene tehnologije, ručno brojanje glasova neće biti ukinuto, već će ostati kao dodatna kontrola izbornog procesa.

    Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović poručuje da nema razloga za bojazan da će glasanje biti komplikovanije nego ranije. Kako ističe, za birače će procedura biti gotovo identična dosadašnjoj, uz nekoliko novih koraka koji bi trebalo da dodatno zaštite regularnost izbora.

    Po dolasku na biračko mjesto građani će, kao i do sada, morati pokazati važeći identifikacioni dokument – ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Nakon provjere identiteta slijedi nova faza, odnosno potvrda identiteta putem uređaja koji očitava otisak prsta.

    Prema riječima Arnautovića, cilj ove novine jeste da se spriječi svaka mogućnost da pravo glasa iskoristi neko ko nije upisan u birački spisak ili glasa u tuđe ime.

    Jedna od promjena odnosi se i na evidentiranje birača. Umjesto potpisivanja izvoda iz Centralnog biračkog spiska, uređaj će nakon uspješne identifikacije odštampati potvrdu koju će birač potpisati. Ti potpisani slipovi biće odloženi u posebnu kutiju i koristiće se prilikom utvrđivanja izlaznosti.

    Nakon završene identifikacije birači će preuzeti glasačke listiće za nivoe vlasti na kojima imaju pravo da glasaju.

    Listići za izbor članova Predsjedništva BiH, kao i predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, neće se razlikovati od onih korištenih na prethodnim izborima. Birači će i dalje zaokruživanjem označavati kandidata kojem daju podršku.

    Najveće izmjene odnose se na glasačke listiće koji se koriste u proporcionalnom izbornom sistemu, odnosno za izbor poslanika i zastupnika u zakonodavnim tijelima. Njihov izgled prilagođen je radu skenera koji će evidentirati svaki glas.

    Prilikom glasanja birač će najprije morati označiti politički subjekt kojem daje podršku. Tek nakon toga, ukoliko želi, moći će dati preferencijalne glasove kandidatima sa te liste. Maksimalno će biti moguće označiti tri kandidata.

    Arnautović upozorava da će listić biti nevažeći ukoliko birač označi samo brojeve kandidata, a ne i politički subjekt, jer su brojevi kandidata isti na svim listama i bez prethodno označene stranke nije moguće utvrditi kojoj kandidatskoj listi pripadaju.

    Ističe da davanje preferencijalnih glasova nije obavezno i da će birači koji to ne žele moći jednostavno označiti samo političku stranku ili koaliciju za koju glasaju.

    Kako bi se građani lakše upoznali sa novim pravilima, Centralna izborna komisija pripremila je opsežan program edukacije uz podršku Misije OEBS-a u BiH i Savjeta Evrope. Planirani su promotivni spotovi, video-uputstva, tutorijali i druge informativne aktivnosti, a u kampanju će biti uključen i Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

    Paralelno će biti organizovana i obuka izbornih organa. Komisija je već imenovala 150 instruktora koji će obučavati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, nakon čega će oni znanje prenositi ostalim članovima biračkih odbora.

    Prva isporuka uređaja za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića očekuje se sredinom avgusta. Ti uređaji koristiće se za praktične obuke prije nego što budu raspoređeni na biračka mjesta za izbore zakazane za 4. oktobar.

    Nakon popunjavanja glasačkih listića birač će ih, uz korištenje posebne zaštitne fascikle koja osigurava tajnost glasanja, pojedinačno ubacivati u skener. Uređaj će registrovati glas i napraviti digitalni zapis svakog listića.

    Na taj način biće onemogućene naknadne izmjene glasačkih listića, jer će njihov sadržaj biti elektronski evidentiran odmah nakon glasanja.

    Tokom cijelog izbornog dana skeneri će raditi bez internet veze. Tek nakon zatvaranja biračkih mjesta uređaji će odštampati rezultate, koje će potpisati članovi biračkog odbora. Nakon toga će biti uspostavljena internet veza i podaci poslati u Glavni centar za brojanje u Sarajevu.

    Elektronsko brojanje neće biti jedini način utvrđivanja rezultata. Birački odbori će potom ručno prebrojati sve glasačke listiće i sačiniti zapisnike koji će biti dostavljeni nadležnim izbornim komisijama.

    U slučaju razlika između elektronskog i ručnog brojanja, Centralna izborna komisija razmatraće svaki slučaj pojedinačno i odlučivati u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Posebna pažnja biće posvećena biračkim mjestima na kojima se utvrde zakonom propisana odstupanja, uključujući razliku od dva odsto ili više između broja birača koji su glasali i broja glasačkih listića.

    Predviđene su i mjere za slučaj tehničkih problema. Skeneri će imati baterije dovoljnog kapaciteta za rad tokom cijelog izbornog dana, a u slučaju kvara biće moguće izvršiti popravku ili zamjenu uređaja. Ako uređaj ipak ne bude mogao funkcionisati, glasovi će biti obrađeni ručno.

    Na svakom biračkom mjestu biće angažovan poseban tehnički operater koji neće biti član biračkog odbora, već će biti zadužen za instalaciju, nadzor rada uređaja i otklanjanje eventualnih tehničkih problema. Dodatnu podršku pružaće regionalni mobilni timovi.

    Planirano je da skeneri budu raspoređeni na približno 5.300 redovnih biračkih mjesta širom Bosne i Hercegovine, dok će za pojedine posebne oblike glasanja, poput glasanja putem mobilnih timova ili nepotvrđenim glasačkim listićima, biti primijenjene posebne procedure.

    Arnautović smatra da će primjena novih tehnologija značajno unaprijediti integritet izbora. Biometrijska identifikacija trebalo bi da onemogući glasanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, kao i zloupotrebu tuđih identifikacionih dokumenata, dok će elektronsko skeniranje spriječiti naknadno dopisivanje glasova, izmjene glasačkih listića i druge oblike manipulacije.

    On je pozvao političke subjekte i organizacije koje prate izborni proces da građanima prenose tačne informacije i ne stvaraju nepotrebnu konfuziju. Nakon završetka izbora biće urađena detaljna analiza primjene novih tehnologija, na osnovu koje će biti procijenjeno da li će u narednim izbornim ciklusima biti potrebno uvesti i dodatna tehnička rješenja radi daljeg unapređenja izbornog procesa.

  • Rekordnih 8,5 milijardi KM u prometu nekretnina

    Rekordnih 8,5 milijardi KM u prometu nekretnina

    Ako je suditi prema prometu na tržištu nekretnina, inflacija i ekonomska neizvjesnost nisu usporile ulaganja u stanove, kuće i poslovne objekte. Naprotiv, kupovina nekretnina i dalje predstavlja jedan od najpoželjnijih načina ulaganja kapitala, a vrijednost zaključenih kupoprodajnih poslova iz godine u godinu raste.

    Podaci Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), pokazuju da je od početka 2017. godine do sredine 2026. godine kroz promet nekretnina realizovano više od 8,5 milijardi konvertibilnih maraka.

    Trend intenzivne trgovine nastavljen je i ove godine. Tokom prvih šest mjeseci evidentirano je 8.795 kupoprodajnih ugovora koji obuhvataju ukupno 18.517 nekretnina. U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj zaključenih poslova povećan je za približno deset odsto.

    Još izraženiji rast zabilježen je kada je riječ o vrijednosti tržišta. Ukupna ugovorena cijena nekretnina u prvoj polovini godine dostigla je 826,43 miliona KM, što predstavlja povećanje od čak 40,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći dio prometa, kao i ranijih godina, ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini.

    Među najskupljim pojedinačnim kupoprodajama izdvajaju se stan u banjalučkom naselju Nova Varoš, površine 166 kvadratnih metara, koji je prodat za 738.700 KM, te kuća u Starčevici, za koju je novi vlasnik izdvojio 1,5 miliona KM.

    Velike transakcije nisu zabilježene samo u stambenom sektoru. Poslovni objekti u Bijeljini i Doboju prodavani su za 13, odnosno 12 miliona KM, dok su cijene garaža i parking mjesta dostigle nivo koji je do prije nekoliko godina bio dovoljan za kupovinu manjeg stana. Tako je garaža u Doboju plaćena 60.000 KM, a parking mjesto u Banjaluci čak 73.523 KM.

    Sve češće se postavlja pitanje ko danas može priuštiti ovako skupe nekretnine. Prema riječima agenata za promet nekretnina, odgovor je jednostavan – kupuju oni koji raspolažu slobodnim kapitalom i žele da ga sačuvaju od inflacije.

    Agent za nekretnine Dragan Milanović smatra da građani sa viškom novca i dalje nekretnine vide kao najsigurniji oblik ulaganja. Umjesto investiranja na finansijskim tržištima ili u druge oblike imovine, kapital najčešće završava u stanovima, kućama i poslovnim prostorima.

    Kako navodi, nekretnine investitorima nude ono što je najvažnije – sigurnost, mogućnost relativno brze prodaje i dugoročni rast vrijednosti. Oni koji su kupovali prije nekoliko godina danas, ističe, raspolažu znatno vrednijom imovinom.

    Milanović objašnjava da rast cijena nije posljedica samo velike potražnje. Na poskupljenje utiču i skuplje građevinsko zemljište, rast cijene građevinskog materijala, veći troškovi komunalnih naknada i rente, ali i nedostatak radne snage nakon odlaska velikog broja građevinskih radnika u inostranstvo.

    Govoreći o strukturi kupaca, on navodi da su među najzastupljenijima građani iz manjih sredina koji nekretnine kupuju u većim gradovima poput Banjaluke, Bijeljine, Doboja, Prijedora, Trebinja i Sarajeva. Značajan dio kupaca čine i ljudi koji žive i rade u inostranstvu, a koji su promijenili navike. Umjesto gradnje porodičnih kuća u rodnim mjestima, sve češće ulažu u stanove u urbanim centrima, računajući na očuvanje vrijednosti kapitala ili buduću zaradu kroz prodaju i izdavanje. Treću grupu čine građani koji kupuju prvu nekretninu za rješavanje stambenog pitanja.

    Prema njegovim procjenama, nema pokazatelja koji bi u skorije vrijeme mogli dovesti do pada cijena nekretnina. Istovremeno, ne očekuje ni nagla poskupljenja, jer je kupovna moć stanovništva ograničena. Realniji scenario, kaže, jeste nastavak umjerenog rasta cijena od nekoliko procenata godišnje, što potvrđuju broj izdatih građevinskih dozvola i investitorski planovi koji prate postojeću potražnju.

    Izuzetak predstavljaju manje opštine koje se suočavaju sa padom broja stanovnika. Na tim područjima tržište nekretnina znatno je mirnije i ne prati dinamiku velikih urbanih centara.

  • Zašto Republika Srpska ne oporezuje dividende dok region ubire stotine miliona?

    Zašto Republika Srpska ne oporezuje dividende dok region ubire stotine miliona?

    Republika Srpska nastavlja da povećava javni dug i traži nove izvore finansiranja, dok jedan od potencijalno najznačajnijih budžetskih prihoda godinama ostaje potpuno neiskorišten. Za razliku od gotovo svih zemalja regiona, u Srpskoj se dividende ne oporezuju, a stopa poreza na dobit među najnižima je u Evropi.

    Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka, obrazloženja vlasti da bi eventualno uvođenje poreza na dividende ili povećanje poreza na dobit moralo biti usklađeno sa Federacijom BiH predstavljaju prije politički izgovor nego stvarnu ekonomsku prepreku. Smatraju da se na taj način štite interesi najbogatijih vlasnika kapitala, dok najveći teret i dalje snose zaposleni.

    Koliko su javne finansije pod pritiskom pokazale su i posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske. Po hitnoj proceduri usvojene su izmjene kojima je maksimalan iznos garancija koje Republika Srpska može izdati povećan sa 900 miliona na 1,4 milijarde KM. Istovremeno je podignut i limit dugoročnog zaduživanja za dodatnih 800 miliona KM, pa će ukupno moguće zaduženje tokom godine dostići gotovo 2,5 milijardi KM, umjesto ranije planiranih 1,69 milijardi KM.

    Uprkos tome, poreska politika ostaje nepromijenjena. Republika Srpska i Federacija BiH imaju jedinstvenu stopu poreza na dobit od svega 10 odsto, dok porez na isplatu dividendi uopšte ne postoji. Iako se ovakva politika često opravdava potrebom za privlačenjem investitora, stručnjaci smatraju da praksa ne potvrđuje takve tvrdnje.

    Ekonomista Igor Gavran ističe da se argument o neophodnom usklađivanju poreskih propisa između dva entiteta godinama ponavlja, ali bez stvarnih rezultata.

    Prema njegovim riječima, i vlasti u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH tvrde da razmatraju izmjene poreskog sistema, ali konkretni potezi izostaju. Zbog toga smatra da pravi razlog nije zaštita privrede, već očuvanje povlaštenog položaja onih koji ostvaruju najveće profite, dok su interesi radnika u drugom planu.

    Poređenje sa državama regiona pokazuje da je poreski sistem u BiH svojevrstan izuzetak. U Srbiji porez na dobit iznosi 15 odsto, a istom stopom oporezuju se i dividende. Hrvatska primjenjuje stopu od 10 odsto za preduzeća sa godišnjim prihodima manjim od milion evra, dok kompanije sa većim prihodima plaćaju porez na dobit od 18 odsto. Osim toga, prilikom isplate kamata i dividendi automatski se obračunava i porez od 12 odsto.

    Gavran upozorava da je gotovo nemoguće pronaći ozbiljnu evropsku ekonomiju u kojoj su dividende potpuno oslobođene poreza, dok su stope poreza na dobit ovako niske. Smatra da bi povećanje poreskih stopa predstavljalo logičan prvi korak, čak i kada bi one bile nešto više nego u pojedinim zemljama regiona.

    Na pitanje da li je realno očekivati promjene, imajući u vidu da među najvećim ostvarivačima dobiti često dominiraju kompanije bliske centrima političke moći, Gavran odgovara da upravo u tome vidi srž problema. Kako kaže, odluka zavisi isključivo od političke volje.

    On naglašava da veće oporezivanje dobiti ne bi pogodilo firme koje posluju sa gubitkom, niti one koje ostvarenu zaradu ulažu u razvoj proizvodnje, nove investicije ili povećanje plata zaposlenima. Dodatni teret snosile bi prije svega kompanije koje ostvaruju visoke profite i isplaćuju ih vlasnicima kroz dividende.

    Prema njegovom mišljenju, prihod ostvaren oporezivanjem dividendi i ekstraprofita mogao bi biti usmjeren u finansiranje javnih potreba, ali i iskorišten za rasterećenje rada kroz smanjenje pojedinih poreza i doprinosa koje danas plaćaju zaposleni i poslodavci.

  • Hiljade tužbi zbog pudera: Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu

    Hiljade tužbi zbog pudera: Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu

    Nakon višegodišnje pravne bitke, kompanija Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu sa desetinama hiljada tužilaca koji tvrde da su proizvodi sa talkom izazvali rak, iako kompanija odbacuje sve optužbe.

    Ponudili su 5,5 milijardi dolara kako bi riješili desetine hiljada tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama. U tužbama se navodi da njihov dječji puder i drugi proizvodi sa talkom uzrokuju rak jajnika.

    Predloženom nagodbom kompanija želi okončati dugotrajnu pravnu bitku koja godinama opterećuje ovog zdravstvenog giganta.

    Kompanija, čije je sjedište u Nju Džersiju, odbacuje optužbe da su njeni proizvodi na bazi talka kancerogeni i u međuvremenu je promijenila formulu popularnog dječjeg pudera, piše BBC.

    Uslovi nagodbe
    Potpredsjednik kompanije za parnice Erik Has u ponedjeljak je izjavio da su optužbe “neosnovane”, ali da je J&J spreman na nagodbu kako bi se to pitanje konačno riješilo. Iz J&J-a su pojasnili da bi nagodba obuhvatila oko 69.000 slučajeva, što je većina preostalih zahtjeva povezanih sa talkom, prenosi Index.hr.

    Kompanija će iduće godine ponuditi do tri milijarde dolara, a dodatne isplate ne očekuju se prije 2028. godine. Da bi prijedlog bio finalizovan, moraju ga prihvatiti advokatske kancelarije koje zastupaju 95 odsto tužilaca u slučajevima raka jajnika pred državnim i saveznim sudovima.

    Stav kompanije
    Has je u saopštenju poručio kako je kompanija uvjerena da bi “u daljem sudskom postupku na kraju pobijedila”, kao što je to bio slučaj u većini procesa koji su do sada došli pred sud. Dodao je da predloženo rješenje “omogućava kompaniji da ovo pitanje ostavi iza sebe” i dopušta J&J-u da “ostane usredsređen na svoju misiju razvoja lijekova i uređaja koji spašavaju živote”.

    Odgovornost za Johnson's dječji puder van Sjeverne Amerike snosi Kenvue, bivše J&J-ovo odjeljenje za zdravlje potrošača. Kenvue, koji posjeduje poznate brendove kao što su Band-Aid, Listerine i Calpol, izdvojen je iz J&J-a 2022. godine.

    Pozadina spora
    Tužbe protiv J&J-a zbog dječjeg pudera na bazi talka počele su još 2009. godine. Ranije u julu, savezni sud donio je presudu u korist kompanije i pritom doveo u pitanje sposobnost pojedinačnih tužilaca da dokažu kako je talk bio direktan uzrok njihovog raka jajnika.

    Talk je prirodni mineral sastavljen od magnezijuma, silicijuma, kiseonika i vodonika. Poznat je po osjećaju sličnom sapunu pod prstima i često se koristi u dječjem puderu.

    Kompanija se suočila sa tužbama potrošača i njihovih porodica koji tvrde da su J&J-ovi proizvodi od talka uzrokovali rak zbog kontaminacije azbestom. Talk se vadi iz zemlje i nalazi se u naslagama blizu onih sa azbestom, materijalom za koji je poznato da izaziva rak.

    J&J je više puta odbacio te optužbe, a u svom posljednjem saopštenju navodi: “Studije pokazuju da je talk bezbjedan, da ne sadrži azbest i da ne uzrokuje rak.”

    Povlačenje proizvoda
    Kompanija J&J je 2022. godine objavila da će prestati da proizvodi i prodaje svoj dječji puder na bazi talka širom svijeta. Ta objava stigla je više od dvije godine nakon što je kompanija prekinula prodaju tog proizvoda u SAD-u.

    “U sklopu globalne procjene portfolija, donijeli smo poslovnu odluku o prelasku na asortiman dječjeg pudera koji se u potpunosti zasniva na kukuruznom skrobu”, saopštili su tada iz J&J-a.

  • Otkriven uzrok najvećeg požara u istoriji Španije

    Otkriven uzrok najvećeg požara u istoriji Španije

    Možda najveći šumski požar u istoriji Španije, koji je zahvatio područja u blizini gradova Avile, Toleda i Madrida, izazvan je neovlašćenom upotrebom teške mehanizacije u šumskom području kod mjesta Burgohondo, izvijestila je novinska agencija EFE, pozivajući se na policijsku istragu.

    Kako je izbio požar prema policijskoj istrazi

    Požar u provinciji Avila izbio je 22. jula, a policija smatra da ga je izazvala varnica nastala tokom rada teške mašine u području gdje je zbog ekstremne opasnosti od požara takav rad bio zabranjen. Zbog toga je jedna osoba uhapšena, a protiv još jedne vodi se istraga.

    Vanredno stanje

    Požar se zbog jakog vetra, ekstremno visokih temperatura i suve vegetacije veoma brzo proširio i spojio sa požarima iz okoline Madrida i Toleda u jedinstveni vatreni front. Za sada nije poznat uzrok požara u pokrajini Madrid i u provinciji Toledo.

    Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska opisao je objedinjeni požar kao “najveći i najagresivniji u istoriji Španije“, dok je vlada proglasila stanje nacionalne vanredne situacije.

    Razmjere katastrofe u brojkama

    Prema posljednjim podacima, vatra je zahvatila više od 77.000 hektara šuma i rastinja, a obim požarišta dostigao je oko 280 kilometara. Sateliti su u ponedjeljak registrovali više od hiljadu aktivnih žarišta.

    Požar je teško pogodio dolinu Alberče, područje Sijera de Gredos, dolinu Tijetar i prirodni rezervat Valje de Iruelas, jedno od najvažnijih evropskih staništa crnog supa.

    Zbog požara evakuisano je ili je u svojim domovima moralo da ostane više od 90.000 stanovnika u centralnoj Španiji, dok je u jugoistočnoj provinciji Kasteljon dodatnih 16.000 ljudi moralo da napusti domove zbog zasebnog velikog požara.

    U gašenju učestvuje više od 1.800 pripadnika vatrogasnih i hitnih službi, uključujući špansku Vojnu jedinicu za vanredne situacije (Unidad Militar de Emergencias – UME), uz pomoć međunarodnih snaga iz Portugala, Italije, Grčke i Turske.

    Šta znači požar šeste generacije

    Stručnjaci navode da je riječ o požaru “šeste generacije“, odnosno požaru ekstremnog intenziteta koji zbog ogromne količine oslobođene toplote stvara sopstvene meteorološke uslove. Takvi požari mogu razviti snažne konvekcione stubove, naglo mijenjati smjer širenja i stvarati nova žarišta kilometrima od glavne vatrene linije, što znatno otežava gašenje.

    Španija je od početka godine zabilježila više od 211.000 izgorjelih hektara, gotovo osam puta više nego u istom periodu prošle godine, dok meteorolozi za ovu sedmicu najavljuju novi toplotni talas sa temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusovih u velikom dijelu zemlje, piše Hina, prenosi Index.hr.

  • Republikanci objavili Bajdenove snimke: Godinama pokušavao da ih zadrži u tajnosti

    Republikanci objavili Bajdenove snimke: Godinama pokušavao da ih zadrži u tajnosti

    Republikanci u američkom Kongresu objavili su audio-snimke koje je Džo Bajden, godinama pokušavao da zadrži u tajnosti.

    Na snimcima, koji su nastali dok je pisao memoare, Bajden priznaje da je nakon odlaska sa funkcije potpredsjednika zadržao povjerljive dokumente.

    Riječ je o razgovorima koje je Bajden, koji danas ima 83 godine, vodio sa piscem Markom Zvonicerom radeći na knjizi “Obećaj mi, tata“ (Promise Me, Dad) iz 2017. godine, piše BBC.

    “Upravo sam dole pronašao sve te povjerljive stvari“, čuje se Bajdenova izjava na snimku iz februara 2017. godine, zabilježenom mjesec dana nakon što je napustio Bijelu kuću.

    Šta otkrivaju snimci
    Audio-materijal, koji traje više od dva sata i objavljen je u ponedjeljak, nastao je tokom saradnje Bajdena i Zvonicera. Na jednom snimku Bajden govori piscu: “Sljedeće što ovdje imam je, hm, ovo je povjerljivo.“

    U drugom razgovoru iz oktobra 2016. godine, dok je još bio potpredsjednik u administraciji Baraka Obame, Bajden je Zvoniceru rekao: “Imam opsežne bilješke iz tog perioda… Oni ne znaju da ovo imam.“

    Kako su republikanci došli do snimaka
    Do snimaka su došli republikanci u Predstavničkom domu i konzervativna neprofitna organizacija Oversight Project, koji su pokrenuli sudski postupak za njihovo objavljivanje. Materijali su 2024. godine predati Ministarstvu pravde tokom istrage o Bajdenovom postupanju sa službenim dokumentima.

    Dok je Bajden bio predsjednik od 2021. do 2025. godine, Ministarstvo pravde odbijalo je da objavi snimke. U maju su njegovi privatni advokati podnijeli tužbu protiv Ministarstva kako bi spriječili objavljivanje, ali su od nje odustali nakon nekoliko sudskih poraza.

    Snimci sadrže brojne cenzurisane dijelove. Republikanci iz Odbora za nadzor tvrde da ti dijelovi “služe prikrivanju Bajdenovog otkrivanja povjerljivih informacija“.

    Šta je zaključio tužilac Robert Hur
    Tužilac Robert Hur dobio je snimke i transkripte 2024. godine u okviru istrage o Bajdenovom rukovanju dokumentima. Hur je zaključio da je Bajden nepropisno zadržao spise, ali nije preporučio podizanje optužnice. Obrazložio je to procijenom da bi ga porota vjerovatno doživjela kao “dobronamjernog starijeg čovjeka sa slabim pamćenjem koji izaziva saosjećanje“.

    Reakcije Bajdenovog tima i poređenje sa Trampovim slučajem
    Bajdenov portparol Ti Džej Daklo izjavio je da je objavljivanje snimaka “samo najnoviji primjer kako ova administracija koristi Ministarstvo pravde kao oružje za političku odmazdu“. Daklo je dodao: “To je pogrešno. Iako se predsjednik Bajden ne slaže sa današnjom odlukom, on poštuje sudove i ključnu ulogu koju nezavisno pravosuđe ima u zdravoj demokratiji.“

    Poređenja radi, Donald Tramp takođe je bio optužen za nezakonito zadržavanje dokumenata u svojoj kući na Floridi, ali su te optužbe odbačene nakon što se vratio u Bijelu kuću, prenosi Index.hr.

  • Da li su evropski zvaničnici izgubili strpljenje za BiH?

    Da li su evropski zvaničnici izgubili strpljenje za BiH?

    Evropski zvaničnici su tradicionalno uvijek imali veći stepen povjerenja ili nade da će političari u BiH ipak na kraju sprovesti sve reforme koje su potrebne da bi BiH postala članica EU.

    Zato je neuobičajeno kada evropski zvaničnici otvoreno iskažu sumnju u to da su čak i oni političari koji su javno i deklarativno uvijek za evropske integracije zaista opredijeljeni za EU.

    Soreka otvoreno izrazio sumnju u bh. političare
    Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, koji važi za briselskog insajdera i vrlo uticajnog diplomatu unutar evropskih službi, ovog vikenda je u intervjuu “Nezavisnim” priznao da i sam sve više ima sumnje u iskrenost bh. političara.

    “Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje. Bilo je trenutaka kada su drugačiji pristup i spremnost na kompromis mogli pomoći da se prevaziđu prepreke. Nažalost, takav duh kompromisa nije postojao”, rekao je Soreka.

    Kao primjer naveo je zakone koji su godinama na stolu, a koje blokiraju političke razmirice političara čelnika stranaka s centralama i u Banjaluci, i u Sarajevu, i u Mostaru.

    Za svakog ko duži niz godina prati evropske integracije, ova izjava je značajna zato što istupa iz uobičajenog diplomatskog rječnika “briselskog engleskog” koji se uvijek koristi u zvaničnoj komunikaciji. U kojoj mjeri će to uticati na odnos EU prema BiH, ostaje da se vidi, ali je činjenica da ovakva upozorenja rijetko dolaze slučajno.

    Šehić: EU mora biti direktnija prema političkim liderima
    Da se radi o ozbiljnom upozorenju, slaže se i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, i ističe da u privatnim razgovorima s njima često ističe da je potrebna veća direktnost i iskrenost.

    “Zato smatram da se prema našim političarima moraju drugačije odnositi zvaničnici EU, da dobro razmisle kome mogu vjerovati, a kome ne mogu”, smatra Šehić i ističe da evropskim diplomatama preporučuje da što više vremena provedu u razgovoru s običnim građanima, pogotovo onima koji su otišli ili namjeravaju da odu.

    “Jer ti ljudi odlaze u EU zato što žele državu u kojoj važe zakoni i u kojoj se poštuju pravila. Oni kada u ovoj državi vide ponašanje političara, onda nestaje i onog pravog patriotizma, odnosno poštovanja prema državi i njenim institucijama i ljudi razmišljaju da odu”, istakao je on za “Nezavisne”.

    Šehić navodi primjer Islanda, za koji ističe da nije članica EU, ali njihovi političari sami od EU traže više strogosti.

    “Svaki političar koji želi da radi u interesu svojih građana i svoje zemlje želi da poštuje zakone i da se oni najstrože primjenjuju prema njima. Kod nas je sve, nažalost, suprotno od toga”, navodi on.

    Brisel pooštrava odnos prema BiH i reformama
    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, sa druge strane, ističe da nema razumijevanja za takve vrste izjava.

    “Moram biti kritična prema pojedinim evropskim zvaničnicima. Kada su im predstavnici civilnog društva ukazivali na nepostojanje volje među političkom elitom da BiH uvede u EU, oni su to doživljavali kao defetizam i ignorisali argumentovane kritike. Nastavili su da podržavaju iste političare koji su istovremeno zagovarali raspad EU”, naglašava ona.

    Evropski zvaničnici, inače, imaju tešku ulogu u BiH, jer s jedne strane moraju raditi s legitimno izabranim političarima, a sa druge strane su suočeni s kritikama nevladinog sektora koji smatra da Brisel ima suviše blag odnos prema bh. političarima.

    Da se stvari možda mijenjaju, ne svjedoči samo ova Sorekina izjava, nego i izjava Marte Kos, evropske komesarke za proširenje, koja je prije nekoliko mjeseci u intervjuu istom ovom listu naglasila da će BiH ostati bez evropskog novca ako ne sprovede reforme, što se ubrzo nakon toga i desilo.

    BiH je sada u opasnosti da izgubi dodatnih 300 miliona evra, a ako se ni do kraja godine ništa ne promijeni, u opasnost će doći i cijela milijarda koja je iz Plana rasta bila namijenjena BiH.

  • EU razmatra kako da ukine korištenje veta

    EU razmatra kako da ukine korištenje veta

    Evropska unija razmatra načine kako bi države članice imale manje mogućnosti za korištenje veta u pregovorima, nakon što je Grčka nedjeljama blokirala donošenje 21. paketa sankcija Rusiji, tražeći izuzeće za brodove kompanije “Dinagas”, piše danas Fajnenšel tajms (FT).

    Atina je nedjeljama zahtijevala izuzeće od sankcija za brodove kompanije “Dinagas”, kako bi mogli da nastave transport profitabilnog ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG), a to je bio uslov koji je Grčka postavila da bi pristala na niz drugih mjera usmjerenih protiv ruskog finansijskog sistema i prihoda od izvoza nafte.

    Prema navodima lista, tri zvaničnika su rekla da se trenutno radi na pronalaženju načina da se ograniči ova taktika, koja postaje sve češća u pregovorima o sankcijama EU, dok države članice nastoje da zaštite kompanije koje i dalje posluju sa Rusijom.

    Јedna od ideja koja dobija podršku, kako u Evropskoj komisiji tako i među državama članicama koje najsnažnije podržavaju Ukrajinu, jeste da se sankcije usvajaju i sprovode pojedinačno ili u manjim tematskim grupama, umjesto da se teži velikim paketima koji služe potrebama odnosa sa javnošću, prenosi Tanjug.

    Zvaničnici su istakli da bi to smanjilo rizik od odlaganja mjera usljed nacionalnih veta.

    – Ovo bi mogao da bude posljednji ’paket’ sankcija. Sada je sasvim jasno da taj pristup više ne funkcioniše – rekao je jedan od zvaničnika, misleći pri tom na mjere o kojima je konačan dogovor postignut u četvrtak, nakon višenedjeljne grčke opstrukcije.

    EU je od februara 2022. godine usvojila 21 paket sankcija protiv Rusije, primjenjujući politiku grupisanja mjera i njihovog zajedničkog usvajanja uz jednoglasnu podršku svih 27 država članica. To, međutim, sve češće dovodi do situacija u kojima su nacionalna veta na pojedine mjere blokirala druga, nepovezana ograničenja koja su imala punu podršku svih članica, ukazuje list.

    To se najdrastičnije pokazalo prošle nedjelje, kada je Grčka odbila da odobri najnoviji set mjera sve dok ostale članice EU nisu pristale da kompaniji “Dinagas”, čiji je vlasnik milijarder DŽordž Prokopiu, odobre izuzeće od sankcije koja nije direktno povezana sa ovim paketom, a kojom se predviđa zabrana transporta ruskog LNG-a u zemlje van EU, počev od januara 2027. godine.

    Kako navodi FT, uspjeh Grčke u obezbjeđivanju tog izuzeća, koje će omogućiti nastavak pomenutih isporuka, predstavlja prvi slučaj slabljenja sveukupnog paketa ekonomskih sankcija EU protiv Rusije.

    Više diplomata EU uključenih u pregovore ocijenilo je ovu taktiku kao “nečuvenu”. Grčki zvaničnici su izjavili da je zabrana transporta LNG-a dogovorena greškom, da bi nanijela štetu kompaniji “Dinagas”, a ne ruskoj ekonomiji, kao i da bi išla u prilog konkurentskim brodovlasnicima iz Kine ili drugih zemalja van EU.

    Zagovornici novog pristupa sankcijama navode da bi Savjet država članica EU mogao brzo da usvoji snažne i efikasne mjere, bez pažnje javnosti koju izaziva pristup zasnovan na „paketima”.

    Eventualne pojedinačne primjedbe ne bi omele niti odložile druge sankcije.

    Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše pitanje o promjeni strategije uvođenja sankcija, navodi list.

    – Vrijedi, ipak, napomenuti da je, nakon 21 paketa sankcija ovakvog obima od početka rata, Rusija izložena velikom broju kaznenih mjera koje na nju vrše značajan pritisak – dodao je portparol.