VRBAS Media

Autor: INFO

  • Procurili detalji iz Ženeve: Amerikanci odustali od “nultog” obogaćivanja, Teheran uzvraća neočekivanim ustupkom

    Procurili detalji iz Ženeve: Amerikanci odustali od “nultog” obogaćivanja, Teheran uzvraća neočekivanim ustupkom

    Uoči nastavka nuklearnih pregovora u Ženevi, pojavile su se informacije da je Iran spreman predložiti drastično smanjenje stope obogaćivanja uranijuma sa 60 na 3,6 odsto. Ovaj potez mogao bi oživeti diplomatski proces i ublažiti dugogodišnje tenzije između Vašingtona i Teherana.

    Prema rečima arapskog diplomate koji je upoznat s ključnim stavkama nacrta iranskog predloga, a koje je preneo izraelski javni servis Kan njuz, Teheran je voljan sniziti nivo obogaćivanja uranijuma na nivo koji je bio dogovoren istorijskim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.

    Isti izvor navodi da Sjedinjene Američke Države u prethodnoj rundi pregovora nisu izričito insistirale na „nultom obogaćivanju“.

    Prema procurelom nacrtu, Iran predlaže suspenziju aktivnosti obogaćivanja uranijuma na period od sedam godina u zamenu za ublažavanje određenih ograničenja, dok Vašington traži obavezivanje na duži period, tačnije deset godina.

    Iako postoji volja za kompromisom oko stope obogaćivanja, najveći spor trenutno se vodi oko iranskih zaliha koje iznose nekoliko stotina kilograma obogaćenog uranijuma.

    Iran kategorično odbija slanje ovog materijala u inostranstvo i spreman je samo na njegovo razređivanje unutar svojih granica. S druge strane, administracija u Vašingtonu čvrsto insistira na tome da se opasni materijal u potpunosti izmesti s iranske teritorije, na šta Teheran trenutno ne pristaje.

    Nuklearni pregovori između SAD-a i Irana bili su obustavljeni nakon direktnih sukoba i rasta tenzija na Bliskom istoku u junu 2025. godine. Diplomatski napori su ponovo oživljeni zahvaljujući posredovanju Omana, a strane su dogovorile sastanak 26. februara u Ženevi kako bi nastavile pregovore.

    Iako se iranski predlog u diplomatskim krugovima tumači kao konkretan pokazatelj napora za smanjenje tenzija, duboka kriza poverenja između dve strane i suštinska neslaganja u vezi sa sudbinom zaliha uranijuma ostaju kritični faktori koji će odrediti konačan ishod ovih pregovora.

  • EU uvodi tri evra carine na male pakete do 150 evra

    EU uvodi tri evra carine na male pakete do 150 evra

    Savet Evropske unije zvanično je usvojio nova carinska pravila za male pošiljke koje ulaze na teritoriju EU, a koje se u najvećoj meri naručuju putem internet trgovine.

    Novim propisima ukida se dosadašnje oslobađanje od carine za pakete vrednosti do 150 evra, kako bi se suzbila nelojalna konkurencija sa kojom se suočavaju prodavci unutar Unije, saopšteno je iz Saveta EU.

    „Globalna e-trgovina beleži snažan rast i carinski propisi EU moraju da prate te promene. Ukidanje zastarelog izuzeća za male pakete podržaće poslovanje unutar Unije i stati na kraj nesavesnim prodavcima.

    Sada moramo odlučno nastaviti sa sveobuhvatnom carinskom reformom, koja je ključna za stvaranje konkurentnije i bezbednije Unije“, izjavio je Makis Keravnos, ministar finansija Kipra.

    Ukidanje izuzeća i novi sistem

    Odlukom se ukida oslobađanje od carine za pošiljke čija je vrednost manja od 150 evra. Redovne carinske dažbine primenjivaće se na svu robu koja ulazi u EU kada počne sa radom novi Carinski podatkovni centar EU, čije je pokretanje planirano za 2028. godinu.

    Privremena paušalna carina od 1. jula 2026.

    Do tada, države članice dogovorile su uvođenje privremene paušalne carine od 3 evra po kategoriji proizvoda u malim paketima vrednosti do 150 evra koji se šalju direktno potrošačima u EU. Ova mera stupa na snagu 1. jula 2026. godine.

    Carina će se naplaćivati za svaku pojedinačnu kategoriju proizvoda u paketu, a kategorije se određuju prema carinskim tarifnim podbrojevima.

    Na primer, ako paket sadrži jednu svilenu i dve vunene bluze, reč je o dve različite tarifne kategorije, pa bi ukupna carina iznosila 6 evra.

    Iz Saveta EU navode da će novi sistem imati pozitivan efekat i na budžet Unije i na nacionalne javne finansije. Carine predstavljaju tradicionalni sopstveni prihod EU, dok države članice zadržavaju deo sredstava kao nadoknadu troškova naplate.

    Napominje se i da se ova mera razlikuje od predložene „naknade za rukovanje“, o kojoj se još raspravlja u okviru šire carinske reforme.

    Sledeći koraci

    Privremena carina od 3 evra primenjivaće se od 1. jula 2026. do 1. jula 2028. godine, uz mogućnost produženja. Kada Carinski podatkovni centar EU postane operativan, privremeni sistem biće zamenjen redovnim carinskim tarifama.

    Kontekst reforme

    Prema podacima Evropske komisije, broj malih paketa koji stižu u EU udvostručuje se svake godine od 2022. U 2024. godini na tržište EU stiglo je 4,6 milijardi takvih pošiljki, od kojih je čak 91 odsto došlo iz Kine.

    Evropska unija sprovodi sveobuhvatnu reformu carinskog sistema kako bi odgovorila na rast trgovinskih tokova, fragmentisane nacionalne sisteme, ubrzani razvoj e-trgovine i promenljive geopolitičke okolnosti.

    Pregovori između Saveta EU i Evropskog parlamenta o ovoj reformi, koja podrazumeva i uspostavljanje Carinskog podatkovnog centra pod nadzorom nove carinske uprave EU, i dalje su u toku.

  • Zelenski najavio susret s Trampom i Putinom

    Zelenski najavio susret s Trampom i Putinom

    Sljedeći trilateralni sastanak između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije zakazan je za početak marta, a očekuje se prisustvo Volodimira Zelenskog, Donalda Trampa i Vladimira Putina.

    Zelenski je o terminu izvijestio nakon telefonskog razgovora s Trampom i naveo da timovi intenzivno rade na pripremama.

    „Naši timovi intenzivno rade i zahvalio sam im se na njihovom radu i aktivnom učešću u pregovorima i naporima da se okonča rat“, rekao je Zelenski.

    Dodao je da će se predstavnici sastati u Ženevi 26. februara kao dio priprema za trilateralni susret.

    Zelenski je istakao da Tramp podržava predloženi redoslijed koraka i zaključio da je to jedini način da se riješe složena pitanja i okonča rat.

  • Kongresna istraga: Svjedočenje bivšeg predsjednika i bivše državne sekretarke

    Kongresna istraga: Svjedočenje bivšeg predsjednika i bivše državne sekretarke

    Četvrt vijeka nakon odlaska iz Bijele kuće, Bill Clinton i Hillary Clinton trebalo bi da svjedoče u kongresnoj istrazi o Jeffrey Epstein pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma. Odborom predsjedava republikanac James Comer.

    Iskazi će biti uzeti u njihovom domu u Chappaqui u saveznoj državi New York. Hillary Clinton trebalo bi da svjedoči u četvrtak, a Bill Clinton u petak, a snimci će naknadno biti objavljeni.

    Clintonovi su mjesecima pokušavali izbjeći lično svjedočenje nudeći pisane izjave, ali su pristali nakon što se Predstavnički dom približio dvostranačkom glasanju o proglašenju nepoštivanja Kongresa. Na saslušanju će ih pratiti advokati David Kendall i Cheryl Mills.

    Republikanci najavljuju da žele ispitati njihovu povezanost s Epsteinom, uključujući navode o upravljanju saveznom istragom, okolnosti njegove smrti 2019. godine, borbu protiv trgovine ljudima i moguće etičke prekršaje izabranih zvaničnika.

    Bill Clinton je, prema navodima, najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom i fotografisan je u njegovom društvu, uključujući i sa Ghislaine Maxwell. Nikada nije optužen za krivično djelo povezano s Epsteinom, a njegov portparol navodi da je prekinuo veze prije Epsteinovog hapšenja 2019. godine i da nije bio svjestan zločina.

    Hillary Clinton je izjavila da nikada nije upoznala Epsteina.

    Preživjele žrtve i njihovi advokati ističu da je važno da posebno bivši predsjednik svjedoči, naglašavajući da samo pojavljivanje u dosijeima ne znači krivicu, ali da niko ne smije biti iznad zakona.

    Politički kontekst razlikuje se od ranijih sukoba Clintonovih s republikancima, poput postupka opoziva Billa Clintona ili istraga u vezi s napadom u Bengaziju i privatnim e-mail serverom. Dio demokrata, posebno mlađih članova, pridružio se republikancima u podršci proglašenju nepoštivanja Kongresa, navodeći potrebu za transparentnošću i dosljednošću prema žrtvama.

    Najviši demokrata u odboru, kongresmen Robert Garcia, izjavio je za CNN da je želio čuti Clintonove i da je pitanje bilo samo na koji način će njihovo svjedočenje biti obezbijeđeno.

    „Mislim da se oni zapravo raduju tome, koliko ja razumijem. Zaista žele da informacije koje imaju iznesu u javnost. Mislim da ćemo dobiti odgovore na mnoga pitanja, ali i da će oni moći vrlo jasno objasniti koje informacije imaju i šta su znali“, naveo je Garcia.

    On je dodao da, osim pitanja o kontaktima s Epsteinom, želi saznati i da li je Epstein imao veze sa stranom obavještajnom službom ili odnosima sa stranim vladama. Time će svjedočenja Clintonovih biti dio šire istrage o okolnostima i mogućim međunarodnim vezama ovog slučaja.

  • Rubio upozorava na iranske kapacitete, ali ističe važnost dijaloga

    Rubio upozorava na iranske kapacitete, ali ističe važnost dijaloga

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je uoči nove runde pregovora da predsjednik Donald Tramp preferira diplomatsko rješenje u odnosima s Iranom.

    „Nakon što im je nuklearni program uništen, rečeno im je da ga ne pokušavaju ponovo pokrenuti, i evo ih. Možete ih vidjeti kako uvijek pokušavaju obnoviti neke njegove elemente. Trenutno ne obogaćuju, ali ipak pokušavaju doći do tačke u kojoj to konačno mogu“, rekao je Rubio.

    Dodao je da Iran posjeduje balističke rakete koje mogu gađati američke resurse i saveznike u regionu, kao i pomorske kapacitete koji predstavljaju prijetnju brodarstvu.

    Iran je više puta izjavio da balističke rakete nisu predmet pregovora.

    Rubio je naglasio da diplomatija ostaje prioritet i izrazio nadu da će razgovori u Ženevi biti produktivni.

  • FBI otpustio agente uključene u istrage protiv Donalda Trampa

    FBI otpustio agente uključene u istrage protiv Donalda Trampa

    FBI je otpustio dodatne agente koji su radili na istragama protiv američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one koji su učestvovali u istrazi o zadržavanju povjerljivih dokumenata.

    Otkazi su dio šire čistke unutar biroa, dok je Ministarstvo pravde, od povratka Trampa na dužnost prošle godine, sprovelo masovna otpuštanja tužilaca.

    Udruženje agenata ef-bi-aj-a osudilo je otkaze kao nezakonite i opasne po nacionalnu bezbjednost.

    Najnoviji talas otkaza obuhvatio je zaposlene koji su učestvovali u istrazi o Trampovom zadržavanju povjerljivih dokumenata u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.

    Slučaj je doveo do federalne optužnice protiv Trampa zbog držanja tajnih dokumenata i ometanja napora vlasti da ih vrati.

    Otpušteni su i agenti koji su radili na istrazi o pokušajima da se preokrenu rezultati predsjedničkih izbora 2020. godine, a postupci su obustavljeni odlukom specijalnog tužioca Džeka Smita nakon Trampovog povratka u Bijelu kuću.

  • Ko savjetuje lidere u Srpskoj?

    Ko savjetuje lidere u Srpskoj?

    Kada političari raspolažu širokim timovima savjetnika, očekuje se da odluke budu promišljene i politički održive. Ipak, praksa pokazuje da broj saradnika ne znači nužno i kvalitet procjena. Primjeri iz Republike Srpske ponovo su otvorili pitanje stvarne uloge savjetničkih kabineta.

    Dok je bio predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik imao je 32 savjetnika. Uprkos tome, ostao je bez funkcije, što je pokrenulo raspravu o odgovornosti i kapacitetu njegovog tima. Bez obzira na politička tumačenja, ostaje činjenica da je uz obiman savjetnički aparat doživio ozbiljan politički i pravni udar.

    S druge strane, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, prema javno dostupnim podacima, ima četiri savjetnika. Ipak, niz njegovih inicijativa izazvao je podsmijeh i oštre reakcije dijela javnosti. Među njima su prijedlozi vezani za Manjaču i pasulj kao model „ozdravljenja mladih“, intervencije na fasadama u centru grada, ideje o izmještanju pojedinih institucija, kao i poruke koje su protumačene kao podjela na „poželjne“ i „nepoželjne“ građane.

    Takve inicijative dovele su do čestih kritika i ogorčenja. Uprkos reakcijama, nove ideje su nastavile da dolaze, često uz dodatne kontroverze. Time se otvorilo pitanje da li savjetnici ne obavljaju svoj posao kako treba ili političari ignorišu njihova upozorenja.

    Novinar Dragan Maksimović ocjenjuje da su lideri postali taoci pogrešnih savjeta.
    „Dok su Dodika savjetnici ‘mudro’ uveli u izolaciju i koštali ga funkcije uvjeravajući ga da su zidovi zapravo vrata, Stanivukovića su pretvorili u urbanističkog iluzionistu koji tramvajima i ‘čišćenjem’ centra od sirotinje maskira nedostatak plana i ozbiljne političke vizije. Tragično je što će, nakon svih mandata i galame, iza njih ostati samo anegdote o pasulju i promašenim fasadama. Umjesto istorijskih djela, ovi arhitekte tuđe propasti osigurali su im status prolaznih pojava koje će istorija pamtiti isključivo po uzaludnosti i skupim promašajima nedostojnim ozbiljnog pomena“, kaže Maksimović za Srpskainfo.

    On dodaje da ostaje dilema da li su savjetnici zaista odgovorni za takve poteze ili su ih politički lideri u tome nadmašili.

    Politikolog Velizar Antić problem vidi u načinu izbora savjetnika.
    „Oni vole da se okruže ljudima koji će im govoriti kako su najljepši, najpametniji, najbolji, a ne ljude koji će biti stručni u oblastima za koje se uzimaju za savjetnike, makar se i ne slagali sa mišljenjem političara koga savjetuju“, kaže Antić za Srpskainfo.

    On smatra da političari često precjenjuju sopstvene sposobnosti, pa savjetnike doživljavaju više kao formalnost nego kao korektiv.
    „A te savjetnike koje i uzimaju su njihovi odani prijatelji koji ili uopšte nemaju stručnost ili ne žele da kažu svoje mišljenje ukoliko procijene da bi moglo naljutiti šefa. Iz tog razloga vidimo da političari prave ogromne propuste i promašaje koji ne bi smjeli da se dešavaju da su okruženi ljudima koji imaju znanje iz određenih oblasti i koji se ne boje da jasno iznesu svoj stav čak i ako se kosi sa stavom političara koga savjetuju“, smatra Antić.

    Prema njegovim riječima, riječ je o posljedici partokratskog sistema u kojem se savjetnička mjesta često dodjeljuju po osnovu lojalnosti, a ne kompetencija. Takve pozicije, ističe, nerijetko predstavljaju sigurna budžetska primanja bez stvarne odgovornosti.

    Primjeri iz vrha Republike Srpske i najvećeg grada u Srpskoj pokazuju da broj savjetnika nije garancija kvalitetnih odluka. Ostaje otvoreno pitanje da li problem leži u savjetima koji se daju ili u spremnosti političara da ih čuju.

  • Kremlj: Rat se širi zbog Zapada

    Kremlj: Rat se širi zbog Zapada

    Ciljevi koje su postavile ruske vlasti još nisu postignuti. “Zapadna intervencija u znak podrške Ukrajini pretvorila je sukob u širu konfrontaciju između Rusije i zapadnih zemalja”, izjavio je portparol Kremlja, Dmitri Peskov.

    Uvjeravao je da Moskva ostaje otvorena za postizanje ciljeva sukoba diplomatskim putem. Međutim, Ukrajina i evropske nacije odbacuju ovaj pristup i stoga će se specijalna vojna operacija nastaviti.

    Uslovi za prekid ruskih vojnih akcija u Ukrajini uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz cijele regije Donbasa, pristanak Ukrajine na usvajanje neutralnog statusa i ukidanje zapadnih sankcija nametnutih Moskvi.

    Ispunjavanje ovih zahtjeva omogućilo bi Rusiji da slobodno kontroliše značajan dio Ukrajine – ako ne i većinu – ako dođe do promjene vladajuće vlade u zemlji.

    Ruska strana nije objavila datum sljedećeg kruga pregovora s Ukrajinom. Tri takva sastanka u formatu Ukrajina-SAD-Rusija održana su u januaru i februaru. Ukrajinska strana izvijestila je da je sljedeći krug pregovora okvirno zakazan za oko 27. februara.

    Rusija nije uspjela postići svoje ciljeve u Ukrajini. Glavna prepreka ostaje ukrajinska vojska, koja se neprekidno opire već četiri godine.

    Štaviše, Ukrajinu podržava Zapad – i finansijski i vojno. Rusija se takođe mora nositi s obimnim sankcijama koje su joj nametnute zbog sukoba koji je u toku.

    Ruska strana je prisiljena pronaći nove načine zaobilaženja zapadnih mjera, što i čini s određenim uspjehom – na primjer, kroz djelovanje takozvane “flote u sjenci” koja prevozi rusku naftu pod sankcijama.

    Zapad je, međutim, svjestan tih aktivnosti i nastoji odgovoriti u skladu s tim, prenosi “Defence24”.

  • Kraj Serdarove uloge u “Comsaru RS”?

    Kraj Serdarove uloge u “Comsaru RS”?

    Vlada Republike Srpske dala je saglasnost 20. februara 2026. da se Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” odobri 58.674.900 KM kako bi se u potpunosti preuzeo vlasnički udio nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”, a čija je četvrtina i dalje bila u rukama Rašida Serdarova, vlasnika firme “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

    Finansijski pregled otkupa „Comsar Energy RS“
    Ranije isplaćeno: oko 180 miliona KM
    Nova odobrena isplata: 58.674.900 KM
    Ukupno prema zahtjevu: oko 240 miliona KM
    Izvor sredstava: Budžet RS za 2026. godinu
    Na ovaj način Vlada Srpske će ispuniti zahtjev ruskog oligarha, kojim je tražio 240 miliona KM za otkup vlasništva nad “Comsar Energy Republike Srpske”, jer mu je, podsjetimo, prethodno već isplaćeno oko 180 miliona KM.

    Sredstva će biti isplaćena iz budžeta
    Odluku o odobrenju isplate 58,6 miliona KM potpisao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Srpske za 2026. godinu.

    “Sredstva će se doznačiti prema instrukciji za plaćanje dostavljenoj od strane ‘Gas-RES’. Za realizaciju ove odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike”, navodi se u odluci Vlade RS, koja je objavljena u “Službenom glasniku 15”, dana 23. februara 2026.

    Odluka je stupila na snagu u utorak, 24. februara.
    Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su za “Nezavisne novine” da isplatu vrši Ministarstvo finansija RS, ali ne direktno njima, već u ovom slučaju firmi “Gas-RES”, koja je u ime Vlade zadužena za preuzimanje vlasničkog udjela nad “Comsarom”.

    Da li je novac već uplaćen Serdarovu?
    A u ovoj priči sada su veoma važna dva pitanja.

    Prvo, da li je novac već prebačen preduzeću “Gas-RES” i uplaćen Serdarovoj firmi?

    Ako jeste, drugo pitanje je: Da li je isplatom konačno zaključeno učešće i bilo kakva veza Rašida Serdarova u “Comsar Energyju Republike Srpske”, s obzirom na to da je on kao vlasnik firme “Comsar” bio na čelu Nadzornog odbora pomenutog preduzeća?

    Da li je ovo kraj veze Serdarova i “Comsara RS”?
    Drugo pitanje je posebno bitno iz razloga što je Rašid Serdarov u svojstvu predsjednika NO “Comsar Energy Republika Srpska”, nedavno zatražio od Vlade RS i Ministarstva energetike i rudarstva da se poništi ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na polju Ugljevik – Istok 2 sa “Comsar Energyja Republika Srpska” na RITE Ugljevik, potpisan 31. januara 2026, jer, kako je naveo tada, Nadzorni odbor niti Skupština akcionara nisu dali saglasnost da Aleksandar Lozo, u svojstvu prokuriste kompanije “Comsar Energy RS” potpiše pomenuti akt. On je tada čak zaprijetio da će podnijeti i krivičnu prijavu protiv Loze, jer mu je sporan njegov potpis.

    Iz Ministarstva energetike na to su kazali da je Lozo imenovan u skladu sa zakonom i od strane Skupštine akcionara “Gas-RES”, te da će, ukoliko postoji bilo kakva dilema ili pravni spor između članova ili organa društva “Comsar Energy Republika Srpska”, to pitanje biti riješeno nakon uplate preostalog iznosa ugovorene cijene za otkup vlasničkog udjela.

    Kada se dogodi ta isplata, iz Ministarstva su kazali da “Comsar Energy Group Limited” više neće biti dio vlasničke strukture preduzeća “Comsar Energy RS”.

    Pitanja bez odgovora
    Nakon toga, pojedini mediji su se pozvali na izjavu Nikice Vranješa, prvog čovjeka firme “Gas-RES”, koji je kazao da će do kraja januara ove godine biti održane sjednice Nadzornog odbora i Skupštine akcionara, na kojima će biti smijenjen Serdarov, a imenovan novi sastav Nadzornog odbora.

    Da li je održana sjednica Nadzornog odbora o smjeni Serdarova, da li je 58,6 miliona KM već uplaćeno firmi “Gas-RES” i da li su oni to već dalje uplatili “Comsaru” i Serdarovu, pitanja su na koja do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor iz preduzeća “Gas-RES”.

  • U kasi Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS 136 KM

    U kasi Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS 136 KM

    Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske trenutno upravlja oduzetom imovinom ukupne vrijednosti 521.815,16 KM, a vrijednost novca kojim raspolaže iznosi 136,23 KM.

     

    Imovina kojom trenutno upravlja Agencija
    34 automobila
    7 mobilnih telefona
    2 stambena objekta
    Novčana sredstva: 136,23 KM
    Kategorija Iznos / Količina
    Ukupna vrijednost imovine 521.815,16 KM
    Novčana sredstva na raspolaganju 136,23 KM
    Prodaja 13 vozila (2026) 8.335 KM
    Početna cijena za 13 vozila 7.935 KM

    Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz ove agencije, odakle dodaju da trenutno, od pokretne imovine, upravljaju sa 34 automobila, sedam mobilnih telefona, a od nepokretne imovine sa dva stambena objekta.

    Krivična djela

    “U najvećem broju slučajeva imovina koja je oduzeta i povjerena Agenciji na upravljanje odnosi se na krivična djela: razbojništva, davanje mita, falsifikovanje isprava, tjelesne povrede, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga te omogućavanje uživanja opojnih droga”, navode iz Agencije.

    Šta se dešava sa trajno oduzetom imovinom?

    Kako pojašnjavaju, trajno oduzeta imovina se, u skladu sa zakonom, po odluci Vlade Republike Srpske, prodaje, uništava ili se njom može raspolagati u javnom interesu ili u socijalne svrhe.

    “Novac se polaže na račun javnih prihoda budžeta Republike Srpske i raspodjeljuje se u skladu sa odlukom Vlade”, rekli su iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

    Početkom februara, postupajući po odluci Vlade Republike Srpske, ova agencija predala je pet trajno oduzetih vozila Teritorijalnoj vatrogasno-spasilačkoj jedinici iz Prijedora.

    “Odlukom Vlade Republike Srpske vozila su dodijeljena za izvođenje vježbi tehničkih intervencija u saobraćajnim nezgodama”, saopštili su iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske.

    Prodaja 13 trajno oduzetih vozila

    Nešto ranije, takođe u skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske, Agencija je sprovela postupak koji se odnosi na prodaju 13 trajno oduzetih vozila, po početnoj cijeni od 7.935 KM.

    “Postupak je okončan 27. januara 2026. godine na način da je Ugovor o kupoprodaji motornih vozila dodijeljen ponuđaču sa najvišom ponuđenom cijenom. Ukupna prodajna cijena za 13 trajno oduzetih motornih vozila je 8.335 KM i vozila su predata kupcu”, naveli su iz Agencije.

    Agencija za upravljanje oduzetom imovinom osnovana 2010.

    Agencija za upravljanje oduzetom imovinom, kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravde Republike Srpske, osnovana je 2010. godine, donošenjem Zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela.

    Svi republički i drugi organi, organizacije i javne službe dužni su pružati pomoć Agenciji, koja poslove iz svoje nadležnosti obavlja po službenoj dužnosti ili po nalogu tužilaštva i suda.

    Uz ovu agenciju, organi nadležni za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom stečenom krivičnim djelima su tužilaštva, sudovi i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srpske, kaže da, koliko mu je poznato, u skorije vrijeme u ovaj odbor nije dolazila nikakva informacija o poslovanju ove agencije.

    “Kada pričamo o imovini koja bi trebalo da bude oduzeta, to već nije do Agencije, nego do pravosuđa koje ne radi svoj posao. Svakako da je pravi zakon o porijeklu imovine neophodan u Republici Srpskoj, ali nisam siguran da za to ima političke volje”, rekao je Vučinić za “Nezavisne novine”.