VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit naredio prenos 112,5 miliona KM CIK-u: Amidžić ima rok od jednog dana

    Šmit naredio prenos 112,5 miliona KM CIK-u: Amidžić ima rok od jednog dana

    Kristijan Šmit izdao je autentično tumačenje odluke iz jula prošle godine koje se odnose na izmjene Zakona o finanisranju institucija BiH.

    Odluka ostaje obavezujuća

    Tumačenjem se naglašava da ta odluka ostaje obavezujuća i da se sve njene odredbe moraju provesti, a iz samog dokumenta vidljivo je da je Ministarstvo finansija i trezora BiH “odugovlačilo” sa isplatom novca, u prvom redu CIK-u BiH kojem je Šmit “osigurao” 112,5 miliona KM za nove tehnologije.

    “Odlukom se nadalje obavezuje i ovlašćuje ministar finansija i trezora BiH da sva neutrošena sredstva osigrana ovom Odlukom prenese u fiskalnu 2026. godinu i obezbijedi njihovu dostupnost za namijenjenu svrhu tokom cijele 2026. godine. Neizvršenje prenosa sredstava od strane ministra bez odlaganja, odnosno u roku od jednog dana od dana objavljivanja ovog Autentičnog tumačenja na zvaničnoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika, direktno podrazumijeva obavezu i ovlašćenje zamjenika ministra da taj prenos izvrši bez odlaganja”, piše u Autentičnom tumačenju odluke Šmita koja se odnosila na izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH.

    Spor Ministarstva finansija i CIK-a

    Iz tumačenja kojeg potpisije Šmit, vidljivo je da je bilo prepiske na relaciji Ministarstvo finansija i trezora BiH – CIK, a suština problema je u tome da je novac obezbjeđen za 2025. godinu, i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH ne želi da ga isplati u 2026. godini.

    “Odlukom se izričito predviđa višegodišnji finansijski okvir koji obuhvata fiskalnu 2025. i fiskalnu 2026. godinu, u potpunosti usklađen s Vremenskim okvirom implementacije sadržanim u Studiji izvodljivosti, kojim se utvrđuju faze i rokovi za obje fiskalne godine radi osiguranja operativne spremnosti za održavanje Opštih izbora u oktobru 2026. godine”, piše u tumačenju koje je objavljeno juče poslijepodne.

    Sredstva moraju biti dostupna tokom cijele 2026.

    Dalje, navedeno je “sredstva osiguarana u skladu sa ovom Odlukom doznačena su namjenski i moraju ostati na raspolaganju Centralnoj izbornoj komisiji BiH tokom cijele fisklane 2026. godine”.

    “Nalog ili bilo koji drugi akt potpisan od strane ministra finansija i trezora ili zamjenika ministra finansija i trezora u svrhu izvršenja prethodno navedenih obaveza smatraće se pravno dovoljnim za njegovo potpuno izvršenje. Provođenje takvog naloga ili bilo kojeg drugog akta neće biti uslovljena bilo kakvim dodatnim proceduralnim, tehničkim ili formalnim zahtjevima predviđenim pravilima o administrativnom i kancelarijskom poslovanju, pravilima o upotrebi službenih pečata ili bilo kojim drugim internim aktom kojim se propisuju druge formalne pretpostavke”, piše u autentičnom tumačenju koje je izdao Šmit.

    Podsjećanja radi, u julu prošle godine Šmit je nemetuno odluku prema kojoj se sredstva iz dobiti Centralne banke BIH raspoređuju CIK-u za uvođenje novih tehnologija na izborima. Radi se o 112,5 miliona KM.

  • Sijarto: Evo šta će biti kada MOL kupi NIS

    Sijarto: Evo šta će biti kada MOL kupi NIS

    Čim mađarska naftna kompanija MOL finalizuje sporazum o kupovini NIS-a, tržišta nafte tri zemlje bez izlaza na more, Slovačke, Mađarske i Srbije, funkcionisaće koordinisano, što će ih učiniti otpornijim na političke ucene, poput onih iz Ukrajine.

    To je sinoć izjavio mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    “Kada MOL završi akviziciju srpske naftne kompanije, tržišta nafte tri zemlje bez izlaza na more, Slovačke, Mađarske i Srbije, funkcionisaće koordinisano, a mi ćemo postati još otporniji na političke ucene iz Ukrajine. Naravno, pružićemo MOL-u svu potrebnu podršku da se to postigne”, napisao je mađarski ministar spoljnih poslova na Fejsbuku nakon razgovora sa ministarkom energetike Srbije Dubravkom Đedović-Handanović u Vašingtonu.

    Istakao je da su se Mađarska i Srbija dogovorile se da ubrzaju pripremne radove na izgradnji naftovoda između dve zemlje, kako bi poboljšale bezbednost snabdevanja naftom.

    Sijarto je istakao da će novi naftovod značajno poboljšati bezbednost snabdevanja naftom kao i da će ubrzavanje pripremnih radova omogućiti brže rešavanje ovog pitanja, navodi se u objavi mađarskog ministra na Fejsbuku.

    “Dogovorili smo se da dodatno ubrzamo pripremne radove za izgradnju naftovoda između dve zemlje. Nova transportna ruta će značajno poboljšati bezbednost snabdevanja naftom naših zemalja”, napisao je Sijarto.

    Izgradnja naftovoda, kako je naveo mađarski ministar, ima za cilj da obezbedi stabilno snabdevanje Srbije i Mađarske naftom, kao i da ojača energetsku sigurnost u regionu.

    Sijarto je rekao da će ova transportna ruta pomoći ne samo obema zemljama, već i celoj Centralnoj Evropi u smislu bolje integracije i bezbednosti snabdevanja naftom.

    Sijarto i Đedović-Handanović sastali su se u Vašingtonu, gde su učestvovali na međunarodnoj konferenciji o energetskoj saradnji između Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Istočne Evrope.

    Sijarto je najavio da će tokom ovog putovanja obavestiti administraciju američkog predsednika Donalda Trampa o pokušajima političke ucene Ukrajine, koji su blokirali isporuke ruske nafte preko gasovoda Družba.

  • OEBS traži dodatnu potvrdu statusa Vlade RS

    OEBS traži dodatnu potvrdu statusa Vlade RS

    Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl poručio je da je korisno što je došlo do veće jasnoće u vezi sa statusom vlasti u Republici Srpskoj, ali smatra da bi imenovanje nove vlade od strane predsjednika RS dodatno učvrstilo pravnu sigurnost i otklonilo nedoumice o legalitetu.

    U intervjuu za “Nezavisne”, Holcapl je naveo da bi, s obzirom na stupanje novog predsjednika na dužnost, bilo korisno da on imenuje i uspostavi vladu kao svoju administraciju, čak i ako bi u njenom sastavu ostali isti premijer i ministri. „Smatram da bi, s obzirom na to da na dužnost stupa novi predsjednik RS, bilo korisno potvrditi status vlade koja će djelovati u sklopu njegove administracije“, rekao je Holcapl.

    Odgovarajući na pitanje da li postoje sumnje u legalitet aktuelne Vlade, istakao je da se radi o dodatnom učvršćivanju jasnoće. „Ono što kažem jeste da bi se jasnoća mogla dodatno učvrstiti“, naveo je on, dodajući da OEBS želi da sarađuje s institucijama i ministarstvima Vlade RS na zajedničkim ciljevima, uz što manje prostora za osporavanje legitimiteta odluka.

    Govoreći o očekivanjima od nove vlasti, Holcapl je poručio da je ključno da Vlada bude efikasna. Naglasio je da je pozitivno to što postoji veća jasnoća u vezi sa statusom predsjednika RS, te da vjeruje da rezultati izbora odražavaju volju birača i da javnost u njih ima povjerenje.

    Tokom posjete Banjaluci sastao se sa ministrom Minićem i više članova Vlade, kao i sa predstavnicima drugih institucija, a najavio je i razgovore s nevladinim sektorom i opozicijom. Istakao je da je naišao na spremnost za dijalog i interesovanje za saradnju sa Misijom OEBS-a u BiH.

    Osvrćući se na širu situaciju u BiH, Holcapl je rekao da je nakon izbora 23. novembra bio uvjeren da je to način izlaska iz krize, iako je ponavljanje izbora na 136 biračkih mjesta produžilo proces. Naveo je da se u ostatku zemlje izazov ne odnosi toliko na to ko obavlja funkcije, koliko na sposobnost formiranja većina koje mogu donositi odluke.

    Posebno je ukazao na poteškoće u usaglašavanju oko reformskih zakona, uključujući zakonodavstvo u oblasti pravosuđa, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Zakona o Sudu BiH. „Izazov je manje nedostatak napora, a više nedostatak kompromisa“, rekao je Holcapl.

    Govoreći o blokadama na evropskom putu i drugim otvorenim pitanjima, naveo je da nerado koristi riječ kriza, jer smatra da rješenja postoje. Dodao je da je suštinsko pitanje da li postoji spremnost da se uspjeh države BiH posmatra u cjelini, a ne samo kroz pojedine segmente.

    Komentarišući nedavnu tragediju u Sarajevu, Holcapl je rekao da je cijena neodlučivanja visoka. „Postoji cijena i posljedice neuspjeha i nespremnosti da se donesu odluke“, naveo je, ističući da se posljedice vide i u oblastima poput zagađenja vazduha i neiskorištenih sredstava EU. Poručio je da je na biračima da biraju političare koji su sposobni da rješavaju konkretne probleme.

    Kada je riječ o prioritetima OEBS-a, Holcapl je naveo da je fokus na uvođenju novih izbornih tehnologija, za šta je, kako kaže, oprezno optimističan. Istakao je da su izazovi vezani za nabavku i obezbjeđivanje sredstava, iako smatra da tehnologija može biti korištena.

    Naglasio je i da Misija nastavlja da zagovara reforme u pravosuđu i usvajanje zakona koji bi osigurali nezavisnost i efikasan pristup pravdi. Kao važan segment rada izdvojio je i kurikularnu reformu u obrazovanju, usmjerenu na ishode učenja i razvoj kritičkog mišljenja, koja je već u fazi primjene u više kantona u FBiH.

    Holcapl je zaključio da su reforme ostvarive, ali da zahtijevaju političku volju i kompromis, te da je odgovornost i na izabranim predstavnicima i na biračima da usmjere procese ka funkcionalnijim institucijama i dugoročnim rješenjima.

  • Srušio se turski lovac F-16, poginuo pilot

    Srušio se turski lovac F-16, poginuo pilot

    Turski vojni avion F-16 srušio se rano jutros tokom leta u zapadnoj provinciji Balikesir, a u nesreći je poginuo pilot, saopštilo je tursko Ministarstvo nacionalne odbrane.

    Prema saopštenju, incident se dogodio na auto-putu Izmir-Istanbul, a avion se srušio ubrzo nakon poletanja, prenosi Tanjug.

    „U 00:56 časova po lokalnom vremenu, izgubljeni su radio kontakt i lokacija našeg lovca F-16, koji je poleteo sa 9. vazduhoplovne baze u Balikesiru. Kao rezultat odmah pokrenutih operacija potrage i spasavanja, utvrđeno je da se naš avion srušio, a njegovi ostaci su pronađeni. Naš pilot je poginuo“, saopštilo je tursko ministarstvo, prenosi Anadolija.

    Istraga o uzroku nesreće je u toku, dodaje se u saopštenju.

  • Najveća akcija u BiH doživjela fijasko

    Najveća akcija u BiH doživjela fijasko

    Akcija “Pandora” sprovedena 2014. godine, u kojoj su uhapšena 54 lica na čelu sa Kemalom Čauševićem, tadašnjim direktorom UIO, ponovo bi mogla doći u fokus javnosti, i to zbog činjenice da su rezultati ove, “najveće” poslijeratne akcije u BiH izrečene kazne zatvora od svega osam i po godina, iako se tada govorilo da se radi o šteti od preko dvije milijarde KM.

    Komisija razmatra odluku o nesprovođenju istrage

    Naime, Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma danas bi trebalo da razmatra dopis Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika UIO kojim traže da se poništi odluka Dubravka Čampare, sada već bivšeg tužioca Tužilaštva BiH, o nesprovođenju istrage protiv 43 osobe koja je donesena 2023. godine.

    S obzirom na jasnu podjelu vlasti teško se može očekivati da se direktno zatraži poništavanje naredbe tužilaštva, međutim izvjesno je da će ovo pitanje biti otvoreno na drugi način, odnosno da će Komisija kroz određena saslušanja i prikupljanje informacija pokušati ovu akciju vratiti u javnost.

    “Njima je najspornije to što se i poslije te akcije sve nastavilo kao i prije i što su ljudi koji su bili hapšeni i osumnjičeni za kriminal nastavili raditi i čak napredovati unutar UIO. Razmotrićemo dopis i onda ćemo vidjeti kakve odluke će biti donesene”, rekao je za “Nezavisne” Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije.

    Najveća poslijeratna akcija i navodna šteta od dvije milijarde KM

    Inače, u akciji “Pandora”, osim Čauševića, tada je uhapšeno više od 50 ljudi, među kojima 36 carinskih službenika, a među njima i Goran Marinković, tadašnji šef Carinske ispostave Banjaluka.

    U akciji je te 2014. godine učestvovalo više od 300 pripadnika SIPA, i mnogi su tu akciju nazvali najvećom poslijeratnom akcijom u BiH u borbi protiv korupcije. U tom periodu govorilo se da je budžet oštećen za više od dvije milijarde KM.

    Optužnica je išla u smjeru da su uhapšeni djelovali kao organizovana kriminalna grupa prilikom uvoza i carinjenja tekstila, obuće i druge razne robe iz Kine i Turske. Svojim nezakonitim postupanjem i zloupotrebama prilikom carinjenja i naplate indirektnih poreza pri uvozu umanjivana je carinska i poreska osnovica i na taj način izbjegavano je plaćanje uvoznih dažbina.

    Suđenja, priznanja i konačne presude

    Tokom suđenja Sadinet Karić, koji je sporazumno pristao na kaznu zatvora od godinu dana uz obavezu da svjedoči na suđenju Čauševiću, između ostalog, rekao je da je direktoru UIO po kamionu davao 1.000 KM, a nezakonite radnje odnosile su se na period od 2007. do 2011. godine.

    “Odgovorno tvrdim da je šteta po budžet zbog zloupotreba u naplati poreza oko dvije milijarde KM do 2011. godine”, rekao je Miro Džakula, tadašnji direktor UIO, nakon akcije “Pandora”.

    Na kraju rezultat cijele akcije je da su, osim Karića, osuđeni i Anes Sadiković na dvije godine zatvora te Čaušević na pet i po godina zatvora i oduzimanje imovine od oko 500.000 KM. Prvobitno, Čaušević je osuđen na devet godina zatvora i oduzimanje imovine od 1,7 miliona KM, međutim odlukom Apelacionog odjeljenja Suda BiH to je na kraju značajno umanjeno.

    Sindikat: Osumnjičeni napredovali umjesto da snose posljedice

    “Navedene aktivnosti i nakon sprovedene akcije ‘Pandora’ 2014. godine i dalje su nastavljene na isti način uz učešće i napredovanje osumnjičenih i privedenih carinskih službenika UIO kao glavnih aktera koji nisu snosili nikakve sankcije i posljedice”, navedeno je u dopisu koji će danas razmatrati Komisija za borbu protiv korupcije.

    U dopisu se ističe i da su svi kao osumnjičeni nastavili sa uobičajenim aktivnostima i zadržavanjem svojih šefovskih i drugih radnih mjesta te da se na osnovu toga može zaključiti da se učestvovanje u nezakonitim radnjama i zloupotrebama prilikom vršenja službenih dužnosti isplati.

    “Ostali su na svojim pozicijama i još im je to bila dobra preporuka za dalje napredovanje u službi, tako da sve navedeno izaziva opravdanu sumnju u nezakonito postupanje tužioca Čampare i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja tužioca i ogromnih državnih resursa koji su korišteni u planiranju i sprovođenju akcije ‘Pandora’, koja je na kraju neslavno završila”, stoji u dopisu

  • Hoće li strani radnici “preplaviti” domaću radnu snagu?

    Hoće li strani radnici “preplaviti” domaću radnu snagu?

    Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7.427, od čega se na FBiH odnosi 4.500, a za Republiku Srpsku 2.000.

    Da nema dovoljno domaće radne snage na našem tržištu, gostujući u našem Јutarnjem programu potvrdio je i direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

    – U ovom trenutku nemamo dovoljno domaće radne snage. Mi smo primorani da angažujemo radnu snagu iz inostranstva, imamo problem sa produktivnošću. Nemamo dovoljno domaće radne snage, tu smo primorani da tražimo spas u stranoj – dodaje Aćić.

    Kada je riječ o platama strane radne snage, Aćić dodaje da tržište određuje nivo plate, te da stranci koji dođu da rade, imaju mogućnost da zarade mnogo više od minimalne plate.

    – Imaćemo značajan porast stranih dozvola, plašim se da ćemo u narednom periodu imati značajne promjene kada je u pitanju državljanstvo stranih radnika – dodaje on.

    Direktor Sektora granskih Udruženja PKRS Mile Petrović dodaje da je osnovni problem, taj što zanatski sektor umire.

    – Možda je rješenje u javnom sektoru, gdje bi domaća radna snaga mogla da odgovori realnom sektoru – dodaje on.

    Radnom dozvolom, boravišnom dozvolom, strani radnici moraju da dokažu da su ranije obavljali određenu vrstu posla, ističe Petrović.

    – Kada se radnik dovodi sa našim rezidentima, postaje vidljiv, svi dugoročniji angažmani nanose štetu našoj privredi – kaže on.

    Pomoćnik ministra rada i boračko invalidske zaštite Andrea Milinčić dodala je da je u Republici Srpskoj utvrđena kvota od 2.000 radnih dozvola, 1.500 za novo zapošljavanje, 500 za produženje dosadašnjih radnih dozvola.

    – Kvota prošlogodišnja je dobro isplanirana, 2025. godina nam je pokazala da je to za sada dovoljan broj radnih dozvola na godišnjem nivou – kaže Milinčićeva.

  • Turska ažurirala krizne planove zbog mogućeg američkog napada na Iran

    Turska ažurirala krizne planove zbog mogućeg američkog napada na Iran

    Turska je revidirala planove za vanredne situacije u slučaju moguće vojne kampanje protiv Irana koju bi predvodile Sjedinjene Američke Države, a među razmatranim opcijama je i ulazak na iransku teritoriju kako bi se sprečio masovni priliv izbeglica.

    Ove pripreme dolaze u trenutku kada je NATO preusmerio operacije vazdušnog nadzora, koje se sprovode iz Turske, sa Rusije na Iran.

    Napredni radarski avioni E-3A AWACS Alijanse, koji deluju iz centralnoanatolijskog grada Konje, godinama su nadzirali obe zemlje. Međutim, učestalost letova usmerenih ka Iranu značajno je povećana poslednjih nedelja, naveli su izvori koji su, zbog osetljivosti bezbednosnog pitanja, tražili anonimnost.

    Prema navodima Bloomberga, Turska se aktivno priprema za mogući američki napad na Iran, za koji zvaničnici veruju da bi mogao biti osmišljen s ciljem da se Teheran primora na ustupke u vezi sa nuklearnim programom, uz mogućnost šire vojne kampanje ukoliko diplomatija ne uspe. Ankara je, kako navode izvori, pozvala i Vašington i Teheran da ne eskaliraju tenzije.

    Pripreme se odvijaju u vreme kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile značajne vojne kapacitete širom Bliskog istoka, uključujući dva nosača aviona i borbene letelice. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da „razmatra“ ograničene napade na Iran, dok američki i iranski diplomati pokušavaju da postignu novi nuklearni sporazum. Tramp je naznačio da želi da dogovor bude finalizovan do početka marta.

    Treća glavna mlazna baza u Konji služi kao NATO-ova prednja operativna baza za AWACS avione još od 1983. godine i jedna je od tri takve baze koje održava Savezova vazdušna snaga za rano upozoravanje i kontrolu.

    Avioni E-3A mogu da otkriju i prate letelice na udaljenosti od više stotina kilometara, što ovu bazu čini strateški izuzetno važnim sredstvom za nadzor vazdušnog prostora širom šireg Bliskog istoka, bez napuštanja turskog ili međunarodnog vazdušnog prostora.

    Ključna zabrinutost Turske jeste mogućnost masovnog priliva izbeglica, navodi Bloomberg. Zvaničnici u Ankari strahuju da bi sukob sa Iranom mogao pokrenuti talas raseljenih lica, posebno avganistanskih i pakistanskih državljana koji trenutno borave u Iranu, ka turskoj granici.

    Turska već prima gotovo tri miliona sirijskih izbeglica, što je posledica građanskog rata u toj zemlji i što je izvršilo snažan pritisak na javne službe, postavši osetljivo pitanje u unutrašnjoj politici. Vlasti smatraju da bi novi talas dolazaka iz Irana dodatno opteretio ekonomiju, koja se već suočava sa visokom inflacijom i usporenim rastom.

    Granica između Turske i Irana, duga oko 560 kilometara, dugo je jedan od najaktivnijih koridora neregularnih migracija u regionu. Avganistanski, pakistanski i iranski državljani redovno pokušavaju njen prelazak.

    Turska je uložila značajna sredstva u infrastrukturu granične bezbednosti duž te linije, uključujući betonski zid, bodljikavu žicu, nadzorne tornjeve i višeslojni sistem vojnih, žandarmerijskih i policijskih patrola.

    Izvori za Bloomberg navode da su ažurirani planovi za vanredne situacije usmereni na pripremu za moguće masovno raseljavanje u slučaju velikog sukoba. Opcije obuhvataju uspostavljanje izbegličkih kampova u blizini granice, ali i mogućnost ulaska na iransku teritoriju radi sprečavanja prelaska raseljenih osoba u Tursku, pri čemu bi se ta opcija razmatrala samo u slučaju vakuuma vlasti u Teheranu.

    Ideja o formiranju tampon-zone na iranskoj strani granice dobija sve veću podršku unutar turske vlade.

    Ministarstvo spoljnih poslova Turske nedavno je, na zatvorenoj sednici parlamenta, informisalo poslanike o onome što je opisano kao skup faznih planova za vanredne situacije. Zvaničnici su nagovestili spremnost da preduzmu vanredne mere kako bi se izbeglo ponavljanje politike otvorenih vrata prema izbeglicama koja je usledila nakon izbijanja sirijskog građanskog rata.

    Iskustvo Turske sa raseljavanjem Sirijaca suštinski je promenilo njen pristup migrantskim krizama. Vlada je 2012. godine pokušala da ograniči broj sirijskih izbeglica na 100.000, ali je taj cilj ubrzo premašen, jer je u narednim godinama broj pridošlih premašio tri miliona.

  • Povratak Mladena Ivanića?

    Povratak Mladena Ivanića?

    Počasni predsjednik PDP, Mladen Ivanić, mogao bi se naći u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH kao zajednički kandidat opozicije na narednim opštim izborima, saznaje Srpskainfo iz izvora bliskih opozicionim krugovima.

    Prema tim informacijama, inicijativa o njegovoj kandidaturi potekla je iz dijela rukovodstva SDS. Ivanić, koji se posljednjih godina uglavnom povukao iz aktivnog političkog djelovanja, navodno je spreman razmotriti kandidaturu, ali pod jednim uslovom – da iza njega stane kompletna opozicija.

    – Inicijativa da se Mladen Ivanić ponovo „aktivira“ i kandiduje ispred opozicije za srpskog člana Predsjedništva BiH potekla je iz pojedinih krugova iz vrha SDS. Sam Ivanić nije ni potvrdno ni odrečno reagovao na tu inicijativu. Njegov osnovni zahtjev jeste to da kandidatura bude podržana od strane svih opozicionih stranaka, bez izuzetka. Ukoliko bilo ko iz opozicije bude protiv njegove kanidature, Ivanić će to odbiti – navode izvori iz vrha opozicije.

    Novinari su pokušali da dobiju komentar od Ivanića, ali on nije odgovarao na telefonske pozive.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da joj ideja o Ivanićevoj kandidaturi nije nepoznata, ali smatra da u ovom trenutku nije ostvariva. Iako, kako ističe, ima pozitivno mišljenje o njemu, procjenjuje da bi takav potez dodatno zakomplikovao odnose unutar opozicije.

    – Treba stvari sagledati objektivno. Ne vidim kako bi se druge stvari u opoziciji posložile u tom slučaju, kako god da okrenemo. To bi dodatno usložilo situaciju. Mladen Ivanić nesumnjivo je veliko političko ime, ali živimo u vremenu u kojem teme traju jedan do dva dana, sve je dinamično, turbulentno, mnogo toga se kreira na alternativnim kanalima komunikacije i standardne ili konvencionalne metode političkog rada lagano nestaju – poručuje Trivićeva.

    Ona dodaje da bi gotovo osam godina odsustva iz prvog plana politike moglo predstavljati ozbiljan hendikep, posebno u kratkom vremenu koje je ostalo do izbora.

    – Pogotovo za generacije koje nadolaze, 25-40 godina. Ti ljudi nisu pratili politiku prije 10 godina, a značajan su korpus glasača. Ovo nije pitanje šta ja mislim o Mladenu Ivaniću, nego objektivan pogled na njegovu potencijalnu kandidaturu – navodi Trivićeva.

    Trivićeva takođe postavlja pitanje ko bi formalno kandidovao Ivanića, podsjećajući da lider PDP Draško Stanivuković ima sopstvene političke ambicije, dok su u igri i SDS i Nebojša Vukanović.

    – Tu je i SDS i Nebojša Vukanović. Iskreno, to mi djeluje toliko nerealno u smislu praktične providivosti takve ideje. Mada, u politici je sve moguće – zaključuje ona.

    Za razliku od nje, politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi Ivanić bio najjači adut opozicije.

    – Ivanić je dugo bio u politici i ima ogromno iskustvo. Da bi prošao kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH treba mu jedinistvo u opoziciji i dobra organizacija, a to je opoziciji upravo najslabija tačka – ističe Nešković.

    On ocjenjuje da opozicionim liderima nedostaje unutrašnja koordinacija i disciplina, uprkos ambicijama koje javno pokazuju.

    – Svi kao paunovi stalno govore: „Ja, pa ja“. Međutim, oni nemaju taj sektor koji se zove unutrašnja organizacija, odnosno dio koji se ne vidi. Ako bi opozicija jedinstveno stala iza Mladena Ivanića, onda bi on imao ozbiljnu šansu za pobjedu. Po mom mišljenju, kvalitetnijeg kandidata od Mladena Ivanića opozicija trenutno nema – zaključuje Nešković.

    Iako inicijativa o Ivanićevoj kandidaturi zasad ostaje na nivou razgovora, jasno je da bi eventualna odluka o njegovom povratku zavisila prije svega od spremnosti opozicije da prevaziđe unutrašnje razlike i nastupi jedinstveno.

  • U Medicinskoj školi u Banjaluci u toku inspekcijski postupak nakon bure oko ekskurzije

    U Medicinskoj školi u Banjaluci u toku inspekcijski postupak nakon bure oko ekskurzije

    Iz Inspektorata Republike Srpske za Srpskainfo potvrđeno je da je u toku inspekcijski postupak u Medicinskoj školi u Banjaluci nakon bure oko ekskurzije.

    nspekcijski nadzor zatražio je advokat Dario Sandić kao član Savjeta roditelja Medicinske škole nakon što nisu provedene odluke Savjeta koje su se odnosile na bezbjednost učenika i transparentnost troškova ekskurzije u Španiju.

    Sandić je najavio i podnošenje krivične prijave protiv direktora škole.

    Savjet roditelja je prošle godine jednoglasno donio odluku da se u tendersku dokumentaciju uvrsti zahtjev da agencije, prilikom dostavljanja ponuda, dostave dokaze da će prevoz učenika biti izvršen autobusima koji nisu stariji od 5 godina, kao i da cijenu ekskurzije prikažu po pojedinačnim stavkama prevoz, ishrana, smještaj, izleti i drugo.

    – Odluka o starosti autobusa je donesena radi bezbjednosti naše djece, a imajući u vidu da je 2025. godine došlo do kvara autobusa kojim su učenici Medicinske škole išli na ekskurziju, te su 7 sati čekali u Sloveniji – naveo je Sandić napominjući da je direktor u potpunosti izignorisao odluke Savjeta roditelja.

    Sandić je zbog toga zatražio reakciju nadležnih institucija. Obratio se inspekciji, Republičkom pedagoškom zavodu i Ministarstvu prosvjete, tražeći da se izvrši upravna i inspekcijska kontrola rada direktora i uprave škole, te da mu se dostave obavještenja, odnosno zapisnici o izvršenim kontrolama.

    Roditelji učenika trećeg razreda tvrde da o iznosu od 1.499 KM za devet dana u španskom ljetovalištu Lloret de Mar nisu bili pravovremeno informisani, niti su o tome raspravljali na sastanku.

    Kako navode, informaciju o cijeni dobili su tek krajem decembra, i to posredno, preko djece.

  • Zaharova: London i Pariz se sa Kijevom poigravaju pitanjem nuklearnog oružja

    Zaharova: London i Pariz se sa Kijevom poigravaju pitanjem nuklearnog oružja

    London i Pariz, koji prema tvrdnjama ruske obavještajne službe planiraju da snabdiju Ukrajinu nuklearnim oružjem, „poigravaju se“ tim pitanjem zajedno sa Kijevom, izjavila je danas, 25. februara, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je dodala da se više ne radi samo o prijetnjama i izjavama, već se, prema njenim riječima, preduzimaju konkretne akcije.

    „Velika Britanija i Francuska se pripremaju i već su u procesu manipulisanja, ne retorički, već praktično, s pitanjem nuklearnog oružja“, rekla je Zaharova, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema tvrdnjama ruske Spoljne obavještajne službe, zbog „teške situacije“ u Sjevernoatlantskom savezu, London i Pariz planiraju da prebace nuklearnu bombu ili barem „prljavu“ bombu u Kijev, prenosi Tanjug.

    Francuska bojeva glava male veličine TN75 sa balističke rakete M51, koja se lansira sa podmornica, razmatra se kao opcija, navodi agencija.

    Kako je saopštila ruska služba, pošto planovi zapadnih zemalja grubo krše međunarodno pravo, one žele da to prikažu kao da je Ukrajina sama razvila oružje.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će dobijeni podaci biti uzeti u obzir, između ostalog, i u pregovorima o rješavanju sukoba.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov obećao je da će vlasti podijeliti sve informacije sa SAD, prenosi agencija RIA Novosti.