Autor: INFO

  • Partizanske pjesme razljutile komšije: Muškarac iz Hrvatske kažnjen sa 2.000 evra

    Partizanske pjesme razljutile komšije: Muškarac iz Hrvatske kažnjen sa 2.000 evra

    Muškarac (39) iz Ogulina u Hrvatskoj nepravosnažno je kažnjen sa 2.000 evra zbog preglasnog puštanja muzike u dvorištu porodične kuće, a među pjesmama koje su zasmetale komšijama bile su „Druže Tito“ i „Mlada partizanka“. Sud je ocijenio da je svojim ponašanjem narušavao javni red i mir, uzimajući u obzir i ranije prekršaje za koje je kažnjavan.

    Incident se dogodio 9. juna ove godine, oko 17 časova, u mjestu Turkovići Ogulinski. Prema iskazima svjedoka, muškarac je pustio muziku preko prenosnog zvučnika toliko glasno da se čula i na udaljenosti od oko 500 metara.

    Komšije su tvrdile da nije riječ samo o buci, već i o namjernom provociranju. Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na pisanje hrvatskog portala Index, muškarac je sa zvučnikom pratio komšije i dobacivao im uvrede kada su pokušavali da se udalje od buke.

    Supružnici koji su prijavili slučaj naveli su da sukob s njim traje duže vrijeme, te da su zbog uznemiravanja i uvreda imali zdravstvene tegobe zbog kojih su potražili medicinsku pomoć. Jedan od njih rekao je da je policiju zbog sličnih situacija pozivao i ranije, tokom aprila i maja.

    Okrivljeni negirao odgovornost

    Muškarac je pred sudom odbacio optužbe, tvrdeći da u vrijeme incidenta nije bio u dvorištu roditeljske kuće i da je stigao tek oko 18.30 časova, kada je na lice mjesta došla policija.

    Njegova majka potvrdila je da je oko 17 časova puštala muziku preko mobilnog telefona. Navela je da je zvuk možda bio nešto glasniji, ali da je muzika trajala svega nekoliko minuta, kao i da njen sin, prema njenom sjećanju, tada nije bio prisutan.

    Odbrana je slučaj predstavila kao nastavak dugotrajnog spora između dvije porodice. Prema njihovim tvrdnjama, komšijama smeta uzgoj životinja na imanju porodice okrivljenog, zbog čega ga učestalo prijavljuju policiji, navodno pokušavajući da izdejstvuju preseljenje gazdinstva.

    Među dokazima su bili i snimci nadzornih kamera sa kuće jednog od komšija. Na snimcima nastalim 9. juna vidi se dvorište, a čuje se i muzika.

    Ranije kazne uticale na odluku suda

    Postupak je vođen pred Opštinskim sudom u Karlovcu, u stalnoj službi u Slunju. Muškarac je nakon incidenta bio uhapšen i noć je proveo u policijskom pritvoru.

    Policija je tokom postupka predložila psihijatrijsko vještačenje i zadržavanje okrivljenog, navodeći učestale prijave i ranije neplaćene kazne. Sud je te prijedloge odbio jer nisu bili dovoljno obrazloženi niti potkrijepljeni dokazima.

    Prilikom odmjeravanja kazne, sud je posebno uzeo u obzir da je muškarac već dva puta pravosnažno kažnjavan zbog narušavanja javnog reda i mira, 2024. i 2025. godine, kao i zbog drugih prekršaja, uključujući saobraćajne i privredne.

    Sud je ocijenio da prethodne, blaže sankcije nisu postigle željeni efekat. Kao olakšavajuću okolnost nije prihvatio ni činjenicu da okrivljeni radom na sopstvenom poljoprivrednom gazdinstvu izdržava dvoje maloljetne djece.

    Izrečena novčana kazna iznosi 2.000 evra, ali presuda još nije pravosnažna.

  • Žalba zaustavila tender za Kongresni centar u Trebinju

    Žalba zaustavila tender za Kongresni centar u Trebinju

    Tender za izgradnju Kongresnog centra u Trebinju, procijenjen na gotovo 309 miliona KM sa PDV-om, privremeno je zaustavljen nakon što je na postupak javne nabavke izjavljena žalba. Osim pitanja zakonitosti i daljeg toka nabavke, pažnju privlači i model finansiranja prema kojem bi budući izvođač morao da obezbijedi odgovarajući kreditni aranžman.

    Žalba je podnesena na tender koji je raspisala Elektroprivreda Republike Srpske, a zbog toga je postupak javne nabavke obustavljen do daljeg, piše Capital.

    Riječ je o projektu procijenjenom na 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno oko 309 miliona KM sa uračunatim porezom. Pored izgradnje i opremanja kompleksa, tender obuhvata i njegovo projektovanje, potrebne instalacije i prateću infrastrukturu.

    Finansiranje prepušteno ponuđačima

    Tokom pripreme ponuda potencijalni izvođači tražili su dodatna pojašnjenja u vezi sa garancijama za finansiranje i načinom otplate projekta.

    Iz Elektroprivrede Republike Srpske odgovoreno je da ponuđači uz ponudu moraju dostaviti pismo o namjeri, dokument kreditora sa okvirnim uslovima finansiranja, kao i nacrt sporazuma o finansiranju ili obavezujući okvir tih uslova.

    Upravo kroz navedenu dokumentaciju trebalo bi da budu definisane potrebne garancije za kreditni aranžman. Kada je riječ o otplati, iz ERS-a su naveli da će ponuđači predložiti uslove vraćanja kredita, uz poštovanje ograničenja utvrđenih tenderskom dokumentacijom.

    To praktično znači da se od zainteresovanih kompanija ne očekuje samo da izvedu radove već i da pronađu banku ili drugog finansijera koji bi obezbijedio novac za realizaciju investicije, uz definisanje uslova pod kojima bi taj novac bio vraćen.

    Jedan od najvećih projekata ERS-a

    Kongresni centar planiran je na području Novog Trebinja, a njegova realizacija priprema se od 2023. godine. Projekat je zamišljen kao višenamjenski kompleks za kongrese, koncerte, izložbe, poslovne skupove i druge manifestacije.

    Tenderom je predviđeno da izabrani izvođač, osim građevinskih radova, obezbijedi i kompletnu opremu, namještaj, audio-vizuelne sisteme, rasvjetu, instalacije i uređenje okolnog prostora.

    Postupak je ranije raspisan sa rokom za dostavljanje ponuda do 20. novembra 2026. godine, ali će dalji tok nabavke zavisiti od rješavanja podnesene žalbe.

    Privremena obustava tako je otvorila pitanje dinamike realizacije investicije, čija vrijednost ovaj projekat svrstava među najveće planirane pojedinačne nabavke Elektroprivrede Republike Srpske.

  • Poljoprivrednici čekaju kišu, a troškovi sjetve sve više rastu

    Poljoprivrednici čekaju kišu, a troškovi sjetve sve više rastu

    Dugotrajna suša otežala je početak jesenje sjetve u Republici Srpskoj, a poljoprivrednicima dodatne probleme stvaraju rast cijena goriva i mineralnih đubriva. Na pojedinim parcelama zemljište je toliko tvrdo da je obrada gotovo nemoguća, zbog čega proizvođači čekaju padavine kako bi nastavili pripremu njiva i sjetvu ozimih kultura.

    Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, cijene pojedinih vrsta mineralnih đubriva porasle su do 25 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je gorivo takođe značajno poskupjelo. Kako prenose Nezavisne, zbog nedostatka vlage priprema zemljišta na pojedinim površinama trenutno je veoma otežana.

    Dodatni prolazi poljoprivredne mehanizacije tamo gdje je oranje ipak moguće povećavaju troškove proizvodnje, dok se proizvođači nadaju da će najavljene padavine omogućiti da se radovi nastave bez većih kašnjenja.

    Pšenica bi mogla zauzeti veće površine

    Marinković smatra da još nije kasno za jesenju sjetvu, jer su promijenjeni klimatski uslovi uticali i na pomjeranje uobičajenih rokova. Značajniji radovi na sjetvi pšenice i ječma očekuju se nakon kiše, a do sada je ječam zasijan tek na manjim površinama.

    Prema njegovoj procjeni, ove godine bi pšenica mogla zauzeti nešto veće površine nego lani. Jedan od razloga je skuplja proizvodnja kukuruza, koji je osjetljiviji na nedostatak vlage.

    Ipak, konačan obim sjetve zavisiće od vremenskih prilika i mogućnosti da poljoprivrednici u narednom periodu pripreme zemljište.

    U Federaciji BiH đubrivo skuplje i do 30 odsto

    Slični problemi prisutni su i u Federaciji BiH, gdje poljoprivrednici zbog suve zemlje imaju poteškoće sa oranjem i pripremom parcela.

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, upozorio je da je zemljište na pojedinim mjestima toliko tvrdo da otežava rad mehanizacije, uz rizik od kvarova i oštećenja opreme.

    On je naveo da su cijene đubriva ranije rasle i do 50 odsto, a da je zabilježeno i novo poskupljenje od oko 30 odsto. Dalje kretanje cijena, kako je istakao, zavisiće i od troškova goriva i stanja na tržištu.

    Troškovi rastu, otkupne cijene stagniraju

    Iako se očekuje da površine zasijane pšenicom i ječmom u Federaciji BiH budu približno na prošlogodišnjem nivou, ostaje neizvjesno kakav će biti kvalitet proizvodnje.

    Bićo je upozorio da troškovi poljoprivredne proizvodnje kontinuirano rastu, dok otkupne cijene pšenice i drugih proizvoda godinama uglavnom stagniraju. Takav odnos cijena dodatno smanjuje prostor za zaradu proizvođača.

    Pred poljoprivrednicima je tako period u kojem će vremenske prilike imati ključnu ulogu ne samo u određivanju dinamike sjetve već i u procjeni konačnog prinosa i isplativosti proizvodnje.

  • Struja za privredu u Srpskoj poskupljuje, građane čekaju nove brige

    Struja za privredu u Srpskoj poskupljuje, građane čekaju nove brige

    Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu Republike Srpske moglo bi se preliti na cijene proizvoda i usluga, upozoravaju predstavnici privrede, ekonomisti i sindikalci. Iako još nije poznato koliko će struja poskupjeti ni kada će nova cijena stupiti na snagu, sagovornici upozoravaju da bi posljedice mogle osjetiti i kompanije i građani.

    Prerađivačka industrija već se suočava sa padom proizvodnje i izvoza, dok uvoz raste, a dodatni troškovi energije mogli bi dodatno otežati položaj domaćih preduzeća. Kako pišu Nezavisne, privrednici strahuju da bi veći računi za električnu energiju mogli ugroziti njihovu konkurentnost na inostranim tržištima.

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić upozorio je da prerađivačka industrija već četiri godine bilježi pad privredne aktivnosti, broja zaposlenih i izvoza. Istovremeno, sve veće prisustvo uvoznih proizvoda na domaćem tržištu dodatno opterećuje domaće proizvođače.

    Prema njegovim riječima, rast cijene električne energije mogao bi pokrenuti novi talas poskupljenja, a time i dodatno podstaći inflaciju. Ukoliko bi nakon toga uslijedili zahtjevi za povećanje plata koji ne bi bili praćeni rastom produktivnosti, domaće kompanije mogle bi se suočiti sa novim gubitkom konkurentnosti.

    Poskupljenje struje kao dodatni udar na građane

    Da bi se veći troškovi privrede mogli preliti na potrošače, upozoravaju i predstavnici udruženja za zaštitu građana.

    Snežana Šešlija, predsjednica dobojskog udruženja „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR), ocijenila je da bi posljedice novih cijena električne energije mogle dodatno pogoršati životni standard stanovništva.

    Prema njenoj ocjeni, kompanije neće jednostavno preuzeti dodatne troškove na sebe, već postoji mogućnost da ih prenesu na krajnje kupce, kroz skuplje proizvode i usluge.

    Koliko bi cijene mogle porasti?

    Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da će uticaj na cijene zavisiti od toga koliki udio električna energija ima u ukupnim troškovima proizvodnje, ali i od mogućnosti kompanija da veće rashode prenesu na kupce.

    On je upozorio i na mogućnost da pojedini proizvođači najavljeno poskupljenje iskoriste kao povod za povećanje cijena iznad nivoa koji bi opravdali stvarni dodatni troškovi. Kao jednu od mogućih mjera naveo je pojačane inspekcijske kontrole.

    Sličan problem ističu i u Savezu sindikata Republike Srpske. Stručna saradnica za ekonomska pitanja Božana Radomir navela je da je u prethodnim godinama često dolazilo do prenošenja poslovnih troškova na potrošače.

    Kao primjer je navela podatke o rastu neto dobiti privrednih subjekata za više od 17 odsto u prošloj godini, dok je u trgovini zabilježen rast od 21 odsto.

    Cijena za domaćinstva zasad ostaje nepromijenjena

    Dok se za privredu najavljuje povećanje cijene električne energije, predstavnici vlasti poručili su da cijena za domaćinstva neće rasti do marta naredne godine.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je da građani do tada mogu biti spokojni kada je riječ o cijeni struje, uz najavu da će u martu biti obavljene potrebne korekcije.

    Koliko će poskupljenje za privredu iznositi i na koji način će biti sprovedeno, zasad nije poznato. Upravo će ti detalji biti važni za procjenu stvarnog uticaja na poslovanje kompanija, kretanje cijena i kupovnu moć građana.

  • Vučić predstavio plan razvoja juga i istoka Srbije: 20 fabrika i više od 1.000 kilometara puteva

    Vučić predstavio plan razvoja juga i istoka Srbije: 20 fabrika i više od 1.000 kilometara puteva

    Razvoj industrije, izgradnja saobraćajne infrastrukture i veća ulaganja u zdravstvo predstavljaju neke od ključnih tačaka programa koji je Aleksandar Vučić predstavio za ubrzani razvoj juga Srbije. Plan obuhvata i otvaranje novih radnih mjesta, podršku investitorima i mjere čiji je cilj da se zaustavi iseljavanje stanovništva iz ovog dijela zemlje.

    Program je osmišljen kroz šest razvojnih stubova, a među najambicioznijim najavama su izgradnja 20 velikih fabrika, modernizacija više od 1.000 kilometara puteva i ulaganje 1,3 milijarde evra u zdravstveni sistem, navodi B92.

    Industrija i nova radna mjesta

    Jedan od glavnih ciljeva programa jeste jačanje privrede i otvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje. Planom je predviđeno privlačenje velikih investicija, razvoj industrijskih zona i stvaranje uslova za dolazak novih kompanija.

    Posebna pažnja trebalo bi da bude posvećena mladima, kroz podsticaje za zapošljavanje i programe koji bi im omogućili da prvi posao pronađu u svom kraju, umjesto da zbog zaposlenja odlaze u veće centre ili inostranstvo.

    Više puteva i snažnija energetska mreža

    Drugi važan segment odnosi se na saobraćajno povezivanje i energetiku. Plan obuhvata modernizaciju regionalnih i lokalnih puteva, razvoj željezničke infrastrukture, unapređenje elektroenergetske mreže i izgradnju novih energetskih kapaciteta.

    Prema najavama, bolja povezanost trebalo bi da olakša poslovanje privrede, unaprijedi transport robe i učini manje razvijene krajeve privlačnijim za investitore.

    Zdravstvo među prioritetima

    Značajan dio programa odnosi se na obnovu i unapređenje zdravstvene infrastrukture. Najavljeno je ulaganje 1,3 milijarde evra u zdravstveni sistem, uz planove za modernizaciju ustanova i nabavku savremene medicinske opreme.

    Cilj je da građani u regionalnim i lokalnim centrima imaju bolji pristup dijagnostici i liječenju, bez potrebe da zbog pojedinih pregleda putuju u najveće gradove.

    Zaustavljanje odlaska stanovništva

    Uz ekonomske i infrastrukturne projekte, program je usmjeren i na demografske probleme juga Srbije. Razvoj privrede, nova radna mjesta i kvalitetnije javne usluge predstavljeni su kao načini da se poboljšaju uslovi života i smanji iseljavanje.

    Najavljene mjere predstavljaju plan budućih ulaganja, a njihov stvarni domet zavisiće od konkretnih projekata, obezbjeđivanja finansiranja i dinamike realizacije u narednim godinama.

  • Srbija ima 6,55 miliona stanovnika: Prvo dijete sve kasnije, stanovništvo sve starije

    Srbija ima 6,55 miliona stanovnika: Prvo dijete sve kasnije, stanovništvo sve starije

    Srbija je tokom 2025. godine imala 6.549.901 stanovnika, pokazuju procjene Republičkog zavoda za statistiku objavljene u Statističkom godišnjaku za 2026. godinu. Podaci ukazuju na nastavak negativnog prirodnog priraštaja, sve kasnije rađanje prvog djeteta i dugoročno smanjenje broja stanovnika.

    Žene su činile 51,3 odsto stanovništva, a muškarci 48,7 odsto. Budući da prošle godine nije bilo popisa, broj stanovnika izračunat je na osnovu popisa iz 2022. godine, uz podatke o rođenima, umrlima i unutrašnjim migracijama, piše RTRS.

    Prirodni priraštaj u Srbiji bio je negativan i iznosio je minus 5,5 promila. Istovremeno, nastavljene su promjene u starosnoj strukturi stanovništva, a sve manji udio žena nalazi se u fertilnom periodu života.

    Udio žena u dobi za rađanje smanjen je sa 22,6 odsto u 2011. godini na 20,8 odsto u 2025. godini. Prosječna starost majki prilikom rođenja prvog djeteta u istom periodu porasla je sa 27,5 na 29,1 godinu.

    Manje brakova, ali i razvoda

    Tokom 2025. godine u Srbiji su sklopljena 29.402 braka, što je za 3,2 odsto manje nego godinu ranije, kada je zabilježeno 30.376 vjenčanja.

    Žene su u brak stupale u prosjeku sa 31 godinom, a muškarci sa 34 godine. Istovremeno, evidentirano je 10.148 razvoda, odnosno 4,4 odsto manje nego u 2024. godini.

    Dugoročniji podaci, međutim, pokazuju da je broj sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika smanjen sa 4,9 u 2011. godini na 4,5 u 2025. godini. U istom periodu broj razvoda na 1.000 stanovnika povećan je sa 1,1 na 1,5.

    Do 2052. godine očekuje se dalje smanjenje stanovništva

    Projekcije Republičkog zavoda za statistiku ukazuju na nastavak depopulacije u narednim decenijama. Prema svim 32 varijante projekcija, Srbija će 2052. godine imati manje stanovnika nego 2022. godine.

    Posebno se očekuje povećanje udjela starijih građana. Udio stanovništva starog 65 i više godina mogao bi porasti sa 21,9 odsto u 2022. na 28,5 odsto u 2052. godini.

    Udio djece do 14 godina trebalo bi da ostane približno na 14 odsto, ali bi se njihov ukupan broj u tom periodu mogao smanjiti za oko četvrtinu. Istovremeno, udio stanovništva starog 80 i više godina mogao bi porasti sa 4,4 na 7,3 odsto.

    Podaci tako ukazuju na dva dugoročna demografska procesa u Srbiji — smanjenje ukupnog broja stanovnika i starenje populacije, što će u narednim decenijama predstavljati izazov za tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu.

  • Koliko košta priprema za zimu

    Koliko košta priprema za zimu

    Priprema za zimu ove godine predstavlja ozbiljan izdatak za mnoga domaćinstva u Republici Srpskoj, jer su visoke cijene ogreva i tovljenika dodatno opteretile kućne budžete. Za nabavku drva, kupovinu svinje za sušenje mesa i pripremu tradicionalne zimnice potrebno je izdvojiti i više od 2.000 KM.

    Najveći troškovi odnose se na grijanje i pripremu mesa za predstojeće praznike. Metar bukovih drva u metricama košta oko 110 KM, trupci su oko 120 KM, dok cijena bukovih cjepanica dostiže 145 KM po metru, piše BL Portal.

    To znači da domaćinstvo koje nabavlja deset metara iscijepanih drva mora da izdvoji približno 1.450 KM. Ni grijanje na pelet nije jeftino, jer tona ovog energenta trenutno košta oko 800 KM. Drva se mogu nabaviti i u paletama, čija cijena ide do 270 KM.

    Dodatni izdatak za domaćine koji tradicionalno suše meso predstavljaju tovljenici, čija je cijena značajno porasla. Prema aktuelnim oglasima, kilogram žive vage dostiže 4,7 KM, dok je prije dva mjeseca koštao oko tri marke. U Bijeljini kilogram žive vage svinja u klasi u prosjeku iznosi četiri KM.

    Za svinju tešku oko 180 kilograma potrebno je izdvojiti najmanje 800 KM. Kada se tome dodaju troškovi nabavke ogreva, ukupna suma prelazi 2.000 KM, i to bez dodatnih izdataka za začine, so, svježe meso i ostale potrepštine.

    Uzgajivači upozoravaju da bi cijene tovljenika mogle dodatno rasti kako se bude približavala sezona svinjokolja. Najveća potražnja očekuje se tokom novembra, zbog čega domaćinima koji žele da prođu povoljnije savjetuju da nabavku planiraju ranije. Najtraženije su svinje težine između 140 i 200 kilograma.

    Nešto povoljnija stavka u pripremi zimnice je kupus. Vreća od deset do 13 kilograma u Republici Srpskoj košta oko 10 do 12 KM, dok se za vreću tešku od 15 do 20 kilograma plaća između 13 i 15 KM.

    Za bure zapremine 50 litara potrebno je približno 25 do 30 kilograma kupusa, što pri prosječnoj cijeni od oko 80 feninga po kilogramu iznosi približno 25 KM.

    Ipak, domaćinstva koja pripremaju veće količine zimnice i mesa moraju računati na znatno veće ukupne troškove. Za mnoge porodice to je tradicionalna godišnja obaveza, ali rast cijena znači da je za očuvanje tih običaja potrebno sve više novca.

  • Sat se pomjera unazad: Evo kada počinje zimsko računanje vremena

    Sat se pomjera unazad: Evo kada počinje zimsko računanje vremena

    Ovog vikenda počinje zimsko računanje vremena, pa ćemo u noći sa subote na nedjelju spavati sat duže. Kazaljke na satu pomjeraju se jedan sat unazad, sa tri na dva časa, čime se završava ljetno računanje vremena.

    Promjena se ove godine obavlja u noći između 24. i 25. oktobra, a cilj je usklađivanje vremena sa zimskim dijelom godine, kada su dani kraći, a noći duže, piše Klix.ba.

    Pomjeranje kazaljki utiče na svakodnevne navike, raspored prevoza i radno vrijeme pojedinih službi. Iako se sat vremena više može činiti kao prednost za odmor, promjena ritma spavanja kod nekih ljudi može privremeno izazvati umor i poteškoće sa prilagođavanjem.

    Zimsko računanje vremena primjenjuje se u većem dijelu Evrope, a prelazak se obavlja prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Ljetno računanje vremena ponovo će početi na proljeće, kada se kazaljke pomjeraju jedan sat unaprijed.

    Rasprave o ukidanju sezonskog pomjeranja sata u Evropskoj uniji traju godinama, ali jedinstveno rješenje još nije uvedeno, pa se promjena vremena nastavlja i ove godine.

  • NATO savjetuje Zelenskom da smanji tenzije sa Vašingtonom

    NATO savjetuje Zelenskom da smanji tenzije sa Vašingtonom

    Visoki zvaničnici NATO-a upozorili su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi pogoršanje odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom moglo ugroziti isporuke američkog oružja Ukrajini, čak i kada tu vojnu pomoć finansiraju evropske države.

    Prema informacijama koje je objavio Blumberg, pozivajući se na izvore iz Alijanse, predstavnici NATO-a savjetovali su Kijevu da smanji tenzije sa Vašingtonom kako ne bi došlo do prekida isporuka u okviru programa PURL, preko kojeg evropske zemlje finansiraju nabavku američkog naoružanja za Ukrajinu, prenosi Srpskainfo.

    Jedan od zvaničnika Alijanse upozorio je da bi, imajući u vidu Trampovu nepredvidivost, dalji sukob između američkog i ukrajinskog predsjednika mogao imati direktne posljedice po sposobnost Kijeva da nastavi odbranu zemlje.

    U evropskim prijestonicama, prema navodima izvora, postoji zabrinutost da su odnosi Trampa i Zelenskog ozbiljno narušeni i da bi njihovo popravljanje moglo biti otežano. Zbog toga evropski zvaničnici pokušavaju da iza kulisa obnove komunikaciju sa američkom administracijom i spriječe dalju eskalaciju nesuglasica.

    Za sada, međutim, nema najava nove posjete evropskih predstavnika Vašingtonu, iako su takvi diplomatski kontakti organizovani tokom ranijih sporova između Trampa i Zelenskog.

    Odnosi dvojice predsjednika dodatno su opterećeni nakon Trampovog dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ruskom izvozu dizel-goriva, kao i odluke Vašingtona da privremeno suspenduje pojedine sankcije ruskom energetskom sektoru.

    Tramp je u više navrata pozivao na brzo okončanje rata i održavanje izbora u Ukrajini, dok su njegove izjave o političkom rukovodstvu u Kijevu izazvale dodatnu zabrinutost među ukrajinskim saveznicima.

    Ukoliko bi američka administracija ograničila isporuke oružja, evropske zemlje mogle bi se suočiti sa dodatnim poteškoćama u održavanju vojne podrške Ukrajini, s obzirom na to da program PURL zavisi od američkih zaliha i proizvodnih kapaciteta.

    Navodi o mogućem prekidu isporuka za sada se zasnivaju na upozorenjima neimenovanih zvaničnika NATO-a, a ne na objavljenoj odluci Vašingtona da obustavi program. Ipak, oni ukazuju na zabrinutost unutar Alijanse zbog posljedica koje bi pogoršanje odnosa SAD i Ukrajine moglo imati na nastavak vojne pomoći Kijevu.

  • Evropski revizori otkrili propuste na Koridoru Vc: Milion evra za pošumljavanje, računi za samo 35.000

    Evropski revizori otkrili propuste na Koridoru Vc: Milion evra za pošumljavanje, računi za samo 35.000

    Evropski revizorski sud utvrdio je ozbiljne propuste u pripremi, finansiranju i nadzoru infrastrukturnih projekata na zapadnom Balkanu, a među najznačajnijim primjerima naveden je i Koridor Vc u BiH, čija izgradnja, prema ocjeni revizora, neće biti završena do 2030. godine.

    Problemi se odnose na kašnjenja u realizaciji, odobravanje grantova mimo propisanih uslova i nedovoljnu kontrolu trošenja novca, dok odgovornost nije samo na domaćim institucijama već i na Evropskoj komisiji, koja je podržavala projekte bez potpune provjere njihove spremnosti, pišu Nezavisne.

    Posebnu pažnju privukao je slučaj pošumljavanja terena na jednoj od dionica autoputa. U dokumentaciji projekta navedeno je da je za sadnju i obnovu vegetacije izdvojeno 1,05 miliona evra, ali su revizori tokom obilaska utvrdili da na lokaciji nema vidljivih tragova pošumljavanja.

    „Dobili smo račune u iznosu od svega 35.000 evra, što je oko tri odsto budžeta od 1,05 miliona evra“, navedeno je u izvještaju Evropskog revizorskog suda.

    Preostali novac, prema objašnjenju nosioca projekta, iskorišten je za finansiranje mreža za stabilizaciju kosina. Revizori su, međutim, ukazali i na naknadnu sadnju drveća na veoma maloj površini, uz male izglede da posađena vegetacija opstane.

    Izvještaj ukazuje i na probleme u dodjeli bespovratnih sredstava. U jednom slučaju grant je odobren iako je za konkretnu dionicu već bilo obezbijeđeno cjelokupno kreditno finansiranje. Nakon odobravanja granta, banka koja je trebalo da finansira projekat povukla je dio sredstava.

    Takva praksa nije u skladu sa pravilima koja predviđaju da grantovi pomognu projektima za koje nije moguće obezbijediti kompletno finansiranje putem kredita. Revizori nisu precizirali o kojim dionicama je riječ, pa se njihova konkretna identifikacija ne može pouzdano utvrditi samo na osnovu izvještaja.

    Kritike su upućene i Evropskoj komisiji zbog oslanjanja na informacije domaćih partnera i nedovoljno rigoroznog finansijskog nadzora. Prema nalazima revizora, nedostaci u praćenju i izvještavanju ograničili su mogućnost pravovremenog reagovanja na kašnjenja, rizike tokom realizacije i probleme u održivosti projekata.

    Evropska komisija je, prema izvještaju, podržavala i projekte koji nisu bili dovoljno pripremljeni za realizaciju, dok delegacije EU u zemljama regiona nisu uvijek raspolagale svim tehničkim informacijama o projektima.

    Nalazi se odnose na projekte finansirane kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan od 2016. godine. Izvještaj ukazuje na sistemske slabosti u pripremi i kontroli investicija, ali sam po sebi ne predstavlja dokaz da je u konkretnim slučajevima počinjeno krivično djelo.

    Za BiH, kašnjenje na Koridoru Vc znači da se završetak jednog od najvažnijih saobraćajnih projekata u zemlji ponovo udaljava, dok revizorski nalazi otvaraju pitanja o načinu upravljanja javnim novcem, kvalitetu pripreme projekata i odgovornosti institucija koje odobravaju i nadziru njihovo finansiranje.