VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plenković: JANAF može u potpunosti zamijeniti rusku naftu za Mađarsku i Slovačku

    Plenković: JANAF može u potpunosti zamijeniti rusku naftu za Mađarsku i Slovačku

    Hrvatska može dugoročno i pouzdano da snabdijeva Mađarsku i Slovačku naftom putem Jadranskog naftovoda (JANAF), poručio je danas, 24. februara, u Kijevu premijer Hrvatske Andrej Plenković, pozivajući Budimpeštu i Bratislavu da o tome jasno obavijeste svoje građane.

    Govoreći novinarima u Kijevu, na četvrtu godišnjicu ruske vojne intervencije u Ukrajini, Plenković je rekao da nema nikakve dileme kada je riječ o mogućnosti da Hrvatska u potpunosti energetski snabdijeva i Mađarsku i Slovačku, o čemu je, kako je naveo, Zagreb sve vrijeme obavještavao partnere, uključujući i Evropsku komisiju, prenosi hrvatski Indeks.

    Prema riječima Plenkovića, do sada je postojao komercijalni aranžman mađarske kompanije MOL i ruskih partnera o kupovini jeftinije nafte iz Rusije, koja naftovodom “Družba” preko Ukrajine stiže do rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

    Plenković je naglasio da Hrvatska može da obezbjedi dugoročno, stabilno i pouzdano energetsko snabdijevanje preko JANAF-a.

    “Pozivam prijatelje u Mađarskoj i Slovačkoj da pojasne svojim građanima da nisu energetski ugroženi, da svu naftu koju trebaju mogu organizovano da dobiju preko JANAF-a, preko Hrvatske”, naglasio je Plenković, prenosi Tanjug.

    On je istakao da Hrvatska želi da njihovo snabdijevanje bude dugoročno i stabilno, ne preko, kako je naveo, sekundarnog naftovoda, već preko pravca koji može da bude primarni i jedini, ukoliko to žele.

    Isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko cjevovoda Družba su prekinute od 27. januara, kada je Kijev saopštio da je ruski napad dronom pogodio opremu cjevovoda u zapadnoj Ukrajini.

    Budimpšeta i Bratislava krive Ukrajinu za prekid isporuka, dok Kijev poručuje da radi na opravci cjevovoda.

  • SAD uputile demarš Ukrajini

    SAD uputile demarš Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države su uputile zvanični diplomatski demarš Ukrajini nakon napada na rusko naftno postrojenje u blizini Novorosijska u Crnom moru, saopštila je ukrajinska ambasadorka u Vašingtonu Olga Stefanišina.

    Ona je navela da je dobila demarš, zvanično diplomatsko obavještenje, od američkog Stejt departmenta povodom ovog pitanja.

    Prema njenim riječima, Stejt department je saopštio da su ukrajinski napadi na Novorosijsk krajem prošle godine uticali na američke investicije sprovedene preko Kazahstana, prenosi CNN.

    “Čuli smo od Stejt departmenta da treba da se uzdržimo od napada na američke interese”, rekla je Stefanišina na konferenciji za novinare.

    Ona je pojasnila da se to konkretno odnosi na ekonomske interese SAD, a ne na zabranu napada na rusku vojnu ili energetsku infrastrukturu uopšte.

    “Primili smo to k znanju”, dodala je ukrajinska ambasadorka.

    Krajem novembra, ukrajinski dronovi su napali luku Novorosijsk, a u napadu je oštećena infrastruktura, uključujući važan naftovod koji transportuje kazahstansku naftu do Crnog mora.

    Ševron je glavni akcionar u Kaspijskom naftovodnom konzorcijumu,a nakon napada, izvoz kazahstanske nafte je značajno smanjen, što je uticalo na američke ekonomske interese, navodi CNN.

  • Tramp u godišnjem obraćanju: Iran, Ukrajina i spor sa Vrhovnim sudom u fokusu

    Tramp u godišnjem obraćanju: Iran, Ukrajina i spor sa Vrhovnim sudom u fokusu

    Američki predsednik Donald Tramp održao je godišnje obraćanje naciji u kojem je govorio o spoljnopolitičkim temama, od Irana do Ukrajine, osvrnuo se na odluke Vrhovnog suda SAD, te predstavio rezultate svoje administracije.

    Govoreći o Iranu, Tramp je poručio da „sve opcije ostaju na stolu“ i ponovio dugogodišnji stav Sjedinjenih Američkih Država da Teheranu ne sme biti dozvoljeno da razvije nuklearno oružje. Naveo je da Iran želi dogovor, ali da Vašington još nije čuo, kako je rekao, „one tajne reči: ‘Nikada nećemo izgraditi nuklearno oružje’“.

    Podsetio je da su Sjedinjene Američke Države u junu gađale tri iranska nuklearna postrojenja, tvrdeći da je operacija rezultirala „potpunim uništenjem“ iranskog nuklearnog programa. U obraćanju je ponovio da je američka vojska uništila taj program, ali i dodao da Iran pokušava da ga obnovi.

    „Moja je preferencija da ovaj problem rešimo putem diplomatije. Ali jedno je sigurno: nikada neću dozvoliti da najveći svetski sponzor terorizma ima nuklearno oružje“, rekao je Tramp.

    Predsednik se osvrnuo i na rat u Ukrajini, istakavši da njegova administracija radi na okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine. Naveo je da svakog meseca gine oko 25.000 vojnika i ocenio da je reč o „ratu koji se nikada ne bi dogodio da sam ja bio predsednik“.

    Tramp je rekao da je tokom prvih deset meseci mandata okončano osam ratova, naglašavajući da će „uspostavljati mir gde god može“, ali i da neće oklevati da se suprotstavi pretnjama po Ameriku.

    U delu govora posvećenom ekonomiji, izrazio je nezadovoljstvo presudom Vrhovnog suda kojom je ocenjeno da je prekoračio predsednička ovlašćenja prilikom uvođenja globalnih carina na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama. Presudu je nazvao „nesrećnom“ i „razočaravajućom“.

    Istakao je da je carinama, prema njegovim rečima, prikupljeno više stotina milijardi dolara i da su one doprinele ekonomskim i bezbednosnim dogovorima. Predstavio je i nove globalne carine od 15 odsto uvedene prema članu 122 Zakona o trgovini, navodeći da su „možda čak i bolje“ i da vode ka snažnijem rešenju.

    U govoru nije pomenuo dokumenta u vezi sa slučajem Džefrija Epstina. Obraćanje su povremeno prekidali uzvici i zvižduci demokratskih poslanika, a Tramp se osvrnuo i na pitanja migracija, uključujući kritike upućene pojedincima iz Somalije, te je tokom ceremonije dodelio i priznanja.

  • Srbija u Vašingtonu potpisala zajedničku izjavu o sigurnom snabdijevanju gasom u Evropi

    Srbija u Vašingtonu potpisala zajedničku izjavu o sigurnom snabdijevanju gasom u Evropi

    Srbija je u SAD potpisala zajedničku izjavu o sigurnom snabdijevanju gasom u Evropi, koju su potpisali i SAD i susjedi Srbije.

    Izjava je potpisana na Transatlantskom samitu o gasnoj bezbjednosti, koji je organizovao Nacionalni savjet za energetsku dominaciju SAD, a izjavu su potpisali i ministri energetike i predstavnici Grčke, Bugarske, Mađarske, Poljske, Rumunije, Slovačke, Moldavije, Ukrajine, Hrvatske, Litvanije.

    Zemlje potpisnice su se saglasile da će raditi na unapređenju otpornosti tržišta prirodnog gasa i obezbjeđivanju sigurnog i pristupačnog snabdijevanja ovim gasom u Istočnoj i Centralnoj Evropi.

    U ime Srbije izjavu je potpisala ministar rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, koja je učestvovala na Transatlantskom samitu o gasnoj bezbjednosti u Vašingtonu, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

    Handanovićeva je istakla da je Srbija podržala inicijativu SAD kojom se teži jačanju otpornosti tržišta prirodnog gasa i postizanju regionalnog cilja sigurnosti snabdijevanja gasom, kao i da se u okviru Partnerstva za transatlantsku energetsku saradnju /P-TEC/ razvijaju i jačaju odnosi Evrope i SAD u energetskom sektoru.

    – Zajedničkom izjavom smo se usaglasili da radimo na obezbjeđivanju sigurnog i pristupačnog snabdijevanja prirodnim gasom, koristeći postojeću infrastrukturu i po potrebi gradeći novu, kako bi se povećale isporuke gasa i postigli regionalni energetski ciljevi – rekla je ona.

    Prema njenim riječima, na skupu je bilo riječi o mjerama koje se mogu preduzeti da bi snabdijevanje gasom bilo pouzdano, poput harmonizacije berzi gasa, investicija, izgradnje nove gasne infrastrukture i dugoročne stabilnosti trgovine prirodnim gasom.

    – Ovo ne znači potpuno okretanje samo jednom snabdjevaču, već podizanje energetske bezbjednosti. Dogovorili smo da se redovno konsultujemo kako bismo postigli ciljeve i obezbijedili alternative u slučaju novih poremećaja ili neizvjesnosti – rekla je ona.

    Handanovićeva je podsjetila da Srbija radi na diversifikaciji izvora i ruta snabdijevanja gasom, kao što je već postojeća ka bugarskoj ili izgradnja interkonekcije prema Sjevernoj Makedoniji i Rumunije, kako bi stvorila alternativne pravce u slučaju poremećaja.

  • Macut: Prijetnje Vučiću shvatiti ozbiljno

    Macut: Prijetnje Vučiću shvatiti ozbiljno

    Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut rekao je da najnovije prijetnje upućene predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću treba shvatiti ozbiljno i da od nadležnih organa očekuje da reaguju odlučno i u skladu sa zakonom.

    Macut je rekao da nijedna prijetnja, bez obzira kome je upućena, ne smije da se shvati olako.

    – Kao društvo moramo jasno da kažemo da nema opravdanja za govor mržnje i pozive na nasilje. Na to sam više puta ukazivao, jer takva retorika razara povjerenje, produbljuje podjele i ugrožava bezbjednost svih građana – naveo je Macut na Instagramu.

    On je dodao da pruža najdublju podršku Vučiću i njegovoj porodici.

    Macut je istakao potrebu da se društvo u javnom prostoru vrati kulturi dijaloga i odgovornosti.

    Viši sud u Kraljevu odredio je danas pritvor do 30 dana za dvojicu Kraljevčana D.R. i M.R, osumnjičenima da su planirali ubistvo predsjednika Srbije i članova njegove porodice i državni udar.

  • Novac za nepredviđene situacije trošen bez transparentnosti

    Novac za nepredviđene situacije trošen bez transparentnosti

    Milioni maraka iz budžetske rezerve Republike Srpske raspoređuju se bez jasno definisanih kriterijuma, dok javnost nema potpuni uvid u razloge dodjele niti u efekte potrošnje. Institucije odbijaju da dostave detaljne podatke o utrošku sredstava, zbog čega ostaje otvoreno pitanje opravdanosti pojedinih isplata.

    Krajem 2020. godine snažan zemljotres pogodio je Kostajnica, pri čemu su tri osobe povrijeđene, a oko hiljadu objekata oštećeno. Procijenjena šteta iznosila je 9,6 miliona KM, što prezadužena opština nije mogla sama sanirati.

    Vlada Republike Srpske izdvojila je 300.000 KM, dok je iz budžetske rezerve do kraja 2024. godine obezbijeđeno dodatnih 71.000 KM. Istovremeno, Republika Srpska je od kraja 2019. do kraja 2024. godine sa ove stavke podijelila ukupno 53,8 miliona KM, od čega je samo manji dio usmjeren na hitne situacije.

    Načelnik opštine Nikola Janjetović izjavio je da su tražili pomoć od entitetskih vlasti. „Odgovor je bio da je postignut dogovor sa Srbijom i da će nam Srbija obezbijediti taj dio sredstava“, naveo je on.

    Najveći dio obnove finansiran je donacijom Srbije u iznosu od šest miliona maraka. Preostali radovi na javnim objektima, vrijedni do dva miliona KM, takođe bi trebalo da budu završeni tim sredstvima.

    Janjetović je istakao da opštinski budžet ne može podnijeti ni manje infrastrukturne projekte. „Za nas je i 100.000 maraka mnogo“, rekao je, naglašavajući ograničene finansijske kapacitete lokalne zajednice.

    Pored sredstava iz Srbije, Kostajnica je dobila ukupno 653.000 KM od humanitarnih i drugih donatora, među kojima su Karitas, Crveni krst i Pokrajinska vlada Vojvodine. Pomoć sa drugih nivoa vlasti u BiH bila je ograničena.

    Odbornik u Skupštini opštine Nenad Reljić (SDS) smatra da politički interes utiče na raspodjelu novca. „Veći iznosi idu mjestima gdje se mogu dobiti glasovi“, rekao je on.

    Od potresa do kraja 2024. godine iz budžetske rezerve je raspoređeno 46,6 miliona KM, većinom odlukama Vlade. Za sanaciju šteta od požara, zarazne bolesti kod stoke i borbu protiv pandemije izdvojeno je 1,5 miliona KM.

    Vlada je raspolagala godišnjim rezervama između 80 i 150 miliona KM, u zavisnosti od visine budžeta. Premijer ima na raspolaganju milion, a ministar finansija 50.000 KM za hitne i nepredviđene izdatke.

    U periodu od četiri godine 6,4 miliona KM iz rezerve usmjereno je na predstavništva i promociju u Rusiji i Austriji, iako se ta predstavništva redovno finansiraju iz budžeta. Izvještaji o radu fokusirani su na aktivnosti, bez podataka o konkretnim rezultatima poput investicija, zapošljavanja ili rasta izvoza.

    Iz budžetske rezerve izdvojeno je i 2,8 miliona KM za teniski turnir Srpska Open, održan 2023. godine u Banja Luka. Turnir je naredne godine preseljen u Bukurešt odlukom vlasnika licence Jona Tirijaka.

    Iz Teniskog saveza RS naveli su da im nije poznato sa kojih budžetskih stavki je finansiranje vršeno, ali da je značajan dio sredstava utrošen na građevinske radove. Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić tvrdi da teren nije u funkciji i da propada.

    Budžetska rezerva korištena je i za finansiranje vjerskih objekata sa najmanje 3,8 miliona KM, kao i za četiri miliona KM Gradu Istočno Sarajevo uz opšta obrazloženja. Gotovo pola miliona KM izdvojeno je za nabavku tri vozila za MUP RS.

    Fudbalski klub FK Borac Banja Luka dobio je od 2014. godine 2,8 miliona KM iz rezerve kao finansijsku pomoć, dok su prihodi kluba u istom periodu porasli za 13 miliona KM. Klub nije dostavio podatke o utrošku sredstava.

    Srđan Traljić iz Transparency International BiH ocijenio je da su interventna sredstva namijenjena hitnim situacijama, ali da je njihova svrha obesmišljena načinom raspodjele. Bivši premijer Radovan Višković izjavio je da više nema nadležnost da govori o odlukama Vlade iz perioda njegovog mandata, dok Vlada nije odgovorila na pozive novinara.

    Novac iz rezerve godinama dobijaju i firme i udruženja Dragana Jerinića i Brankice Tejić-Jerinić, u ukupnom iznosu od 599.000 KM od 2019. do 2024. godine. Među njima su „Conectar“ i „Info 5“, koje su sredstva dobile za projekte povezane sa pandemijom i organizacijom konferencija.

    Jerinić tvrdi da su sredstva dobijali kroz uobičajenu proceduru apliciranja i da ne zna da li su dolazila iz budžetske rezerve. Iako je najavio dostavljanje izvještaja o realizovanim projektima, kasnije je naveo da ih nema.

    Platforma businessrpska.com finansirana je sa najmanje 775.000 KM, od čega je 454.000 KM obezbijeđeno iz budžetske rezerve, uprkos maloj vidljivosti na društvenim mrežama.

    Ministarstvo finansija RS navodi da je raspodjela u skladu sa zakonom, ali odbija da dostavi dokumentaciju o pojedinim udruženjima povezanim sa članovima SNSD-a. Više od 200.000 KM dodijeljeno je organizacijama poput Džudo kluba „Randori“, Udruženja „Politikolog“ i Fondacije „Srpska kuća“.

    Poslanici opozicije u Narodnoj skupštini RS tvrde da se sredstva dodjeljuju bez jasnih kriterijuma i mjerljive društvene koristi, dok predstavnici vlasti smatraju da je raspodjela opravdana. Revizorski izvještaji ukazuju da se vlast zadužuje za budžetsku rezervu, ali da sredstva često ne odlaze na hitne situacije, bez konkretnih preporuka za izmjene prakse.

  • Tužilaštvo u Banjaluci zatvorilo predmet “Vijadukt”

    Tužilaštvo u Banjaluci zatvorilo predmet “Vijadukt”

    Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv kompanije “Vijadukt” i njegovih vlasnika zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

    Ovu nevjerovatnu vijest podijelio je na društvenim mrežama poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović koji je objavio i dokument iz OJT Banjaluka u kojem potvrđuju ove navode.

    U zvaničnom dopisu koji je dostavljen Komisiji za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PS BiH, čiji je Borenović predsjedavajući, potvrđeno je da je 2020. godine formiran predmet “Vijadukt” iz Portoroža po prijavi MUP Republike Srpske, vezano za dvije sporne fakture u iznosu od 1,26 miliona evra.

    – Nakon čak 5 godina provjera, vrlo čudnog i sporog lutanja akata ili nečega sličnog, zbog zastare, 27.10.2025. godine donesena je naredba o obustavi istrage što otvara brojna pitanja. Kako je moguće da taj “Vijadukt” i svi oko njega uspiju iznijeti ogromnih 112 miliona КM novca Republike Srpske u vrlo kontroverznom arbitražnom sporu, a da naše institucije, izvršne Vladine i pravosudne Tužilačke, to dopuste, dozvole ili svojim (ne)svjesnim djelovanjem omoguće!!!- upitao je Borenović.

    On ističe da ostaje još da se vidi da li će Republičko javno tužilaštvo RS – Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala djelovati jer se iz ovog njima dostavljenog dopisa vidi da su za dodjele sporne koncesije i njene realizacije oni  nadležni i da je ova afera bila predmet njihovog postupanja!?

    – Ili je ovo već viđen scenario prebacivanja odgovornosti sa jednih na druge, uz poznato institucionalno ćutanje i nečinjenje, dok se otimaju i arče stotine miliona maraka narodnih para…- naveo je Borenović.

     

  • Kremlj: Rat se širi zbog Zapada

    Kremlj: Rat se širi zbog Zapada

    Ciljevi koje su postavile ruske vlasti još nisu postignuti. “Zapadna intervencija u znak podrške Ukrajini pretvorila je sukob u širu konfrontaciju između Rusije i zapadnih zemalja”, izjavio je portparol Kremlja, Dmitri Peskov.

    Uvjeravao je da Moskva ostaje otvorena za postizanje ciljeva sukoba diplomatskim putem. Međutim, Ukrajina i evropske nacije odbacuju ovaj pristup i stoga će se specijalna vojna operacija nastaviti.

    Uslovi za prekid ruskih vojnih akcija u Ukrajini uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz cijele regije Donbasa, pristanak Ukrajine na usvajanje neutralnog statusa i ukidanje zapadnih sankcija nametnutih Moskvi.

    Ispunjavanje ovih zahtjeva omogućilo bi Rusiji da slobodno kontroliše značajan dio Ukrajine – ako ne i većinu – ako dođe do promjene vladajuće vlade u zemlji.

    Ruska strana nije objavila datum sljedećeg kruga pregovora s Ukrajinom. Tri takva sastanka u formatu Ukrajina-SAD-Rusija održana su u januaru i februaru. Ukrajinska strana izvijestila je da je sljedeći krug pregovora okvirno zakazan za oko 27. februara.

    Rusija nije uspjela postići svoje ciljeve u Ukrajini. Glavna prepreka ostaje ukrajinska vojska, koja se neprekidno opire već četiri godine.

    Štaviše, Ukrajinu podržava Zapad – i finansijski i vojno. Rusija se takođe mora nositi s obimnim sankcijama koje su joj nametnute zbog sukoba koji je u toku.

    Ruska strana je prisiljena pronaći nove načine zaobilaženja zapadnih mjera, što i čini s određenim uspjehom – na primjer, kroz djelovanje takozvane “flote u sjenci” koja prevozi rusku naftu pod sankcijama.

    Zapad je, međutim, svjestan tih aktivnosti i nastoji odgovoriti u skladu s tim, prenosi “Defence24”.

  • Šta se dešava na USS Fordu dok raste napetost prema Iranu?

    Šta se dešava na USS Fordu dok raste napetost prema Iranu?

    Američki nosač aviona USS Gerald R. Ford, najmoćniji brod te vrste na svijetu, približava se Bliskom istoku u iščekivanju potencijalnog velikog napada SAD na Iran.

    Ali, umjesto da se bavi tim stvarima, posada ovog nosača ima druge probleme, kudikamo prizemnije – na brodu ne funkcionišu toaleti, prenosi Telegraf.rs.

    Osam mjeseci na moru ostavlja posljedice i na sam brod. Oprema se kvari jer se održavanje i nadogradnje odlažu. NPR je u januaru izvijestio da se vodovodni sistem na nosaču pogoršava.

    Sjedinjene Američke Države trenutno pripremaju najveću silu američkih ratnih brodova i aviona na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija, dok predsjednik SAD Donald Tramp upozorava na moguću vojnu akciju protiv Irana.

    Međutim, sukob sa Iranom predstavlja najmanji problem za gotovo 5.000 mornara na najvećem nosaču aviona na svijetu, prenosi NDTV.

    Produžena misija USS Gerald R. Ford
    Nosač aviona USS Gerald R. Ford na moru je od juna prošle godine. Odluka Trampa da drugi put produži njegovo raspoređivanje dovela je do sve većeg broja problema – zapušeni toaleti i kvarovi kanalizacionog sistema.

    Ford je imao važnu ulogu u hapšenju bivšeg venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u januaru. Nakon te misije, posada je saznala da će njihovo raspoređivanje biti produženo zbog potencijalnih udara SAD na Iran i sada se kreću ka Bliskom istoku da se pridruže drugom nosaču aviona.

    Obično misija nosača traje šest mjeseci u vrijeme mira, rekao je za Wall Street Journal penzionisani kontraadmiral Mark Montgomeri. Mornari sa Forda su na moru već osam mjeseci, a period bi mogao da se produži na 11 mjeseci, što bi oborilo rekord za najdužu kontinualnu misiju američkog ratnog broda.

    O toaletima i kanalizacionim sistemima
    Osam mjeseci na moru ostavlja posljedice i na sam brod. Oprema se kvari jer se održavanje i nadogradnje odlažu. NPR je izvijestio u januaru da se vodovodni sistem na nosaču pogoršava. Nosač, čija je izgradnja koštala 13 milijardi dolara, ima toalete koji ne funkcionišu, dok mornari rade danonoćno da bi sanirali curenja.

    “Pošto je riječ o vakuumskom sistemu, problem sa jednim toaletom može dovesti do toga da svi toaleti u tom dijelu broda izgube pritisak, što otežava ekipama za održavanje da izoluju problem. Ekipe nalaze sve, od majica do komada užadi, koji zapušavaju sistem. Ali najčešći problem izgleda da je dio iza toaleta koji se odvoji”, izvijestio je NPR.

    Lični problemi za mornare

    Jedan mornar na brodu rekao je za Journal da su članovi posade ljuti i uznemireni i da žele da napuste mornaricu čim se misija završi.

    Većina mornara na brodu su muškarci i žene u ranim 20-im koji nedostaju svojim članovima porodica i ne mogu da ostanu u kontaktu sa njima tokom “ghost mode” operacija zbog tajnosti kretanja nosača.

    Vašington trenutno ima više od desetak ratnih brodova na Bliskom istoku – nosač aviona USS Abraham Lincoln, devet razarača i tri broda za priobalnu borbu.

    Rijetko je da se dva američka nosača aviona – koji nose desetine vojnih aviona i imaju posadu od nekoliko hiljada mornara – nalaze u isto vrijeme na Bliskom istoku.

  • EU pred izborom: Ukrajina ili iluzija sigurnosti

    EU pred izborom: Ukrajina ili iluzija sigurnosti

    Sljedeći višegodišnji finansijski okvir Evropske unije uključuje do 100 milijardi evra tokom šest godina za podršku Ukrajini. Ovo je ozbiljna obaveza. Ali potrebna je iskrenost: sama po sebi nije dovoljna, piše Pina Picierno, zastupnica u Evropskom parlamentu.

    Kontekst se brzo mijenja. Ako SAD smanji svoju vojnu i finansijsku pomoć, Evropa će se suočiti s odlučujućim trenutkom. Moraće odabrati hoće li preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost ili će nastaviti živjeti u iluziji da će neko drugi intervenisati kako bi zaštitio evropski demokratski model.

    Sukob Rusije protiv Ukrajine direktan je napad na evropski sigurnosni poredak, međunarodno pravo i načelo da se granice ne mogu mijenjati silom. Ukrajina ne brani samo sebe; ona brani evropske granice, slobodu svojih građana i ideju liberalne demokratije.

    Ipak, dok Kijev i dalje pruža otpor pod ogromnim pritiskom, Evropa ostaje zarobljena u stanju hitne situacije. EU se još uvijek oslanja na vanredne pakete finansiranja, fragmentisane instrumente – poput makrofinansijske pomoći koja se mobilizuje na godišnjem nivou, instrumenta za Ukrajinu i drugih evropskih budžetskih zajmova – te garancija za podršku kreditiranju od finansijskih institucija, uključujući Evropsku investicionu banku i Evropsku banku za obnovu i razvoj.

    I, što je najvažnije, donošenje odluka je presporo. Ovaj pristup više nije održiv.

    Potreban je strukturni pomak – od kratkoročnog upravljanja krizama do dugoročne strateške odgovornosti, uključujući i postavljanje podrške Ukrajini kao strukturnog stuba evropske odbrambene unije koju je predložila Evropska komisija u sljedećem VFO-u.

    Oklijevanje koraka naprijed
    Novi VFO uključuje pozitivne korake. Nudi višegodišnju podršku Ukrajini, integriše odbranu i sigurnost čineći ih ključnim, trajnim investicionim prioritetom EU – uglavnom putem novog Evropskog fonda za konkurentnost koji posvećuje veliki, stabilan budžet odbrambenim, sigurnosnim i svemirskim sposobnostima. Takođe povećava zajedničke alate poput Instrumenta za povezivanje Evrope za vojnu mobilnost i infrastrukturu dvojne namjene te usklađuje istraživačke programe kako bi podržao tehnologije relevantne za odbranu.

    Sveukupno, prelazi se s fragmentisanog, ad hok finansiranja na koordinisano finansiranje zajedničkih sposobnosti, infrastrukture i industrijskih kapaciteta na nivou EU-a. Međutim, VFO-u još uvijek nedostaje strateška vizija koja u potpunosti odražava današnju geopolitičku stvarnost.

    Evropa već troši ogromne svote na odbranu, ali neučinkovito i nekoherentno. Dvadeset sedam različitih sistema, preklapajući industrijski kapaciteti, slabi i fragmentisani lanci snabdijevanja. Države članice EU-a upravljaju s najmanje 17 različitih vrsta borbenih tenkova i 20 modela borbenih aviona, dok SAD koristi samo nekoliko. To podstiče istraživanje i razvoj, nabavku, održavanje, obuku i troškove rezervnih dijelova, što znači da Evropa plaća više po jedinici za manju interoperabilnost.

    EU je potrebna istinska odbrambena industrijska politika: zajednička nabavka, stvarna interoperabilnost, koordinisana ulaganja u kritične tehnologije i jača evropska industrijska baza.

    Iznad svega, nedostaje politička hrabrost. Ne može se tražiti od Ukrajine da nastavi borbu dok je EU paralizovana nacionalnim vetom. Ne može se govoriti o strateškoj autonomiji bez dodjele potrebnih resursa. Ne može se tvrditi da se brane evropske vrijednosti ako ih nisu spremni podržati konkretnim djelovanjem.

    Podrška Ukrajini mora postati temeljni stub evropske sigurnosne strategije – a ne sporedna budžetska linija o kojoj se raspravlja iz godine u godinu. To zahtijeva neizbježne izbore: ponovno razmatranje prioriteta potrošnje, prevladavanje jednoglasnosti u ključnim sigurnosnim odlukama i opremanje EU trajnim i vjerodostojnim finansijskim instrumentima.

    Oblikovanje evropske budućnosti
    Kredibilitet Evrope je na kocki. Ako EU ne stane iza Ukrajine, šalje opasan signal – Moskvi i svakom akteru koji je spreman testirati evropsku odlučnost. Takav ishod bi izazvao dalju agresiju, veću nestabilnost i ponovne pokušaje prisile.

    Ova se rasprava često predstavlja kao rasprava o solidarnosti, ali se takođe odnosi na sposobnost EU da djeluje kao politički i sigurnosni akter u neprijateljskijem i manje predvidljivom svijetu. Neuspjeh bi ugrozio cijeli evropski projekat.

    Ovo je trenutak istine za Evropu, prenosi “TheParliamentMagazine”.