VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sindikalna korpa u Srpskoj premašila 2.900 KM: Plata pokriva tek nešto više od polovine troškova

    Sindikalna korpa u Srpskoj premašila 2.900 KM: Plata pokriva tek nešto više od polovine troškova

    Troškovi života u Republici Srpskoj nastavili su da rastu i tokom juna, pokazuju podaci Saveza sindikata Republike Srpske. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu dostigla je iznos od 2.918,14 KM, što predstavlja povećanje od 6,62 KM u odnosu na maj, kada je za osnovne potrebe bilo potrebno izdvojiti 2.911,52 KM.

    Istovremeno, došlo je i do blagog rasta prosječnih primanja. Prosječna neto plata isplaćena u junu iznosila je 1.698 KM, što je za 16 KM više nego mjesec ranije, kada je prosječna zarada iznosila 1.682 KM.

    Iako je rast plata bio nešto izraženiji od povećanja troškova potrošačke korpe, prosječna zarada i dalje ne omogućava porodici da samostalno pokrije sve osnovne mjesečne izdatke.

    Prema računici sindikata, prosječna plata je u junu mogla pokriti 58,19 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe. Mjesec ranije taj udio iznosio je 57,77 odsto. Drugim riječima, za podmirivanje minimalnih životnih potreba četvoročlane porodice i dalje je potrebno obezbijediti više od jedne prosječne plate.

    Najveći udio troškova i dalje otpada na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice u junu je bilo potrebno izdvojiti 1.344 KM, što čini skoro polovinu ukupne vrijednosti potrošačke korpe. Nakon toga slijede troškovi stanovanja i komunalnih usluga od 725 KM, izdaci za odjeću i obuću od 244 KM, prevoz 226 KM, te održavanje domaćinstva 166 KM.

    Kada se posmatraju prosječne plate po sektorima, najbolje su prošli zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto zarada u junu iznosila 2.234 KM. Najniža primanja zabilježena su u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, gdje je prosječna plata bila 1.278 KM.

  • Kafanska tuča u Prijedoru, dvoje uhapšeno

    Kafanska tuča u Prijedoru, dvoje uhapšeno

    Dvojica Prijedorčana uhapšena su nakon kafanske tuče u ovom gradu.

    Osumnjičeni su za nanošenje teških povreda, te su, poslije hapšenja, predati tužiocu.

    “Policijski službenici Policijske uprave Prijedor su 25. jula 2026. godine uhapsili N.K. i Đ.M. iz Prijedora zbog sumnje u tešku tjelesnu povredu na štetu jednog lica iz Prijedora”, rečeno je iz Policijske uprave Prijedor.

    Policijskoj upravi Prijedor je, kako su dodali, oko 6.20 prijavljeno da je u ugostiteljskom objektu u Prijedoru došlo do fizičkog sukoba između više lica i da su osumnjičeni jednoj osobi nanijeli teške povrede.

    “Nakon kriminalističke obrade uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu teška tjelesna povreda osumnjičeni su predati tužiocu Okružnog javnog tužilaštva Prijedor”, naveli su iz prijedorske policije.

  • Nestašica komponenti i AI bum podigli troškove: Qualcomm najavio veće cijene procesora

    Nestašica komponenti i AI bum podigli troškove: Qualcomm najavio veće cijene procesora

    Očekuju se više cijene procesora za Android uređaje isporučene nakon 1. septembra.

    Kompanija Qualcomm planira da poveća svoje cijene za dvocifren procenat širom svog asortimana proizvoda, prema pisanju Bloomberga.

    Kompanija je jedan od najvećih proizvođača procesora za pametne telefone u svijetu i dominira Android tržištem, pri čemu većina proizvođača koristi njene proizvode za pokretanje svojih vodećih (flagship) modela.

    Među uređajima koje pokreću Qualcommovi procesori nalaze se telefoni iz Samsung Galaxy serije, uključujući i najnovije modele na preklop – Galaxy Z Fold 8 Ultra, Fold 8 i Flip 8. Njihovi procesori pokreću i Microsoft Copilot+ računare, kao i nosive uređaje poput pametnih naočara iz Metaine Ray-Ban kolekcije.

    Kako se može primijetiti, Qualcommovo poskupljenje moglo bi imati veliki uticaj na cijene različitih brendova i uređaja u nekoliko kategorija. Bloomberg navodi da je Qualcomm već poslao pisma svojim kupcima kako bi ih obavijestio o predstojećim promjenama.

    Namjera je da se nove, više cijene primijene na proizvode koji budu isporučeni nakon 1. septembra. Qualcomm je navodno poručio svojim klijentima da više ne može da apsorbuje rastuće troškove komponenti od svojih dobavljača, kao i da je već pokušao da pronađe alternativne izvore nabavke.

    Čipove ove kompanije uglavnom proizvodi TSMC, koji se trenutno suočava sa ograničenjima u lancu snabdijevanja.

    Kompanija, kao i većina firmi u tehnološkom sektoru danas, osjeća posljedice nestašice memorije i komponenti izazvane ogromnom potražnjom za izgradnjom AI centara za podatke.

    Pored toga što mora da apsorbuje veće troškove komponenti, Qualcommova prodaja u posljednje vrijeme očigledno trpi posljedice trenutne situacije.

    Kako Bloomberg objašnjava, prodaja kompanije Qualcomm ove godine je u padu jer njeni klijenti nisu bili u mogućnosti da proizvedu onoliko uređaja koliko su planirali zbog pomenutih nestašica.

    Uprkos tome, kompanija je ostvarila prihod iznad očekivanja za drugi kvartal 2026. godine.

  • Tramp odbacio tvrdnje da SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom

    Tramp odbacio tvrdnje da SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da vojsci SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom, prenijeli su danas američki mediji.

    – Imamo daleko više municije od bilo koga drugog na svijetu i daleko više nego što nam je potrebno – izjavio je Tramp.

    Tramp je objavio na svojoj platformi Istina veći broj slika kojima je želio da uputi prijetnje iranskoj energetskoj infrastrukturi.

    Јedna od slika koju je Tramp podijelio jeste fotografija generisana vještačkom inteligencijom na kojoj se vide ratni avioni koji bombarduju iransko naftno postrojenje, uz natpis “Napad na Harg” (Strike on Kharg), iransko ostrvo i glavno čvorište za izvoz iranske nafte.

    Na više fotografija generisanih vještačkom inteligencijom Tramp drži američku zastavu na brodu koji izgleda kao iranski.

    Objavio je i fotografiju sa natpisom “Zbogom, mašinska sobo”, na kojoj je prikazana eksplozija iranskog broda.

  • U toku napori za postizanje primirja između SAD i Irana, Teheran ima poruku za Kijev

    U toku napori za postizanje primirja između SAD i Irana, Teheran ima poruku za Kijev

    Na Bliskom istoku je zatišje. SAD su obustavile napade, a Teheran akcije odmazde.Predsjednik SAD Donald Tramp odložio je tokom vikenda novu seriju udara na Iran iz zabrinutosti zbog smanjenih zaliha PVO raketa, objavio je “Njujork tajms”, pozivajući se na anonimne izvore u Pentagonu. Američki mediji su jutros prenijeli da je Tramp odbacio tvrdnje da vojsci SAD ponestaje municije u sukobu sa Iranom, piše RT Balkan.

    – Imamo daleko više municije od bilo koga drugog na svetu i daleko više nego što nam je potrebno – izjavio je Tramp za “Volstrit džornal”.

    Iran i SAD su, prema pisanju medija, dostavili odgovore na prijedlog Pakistana i Katara za obnovu pregovora između dvije sukobljene strane, dok posrednici nastavljaju napore za postizanje desetodnevnog primirja koje bi omogućilo nastavak dijaloga o nuklearnom programu, sankcijama i bezbjednosti u regionu.

    Šef Centralne komande američkih oružanih snaga, admiral Bred Kuper, predložio je da se zaustavi bombardovanje u Ormuskom moreuzu.

    Šef iranske diplomatije Abas Aragči poručio je da Teheran neće ostaviti bez odgovora ukrajinski napad na iranski trgovački brod u kojem je poginuo jedan mornar.

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da će sa američkim predsednikom Donaldom Trampom razgovarati o svim pitanjima koja su trenutno na dnevnom redu, uključujući situaciju u Iranu.

    Huti su objavili da su oborili izviđački dron turske proizvodnje nad provincijom DŽavf na severozapadu Јemena.

    “Letelica saudijskog neprijatelja oborena je tokom izvršenja neprijateljskih operacija”, izjavio je Јahja Sari, vojni portparol grupe.

  • Zelenski: Zbog loših odnosa Fedorova i Sirskog smijenio sam obojicu

    Zelenski: Zbog loših odnosa Fedorova i Sirskog smijenio sam obojicu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je smijenio ministra odbrane Mihaila Fedorova i načelnika Oružanih snaga Oleksandra Sirskog zbog narušenih međusobnih odnosa, ocijenivši da je takav potez bio neophodan “za dobrobit nacije”.

    Bivši ministar odbrane Mihailo Fedorov u Ukrajini se smatra zaslužnim za ukrajinske vojne uspjehe i primjenu novih vojnih tehnologija i podršku unapređenju proizvodnje dronova dugog i srednjeg dometa koji pogađaju linije snabdjevanja i rafinerije nafte duboko unutar teritorije Rusije i na Krimu, navodi Skaj njuz.

    Fokusiran na odnose sa SAD
    Zelenski je u intervjuu za Skaj nju rekao i da je potpuno fokusiran na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednikom Donaldom Trampom i drugim savezničkim vladama, kako bi ih podstakao da nastave da isporučuju novac i oružje za odbranu Ukrajine i da nastave sa sprovođenjem sankcija Rusiji, prenosi Tanjug.

    “Protivvazdušna odbrana ostaje naš prioritet jer Rusija pojačava upotrebu balističkih raketa za ciljanje većih gradova. Samo prošle nedjelje smo bili svjedoci da je u jednom satu 40 takvih raketa ispaljeno na Kijev. Nemamo dovoljno raketa za odbranu, to je problem”, istakao je Zelenski.

    “Putin se sprema da mobiliše stotine hiljada vojnika”
    Predsjednik Ukrajine vjeruje, kako kaže, da se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema da mobiliše stotine hiljada vojnika i da ih pošalje na front, ocijenivši da bi to predstavljalo značajnu opasnost za Ukrajinu.

    Još jednom je podvukao svoje uvjerenje da će Putin prestati da se bori samo ako bude poražen.

    “Ono što smo pokušali da uradimo jeste da i mi Rusima nametnemo ratni izazov, da osjete da je rat svuda. Zato smo započeli naše operacije udara projektilima srednjeg i dalekog domet vraćajući rat tamo odakle je došao – u Rusiju”, rekao je Zelenski.

  • Evropi prijeti nova opasnost

    Evropi prijeti nova opasnost

    Dok se Francuska i Španija suočavaju sa nekima od najgorih požara u novijoj istoriji, stručnjaci upozoravaju na fenomen koji dodatno otežava situaciju, pirokumulonimbus (pyrocumulonimbus), poznat i kao “vatreni oblak”.

    Veliki šumski požari mogu stvoriti sopstvene vremenske sisteme, a ovi oblaci, koji su zapravo grmljavinske oluje izazvane vatrom, njihov su najopasniji oblik, piše The Guardian.

    Šta je vatreni oblak?
    Pirokumulonimbus (pyrocumulonimbus), ili skraćeno pyroCb, ogroman je olujni sistem koji nastaje direktno iz šumskog požara. Veliki požari oslobađaju ogromnu energiju i toplotu koje podižu stub dima visoko u atmosferu, gdje se zbog nižeg pritiska vazduh hladi. Pri tome se vlaga kondenzuje i formira oblak koji može proizvesti munje i snažne vjetrove.

    Ako je požar izuzetno veliki i intenzivan, stub dima može stvoriti pirokumulonimbus koji doseže 10 do 15 kilometara u visinu i probija se u stratosferu. NASA je takve oblake opisala kao “zmajeve koji rigaju vatru“.

    “To je prava grmljavinska oluja koja nastaje unutar stuba dima“, kaže Rik Mekrej, vanredni profesor sa Univerziteta Novi Južni Vels (University of New South Wales – UNSW).

    “Ti sistemi zahvate oko 10.000 kubnih kilometara atmosfere i zato imaju ogroman uticaj”, navodi on.

    Zašto su opasni?
    Kada nastane, pirokumulonimbus može stvoriti snažne vjetrove koji ubrzavaju širenje požara na tlu, a kretanje vatre čine nepredvidivim. To stvara izuzetno opasne uslove za vatrogasce. Oblak ponekad stvara i munje, koje mogu izazvati nove požare na udaljenim mjestima.

    “Njegova pojava potvrda je da je požar veoma opasan“, kaže Mekrej, koji je 30 godina vodio protivpožarne operacije.

    “To je dokaz da su masovne evakuacije bile opravdana i neophodna odluka”, ističe on.

    Australija se sa ovim fenomenom susreće od početka vijeka, a stručnjaci navode da je pojava sve češća. Zabilježena je i tokom velikih požara u Kaliforniji 2022. godine, dok bi za Francusku ovo mogla biti nova situacija. Ako se sumnje potvrde, biće to prvi put da je pyroCb zvanično zabilježen u Francuskoj.

    “Ovo je prvi put da Francuska mora ozbiljno da razmotri koncept pyroCb-a“, kaže Mekrej i dodaje: “Pitanje nije da li su ga imali prije nekoliko dana, nego da li će se novi pojaviti ovog utorka ili srijede.“

    Povezanost sa klimatskim promjenama
    Klimatske promjene stvaraju sve opasnije uslove za požare širom svijeta, a time i preduslove za nastanak pirokumulonimbusa.

    “Ne radi se samo o povišenoj temperaturi. Ovo su potpune klimatske promjene”, kaže Mekrej.

    “Mijenja se atmosfera, vrijeme pri tlu i mnoge druge stvari”, dodaje on.

    Stručnjaci navode da klimatski modeli predviđaju dalje jačanje ovih trendova. Požari u Evropi buknuli su na vrhuncu turističke sezone, u regionima pogođenim uzastopnim toplotnim talasima.

    Šumska područja isušena su zbog manjka kiše koji traje od maja, a prognostičari upozoravaju da bi Francusku od utorka mogao zahvatiti novi toplotni talas sa temperaturama do 40 stepeni Celzijusa.

    “Ogromna masa toplog vazduha premiještaće se sa područja Češke tokom četiri ili pet dana“, zaključuje Mekrej, prenosi Index.hr.

  • Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

    Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

    Zvanični podaci pokazuju rast prosječne plate, ali brojke na papiru ne prikazuju uvijek stvarni život radnika.

    Prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u junu 2026. godine iznosila je 1.698 KM. U odnosu na maj zabilježen je nominalni rast od jedan odsto, dok je realni rast iznosio 2,1 odsto. Na godišnjem nivou prosječna plata veća je za 8,6 odsto.

    Međutim, iza ovog podatka krije se mnogo složenija slika tržišta rada.

    Prosjek od gotovo 1.700 KM ne znači da većina zaposlenih prima taj iznos. Naprotiv, kada se podaci analiziraju po djelatnostima, postaje jasno da veliki broj radnika ostaje značajno ispod zvaničnog prosjeka.

    Najslabije plaćeni i dalje su zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, gdje je prosječna junska neto plata iznosila 1.278 KM. To je oko 420 KM manje od republičkog prosjeka.

    Slična situacija je i u drugim djelatnostima koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Radnici u sektoru saobraćaja i skladištenja u prosjeku su primili 1.317 KM, dok je prosječna plata u građevinarstvu iznosila 1.320 KM.

    Za zaposlene na građevinama, koji svakodnevno rade fizički zahtjevne poslove, često na visokim temperaturama i u teškim uslovima, ova razlika u odnosu na zvanični prosjek posebno je izražena.

    I zaposleni u trgovini i prerađivačkoj industriji ostaju ispod nivoa prosječne plate. Trgovci su u junu u prosjeku zarađivali 1.424 KM, dok je prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosila 1.421 KM.

    Drugim riječima, veliki broj zaposlenih u trgovinama, fabrikama, ugostiteljstvu i na gradilištima prima primanja koja su stotine maraka ispod statističkog prosjeka.

    Sa druge strane, ukupnu prosječnu platu podižu sektori u kojima su zarade tradicionalno veće.

    Najviša primanja u junu zabilježena su u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata iznosila 2.234 KM. Slijede zaposleni u zdravstvu sa prosjekom od 2.107 KM, sektoru informacija i komunikacija sa 2.080 KM, te finansijskim djelatnostima i bankarstvu sa 2.035 KM.

    Upravo zbog velikih razlika među sektorima, prosječna plata često ne predstavlja realnu sliku primanja većine zaposlenih.

    Za radnike u trgovini, proizvodnji, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima sa nižim zaradama, rast od nekoliko procenata ne donosi značajnu promjenu ukoliko istovremeno rastu troškovi života.

    Zato iza podatka o prosječnoj plati od 1.698 KM ostaje otvoreno pitanje – koliko građana zaista može da osjeti taj rast u svojim kućnim budžetima?

  • Nova faza borbe za očuvanje istorijskog pamćenja

    Nova faza borbe za očuvanje istorijskog pamćenja

    Ponekad jedna slika, jedno svjedočenje ili jedan trenutak mogu pokazati da se odnos prema istoriji mijenja.

    Kada su se u centru Njujorka pojavili dokumenti, fotografije i lične priče o stradanju srpskog naroda, nije riječ bila samo o realizaciji jedne kampanje ili aktivnosti jedne institucije. Bio je to pokazatelj da činjenice mogu pronaći put do svjetske javnosti ukoliko se predstavljaju odgovorno, sistematično i istrajno.

    Kampanja „Learn About Serbian Suffering – Upoznajte srpsko stradanje“ otvorila je pitanje koje prevazilazi samu izložbu: kako jedan narod čuva uspomenu na svoje žrtve i na koji način prenosi istorijsko iskustvo budućim generacijama?

    Jer kultura pamćenja nije samo odnos prema prošlosti. Ona predstavlja način na koji društvo razumije sebe, svoje korijene i vrijednosti koje želi da sačuva.

    Pitanje koje su prolaznici u Njujorku često postavljali bilo je jednostavno: šta sve obuhvata srpsko stradanje?

    Odgovor na njega nije moguće svesti na nekoliko rečenica. Ne zato što nedostaje činjenica, već upravo suprotno – zato što ih je kroz vijekove bilo previše.

    Kako objasniti iskustvo naroda koji je prolazio kroz progone, ratove, logore, masovna ubistva civila, egzoduse i gubitak čitavih zajednica? Kako u kratkom razgovoru približiti sudbine ljudi čije porodice decenijama čekaju istinu o nestalima i dostojanstven završetak njihovih životnih priča?

    Srpsko stradanje nije jedan događaj niti se može vezati za samo jedno istorijsko razdoblje. Ono predstavlja složeno iskustvo koje je oblikovalo kolektivno sjećanje i identitet srpskog naroda.

    Zbog toga nijedan ozbiljan odnos prema istoriji ne može postojati bez svjesnog čuvanja uspomene na žrtve.

    Republika Srpska, kao dio savremene istorije srpskog naroda, svoj identitet ne može posmatrati odvojeno od sjećanja na ljude koji su stradali i iskustava kroz koja je taj prostor prošao.

    Pamćenje nije usmjereno protiv drugih naroda niti predstavlja pokušaj da se umanje tuđe žrtve. Svaki narod ima pravo i odgovornost da govori o vlastitom istorijskom iskustvu, da istražuje svoje stradanje i čuva svjedočanstva svojih žrtava.

    Suština nije u takmičenju u bolu, već u potrebi da nijedna žrtva ne bude izbrisana iz istorije.

    Savremeni svijet pokazuje da činjenice same po sebi nisu uvijek dovoljne. One moraju biti istražene, dokumentovane i predstavljene javnosti. Istina koja ostane nezabilježena lako može postati žrtva zaborava, političkih interesa ili jednostranih tumačenja.

    Upravo zbog toga institucionalni rad na prikupljanju svjedočanstava ima poseban značaj.

    Memorijalni centar Republike Srpske kroz prikupljanje audio-vizuelnih zapisa preživjelih, porodica žrtava, logoraša i učesnika istorijskih događaja stvara bazu koja ne predstavlja samo arhivu prošlosti, već i dokument za buduće generacije.

    Posebna vrijednost takvog pristupa jeste u tome što iza velikih istorijskih događaja ponovo dolazi čovjek – njegova sudbina, njegovo ime i njegova životna priča.

    Iza svake brojke postoji osoba.

    Iza svakog stradanja postoji porodica.

    Iza svakog svjedočenja postoji obaveza da se čuje glas onih koji više ne mogu govoriti.

    Od priča o stradanju Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, preko žrtava ratova devedesetih godina, do sudbina prognanih, nestalih i ubijenih, riječ je o svjedočanstvima koja pripadaju istoriji jednog naroda, ali istovremeno predstavljaju dio univerzalne borbe protiv zaborava i negiranja zločina.

    Zbog toga je važno da se kultura pamćenja ne zasniva samo na povremenim obilježavanjima, već na trajnom radu – istraživanju, obrazovanju, dokumentovanju i međunarodnom predstavljanju.

    Njujork nije bio samo lokacija jedne izložbe. Bio je simbol prostora u kojem se istorijska iskustva različitih naroda susreću pred globalnom javnošću.

    Činjenica da su građani jedne od najvećih svjetskih metropola imali priliku da se upoznaju sa svjedočanstvima o srpskom stradanju predstavlja važan korak u nastojanju da se o ovoj temi govori izvan granica prostora na kojem su se događaji odvijali.

    Jer nijedan narod ne može očekivati da drugi razumiju njegovo iskustvo ukoliko ga sam ne sačuva i ne predstavi.

    Zaborav dolazi sam. Za pamćenje je potrebna odluka.

    Potrebni su trud, odgovornost i istrajnost da se prikupe svjedočanstva, sačuvaju dokumenti i prenesu priče onih koji su prošli kroz najteža iskustva.

    Zato kultura pamćenja nije samo čuvanje prošlosti. Ona je ulaganje u budućnost.

    Narodi koji pamte svoje žrtve ne čine to da bi živjeli u prošlosti, već da bi razumjeli svoju sadašnjost i odgovornije gradili budućnost.

    Odgovor na pitanje šta podrazumijeva srpsko stradanje nikada neće moći stati u jednu rečenicu.

    On počinje imenima žrtava, nastavlja se čuvanjem njihovih svjedočanstava i završava obavezom svake nove generacije da ono što je bilo ne prepusti zaboravu.

  • Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su u ponedjeljak u prosjeku za četiri odsto nakon vijesti da su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran tokom vikenda obustavili međusobne vojne napade, poslije dvije sedmice pojačanih tenzija.

    Ovakav razvoj događaja odmah je povećao očekivanja da bi moglo doći do diplomatskog rješenja koje bi doprinijelo smirivanju šireg sukoba na Bliskom istoku i, što je najvažnije za globalnu ekonomiju, omogućilo nesmetan nastavak komercijalne plovidbe kroz strateški važan Hormuški moreuz.

    Tržišta su brzo reagovala na ublažavanje geopolitičkih rizika, što se direktno odrazilo na cijene energenata i vrijednost barela.

    Fjučersi na Brent sirovu naftu pali su za 3,96 dolara, odnosno 4,1 odsto, pa se barelom trgovalo po cijeni od 92,82 dolara. Tokom ranijeg dijela trgovanja cijena je nakratko pala i ispod granice od 90 dolara po barelu.

    Američka nafta marke West Texas Intermediate (WTI) takođe je zabilježila značajan pad. Njome se trgovalo po cijeni od 85,29 dolara po barelu, što predstavlja smanjenje od 4,02 dolara, odnosno 4,5 odsto.

    Pad cijena nafte predstavlja makar privremeno olakšanje za globalnu ekonomiju, koja je prethodnih sedmica strahovala od moguće energetske krize i naglog rasta cijena zbog rizika od blokade jedne od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte.