Autor: INFO

  • Gasovod vrijedan 1,29 milijardi KM: Banjaluka postaje ključno čvorište, poznata trasa

    Gasovod vrijedan 1,29 milijardi KM: Banjaluka postaje ključno čvorište, poznata trasa

    Gasovod koji bi trebalo da poveže Šepak, Banju Luku i Novi Grad dobija konkretnije obrise nakon objavljivanja dokumentacije za dionicu od Doboja do Banje Luke, dugu 94,4 kilometra. Riječ je o projektu čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 1,29 milijardi KM, uključujući troškove eksproprijacije.

    Prema podacima koje je objavio BL Portal, trasa gasovoda prolaziće kroz područja Doboja, Stanara, Dervente, Prnjavora, Laktaša i Banje Luke. Veći dio cjevovoda planiran je uz auto-put „9. januar“, na udaljenosti od oko 20 metara od putnog pojasa, uz određena odstupanja zbog konfiguracije terena i postojećih objekata.

    Dokumentaciju za ovu dionicu izradila je kompanija „Radis“ iz Istočnog Novog Sarajeva, dok je nosilac projekta „Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pokrenulo je postupak prethodne procjene uticaja projekta na životnu sredinu.

    Posebno zahtjevni radovi predviđeni su na mjestima gdje će gasovod prolaziti ispod korita rijeka Bosne kod Doboja i Vrbasa na području Laktaša. Planirana su i ukrštanja sa saobraćajnicama, dalekovodima i manjim vodotocima, pri čemu bi se primjenjivale metode podbušivanja kako bi se izbjegli prekidi saobraćaja.

  • Ugljevik bez proizvodnje, traži se 275 miliona KM: Mandić prozvao odgovorne

    Ugljevik bez proizvodnje, traži se 275 miliona KM: Mandić prozvao odgovorne

    Rudnik i Termoelektrana Ugljevik suočava se sa ozbiljnom krizom nakon obustave proizvodnje, dok se za stabilizaciju poslovanja ovog energetskog preduzeća do 2029. godine traži čak 275 miliona KM. Problemi sa obezbjeđivanjem uglja ponovo su otvorili pitanje odgovornosti za odluke koje su obilježile višegodišnje poslovanje ovog energetskog giganta.

    Kako piše Srpskainfo, problemi su povezani i sa koncesijom dodijeljenom kompaniji „Comsar Energy“ ruskog biznismena Rašida Serdarova za izgradnju termoelektrane „Ugljevik 3“ i eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik Istok 2“.

    Iako su najavljivane velike investicije i održana ceremonija polaganja kamena temeljca, novi termoenergetski blok nikada nije izgrađen. Umjesto realizacije projekta, uslijedile su nove odluke, uključujući otkup kompanije „Comsar Energy RS“ za približno 240 miliona KM.

    Nekadašnji pravobranilac BiH Mlađen Mandić smatra da je Republika Srpska propustila da zaštiti svoje interese i zatraži naknadu štete zbog neispunjenih ugovornih obaveza.

    „On je obećao novi blok, a u suštini, osim kamena temeljca koji su Dodik i on zakopali, lopatu nisu više upotrijebili“, rekao je Mandić, kritikujući način na koji je vođen projekat.

    Promjena vlasništva, međutim, nije riješila ključne probleme. Nedovršeni imovinsko-pravni postupci i nemogućnost pristupa potrebnim količinama uglja dodatno su ugrozili proizvodnju u RiTE Ugljevik.

    Mandić je ukazao i na spornost odnosa prema koncesiji, ocjenjujući da se koncesionar u pojedinim postupcima tretira kao da je vlasnik resursa.

    „Koncesija nije isto što i vlasništvo, a Vlada se, vjerovatno iz svojih razloga, ponaša kao da je Rašid Serdarov vlasnik, a ne koncesionar“, naveo je Mandić.

    Nakon obustave proizvodnje, predstavnici vlasti najavili su hitne mjere za obezbjeđivanje uglja i ponovno pokretanje termoelektrane. Među najavljenim rješenjima su nabavka potrebne mehanizacije, uređenje eksploatacionog polja i donošenje posebnog zakona kojim bi se olakšalo rješavanje problema.

    Istovremeno, otvoreno je i pitanje odgovornosti za propuste koji su doveli do sadašnje situacije. Mandić smatra da bi nadležne pravosudne institucije trebalo da ispitaju odluke o dodjeli koncesije i kasnijem otkupu kompanije, kako bi se utvrdilo da li je bilo nezakonitosti i da li je javna imovina adekvatno zaštićena.

    Kriza u RiTE Ugljevik tako je ponovo pokrenula pitanje opravdanosti višemilionskih ulaganja i odluka donesenih tokom prethodnih godina, dok se od nadležnih očekuje da pronađu dugoročno rješenje za stabilno snabdijevanje ugljem i nastavak proizvodnje električne energije.

  • Košarac ukazao na zaokret Konakovića nakon odluke Savjeta ministara

    Košarac ukazao na zaokret Konakovića nakon odluke Savjeta ministara

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ocijenio je da je odluka o omogućavanju glasanja državljanima Srbije na teritoriji BiH velika politička pobjeda Republike Srpske.

    Košarac je, nakon odluke Savjeta ministara, istakao da je jednoglasna saglasnost za otvaranje biračkih mjesta rezultat istrajnosti u politikama koje imaju za cilj jačanje odnosa Banjaluke i Beograda, prenose Nezavisne.

    „Mislim da je cilj bio da se onemogući glasanje državljana Republike Srbije u BiH, kao vrlo tendenciozan izraz i jedan segment antisrpske histerije“, rekao je Košarac.

    On je ocijenio da su postojali pokušaji da se državljanima Srbije uskrati mogućnost glasanja u BiH, dovodeći takve namjere u vezu sa istupima ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i drugih političkih aktera.

    Košarac je podsjetio da je Konaković ranije najavljivao da neće podržati ovu odluku, ali da je na kraju glasao za davanje saglasnosti.

    „Danas imamo situaciju da je Konaković glasao za saglasnost i da je Savjet ministara jednoglasno donio odluku“, naglasio je Košarac.

    Prema njegovim riječima, odluka ima širi politički značaj, s obzirom na to da veliki broj građana srpske nacionalnosti koji žive u BiH, posebno u Republici Srpskoj, posjeduje i državljanstvo Srbije.

    Košarac je poručio da će se nastaviti sprovođenje politika usmjerenih na jačanje veza Republike Srp

  • Državljani Srbije u BiH glasaće na 27 lokacija, poznato gdje će biti otvorena biračka mjesta

    Državljani Srbije u BiH glasaće na 27 lokacija, poznato gdje će biti otvorena biračka mjesta

    Држављани Србије који се налазе у БиХ моћи ће да гласају на парламентарним изборима у Србији у недјељу, 25. октобра, на укупно 27 бирачких локација. Савјет министара БиХ дао је једногласну сагласност за отварање бирачких мјеста, а гласање ће трајати од 7.00 до 20.00 часова, преноси РТРС.

    Гласање ће бити организовано у више градова и општина, укључујући Бањалуку, Сарајево, Мостар, Требиње, Дрвар, Бијељину, Зворник, Приједор, Градишку, Добој, Братунац, Вишеград, Власеницу, Пале, Соколац, Фочу, Лопаре, Ново Горажде, Модричу, Рогатицу, Мркоњић Град, Рудо, Угљевик и Брчко.

    У Бањалуци ће бирачка мјеста бити отворена у Генералном конзулату Србије, Пословној згради и ТК центру М:тел. У Сарајеву ће грађани Србије моћи да гласају у амбасади своје земље, док ће у Мостару то бити омогућено у генералном конзулату, а у Требињу и Дрвару у конзуларним уредима.

    Бирачка мјеста биће отворена и у школама, културним центрима и другим јавним установама широм БиХ, како би држављани Србије могли да остваре своје бирачко право.

    Осим сагласности за одржавање избора, Савјет министара БиХ разматрао је и питања везана за дипломатско-конзуларна представништва БиХ у иностранству. Одобрено је 3,6 милиона КМ за реконструкцију и опремање објекта у Мадриду, који ће бити коришћен за потребе амбасаде и резиденције амбасадора.

    Донесена је и одлука о куповини објекта у Риму за смјештај дипломатско-конзуларних представништава БиХ у Риму и Ватикану. За куповину је предвиђено 2,5 милиона евра, а укупна средства одобрена за овај вишегодишњи пројекат повећана су са пет на 5,6 милиона КМ.

  • Skupština koja je iznijela najveće istorijske izazove: Tri i po decenije Narodne skupštine Republike Srpske

    Skupština koja je iznijela najveće istorijske izazove: Tri i po decenije Narodne skupštine Republike Srpske

    Postoje datumi koji se ne mjere samo godinama koje su protekle od njihovog nastanka, već istorijskim odlukama, političkom odgovornošću i posljedicama koje su ostavili na sudbinu jednog naroda. Za Republiku Srpsku i njen institucionalni razvoj, 24. oktobar 1991. godine predstavlja upravo takvu prekretnicu. Toga dana osnovana je Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, institucija iz koje će se razvijati današnja Narodna skupština Republike Srpske i kroz čiji će rad biti oblikovan politički i ustavni put Srpske.

    Tri i po decenije kasnije, obilježavanje 35 godina postojanja i rada Narodne skupštine nije samo podsjećanje na jedan istorijski događaj. To je prilika da se sagleda put institucije koja je djelovala u najtežim vremenima, donosila odluke od presudnog značaja i ostala centralno mjesto političkog odlučivanja u Republici Srpskoj. Ujedno, ovaj jubilej otvara prostor za razmišljanje o odgovornosti koju nosi svaka generacija političkih predstavnika prema institucijama koje je naslijedila i budućnosti koju treba da obezbijedi.

    Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja Milorad Dodik naglasio je da je uloga Narodne skupštine bila odlučujuća u očuvanju Republike Srpske i njene snage tokom svih godina postojanja. Prema njegovim riječima, obilježavanje 35 godina predstavlja istorijski događaj za srpski narod, ali i priliku da se oda počast ljudima koji su osmislili institucionalni koncept kroz koji je Republika Srpska prolazila kroz brojne izazove.

    Dodik je posebno ukazao na činjenicu da je parlamentarna institucija nastavila da funkcioniše i tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, kada su mnoge zajednice u ratnim okolnostima prelazile na autoritarne modele upravljanja. Narodna skupština Republike Srpske, kako je istakao, zadržala je ulogu mjesta na kojem su se vodili ozbiljni politički razgovori i donosile najvažnije odluke, čak i u periodima snažnih pritisaka međunarodnog faktora.

    Upravo taj institucionalni kontinuitet predstavlja jednu od važnih odrednica istorije Narodne skupštine. Ratne okolnosti, političke krize i međunarodni pritisci nisu ukinuli potrebu za parlamentarnim odlučivanjem. Naprotiv, u vremenu kada je Republika Srpska prolazila kroz najteže iskušenje, skupštinski rad postao je jedan od ključnih načina artikulisanja političke volje i donošenja odluka o njenom daljem putu.

    „Narodna skupština Srpske uvijek je bila izraz demokratske volje naroda. U Narodnoj skupštini su se vodili najozbiljniji razgovori i donosile najvažnije odluke“, poručio je Dodik, podsjećajući na značaj parlamenta ne samo tokom rata nego i u godinama koje su uslijedile.

    Sjećanje na te dane ne može se svesti samo na istorijsku hronologiju. Ono podrazumijeva razumijevanje političkih okolnosti u kojima su donošene odluke, odgovornosti tadašnjih predstavnika i posljedica koje su te odluke imale za buduće generacije. Narodna skupština je, kroz svoje sazive, bila mjesto na kojem su se ukrštali različiti politički stavovi, ali i prostor u kojem se odlučivalo o pitanjima od kojih je zavisio pravac razvoja Republike Srpske.

    Zato jubilej ima značaj i izvan samog podsjećanja na osnivanje institucije. On ukazuje na vrijednost institucionalnog kontinuiteta, bez kojeg nijedna politička zajednica ne može dugoročno da razvija svoj ustavni poredak, donosi zakone i odgovara na potrebe građana.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da pripreme za obilježavanje 35 godina postojanja i rada prati jedinstvo zakonodavne i izvršne vlasti, uz učešće predstavnika vlasti i opozicije u Organizacionom odboru. Takav sastav, prema njegovim riječima, pokazuje da jubilej prevazilazi okvire dnevne politike i pripada širem institucionalnom i istorijskom nasljeđu Republike Srpske.

    Stevandić je podsjetio da su u proteklom periodu preduzete brojne aktivnosti kako bi jubilej bio obilježen na dostojan način. Među njima su priprema monografije, postavljanje bista i osvjetljavanje zgrade Narodne skupštine u bojama zastave Republike Srpske. Ove aktivnosti imaju i simboličku vrijednost: one povezuju generacije poslanika, podsjećaju na početke parlamentarnog rada i ukazuju na značaj institucije u političkom životu Srpske.

    „Vratili smo Narodnoj skupštini suverenitet koji je imala kada je osnovana, napravili smo kopču sa poslanicima prvog saziva i saradnja nikada nije bila bolja“, rekao je Stevandić, ističući da su u Organizacionom odboru zastupljeni i vlast i opozicija.

    Upravo je odnos prema institucijama jedan od važnih pokazatelja političke zrelosti. Političke razlike sastavni su dio demokratskog života, ali istorijske institucije zahtijevaju širi pogled od onoga koji nameću svakodnevni politički sukobi. Obilježavanje jubileja može biti prilika da se, uz uvažavanje različitih političkih pozicija, afirmišu parlamentarni dijalog, odgovornost i svijest o značaju institucija koje su nadživjele brojne promjene političkih okolnosti.

    Posebnu težinu ovom jubileju daju svjedočenja ljudi koji su učestvovali u stvaranju prvih skupštinskih institucija. Njihova iskustva podsjećaju da istorijski procesi nisu bili unaprijed određeni, već su zavisili od odluka donesenih u složenim i neizvjesnim okolnostima.

    Božidar Vučurević, poslanik prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske i počasni predsjednik Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“, ocijenio je da je osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH prije 35 godina predstavljalo prekretnicu u srpskoj politici. On je naglasio da je ta institucija bila matica Republike Srpske i ukazao na značaj 24. oktobra 1991. godine za njen nastanak i opstanak.

    Vučurević je podsjetio na političke okolnosti u kojima je donesena odluka o formiranju Skupštine srpskog naroda u BiH, navodeći da su srpski poslanici reagovali na preglasavanje i pokušaje promjene ustavnog poretka bez saglasnosti srpskih političkih predstavnika.

    „Nas 13 je 13 sati sjedilo i donijelo odluku o osnivanju Skupštine srpskog naroda u BiH na način da nas neprijatelji ne mogu oboriti tako što bi nas optužili da smo to uradili na nezakonit način“, rekao je Vučurević.

    Ovaj istorijski trenutak ostaje važan dio razumijevanja nastanka Republike Srpske. Osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH označilo je početak formalnog institucionalnog organizovanja koje će u narednom periodu dobiti svoje ustavne i političke obrise. Odluka donesena u oktobru 1991. godine tako je postala jedna od ključnih tačaka u istoriji srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

    Dragan Kalinić, poslanik prvog saziva i nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, istakao je da je osnivanje Skupštine srpskog naroda predstavljalo temelj institucionalne organizacije i odbrane srpskog naroda u periodu koji je prethodio ratu i tokom samog sukoba. On je ukazao na to da su iz prvobitne skupštinske institucije proistekli važni elementi političkog i ustavnog uređenja Republike Srpske.

    „Osnovali smo Skupštinu srpskog naroda, koja je kao jedan izvor bistre rijeke poslužila da se na njenim obalama napravi Ustav Republike Srpske, Republika Srpska, vojska, policija i sve druge državne institucije“, rekao je Kalinić.

    Njegove riječi podsjećaju na to da se institucionalni razvoj ne događa preko noći. On podrazumijeva niz političkih odluka, stvaranje pravnog okvira i uspostavljanje organa koji će preuzeti odgovornost za funkcionisanje zajednice. U slučaju Republike Srpske, Narodna skupština od samog početka imala je značajnu ulogu u tom procesu, a njen rad nastavio se i nakon završetka rata, kroz donošenje zakona, budžeta i drugih odluka važnih za život građana.

    Kalinić je poručio da sa radošću dočekuje 24. oktobar, ističući da se Republika Srpska, uprkos brojnim pritiscima, održala tokom 35 godina.

    Jubilej se, međutim, ne odnosi samo na nasljeđe prvog saziva i generacija koje su djelovale u ratnim i poratnim okolnostima. On podrazumijeva i pitanje kako će Narodna skupština odgovoriti na izazove koji stoje pred Republikom Srpskom u narednim godinama. Istorijska uloga institucije ne može se očuvati samo obilježavanjem godišnjica; ona se potvrđuje kvalitetom zakonodavnog rada, odgovornošću izabranih predstavnika i sposobnošću parlamenta da bude mjesto ozbiljnog političkog dijaloga.

    Dodik je najavio da će Narodna skupština Republike Srpske u veoma kratkom roku pristupiti izradi novog ustava Srpske, čime bi pred parlamentom bio otvoren još jedan važan institucionalni proces. Takav posao zahtijeva ozbiljnu pripremu, pravnu utemeljenost i široku institucionalnu odgovornost, imajući u vidu značaj ustavnog okvira za funkcionisanje Republike Srpske.

    „Kroz institucionalnu strukturu Narodna skupština će proći važan demokratski pos

  • Poginuo motociklista u teškoj nesreći kod Prijedora

    Poginuo motociklista u teškoj nesreći kod Prijedora

    Motociklista je poginuo u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Brezičanima kod Prijedora, na magistralnom putu M1-104.

    U nesreći, koja se dogodila oko 19.25, učestvovali su motocikl „jamaha“ i automobil „pasat“ sa priključnim vozilom.

    Prema informacijama koje je objavila Srpskainfo, smrt motocikliste potvrđena je nakon nesreće koja se dogodila prethodne večeri.

    Uviđaj na mjestu tragedije obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor, a okolnosti pod kojima je došlo do sudara biće utvrđene daljom istragom.

    Zbog udesa, saobraćaj na ovoj dionici puta bio je obustavljen od 19.40 do 00.40 časova.

  • Vozači u BiH duguju više od 31 milion KM za neplaćene kazne

    Vozači u BiH duguju više od 31 milion KM za neplaćene kazne

    Vozači u Bosni i Hercegovini duguju više od 31 milion KM na ime neplaćenih saobraćajnih kazni, a među najvećim dužnicima nalaze se pojedinci čiji su dugovi premašili 100.000 KM.

    Prema podacima Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), ukupan iznos neplaćenih kazni dostigao je 31.063.059 KM. To je značajan rast u odnosu na septembar prošle godine, kada je dug iznosio oko 24,8 miliona KM.

    Posebno se izdvajaju pet vozača koji zajedno duguju oko 415.000 KM. Najveći pojedinačni dug zabilježen je kod vozača iz Gračanice, koji za neplaćene kazne duguje čak 106.745 KM, prenose Nezavisne.

    Podaci pokazuju da problem neplaćanja saobraćajnih kazni postaje sve izraženiji, a rast ukupnog duga otvara pitanje efikasnosti postojećih mehanizama naplate i kontrole.

    U ranijim analizama ukazivano je i na potrebu uvođenja strožih mjera prema vozačima koji uporno izbjegavaju plaćanje kazni. Među prijedlozima koji se razmatraju jeste i uvođenje krivične odgovornosti za najteže slučajeve, kako bi se spriječilo gomilanje dugova i osiguralo poštovanje saobraćajnih propisa.

    Iako visina pojedinačnih dugovanja privlači posebnu pažnju, ukupni iznos od više od 31 milion KM ukazuje na širi problem naplate izrečenih sankcija u BiH.

  • Trivić upozorio na posljedice poskupljenja struje: Privreda ne treba da finansira socijalnu cijenu

    Trivić upozorio na posljedice poskupljenja struje: Privreda ne treba da finansira socijalnu cijenu

    Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu u Republici Srpskoj moglo bi se preliti na cijene robe i usluga, ali samo poskupljenje neće otkloniti dugogodišnje probleme u elektroenergetskom sektoru. Na to je upozorio potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić, ukazujući na potrebu promjena u upravljanju Elektroprivredom Republike Srpske.

    Trivić smatra da nije prihvatljivo da privreda snosi teret socijalne politike kroz cijenu električne energije za domaćinstva, dok se istovremeno od preduzeća očekuje da posluju u sve težim uslovima.

    „Mislim da nije u redu da privreda finansira socijalni dio cijene struje“, poručio je Trivić.

    Prema njegovoj ocjeni, cijena električne energije za stanovništvo nije realna, što može umanjiti motivaciju za štednju i ulaganja u energetsku efikasnost. Kao jedan od problema izdvojio je nedovoljnu zaštitu stambenih objekata, ali i korišćenje električne energije za grijanje.

    „Da je država ranije uvela realne cijene, vjerovatno bi se i građani drugačije ponašali“, smatra Trivić.

    Govoreći o posljedicama najavljenog poskupljenja za privredu, on je upozorio da bi veći troškovi električne energije mogli uticati na cijene proizvoda i usluga. Kako je naveo  BL Portal, cijena struje koju plaćaju privrednici već je znatno viša nego prije četiri ili pet godina.

    „Logika i istorija cijena kažu da svako poskupljenje utiče dalje na inflaciju“, rekao je Trivić.

    Ipak, ne očekuje da bi samo povećanje cijene električne energije trebalo da izazove drastičan rast cijena hrane. Prema njegovim riječima, energija u troškovima prerađivačke industrije učestvuje sa oko četiri do pet odsto, zbog čega bi konačni efekat zavisio i od obima poskupljenja.

    Privrednici su, kako je naveo, predložili formiranje posebne tarifne grupe za prerađivačku industriju, koja bi bila izuzeta od povećanja cijene struje. Iako je takvo rješenje načelno bilo dogovoreno, konačan ishod zavisiće od stava Elektroprivrede Republike Srpske i njenog finansijskog položaja.

    Međutim, Trivić smatra da se problemi ovog javnog preduzeća ne mogu riješiti samo promjenom cijena.

    „Ovo poskupljenje neće riješiti probleme Elektroprivrede bez sistemskih promjena u upravljanju“, upozorio je.

    Kao jedan od ključnih problema izdvojio je dugogodišnje teškoće u radu termoelektrana Ugljevik i Gacko, uz ocjenu da su neadekvatno upravljanje i odnosi unutar ovih energetskih postrojenja dodatno opteretili poslovanje cijelog sistema.

    Trivić je ocijenio da su posljedice takvog načina upravljanja sada došle na naplatu, te da je za stabilizaciju elektroenergetskog sektora potrebno više od korekcije tarifa.

  • Vučić za ruske medije govorio o Putinu, Trampu i pritiscima na Srbiju

    Vučić za ruske medije govorio o Putinu, Trampu i pritiscima na Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o političkim pritiscima na Srbiju, odnosima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o mogućim promjenama spoljne politike ukoliko bi opozicija preuzela vlast.

    U razgovoru za podkast „Ostorozno: Sobčak“, koji vodi ruska novinarka Ksenija Sobčak, Vučić je tvrdio da pokušaji destabilizacije Srbije dolaze iz inostranstva i da je cilj takvih aktivnosti promjena vlasti bez izbora.

    „Na Srbiju se vrši ogroman pritisak jer ne žele da vide suverenu i nezavisnu zemlju u srcu Evrope“, rekao je Vučić, navodeći da su u pojedine medije i nevladin sektor uložena velika finansijska sredstva.

    Govoreći o odnosima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je istakao da su njih dvojica imali više od 20 sastanaka i da je tokom tih susreta građeno međusobno uvažavanje. Osvrnuo se i na pritiske evropskih lidera zbog odluke Srbije da ne uvede sankcije Rusiji.

    „Ne sjedimo na dvije stolice, naša jedina stolica je Srbija“, poručio je Vučić, ističući da, kako je naveo, spoljnu politiku nastoji da vodi u skladu sa interesima svoje zemlje.

    U intervjuu za B92, koji je objavio detalje razgovora sa ruskom novinarkom, posebno se izdvojila Vučićeva izjava o tome šta bi, prema njegovoj procjeni, uslijedilo ukoliko bi opozicija pobijedila na izborima.

    „Da oni pobijede, već za deset dana uveli bi sankcije Rusiji i odrekli se sopstvenih interesa“, rekao je Vučić.

    On je dodao da je ruskom predsjedniku prenio da ne namjerava da napusti Srbiju i da svoju budućnost veže za svoju zemlju.

    „Rekao sam i predsjedniku Putinu, ja nikada neću bježati iz svoje zemlje, moja sudbina je vezana za Srbiju i boriću se ovdje do posljednjeg daha“, izjavio je Vučić.

    Tokom razgovora dotakao se i ekonomskih prilika u Srbiji, odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, situacije na Kosovu i Metohiji i rata u Ukrajini. Govoreći o posljednjem pitanju, ocijenio je da Evropa ubrzano povećava vojna ulaganja i naglasio značaj diplomatije i dijaloga u nastojanjima da se dođe do mira.

  • Osman Mehmedagić oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja

    Osman Mehmedagić oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja

    Bivši direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osman Mehmedagić oslobođen je optužbi za zloupotrebu položaja, nakon što je Sud BiH danas izrekao prvostepenu presudu u ovom predmetu.

    Optužnica se odnosila na period od novembra 2019. godine do Mehmedagićevog razrješenja sa funkcije generalnog direktora OBA BiH. Tužilaštvo ga je teretilo da je obavljao ovu dužnost iako nije imao visoku stručnu spremu, koja je zakonom propisana kao jedan od uslova za imenovanje na tu poziciju.

    Sud BiH potvrdio je optužnicu 9. januara 2025. godine, a Tužilaštvo je tokom završnih riječi zatražilo kaznu blizu zakonskog maksimuma. Odbrana je, s druge strane, tražila oslobađajuću presudu.

    Odluka o ovom predmetu objavljena je i na portalu Radio-televizije Republike Srpske, koji prenosi da je Mehmedagić oslobođen optužbi.

    Ipak, ovo nije jedini sudski postupak koji se vodi protiv bivšeg direktora OBA BiH. Pred Vrhovnim sudom Federacije BiH vodi se i predmet u kojem je, zajedno sa Mehmedagićem, optužen bivši predsjednik Suda BiH Ranko Debevec.

    U tom postupku njih dvojica se sumnjiče za zloupotrebu položaja, nezakonito prisluškivanje sudija Suda BiH i zaposlenih u Tužilaštvu BiH, krivotvorenje isprava, kao i primanje nagrada i drugih oblika koristi.