VRBAS Media

Autor: INFO

  • Data saglasnost na dokumentaciju za most u Česmi

    Data saglasnost na dokumentaciju za most u Česmi

    Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” Banjaluka dobilo je saglasnost od Grada Banjaluka na projektnu dokumentaciju na predloženo tehničko rješenje za pristupne saobraćajnice za most u naselju Česma.

    Potvrđeno je to iz “Puteva Republike Srpske” za “Nezavisne novine”, a sada se postavlja pitanje kada će most biti otvoren.

    Iz “Puteva Republike Srpske” kažu za “Nezavisne novine” da će se radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica izvoditi u skladu sa dinamičkim planom, u zavisnosti od vremenskih prilika.

    Za radove potrebno 15 dana

    Podsjećamo, ranije je Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi RS”, istakao da će radovi biti završeni čim se dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju.

    “Čim dobijemo saglasnost od grada na dokumentaciju, u roku od 15 dana kompletno ćemo završiti radove, da se most može pustiti u funkciju”, rekao je to Janković za Srnu 12. februara.

    Ako bude tako, most u Česmi mogao bi biti otvoren do sredine marta.

    “Na lijevoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas pa do spoja sa Ulicom braće Pišteljića, danas je počelo postavljanje ivičnjaka, nakon čega će se izvoditi radovi na asfaltiranju saobraćajnice u zavisnosti od vremenskih prilika”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

    Na desnoj obali radovi završeni

    Iz “Puteva Republike Srpske” podsjetili su da su na  desnoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas do Ulice  Petra Velikog u naselju Česma, radovi u potpunosti završeni.

    “Postavljeni su ivičnjaci, izvršeno nasipanje i  ugradnja tampona, te su izrađeni  završni slojevi asfalta BNS 22 debljine osam cm i AB 16 debljine  pet cm, kao i asfaltni sloj na pješačkim stazama. Na desnoj obali preostala je  da se uradi saobraćajna signalizacija, koja će se raditi kada budu završeni svi građevinski radovi na lijevoj obali”, istakli su oni.

    Rok više puta prolongiran

    Inače, prema ranijim najavama i planovima, most u Česmi je trebao biti otvoren 21. januara. Zatim, “Nezavisne novine” su na ovu temu pisale i 13. januara kada je rok za završetak radova bio 15 dana.

  • Kupci čekaju akcije da nabave pelet

    Kupci čekaju akcije da nabave pelet

    Dolaskom nešto toplijih dana kupovina peleta svela se na dopunu zaliha, a s obzirom da izmakom sezone proizvođači najavljuju pojeftinjenje, građani već kalkulišu kako da ovu vrstu ogreva po povoljnijoj cijeni nabave već za narednu sezonu.

    Tona peleta sada košta od 520 do 700 KM, a pojedini proizvođači najavljuju da bi cijena ove sirovine mogla pasti i za oko 50 KM, nakon što grijna sezona zvanično bude gotova.

    Predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović rekao je za “Glas” da se tržište peleta trenutno postepeno smiruje, te da nakon završetka grijne sezone tek slijedi period povoljnijih cijena.

    – Prave akcijske ponude obično kreću u aprilu. Neki proizvođači ih drže mjesec, drugi dva – pojasnio je Ivanović.

    Prema njegovim riječima, za sada nema velike kupovine, jer građani uglavnom dopunjavaju zalihe i to kupovinom do jedne tone, kako bi izdržali do kraja zime.

    – Zima se razvukla, bilo je dosta hladnih dana, pa su mnogi potrošili zalihe ili su pri kraju. Sada uglavnom kupuju manje količine, svi čekaju bolje cijene – istakao je Ivanović i dodao da je prosječna vrijednost ove sirovine oko 600 maraka po toni.

    Nema viškova

    Ivanović naglašava da nema viškova jer proizvodnja radi kontinuirano.

    – Proizvodnja je povećana za oko 70 odsto od septembra i oktobra prošle godine – zaključio je Ivanović.

    Kako je ranije naveo, u BiH se neće desiti nestašica peleta kako je to trenutno u Srbiji zbog nedostatka sirovine.

    – BiH ima dovoljne količine sirovine i u dogledno vrijeme bi mogla postati regionalni lider u proizvodnji ove vrste ogreva – pojasnio je on.

    Manja potražnja

    Direktor kompanije “Pelet promet” iz Velikog Blaška Ljubiša Rogić pojasnio je da se potražnja za peletom već primjetno smanjuje, te da kupci sada uglavnom dopunjavaju svoja skladišta.

    – Kupci dođu, uzmu paletu ili tonu, ali kako je otoplilo, sve se uglavnom svelo na kupovinu na vreće – rekao je Rogić za “Glas Srpske”.

    Kako kaže, očekuje da će se do kraja februara potražnja dodatno smanjiti.

    – Trenutna cijena je 650 KM po toni, ali očekujem da će uskoro pasti. Vjerujem da bi mogla pojeftiniti za oko 50 maraka, ali sve zavisi od cijene sirovine koju nabavljamo – naveo je Rogić.

    On ističe da sirovine nema u izobilju, kao ni zaliha gotovog proizvoda.

    – Nemamo peleta na lageru. Kako proizvodimo, tako i prodajemo. Jedan dio ide na tendere i po ranije sklopljenim ugovorima – pojasnio je Rogić.

    Kada je riječ o izvozu, kaže da interesovanja ima, ali je prioritet bilo domaće tržište.

    – Nismo mnogo izvezli jer smo nastojali da prvo ispoštujemo domaće kupce. Nešto je ipak otišlo u Italiju, Austriju, Srbiju i Sloveniju, ali to su relativno male količine – zaključio je Rogić.

    Dragan M. iz Teslića kaže da u sezoni potroši oko 5,5 tona peleta, a kupovinu ogreva uvijek planira na vrijeme.

    – Kada uzmete u obzir tu količinu, kupovina mimo sezona donosi uštedu od 250 do 300 maraka, što nije malo – rekao je Dragan M.

    Sezona

    Goran Ivanović je istakao da je problem sa peletom nastao zbog nagle potražnje pred zimu zbog čega su i proizvođači reagovali većom proizvodnjom, što je podiglo cijenu.

    – Tokom ljeta nije bilo gotovo nikakve tražnje, a onda početkom septembra kao da je neko rekao: “Start”, svi su ga odjednom htjeli. U takvoj situaciji ne može se tako brzo nadoknaditi nedostatak – pojasnio je Ivanović.

  • Kocka u budžet Srpske ubacila 172 miliona KM

    Kocka u budžet Srpske ubacila 172 miliona KM

    Uprkos ekonomskoj krizi, rastu cijena i sve tanjim kućnim budžetima, stanovništvo u Republici Srpskoj ne odustaje od igara na sreću, a po tom osnovu prošle godine u budžet se slilo više od 172,6 miliona KM.

    Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, prošlogodišnji prihodi od kocke veći su za oko 17 miliona KM nego 2024,  kada je taj prihod iznosio blizu 155,3 miliona KM.

    „Najveći prihod i u 2024. i u 2025. godini ostvaren je od naknada za priređivanje internet igara na sreću“, naveli su iz Uprave za Glas Srpske.

    Internet klađenje u ekspanziji
    U Republici Srpskoj, kako su naveli, posluje 766 kladionica, dok su registrovana čak 892 uplatna mjesta.

    „Kada je riječ o automatima, evidentiran je 11.721 aparat, dok je broj elektronskih terminala dostigao 2.851. U okviru elektronskih igara na sreću posluje 1.421 uplatno mjesto, a organizuje se i devet klasičnih tombola. Internet igre takođe su dio ponude, što dodatno proširuje dostupnost klađenja i kockanja“, istakli su iz Uprave.

    Kako su naveli, i u 2026. godini nastavljaju sa aktivnostima koje će podrazumijevati funkcionisanje tržišta igara na sreću isključivo u zakonskim okvirima.

    „To će imati pozitivne efekte po prikupljanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, a time i po budžet Republike Srpske“, zaključili su iz Uprave.

    Krpe rupe u kućnom budžetu

    Ovi podaci ukazuju na to da su igre na sreću široko rasprostranjene i lako dostupne građanima, bez obzira na ekonomske prilike. U vremenu kada mnoge porodice pažljivo planiraju svaku marku, kockanje ostaje jedan od vidova potrošnje koji ne jenjava.

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani u nedostatku prihoda sve češće u kockanju vide način da “zakrpe rupe” u kućnom budžetu.

    “Došli smo u situaciju da je bijeda koja je zavladala zbog rasta cijena, stagnacije plata i sve manje posla, dovela ljude u poziciju da žive u nadi da će klađenjem doći do novca koji im je potreban”, kazao je Pavlović.

  • Kompanija traži da SAD vrati pare od nezakonitih carina

    Kompanija traži da SAD vrati pare od nezakonitih carina

    Korporacija FedEx podnela je tužbu protiv vlade Sjedinjenih Država u pokušaju da dobije “pun povraćaj novca” za tarife koje je Vrhovni sud prošle nedelje proglasio nezakonitim.

    “Tužitelji traže za sebe od tuženih potpuni povraćaj novca svih dažbina IEEPA koje su tužitelji platili Sjedinjenim Državama“, saopštila je kompanija FedEx, pozivajući se na tarife uvedene u skladu sa Zakonom o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima za vanredne situacije (IEEPA).

    Tužba je podneta Američkom sudu za međunarodnu trgovinu (CIT).

    Tramp: Ne planiramo da vraćamo novac kompanijama zbog carina

    Američki predsednik Donald Tramp izjavio je nedavno da Sjedinjene Američke Države ne planiraju da vraćaju novac kompanijama zbog carina koje su prošle godine uvedene nizu stranih zemalja, a koje je američki Vrhovni sud presudom u petak poništio.

    Tramp je, na konferenciji za novinare u Beloj kući, odgovarajući na pitanje da li će biti povraćaja novca kompanijama zbog presude Vrhovnog suda, rekao da njegov tim ne planira da vrati novac.

    “Pretpostavljam da će se to morati da sude naredne dve godine. Dakle, oni napišu ovu užasnu, pogrešnu odluku, potpuno pogrešnu. Gotovo je kao da je nisu napisali pametni ljudi. Na kraju ćemo biti na sudu narednih pet godina”, rekao je Tramp.

    Povraćaji novca se očekuju jer će američki uvoznici, koji su plaćali carine tokom prošle godine dok je ova carinska politika bila na snazi, verovatno tražili povraćaj novca od Američke agencije za carine i graničnu zaštitu.

    SAD će možda biti obavezne da vrate milijarde dolara uvoznicima koji su platili carine IEEPA-e, iako su neki uvoznici možda već prebacili troškove na potrošače ili druge.

  • Neizvjestan izbor člana CIK BiH iz reda Ostalih

    Neizvjestan izbor člana CIK BiH iz reda Ostalih

    Za šest dana biće okončan konkurs za izbor i imenovanje jednog člana Centralne izborne komisije BiH iz reda Ostalih, koji bi naslijedio Irenu Hadžiabdić.

    Procedura je počela, ali je nastavak već sada neizvjestan. Mandat Komisije za izbor i imenovanje je upitan, jer Predstavnički dom BiH nije ponovo imenovao članove, kako je propisano izmjenama Izbornog zakona.

    A, pored toga, u ovom domu nije strana ni praksa ciljanog izostavljanja nadležne komisije da bi rang-listu zamijenili samo jednim kandidatom.

    Zakon, pravila i Poslovnik jasni, procedura imenovanja jednostavna. Ali, tempo, očito, diktira politika.

    Tako je članici CIK BiH Ireni Hadžiabdić mandat istekao u aprilu 2023., a tek gotovo tri godine kasnije raspisan konkurs za popunjavanje ove pozicije.

    – Ništa nije urađeno. Ako Komisija za izbor i imenovanje nije raspisala javni konkurs iz stava 5 ovog člana, odluku o raspisivanju javnog konkursa donosi Predstavnički dom PS – rekao je predsjednik Kluba SDA u Predstavničkom domu PS BiH Šerif Špago.

    Poslanici su napravili korak, ali  nadležna komisija još nije. Nisu održali ni konstituirajuću sjednicu. A, problem bi mogao biti i u sazivu kojem nedostaje član iz reda Ostalih, ali i to što Predstavnički dom nije imenovao nove ili potvrdio ranije imenovane članove Komisije koje čini Kolegij ovog doma, dok su to učinili VSTS i CIK. Dakle, preduslovi za formiranje rang-liste kandidata za poziciju u CIK, za sada, nisu zadovoljeni. No, Izborni zakon je predvidio i takvu situaciju.

    – Onda Predstavnički dom može sam bez bilo kakve kandidatske liste da imenuje, odnosno, izabere nove članove CIK ili da eventualno napravi reizbor postojećeg člana – kazao je bivši član CIK BiH Vehid Šehić.

    Politički, povoljnije okolnosti i veća šansa za bolju kontrolu nad institucijom jedinom nadležnom za provođenje izbora.

    – U svakoj državi koja je daleko od demokratskih principa, od vladavine prava se dešava da vlast pokušava kontrolisati sve institucije države, pa i CIK. Govorim iz nekog ličnog iskustva jer ipak političke stranke na kraju biraju buduće članove CIK – dodao je Šehić.

    A, godina je izborna. Stranke i pojedinci spremni na sve za još jedan mandat. Zato se u redu procedure i izgovora naziru i opstrukcije.

    – Opstrukcija vezana za izbor tih novih članova, možda je neki pokušaj SNSD i HDZ da se spriječi upravo uvođenje tih tehnologija, jer vidjeli smo u prethodnom periodu da su određene firme koje su bliske ovim strankama upravo upućivale žalbe kako bi što više odugovlačile sa primjenom zakona o nabavci tih novih tehnologija – navodi poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkog domu PS BiH Nenad Grković.

    HDZ nedostupan za odgovor, SNSD pak, sve negira, osim poznatog stava da aktuelni saziv CIK nije imenovan po zakonu.

    – Ne možemo biti optuženi za neku vrstu opstrukcije. Mi kao što znate nismo većina, većina je u Predstavničkom domu sasvim drugačija, ona je dužna i odgovorna da provede to što treba provesti – rekao je poslanik SNSD Miroslav Vujičić.

    Dok se politika sabere, zakon je jasan. Ako Predstavnički dom potpuno zakaže i imenovanje izostane, shodno izmjenama Izbornog zakona, Irena Hadžiabdić nastaviće obavljati svoju dužnost do imenovanja novog člana, koliko god to dana, mjeseci ili godina trajalo, piše Avaz.

  • Kusturić pozvao mlade da se prijave na konkurs i postanu piloti u Srpskoj

    Kusturić pozvao mlade da se prijave na konkurs i postanu piloti u Srpskoj

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske raspisalo je javni konkurs za izbor kandidata iz građanstva za upućivanje na školovanje i obuku na Vojnoj akademiji Univerziteta odbrane, Ministarstva odbrane Republike Srbije, studijski program – Osnovne akademske studije Vojno vazduhoplovstvo.

    “Proširili smo konkurs, imamo povećan broj letjelica, pa nam je cilj da povećamo broj pilot”, naveo je Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP Republike Srpske, prenosi RTRS.

    Dodao je da ova škola pruža mogućnost da imamo izvanredne pilote.

    “Pozivam sve mlade koji su zainteresovani i koji i imaju želju da se prijave konkrus na Vojnoj akademiji Univerziteta odbrane, Ministarstva odbrane Republike Srbije, studijski program – Osnovne akademske studije Vojno vazduhoplovstvo”, dodao je Kusturić.

    Istakao je da se na ovaj način jača Uprava za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Izbor kandidata se vrši iz građanstva do deset kadeta Vojne akademije, a samo školovanje traje četiri godine.

    Konkursom su raspisani opšti i posebni uslovi koje kandidati moraju ispunjavati kako bi učestvovali u selekciji za upis u školsku 2026/2027 godinu na Univerzitetu odbrane.

    Opšti uslovi:
    – Da su državljani Republike Srpske, sa prebivalištem na teritoriji Republike Srpske,

    -Da su zdravstveno sposobni za školovanje,

    -Da su ostvarili najmanje dobar uspjeh tokom svih godina školovanja, kao i na polugodištu završnog razreda (za kandidate čije je školovanje u toku),

    -Da imaju minimalno vrlodobru ocjenu iz vladanja tokom školovanja,

    -Da protiv lica nije pokrenut krivični postupak,

    -Da mu pravosudnom presudom nije izrečena kazna za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, da mu pravosnažnom presudom nije izrečena kazna zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja koje je učinjeno pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnoh materija,

    -Da nije kažnjen za prekršaj javnog reda i mira sa obilježjem nasilja ili drugi prekršaj koji ga čini nepodobnim za obavljanje policijskih poslova,

    – Da dosadašnje ponašanje, navike i sklonosti ukazuju na podobnost kandidata za obavljanje policijskih poslova i

    – Da lice nije otpušteno iz institucija državne uprave ili iz vojne službe u Bosni i Hercegovini po osnovu izrečene disciplinske mjere u posljednjih pet godina ili da licu u toku trajanja disciplinskog postupka, a prije izricanja konačne odluke o disciplinskoj odgovornosti, nije na lični zahtjev prestao radni odnos u posljednjih pet godina.

    Posebni uslovi:
    Da su rođeni 2004. godine ili kasnije i

    Da su završili četvorogodišnju srednju školu, odnosno da pohađaju IV razred srednje škole.

    Konkurs se može naći na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike.

  • Izjava o “cijeni života u centru” pokrenula lavinu reakcija u Banjaluci

    Izjava o “cijeni života u centru” pokrenula lavinu reakcija u Banjaluci

    Izjava gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o životu u centru grada pokrenula je snažan talas nezadovoljstva u javnosti. Brojne reakcije građana preplavile su društvene mreže i portale, a dominantan ton komentara ukazuje na ogorčenost zbog načina na koji se obratio javnosti.

    Stanivuković je poručio da stanovanje u centru „mora imati svoju cijenu“, te da oni koji to ne mogu da podnesu treba da razmisle o preseljenju u povoljnije dijelove grada. Uz to je najavio nove mjere, uključujući obavezno uređenje fasada, kao i drugačiji pristup vlasnicima zapuštenih objekata i parcela u centralnoj zoni.

    – „Jeste vidjeli one šupe i šupice, propale i uništene kuće u centru, u Srpskoj ulici. Ono ni na šta ne liči. Trebamo donijeti odluku, prijatelju, možeš ti imati šupicu tu i ne moraš je nikad prodati, ali plaćaš porez na nepokretnost kao da je zgrada koja je tu ucrtana ili objekat. Čovjek drži šupicu koji hoće da proda za milione. Mi se sa tim ne možemo izboriti” – rekao je Stanivuković.

    Uslijedile su brojne kritike, od ocjena da zanemaruje komunalne probleme do optužbi da pokazuje neosjetljivost prema građanima. Jedan od komentara poručuje da bi prioritet trebalo da budu osnovne gradske potrebe.

    „Prava neznalica. Kako te nije sramota? Nekad su pismeni ljudi i gospoda govorili sa tom govornicom. Pa, neznalice jedna, znaš li šta govoriš? Znaš li da postoji zakon i zdrav razum protiv tebe i tvojih tajkuna? Kako te nije sramota govoriti takve budalaštine i to toliko agresivno??”

    „Pa dečko, ti nisi u stanju da popraviš tri rupe u gradu, a uhvatio si se da uređuješ tuđa dvorišta i šalješ račune ljudima.”

    „Istjeraće Banjalučane iz Banjaluke.”

    „Bahatost na samom vrhuncu! Ovaj dječak, koji se već godinama igra gradonačelnika, sada već prevazilazi sve mjere.”

    „Ti si čist promašaj i čovjek koji je uništio Banjaluku. Sve čega si se dohvatio, uništio si. Od saobraćajne revolucije dobili smo haos. Samo toliko neka te bude stid, ali obraza nemaš pa se nema šta ni zacrveniti.”

    Pojedini građani smatraju da izrečena poruka ne odgovara funkciji koju obavlja. Ukazuju da gradonačelnik treba da vodi računa o svim stanovnicima, a ne samo o tržišnoj vrijednosti nekretnina.

    „Poruka ‘ako ne možete platiti – preselite se’ zvuči više kao tržišna logika investitora nego kao stav gradonačelnika koji treba da brine o svim građanima. Grad nije ekskluzivna zona za imućne.”

    Bilo je i komentara koji dovode u pitanje zakonitost i opravdanost pojedinih mjera, posebno u vezi sa porezima i obavezama vlasnika nekretnina.

    „Ionako ne bi smjeli da naplaćujete. Imovina je nepovrediva! Ti porezi su samo harač koji je bez osnove, ne možeš da naplaćuješ porez na nešto što je moje i što sam zaradio ili prenio naslednicima. Obaveza je da se održavaju fasade, ali u razumnom roku i ovakve fašističke izjave su pretjerane.”

    „Draško, očigledno si izgubio kompas. Kad gradonačelnik počne da proziva narod zbog fasada, dok taj isti narod razmišlja kako da preživi mjesec, to je jasan znak da nemaš dodir sa realnošću.”

    „Banjaluko, hoćeš li i dalje ćutati na ovog mladog bahatog čovjeka? Ovo niko nikad nije radio Banjalučanima, ali za sve postoji prvi put.”

    Dio komentara fokusiran je na komunalne i infrastrukturne probleme, uz poruku da su to pitanja koja zahtijevaju hitno rješavanje.

    „Neka riješi grijanje, vodu, puteve, parking. On priča gluposti neke.”

    „Rekao sam ja davno da će jednoga dana Milorad biti mala maca za njega.“

    „Narod nije zaboravan. Svaka izjava, svaki bahat ton ostaje zapamćen. Kad dođu izbori, odgovoriće ti onako kako si se ti obraćao njima.”

    „Bilo bi dobro pozabaviti se kanalizacijom u određenim naseljima. Nije Banjaluka samo centar, Petrićevac, Rosulje, Obilićevo itd. Kada je predizborna kampanja, onda je Banjaluka i Motike, Kuljani, Priječani i druga naselja malo dalje od centra. Dajte narodu da živi.”

    Reakcije koje su uslijedile pokazuju da je izjava o cijeni života u centru otvorila širu raspravu o prioritetima gradske vlasti i odnosu prema građanima. Nezadovoljstvo dijela javnosti usmjereno je prije svega na ton obraćanja i percepciju da se zanemaruju problemi koji, prema njihovim riječima, direktno utiču na svakodnevni život.

  • Opozicija se boji svoje Vlade u sjenci?

    Opozicija se boji svoje Vlade u sjenci?

    Kada Jelena Trivić govori o „vladi u sjenci“, ona zapravo govori o problemu koji opoziciju u Republici Srpskoj prati godinama – nedostatku jasne i zajedničke političke arhitekture. Njena poruka da je za pobjedu u oktobru presudan jedinstven nastup i dogovor o ključnim funkcijama zvuči racionalno. Ali pitanje nije samo šta treba uraditi, već kada i pod kojim uslovima.

    Ideja podrazumijeva dogovor o četiri najvažnije pozicije: predsjedniku Republike, srpskom članu Predsjedništva BiH, premijeru i predsjedniku Narodne skupštine. To je pokušaj da se opozicija prestane dogovarati parcijalno i da svi akteri sjednu za isti sto. U teoriji, takav model nudi jasnu poruku biračima – imamo tim, imamo plan, spremni smo preuzeti odgovornost.

    Međutim, ova priča nije nova. Još prošle godine, dok je na čelu SDS-a bio Milan Miličević, promovisana je ideja o formiranju vlade u sjenci. Najavljivano je brzo formiranje tima sastavljenog od političara i stručnjaka koji bi bili spremni da preuzmu vlast. Taj projekat nikada nije realizovan. Smjena na čelu najveće opozicione stranke zaustavila je proces i priča je tiho nestala sa političke scene.

    Miličević je tada govorio o uključivanju ljudi koji „ćute“, ali imaju šta da kažu, o širenju kruga na akademsku zajednicu i stručnjake iz različitih oblasti. Ambicija je bila široka. Realizacija – izostala.

    Nebojša Vukanović danas podsjeća da je taj pokušaj propao upravo zbog promjena unutar SDS-a. Njegov stav je pragmatičan: svaka opoziciona stranka treba da promoviše stručne ljude po resorima i pokaže da iza lidera stoji ozbiljna struktura. Lista Za pravdu i red, tvrdi on, već ima takvu ekipu i nastoji da je javno profilira.

    Ovdje dolazimo do ključne dileme. Da li je vlada u sjenci sredstvo okupljanja ili nova linija razdvajanja? Analitičari upozoravaju da je pravi trenutak za takav potez već propušten. Tanja Topić smatra da je politički momentum izgubljen onog trenutka kada je SDS ušao u unutarstranačku krizu i da pola godine pred izbore oživljavanje te ideje nema realnu težinu.

    Cvijetin Milivojević ide korak dalje. Po njegovom mišljenju, koncept vlade u sjenci ima smisla samo kada proizvodi efekat iznenađenja i kada se gradi u periodu koji nije neposredno izborni. U suprotnom, može otvoriti dodatna pitanja: ko će biti kandidat za premijera, ko ministri, postoji li uopšte konsenzus oko najvažnijih funkcija? Ako opozicija još nema dogovor ni o dvije ključne inokosne pozicije, dodatno opterećenje moglo bi proizvesti više nesporazuma nego koristi.

    U toj logici postoji i politička taktika. Vladajuća koalicija još nije otkrila sve svoje karte. Zašto bi opozicija to činila prva? U kampanji je ponekad važnije ostaviti prostor za projekciju nego ponuditi preciznu strukturu koja može postati meta napada.

    Suština cijele rasprave svodi se na jedno pitanje: da li opoziciji danas više treba simbol jedinstva ili operativni plan preuzimanja vlasti? Ako nema stvarnog dogovora i međusobnog povjerenja, vlada u sjenci ostaje samo deklarativni okvir. Ako, pak, postoji spremnost da se lični i stranački interesi podrede zajedničkom cilju, onda bi takav model mogao imati smisla – ali pod uslovom da je pravovremen i usklađen.

    U ovom trenutku, vlada u sjenci djeluje više kao test odnosa unutar opozicije nego kao ozbiljan mehanizam izborne mobilizacije. A bez jasnog dogovora o liderstvu i strategiji, nijedna politička konstrukcija, ma kako dobro zvučala, ne može nadomjestiti manjak jedinstva.

  • Moskva pozvala Vašington da oslobodi Madura i njegovu suprugu

    Moskva pozvala Vašington da oslobodi Madura i njegovu suprugu

    Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski pozvao je danas Sjedinjene Američke Države da oslobode predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu.

    – Snažno pozivamo Vašington da odmah oslobodi predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Dosljedno se zalažemo za poštovanje suvereniteta Venecuele i mirno rješavanje svih sporova”, rekao je Ljubinski na sastanku na visokom nivou Grupe prijatelja u odbrani Povelje Ujedinjenih nacija – prenijele su RIA Novosti.

    Ljubinski je istakao da Rusija bezuslovno podržava legitimne vlasti Venecuele i da toj zemlji mora biti garantovano pravo da samostalno određuje svoju sudbinu bez spoljnog miješanja.

    Takođe je oštro osudio akcije SAD protiv Kube koje su je dovele do ivice energetske krize.

    Ljubinski je rekao da takve nezakonite sankcije imaju očigledan cilj da stvore prepreke za razvoj Kube i da ograniče njene ekonomske odnose sa drugim zemljama.

    Ljubinski je pozvao Vašington da odustane od planova za napad na iranska civilna nuklearna postrojenja.

    On je naglasio da je Rusija spremna da pruži neophodnu pomoć za povratak pregovorima.

    SAD su u noći 3. januara pokrenule velike vazdušne napade na Karakas, a Maduro i njegova supruga Silija Flores su zarobljeni i brodom izvedeni iz zemlje, a trenutno se nalaze u pritvorskom centru u Bruklinu.

    Venecuelanske vlasti vjeruju da je cilj napada bio preuzimanje kontrole nad naftom i mineralnim resursima.

    Sud u Njujorku je već održao prvo ročište u Madurovom slučaju i njemu prijete do četiri doživotne kazne zatvora po optužbama za narkoterorizam, šverc kokaina i posjedovanje oružja za upotrebu protiv SAD.

    Maduro se izjasnio da nije kriv. Sljedeće ročište zakazano je za 17. mart.

  • Kijev ponovo odgodio isporuku nafte prekod naftovoda “Družba”

    Kijev ponovo odgodio isporuku nafte prekod naftovoda “Družba”

    Ukrajina je ponovo odgodila isporuku nafte Slovačkoj preko naftovoda “Družba”, i to do sutra, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije Slovačke, navodeći da razlozi za odlaganje nisu precizirani.

    O svojoj odluci Ukrajina je obavijestila operatera slovačkog naftovodnog sistema “Transpetrol”, prenosi Rojters.

    Slovački premijer Robert Fico zatražio je ranije obustavu vanrednih isporuka električne energije Ukrajini.

    On je na Fejsbuku objavio da će, sve dok se ne obnovi protok nafte preko naftovoda “Družba”, slovački operater elektroenergetske mreže odbijati sve ukrajinske zahtjeve za hitne isporuke električne energije.

    Prekid rada naftovoda “Družba” u središtu je spora između susjednih zemalja otkako su prošlog mjeseca obustavljene isporuke ruske nafte ka Slovačkoj i Mađarskoj, nakon što je, prema navodima Kijeva, ruski napad dronom pogodio opremu na trasi u zapadnoj Ukrajini./