VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hoće li BiH uopšte glasati uz nove tehnologije 2026?

    Hoće li BiH uopšte glasati uz nove tehnologije 2026?

    Iako se uvođenje novih tehnologija na izborima predstavlja kao gotova stvar, brojne su nepoznanice tog procesa na koje još niko ne odgovara.

    Ko kontroliše izvorni kod sistema i njegovu bezbjednost?

    Kako će izgledati glasački listić sa novim tehnologijama, ko će kontrolisati izvorni kod cijelog sistema, kako će se brojati glasovi i ko će kontrolisati da li je neki listić važeći ili ne, samo je dio pitanja na koje niko nema odgovor.

    Recimo, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo na kojem se nalazi nekoliko stotina imena nemoguće je skenirati “klasičnim” skenerima. Uređaj koji bi eventualno bio napravljen za sadašnji izgled glasačkog listića morao bi biti ogroman, ili bi s druge strane glasački listić formata A4 morao biti dugačak metar.

    “Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno problem u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera”, rekao je još ranije na jednoj od sjednica CIK-a Željko Bakalar, član CIK-a.

    Izbornim zakonom predviđeno da se glasovi broje ručno

    Dalje, Izbornim zakonom predviđeno je da se glasovi broje ručno, a nikakvih novih tehnologija nema. Zbog toga još u oktobru prošle godine CIK je Parlamentarnoj skupštini BiH uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim na to se niko nije ni osvrnuo.

    U prijedlogu tih izmjena CIK je naveo da nakon zatvaranja biračkog mjesta operater pod nadzorom predsjednika biračkog odbora štampa u tri primjerka završne izvještaje procesa skeniranja glasačkih listića i automatskog brojanja. Izvještaji prema CIK-u treba da sadrže ukupan broj iskorištenih glasačkih listića, zatim broj nevažećih listića, dalje broj važećih listića te broj glasova po političkom subjektu po svim nivoima vlasti. U izvještaju treba da bude i broj glasova po kandidatu unutar svakog političkog subjekta.

    CIK je u svojoj inicijativi skrenuo pažnju i da postojećim Izbornim zakonom nije propisano ko i kada može podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u slučaju elektronskog brojanja glasova.

    Kontrola važećih ili nevažećih glasova

    Što se tiče same kontrole važećih ili nevažećih glasova, i tu se otvaraju brojna pitanja. Izborni zakon BiH jasno propisuje kada je izborni listić nevažeći, međutim “mašina”, barem na mjestima gdje su korištene nove tehnologije, to nije “registrovala”.

    “Zakon kaže, recimo, da je nevažeći glasački listić onaj koji je potpisan, pošaran ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite x ispred nekog imena i onda išarate glasački listić, nešto na njemu nacrtate i skener ga obradi kao validan”, rekao je ranije za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru.

    Izvorni kod poseban problem

    Izvorni kod cijelog sistema je poseban problem. U suštini radi se o kodu kojim se “kontroliše” kompletan izborni proces. Ako je ovaj kod u vlasništvu kompanija koje su se prijavile na tender, to može predstavljati “bezbjednosni problem”, a ako se taj kod dodijeli CIK-u, nezvanične informacije kažu da CIK nema kadra i kapaciteta da upravlja njime i dalje ga eventualno razvija po potrebi.

    Nove izborne tehnologije

    Podsjećanja radi, o novim izbornim tehnologijama priča se već godinama. Pod pritiskom politike, a u velikoj mjeri i članova CIK-a, Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH kojim se omogućava uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kasnije Šmit je nametnuo još jednu odluku i obezbijedio 112,5 miliona KM, a nakon čega je CIK raspisao tender za nabavku novih tehnologija.

    Taj tender raspisan je prošle godine, a ponude su otvorene 2. februara, međutim do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač. U CIK-u su nam nedavno rekli da komisija pregleda ponude i da će nakon toga CIK donijeti odluku. Prema nezvaničnim informacijama, tek nakon te odluke mogu se očekivati žalbe na odluku CIK-a o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tako da ni oni najoptimističniji sve manje vjeruju da će izbori sa novim tehnologijama biti održani 2026. godine.

    Ponude na tender dostavila četiri ponuđača

    Podsjećanja radi, ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina. Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

    Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.

    “Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM, tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

  • Izbori u devet lokalnih samouprava raspisani za 29. mart

    Izbori u devet lokalnih samouprava raspisani za 29. mart

    Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je redovne izbore u devet lokalnih samouprava. Izbori su raspisani za 29. mart.

    Raspisani su izbori za odbornike Skupštine grada Bora i skupština opština Aranđelovac, Bajina Bašta, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Smederevska Palanka.

    Brnabićeva je rekla da je u skladu sa ovlašćenjem iz člana 34 Zakona o lokalnim izborima donijela odluku o raspisivanju redovnih izbora za odbornike lokalnih skupština.

    – Prethodni lokalni izbori u ovih devet jedinica lokalne samouprave su održani 3. aprila 2022. godine, a članom 35 Zakona odluka najranije 150 dana, a najkasnije 45 dana prije isteka mandata odbornika – rekla je Brnabićeva.

    U skladu sa zakonom, odluka o raspisivanju lokalnih izbora donosi se najranije 150, a najkasnije 45 dana prije isteka mandata odbornika.

    Od raspisivanja izbora do dana glasanja ne smije proći manje od 30 i više od 60 dana.

  • Ambasade Rusije u BiH: Dan branioca otadžbine simbol vojne hrabrosti

    Ambasade Rusije u BiH: Dan branioca otadžbine simbol vojne hrabrosti

    Dan branioca otadžbine – 23. februar predstavlja simbol vojne hrabrosti, kontinuiteta generacija i poštovanja prema onima koji su branili i nastavljaju da brane rusku otadžbinu, istakli su iz Ambasade Rusije u BiH.

    – Svake godine 23. februara sjećamo se herojske istorije naše vojske i mornarice i odajemo počast svim herojima koji su se borili za slobodu i nezavisnost naše otadžbine – objavljeno je na stranici Ambasade Rusije na “Fejsbuku”.

    U objavi se podsjeća da su na današnji dan 1918. godine, u blizini sela Boljšoe i Maloje Lopatino kod Pskova, vojnici Drugog puka Crvene armije stupili u bitku protiv jedinica njemačke vojske koje su napredovale prema Petrogradu.

    Na inicijativu Petrogradskog sovjeta, ovaj datum je postao dan osnivanja Crvene armije.

    Naziv praznika se tokom vremena mijenjao, pa je tridesetih i četrdesetih godina prošlog vijeka to bio Dan Crvene armije, a nakon rata Dan Sovjetske armije i mornarice.

    Ruska Federacija je 1993. godine ustanovila Dan branioca otadžbine, 1995. praznik je uvršten na listu dana vojne slave, a 2006. je usvojen današnji naziv, navodi se u saopštenju.

  • Orban: Nećemo popustiti pred ucjenama

    Orban: Nećemo popustiti pred ucjenama

    Mađarski premijer Viktor Orban je rekao da Ukrajinci zahtijevaju da se Mađarska odrekne ruskih energenata, šalje novac Kijevu i podrži članstvo Ukrajine u EU, ali da Budimpešta neće popustiti pred ucjenama.

     Štaviše, oni otvoreno prijete mađarskoj Vladi i njenim zvaničnicima lično – naveo je Orban u video-snimku objavljenom na “Iksu”.

    On je istakao da mađarska patriotska Vlada neće pokleknuti ni pod kakvim ucjenama, niti skrenuti sa zacrtanog puta pod pritiscima i prijetnjama, te da će djelovati u skladu sa zakletvom koju je položila.

    – Djelujemo isključivo u interesima mađarskog naroda i nećemo se povinovati uticajima bilo koje strane sile – rekao je Orban.

    On je dodao da Vlada insistira na nezavisnosti i suverenitetu Mađarske.

  • Ninković: Stanivukoviću smeta što ga pitamo kako je trošio novac

    Ninković: Stanivukoviću smeta što ga pitamo kako je trošio novac

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković izostanak gradonačelnika Draška Stanivukovića u skupštinskoj sali povezuje sa temama o kojima se raspravljalo.

    Upravo zbog izostanka gradonačelnika kao predlagača u poslijepodnevnom dijelu današnjeg zasijedanja, sjednica je prekinuta, a nastavak zakazan za sutra ujutru.

    „Mogu da naslutim da gradonačelniku smetaju teme o kojima razgovaramo, jer se nakon više poziva nije odazvao i vratio na sjednicu“, rekao je Ninković.

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković izostanak gradonačelnika Draška Stanivukovića u skupštinskoj sali povezuje sa temama o kojima se raspravljalo.

    Upravo zbog izostanka gradonačelnika kao predlagača u poslijepodnevnom dijelu današnjeg zasijedanja, sjednica je prekinuta, a nastavak zakazan za sutra ujutru.

    „Mogu da naslutim da gradonačelniku smetaju teme o kojima razgovaramo, jer se nakon više poziva nije odazvao i vratio na sjednicu“, rekao je Ninković.

  • Odbor za ustavna pitanja: Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o izboru Vlade Republike Srpske

    Odbor za ustavna pitanja: Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o izboru Vlade Republike Srpske

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske održao je redovnu sjednicu na kojoj je utvrdio odgovor Ustavnom sudu BiH u predmetu, broj U-6/26 koji se odnosi na rješavanje spora sa Narodnom skupštinom Republike Srpske zbog donošenja Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske i Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske. 

    Stav Narodne skupštine je da je zahtjev suštinski nedopustiv jer se ne radi o sporu između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i ne postoji nadležnost Ustavnog suda BiH da o tome odlučuje, ali je i neosnovan jer je Narodna skupština Republike Srpske organ Republike koji vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast i koja je predstavničko tijelo svih građana u Republici Srpskoj, te da ima obavezu da u okviru ustavnih ovlaštenja upotrijebi sve pravne instrumente potrebne za funkcionisanje organa Republike, kako je navedeno i u stavu Ustavnog suda Republike Srpske.

    Narodna skupština očekuje da se zahtjev odbaci kao i u Odluci Ustavnog suda BiH, broj U-29/25, od 22.1.2026. godine, kada je zahtjev za ocjenu ustavnosti odbačen kao nedopušten zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje, uz posebno obrazlaženje da ustavni spor između BiH i jednog od entiteta, postoji ako se radi o nekom pitanju iz Ustava BiH za čije rješavanje je nadležan jedino Ustavni sud BiH,  te da spor ne može proisteći iz redovnih pozitivnopravnih propisa već se mora ticati određenog pitanja koje je regulisano samim Ustavom BiH, što ovdje nije slučaj.

    Narodna skupština smatra da se u ovom predmetu radi o „aktu vladanja“ odnosno o političkom aktu izbora i imenovanja koji svoj pravni osnov crpi iz Ustava Republike Srpske, tako da Ustavni sud BiH nije nadležan za ocjenu ustavnosti ovih odluka.

  • Obnova fasada u centru Banjaluke: Grad, stanari i EU fondovi zajednički finansiraju projekat

    Obnova fasada u centru Banjaluke: Grad, stanari i EU fondovi zajednički finansiraju projekat

    Obnova fasada zgrada u Banjaluci koja je nedavno najavljena finansiraće se iz tri izvora, a prema riječima Valentine Savić Mandić, gradskog arhitekte, dio sredstava obezbjeđuje grad, dio zajednice etažnih vlasnika, dok će dio biti finansiran kroz dostupne fondove Evropske unije.

    Prema njenim riječima, sanacija fasada je pokrenuta sa ciljem unapređenja urbanog identiteta, očuvanja arhitektonske vrijednosti i podizanja ukupnog ambijentalnog kvaliteta najreprezentativnijeg dijela grada.

    “Riječ je o planskoj inicijativi koja obuhvata objekte od posebnog značaja za vizuelni identitet i urbani karakter centralnog gradskog jezgra. Prioritet su zgrade koje svojom pozicijom i volumenom direktno definišu lice grada, te svojim arhitektonskim izrazom doprinose njegovom modernom, uređenom i reprezentativnom izgledu”, pojašnjava ona.

    Dodaje da cilj projekta nije samo estetska obnova, već suštinsko podizanje ambijentalne vrijednosti centralne gradske zone.

    “Ovom inicijativom želimo vratiti sjaj objektima koji daju pečat našem gradu i predstavljaju njegove prepoznatljive vedute. Ne govorimo samo o uljepšavanju fasada, već o strateškom ulaganju u kvalitet prostora, turističku privlačnost i kvalitet života naših sugrađana”, istakla je ona.

    Kako dodaje, planom je obuhvaćeno više ključnih objekata u samom centru grada.

    “Prva faza radova počeće u narednom periodu sanacijom stambeno-poslovnog objekta u Kninskoj ulici, potom objekta na uglu Ulice bana Milosavljevića i Aleje Svetog Save, dok će u nastavku projekta biti obnovljeno i šest objekata Činovničkih paviljona u Aleji Svetog Save”, navela je Savić Mandićeva.

  • Počeli radovi na izgradnji parohijskog doma

    Počeli radovi na izgradnji parohijskog doma

    U centru Banjaluke u blizini Hrama Hrista Spasitelja započeli su radovi na izgradnji parohijskog doma na koji je Srpska pravoslavna crkva čekala tri decenije.

    Idejno rješenje budućeg parohijskog doma pri Hramu Hrista Spasitelja nedavno je objavio Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, a nakon sastanka Organizacionog odbora.

    Najavljene određene izmjene

    “Tom prilikom sagledali smo idejno rješenje budućeg objekta, razgovarali o njegovoj namjeni i značaju, te je usaglašeno da se pristupi određenim izmjenama kako bi parohijski dom u potpunosti odgovorio potrebama naše Crkve i vjernog naroda”, rekao je tada Stanivuković.

    On je dodao da ga raduje činjenica da Banjaluka dobija još jedan važan duhovni i kulturni simbol koji će biti na ponos budućim generacijama.

    Odbornici jednoglasno dali podršku

    Podsjećamo, Odbornici Skupštine grada Banjaluka jednoglasno su podržali izgradnju parohijskog doma glasajući na petoj vanrednoj sjednici za tačke:

    Prijedlog odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluka za prostor između ulica Kralja Petra I Karađorđevića, Srpske ulice, Ulice Vase Pelagića, Bana dr T. Lazarevića, Vidovdanske ulice i Trga srpskih junaka.

    Prijedlog djelimične odluke o davanju saglasnosti za zaključivanje Ugovora o zamjeni nekretnina grada Banjaluka sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom Banjaluka.

  • Umjesto planiranih 60 Vlada Republike Srpske se zadužila za više od 75 miliona maraka

    Umjesto planiranih 60 Vlada Republike Srpske se zadužila za više od 75 miliona maraka

    Vlada Republike Srpske zadužila se prodajom trezorskih zapisa za više od 75 miliona maraka.

    o je 15 miliona maraka više nego što je planirala ili 25 odsto.

    Gotovo sav novac koji su investitori ponudili Vlada je pokupila. Ponuđeno joj je 75.068.280 KM od čega je uzela 75.049.661 KM.

    Vlada se zadužila po kamatnoj stopi od 3,52 odsto, a rok dospijeća je već 22. maja.

    Podsjećamo, Ministarstvo finansija RS je početkom ovog mjeseca otkazalo aukciju trezorskih zapisa od 43 miliona KM uz obrazloženje da budžet u ovom periodu nema potrebe za dodatnim likvidnim sredstvima, piše portal Capital.

    Međutim, nedugo zatim od Beogradske „Alta banke“ je uzet kredit od 22 miliona KM, a nakon toga je resorno ministarstvo zakazalo današnju,104. aukciju trezorskih zapisa.

    Vlada nije navela u koje svrhe će novac biti potrošen.

  • Vukanović: Uklonićemo SNSD i HDZ iz vlasti; Kovačević: Daleko je cenzus

    Vukanović: Uklonićemo SNSD i HDZ iz vlasti; Kovačević: Daleko je cenzus

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović poručio je u Prijedoru da će, ukoliko dobije povjerenje građana na izborima u oktobru, voditi suverenističku politiku zasnovanu na pomirenju, smanjenju tenzija i poštovanju Dejtonskog sporazuma. Najavio je i lustraciju, vladavinu prava, meritokratiju i utvrđivanje porijekla imovine, ističući da je to primarno pitanje.

    Vukanović je rekao da će ukloniti, kako je naveo, „osovinu zla SNSD-HDZ“ i onemogućiti ih da, prema njegovim riječima, blokiraju institucije i vrše opstrukcije. „Mi smo jedini garant da Dragana Čovića i Milorada Dodika neće biti nigdje od oktobra i da će završiti na smetljištu istorije, ako nas narod podrži i da jednu šansu“, poručio je Vukanović.

    Govoreći o odnosima unutar opozicije, ocijenio je da je potreban dogovor i kompromis. „Govorio sam o tome zašto Branko Blanuša i ja moramo biti kandidati za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, jer je to dobitna kombinacija“, istakao je Vukanović.

    Najavio je i odlazak u Federaciju BiH, tvrdeći da su vanredni izbori pokazali skrivenu saradnju bošnjačkih stranaka sa SNSD-om. „Treba ogoliti i pojasniti i građanima FBiH da ne nasjedaju na dogovorene igre i da im u oktobru ponudimo alternativu“, rekao je Vukanović, dodajući da, kako tvrdi, HDZ neće biti siguran u vlasti.

    Na njegove izjave reagovao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević, ocijenivši da Vukanović sa, kako je naveo, „podrškom naroda od 1,5 odsto obećava eliminaciju predstavnika većinske volje srpskog i hrvatskog naroda u BiH“. „Јedini problem je što je Nebojši nejakom omiljeni naslov ‘Daleko je cenzus’“, napisao je Kovačević na društvenoj mreži Iks.

    Kovačević je naveo da Vukanović najavljuje da SNSD i HDZ „neće biti nigdje“ i da će njihove lidere „pomesti gvozdenom metlom“, ocjenjujući takve poruke kao političku retoriku bez realnog uporišta. Polemika između opozicije i vlasti tako je dodatno zaoštrila predizbornu atmosferu uoči oktobarskih izbora.