VRBAS Media

Autor: INFO

  • Inspektorat RS o hapšenju tri inspektora: “Nema nedodirljivih”

    Inspektorat RS o hapšenju tri inspektora: “Nema nedodirljivih”

    Povodom hapšenja tri republička inspektora zbog sumnje da su počinili krivično djelo primanja mita, Inspektorata Republike Srpske će po dobijanju zvaničnih informacija istražnih organa o ovom predmetu, u skladu sa zakonom preduzeti mjere iz svoje nadležnosti, a koje se odnose na pokretanje disciplinskog postupka po zakonom propisanoj proceduri.

    Kako je saopšteno iz Inspektorata Republike Srpske, podržavaju aktivnosti policije i tužilaštva koje se provode u cilju suzbijanja korupcije i kriminala i stojimo na raspolaganju nadležnim organima za sve potrebne podatke i informacije o radnom anažovanju predmetnih lica.

    “Smatramo da nema nedodirljivih i pozivamo sve privredne subjekte i građane koji imaju informacije o nezakonitim radnjama naših službenika da prijave svaki oblik koruptivnog ponašanja”, navodi se u saopštenju.

    Ko su osumnjičeni?

    Inače, pripadnici MUP-a Republike Srpske uhapsili su troje tržišnih inspektora iz Banjaluke, te pronašli veću koliničinu novca, potvrđeno je ranije “Nezavisnim novinama”.

    Nezvanično, uhapšeni su Sanja Maksimović i Gordana Vučić, te Vladan Marjanović, svi iz Banjaluke.

    Akcija “Ada”

    Uhapsili su ih pripadnici kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, pod nadzorom Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva i po Naredbi Okružnog suda u Banjaluci, u akciji “Ada”, usmjerenoj na sprečavanje krivičnih djela korupcije.

  • EU ekspresno dobija novu članicu?

    EU ekspresno dobija novu članicu?

    Island razmatra mogućnost da već u avgustu ove godine održi referendum o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, prema navodima dva izvora upoznata sa pripremama za eventualni nastavak pristupnog procesa.

    Referendum je prvobitno bio planiran do 2027. godine, kako je obećala vladajuća koalicija u Reykjavíku, ali se rok sada ubrzava usljed pojačanih geopolitičkih tenzija i promjena u međunarodnom okruženju.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada proces proširenja EU ponovo dobija zamah. Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, dok je Crna Gora prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, učvrstivši poziciju najnaprednijeg kandidata.

    Geopolitički pritisci i američke carine

    Ubrzanje islandskog referenduma dešava se u kontekstu odluke Vašingtona da uvede carine Islandu, kao i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o mogućoj aneksiji Grenlanda. Dodatnu pažnju izazvala je i šala Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora SAD na Islandu, koji je rekao da bi Island mogao postati „52. savezna država SAD“ i da bi on bio njen guverner.

    Jedan zvaničnik EU, upoznat sa situacijom, naveo je da je činjenica da je Island više puta pomenut u Trumpovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu „sigurno usmjerila pažnju“ na položaj ove male sjevernoatlantske države.

    Komesar EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Torgerdur Katrin Gunarsdotir (Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir), poručila je da se razgovor o proširenju mijenja.

    „Razgovor o proširenju se pomjera. Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana“, rekla je Kos.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se u Briselu sa islandskom premijerkom Kristrun Frostadotir (Kristrún Frostadóttir), ocijenivši da partnerstvo EU i Islanda „nudi stabilnost i predvidivost u nestabilnom svijetu“.

    Od finansijske krize do zamrznutih pregovora

    Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Međutim, pregovori su zamrznuti u decembru 2013. godine, u trenutku kada se islandska ekonomija brzo oporavljala, dok su pojedini ekonomisti upozoravali na potencijalnu krizu u eurozoni.

    U martu 2015. godine Rejkjavík je zvanično zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo u EU.

    Danas je situacija znatno drugačija. Island se nalazi na strateški izuzetno važnoj lokaciji u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema sopstvenu vojsku i oslanja se na članstvo u NATO, kao i na bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD iz 1951. godine.

    Upravo bezbjednosni aspekt, uz ekonomske koristi, utiče na rast podrške javnosti članstvu u EU, pokazuju posljednja istraživanja javnog mnjenja.

    Ribarstvo – stara prepreka, nova realnost

    Ipak, put ka članstvu nije jednostavan. Najveći potencijalni kamen spoticanja i dalje su ribolovna prava, ključna grana islandske ekonomije.

    „Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bilo pitanje“, naveo je jedan od zvaničnika EU.

    Tokom prethodnih pregovora, ozbiljne tenzije postojale su između Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, naročito oko količine skuše koju su lovili islandski brodovi. Spor, poznat kao „Rat za skušu“, doveo je do prijetnji trgovinskim sankcijama od strane EU.

    Međutim, izlazak Velike Britanije iz EU (Brexit) mogao bi sada ublažiti taj problem, jer London više ne učestvuje u odlučivanju unutar Unije.

    Brzi pregovori – ali uz oprez

    Ukoliko građani Islanda na referendumu podrže nastavak pregovora, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je članica Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora, te već primjenjuje značajan dio zakonodavstva EU.

    Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, trenutno najnapredniji kandidat, tek je nedavno premašila taj broj.

    Jedan zvaničnik EU ocijenio je da „na papiru to ne bi bilo previše teško; moglo bi potrajati čak i samo godinu dana“ da se zatvore sva poglavlja. Ipak, upućeni izvori na Islandu upozoravaju da bi takav rok bio preambiciozan, imajući u vidu složenost pojedinih pitanja.

    Nakon eventualnog zaključenja pregovora, Island bi morao održati još jedan referendum o konačnom pristupanju EU.

    Za razliku od mnogih drugih kandidata, Island – koji ima peti najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu – ne pristupa Uniji primarno iz ekonomskih razloga, već sve više iz bezbjednosnih i geopolitičkih motiva.

    Ishod mogućeg avgustovskog referenduma mogao bi tako predstavljati prekretnicu ne samo za Island, već i za širu politiku proširenja Evropske unije, zaključuje se u tekstu američkog portala Politico.

  • Sindikat zadovoljan: Odbornici jednoglasno podržali povećanje plata

    Sindikat zadovoljan: Odbornici jednoglasno podržali povećanje plata

    Predsjednica Sindikalnog odbora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Slađana Mišić rekla je u Јutarnjem programu RTRS-a da su radnici dobili veće plate za 20 odsto i da su zadovoljni.

    – Desila se pobjeda, bili smo strpljivi – navela je Mišićeva.

    Naglasila se da su konstatno ukazivali na tekuće probleme

    – Svi odbornici Skupštine grada Banjaluka su glasali za povećanje naših plata. Danas smo mirniji i sve teče svojim tokom – naglasila je Mišić. Istakla je da su i roditelji svjesni situacije, bez obzira na povećanje cijena vrtića. – predloži par naslova za ovaj tekst

  • U Srbiji razvijena moderna krstareća raketa dugog dometa

    U Srbiji razvijena moderna krstareća raketa dugog dometa

    Srpske kompanije GPTS (Green Power Turbine Systems) i EDePro prvi put su javno predstavile krstareći raketni sistem Goshawk na sajmu World Defense Show 2026 u Rijadu, Saudijska Arabija, preneli su svetski portali specijalizovani za odbrambenu industriju.

    Goshawk je prvi put u inostranstvu javno prikazan domaći projekat krstareće rakete većeg dometa. Sistem je dizajniran kao autonomna “loitering” (lutajuća) municija sa dometom do 150 kilometara, krstarećim načinom kretanja, autonomnom navigacijom i bojevom glavom prilagođenom preciznim udarima na visokovredne ciljeve, prenosi eKapija.

    Premijera Goshawka označava širenje portfolija srpskih odbrambenih firmi, koje sada razvijaju rakete i municiju za dugodometne precizne kopnene udare, sa jasnim potencijalom za izvoz u zemlje Zaliva i šire.

    Goshawk je razvijen u partnerstvu GPTS i EDePro, u okviru kojeg prva firma doprinosi tehnologijama pogonskih sistema, dok EDePro ima iskustvo u vođenju i raketnim tehnologijama.

    Naziv “Goshawk” ne treba mešati sa američkim trenažnim avionom McDonnell Douglas T-45 Goshawk, britanskim projektom Project GOSHAWK ili drugim sistemima koji nose isto ime.

  • Drama na granici BiH i Hrvatske, jedna osoba mrtva

    Drama na granici BiH i Hrvatske, jedna osoba mrtva

    Na granici između BiH i Hrvatske, na području Hrvatske Kostajnice u mjestu Rosulje danas, u ponedjeljak, 23. februara, policija je pronašla jedno tijelo.

    Kako je saopštila Policijska uprava sisačko-moslavačka, jutros oko 4.45 policajci su tokom nadzora državne granice začuli poziv u pomoć nepoznate osobe iz rijeke Une.

    Na mjesto događaja upućene su policijske patrole te su pozvane i druge hitne službe.

    “Dosad je pronađena jedna živa muška osoba te jedno tijelo nepoznate muške osobe”, navela je Policijska uprava sisačko-moslavačka.

    Utvrđeno je, kako dodaju, da je došlo do prevrtanja čamca u kojem se nalazilo više osoba.

    “Policijski službenici i pripadnici HGSS-a uz pomoć plovila i bespilotnih letjelica intenzivno tragaju za nestalim osobama”, naveli su iz policije.

  • Putin: Prioritet razvoj nuklearne trijade

    Putin: Prioritet razvoj nuklearne trijade

    Rusija će nastaviti da povećava potencijal i borbenu gotovost svih rodova i službi svojih Oružanih snaga, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

    U video obraćanju, Putin je čestitao Rusima Dan branilaca otadžbine koji se obeležava 23. februara, prenele su RIA Novosti.

    Putin je naglasio da će Rusija nastaviti da jača svoju vojsku i mornaricu, ističući da apsolutni prioritet predstavlja razvoj nuklearne trijade kao garancije nacionalne bezbednosti.

    “Kvalitativno ćemo povećati potencijal svih ostalih rodova i službi Oružanih snaga, poboljšati njihovu borbenu gotovost, mobilnost i sposobnost delovanja u bilo kojim, čak i najtežim uslovima”, najavio je Putin.

  • Danas počinje geodetsko snimanje terena na auto-putu Gradiška – Banjaluka

    Danas počinje geodetsko snimanje terena na auto-putu Gradiška – Banjaluka

    Na dionici auto-puta Gradiška-Banjaluka, poddionica Mahovljanska petlja-Glamočani, od danas će se obavljati petnaestodnevno geodetsko snimanje terena radi što kvalitetnije pripreme projekta rehabilitacije kolovoza, saopšteno je iz “Autoputeva Republike Srpske”.

    Prvo se snima stanje vozne i zaustavne trake u jednom smjeru, na cijeloj dionici, na pravcu od Banjaluke do Gradiške. Nakon toga, nastavlja se sa snimanjem preticajne saobraćajne trake, u jednom smjeru, na cijeloj dionici, pravac Banjaluka-Gradiška.

    Isti postupak se nastavlja i sa saobraćajnim trakama u drugom smjeru, odnosno Gradiška-Banjaluka.

    “Za potrebe izrade dokumentacije potrebno je obaviti analizu i snimanje postojeće kolovozne konstrukcije, te utvrditi potencijalne nedostatke”, ističe se u saopštenju.

    Vozačima se skreće pažnja na dodatni oprez pri vožnji, prvenstveno na dionici gdje će se izvoditi radovi, te da se pridržavaju promjenjive saobraćajne signalizacije i brzinu kretanja prilagode stanju na putu u periodu izvođenja radova.

  • Divald: EU integracija zajednički interes i garancija stabilnosti

    Divald: EU integracija zajednički interes i garancija stabilnosti

    Austrijska vojna neutralnost nije sama po sebi garancija sigurnosti, poručio je ambasador Austrije u BiH Georg Divald, ističući da svaka država mora imati „oslonac“ i mrežu podrške, posebno u složenim bezbjednosnim okolnostima.

    Govoreći o iskustvu Austrije, Divald je naglasio da neutralnost ne znači izolaciju. „Svaka zemlja mora imati neku vrstu oslonca, mrežu podrške. Austrija ne može biti članica nekog vojnog saveza, ali je članica EU“, rekao je on, podsjećajući da Evropska unija ima klauzulu o uzajamnoj pomoći. Kako je naveo, to je „velika prednost članstva u EU“, jer podrazumijeva političko-pravni okvir u kojem su druge države obavezne pružiti pomoć.

    Osvrćući se na inicijative poput austrijskog programa lidera, Divald je istakao da Beč sistematski ulaže u izgradnju međunarodnih mreža. „Želimo okupiti pametne i ambiciozne ljude – one s potencijalom da naprave velike karijere“, rekao je, dodajući da je suština u izgradnji održivih partnerstava. Austrija, kako je pojasnio, finansira i početak karijera mladih stručnjaka u Ujedinjenim nacijama, očekujući dugoročnu obostranu korist.

    Prema njegovim riječima, graditi mostove i nuditi Beč kao mjesto dijaloga postalo je dio austrijskog diplomatskog refleksa. Neutralnost je, kaže, povezana s ulogom domaćina pregovora i mirovnih procesa, ali nikada nije značila političku neutralnost. Podsjetio je da je Austrija već 1956. godine u Generalnoj skupštini UN glasala protiv sovjetske invazije na Mađarsku, jasno se svrstavajući „na stranu demokratije i ljudskih prava“.

    Komentarišući rasprave o vojnoj neutralnosti u BiH i odnosu prema NATO-u, Divald je poručio da nije na njemu da daje savjete zemlji domaćinu, ali je podsjetio da su i neutralne države bile napadane. „Neutralnost, dakle, nije garancija sigurnosti“, rekao je, dodajući da države koje nisu u vojnom savezu niti u EU moraju posebno pažljivo graditi vlastitu strategiju zaštite.

    Govoreći o evropskim integracijama, ambasador je ocijenio da je proširenje najjači politički instrument EU. Upozorio je da bi izostanak reformi mogao imati konkretne posljedice, uključujući gubitak sredstava iz Reformske agende. „Isključivo je do politike u BiH da se stvarno i isplate sredstva koja je EU stavila na raspolaganje u iznosu od 970 miliona evra“, rekao je, uz napomenu da bi ta sredstva mogla biti izgubljena ukoliko ne bude brzog djelovanja.

    Divald je izrazio uvjerenje da će BiH ipak uspjeti na evropskom putu, iako trenutno vidi stagnaciju. „Imam osjećaj da su vrata otvorena, zemlja je podigla nogu da zakorači – ali je zamrznuta dok svi drugi prolaze“, naveo je, opisujući trenutnu situaciju.

    Govoreći o odnosima Austrije i BiH, poručio je da je njegova zemlja blizak prijatelj i snažan zagovornik brze integracije u EU. Naveo je da u Austriji živi 170.000 ljudi porijeklom iz BiH, da 3.000 studenata iz BiH studira na austrijskim univerzitetima, te da oko 200 austrijskih kompanija posluje u BiH i zapošljava oko 8.000 ljudi. Istakao je i doprinos Austrije misiji EUFOR, naglasivši da je takva vojna misija i dalje neophodna za stabilno i sigurno okruženje.

    Na kraju je poručio da Austrija želi da cijela BiH, uključujući Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt, jednog dana bude dio Evropske unije, uz poziv domaćim političarima da preduzmu potrebne korake ka tom cilju.

  • Meksiko u haosu nakon ubistva El Menča

    Meksiko u haosu nakon ubistva El Menča

    Meksiko je uronio u nezapamćen haos nakon što su meksičke bezbjednosne snage u nedjelju, 22. februara, ubile vođu moćnog kartela Halisko Nueva Henerasion Nemesija Rubena Osegueru Servantesa, u podzemlju poznatog kao „El Menčo“.

    Njegova smrt predstavlja težak udarac za najmoćniji meksički narko-kartel, ali je istovremeno gurnula velike dijelove zemlje u talas nasilja i blokada. Kao odgovor na ubistvo lidera, pripadnici kartela pokrenuli su snažan talas napada širom zemlje.

    Više od 250 saobraćajnica u 20 meksičkih saveznih država blokirano je zapaljenim vozilima. Vlasti u državama Halisko, Mičoakan i Guanahuato prijavile su najmanje 14 poginulih, uključujući sedam pripadnika Nacionalne garde. Nastava u školama otkazana je u nekoliko država.

    Gvadalahara, glavni grad države Halisko i jedan od gradova domaćina predstojećeg Svjetskog prvenstva, pretvorena je u „grad duhova“, sa zatvorenim prodavnicama i preporukom građanima da ostanu u svojim domovima.

    U popularnom ljetovalištu Puerto Valjarta, oblaci sivog dima nadvili su se nad hotelima, dok su turisti ostali bez mogućnosti prevoza do aerodroma. Američka ambasada izdala je hitno upozorenje svojim državljanima u više meksičkih država da potraže sigurno sklonište.

    Prema izvještajima meksičkog Ministarstva odbrane, akcija hapšenja izvedena je na zapadu zemlje. Pripadnici vojske tokom operacije našli su se pod snažnom vatrom, a u razmjeni pucnjave ubijena su četiri člana kartela, dok su tri teško ranjena i kasnije podlegla povredama.

    Među njima je bio i sam El Menčo, koji je, prema prvim izvještajima, preminuo tokom helikopterskog transporta u Meksiko Siti. Zaplijenjena su oklopna vozila i teško naoružanje, uključujući raketne bacače sposobne za obaranje letjelica.

    Operacija je izvedena uz obavještajnu podršku zajedničke američko-meksičke operativne grupe, pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se meksičke vlasti odlučnije obračunaju sa kartelima. Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum čestitala je bezbjednosnim snagama, ali je pozvala naciju da „ostane informisana i smirena“, dodajući da se u većem dijelu zemlje aktivnosti odvijaju normalno.

    Nemesio Oseguera Servantes, bivši policajac, bio je jedan od najtraženijih bjegunaca na svijetu. Američka vlada nudila je nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.

    Pod njegovim vođstvom, kartel Halisko Nueva Henerasion prerastao je u jednu od najmoćnijih kriminalnih organizacija. Grupa je započela kao udruženje uzgajivača avokada, a potom izrasla u imperiju odgovornu za trećinu droge koja ulazi u Sjedinjene Američke Države, preuzevši primat od kartela Sinaloa.

    Kartel je postao poznat po ekstremnoj brutalnosti i upotrebi savremenih tehnologija, uključujući dronove naoružane eksplozivom. El Menčo je izgradio privatnu vojsku od više od 7.000 ljudi i uspostavio trgovinu fentanilom, kokainom, heroinom i metamfetaminom na gotovo svim kontinentima.

    Iako ubistvo 59-godišnjeg El Menča predstavlja veliki uspjeh za bezbjednosne snage, američki i meksički zvaničnici upozoravaju da hijerarhija kartela omogućava njegov dalji opstanak. Ostaje da se vidi koliko će ovaj udarac dugoročno uticati na protok droge prema Sjedinjenim Američkim Državama.

  • Diplomatsko rješenje „nadohvat ruke“, tvrdi iranski ministar

    Diplomatsko rješenje „nadohvat ruke“, tvrdi iranski ministar

    Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da i dalje postoji „dobra šansa“ za diplomatsko rješenje nuklearnog spora, naglašavajući da je cilj postići dogovor na obostranu korist za sve uključene strane.

    „Jedna je činjenica jasna – ako Sjedinjene Američke Države žele pronaći rješenje za iranski miroljubivi nuklearni program, jedini put je diplomatija“, izjavio je Aragči u intervjuu za američki Si-Bi-Es njuz, koji je emitovan u nedjelju.

    On je dodao da je diplomatsko rješenje i dalje moguće, istakavši da je „rješenje nadohvat ruke“.

    „Stoga nema potrebe za bilo kakvim gomilanjem vojnih snaga. Vojni pritisak ne može pomoći niti nas može natjerati na ustupke“, poručio je glavni iranski pregovarač.

    Intervju dolazi u trenutku intenziviranih diplomatskih aktivnosti, nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države 17. februara održali drugu rundu indirektnih nuklearnih pregovora u generalnom konzulatu Omana u švajcarskoj Ženevi. Kao i tokom prethodne runde u Muskatu, glavnom gradu Omana, fokus razgovora bio je na nuklearnom pitanju i ukidanju američkih sankcija.

    Nakon razgovora, iranski ministar je potvrdio da su se dvije strane usaglasile o setu vodećih principa koji bi trebalo da olakšaju put za buduće pregovore.

    S druge strane, visoki američki zvaničnik izjavio je u srijedu za agenciju Rojters da očekuju da Iran predstavi pismeni prijedlog za rješavanje spora. Dok Vašington insistira da Iran mora obustaviti svoj nuklearni program, Teheran ponavlja da ne razvija nuklearno oružje i da ima pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije.