Autor: INFO

  • Vučić najavio najveće povećanje penzija do sada: Pratiće rast plata

    Vučić najavio najveće povećanje penzija do sada: Pratiće rast plata

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će penzije naredne godine biti povećane u najvećem iznosu do sada, uz usklađivanje sa rastom plata. Penzionerima je poručio da mogu računati na redovna primanja i da je cilj da imaju veću finansijsku sigurnost i dostojanstvenu starost.

    Govoreći o planovima za naredni period, Vučić je istakao da će povećanje penzija biti značajno i da će pratiti kretanje zarada.

    „Dragi penzioneri, nemojte da brinete za penzije. Ne samo da će da budu redovne kao i do sada, nego će da budu mnogo veće. Sljedeće godine ide najveće povećanje penzija za vas i pratiće plate. Hoću da se osjećate sigurno i da imate pristojnu starost“, poručio je Vučić, a prenosi Srpskainfo.

    Vučić je zahvalio penzionerima na podršci i naglasio da će se nastaviti politika usmjerena na rast njihovih primanja.

  • Evropa pred novim inflatornim udarom: Kakve posljedice očekuju Republiku Srpsku

    Evropa pred novim inflatornim udarom: Kakve posljedice očekuju Republiku Srpsku

    Evropa se suočava sa novim talasom inflatornih pritisaka, rastom cijena energenata i sve izraženijim finansijskim rizicima, a posljedice bi se mogle preliti i na Republiku Srpsku. Domaću privredu već opterećuju pad industrijske proizvodnje, slabiji izvoz i rast uvoza, dok bi nova poskupljenja mogla dodatno ugroziti standard građana.

    Prema podacima koje su objavile Nezavisne, godišnja inflacija u evrozoni u septembru je dostigla 3,8 odsto, u odnosu na 3,2 odsto mjesec ranije. Posebno zabrinjava rast cijena energenata, koje su u evrozoni bile 18,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Ukoliko se takvi trendovi nastave, Evropska centralna banka mogla bi duže zadržati kamatne stope na povišenom nivou, a nije isključeno ni njihovo povećanje. To bi moglo uticati na euribor, a posredno i na troškove otplate kredita sa promjenljivom kamatnom stopom.

    Dodatnu neizvjesnost predstavlja finansijska situacija velikih evropskih ekonomija. Javni dug Francuske dostigao je približno 3.595 milijardi evra, odnosno oko 119 odsto bruto domaćeg proizvoda. Visoka zaduženost i političke teškoće u donošenju budžetskih mjera ograničavaju mogućnosti za reagovanje u slučaju novih ekonomskih poremećaja.

    Republika Srpska u period pojačanih ekonomskih rizika ulazi sa nepovoljnim pokazateljima u proizvodnji i spoljnotrgovinskoj razmjeni. Industrijska proizvodnja u avgustu bila je manja za 11,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je za prvih osam mjeseci zabilježen pad od 7,2 odsto. U poređenju sa julom, desezonirana proizvodnja smanjena je za 9,2 odsto.

    Istovremeno, od januara do avgusta izvoz je iznosio oko 3,47 milijardi KM, a uvoz 5,32 milijarde KM. Izvoz je smanjen za 0,4 odsto, dok je uvoz porastao za 7,8 odsto, pa je spoljnotrgovinski deficit dostigao približno 1,85 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,2 odsto.

    Novi rast cijena energenata i sirovina mogao bi povećati troškove poslovanja domaćih preduzeća i dodatno oslabiti njihovu konkurentnost na inostranim tržištima. U takvim okolnostima kompanije bi mogle ograničiti investicije, dok bi mogućnosti za povećanje plata bile dodatno sužene.

    Rizici postoje i u domaćem elektroenergetskom sektoru. Zastoj Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“, povezan sa problemima u snabdijevanju i eksploataciji uglja, mogao bi povećati troškove „Elektroprivrede Republike Srpske“ ukoliko bude potrebno da se nedostajuća električna energija nabavlja na tržištu.

    Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijena električne energije za domaćinstva, dok će privreda plaćati skuplju struju. To znači da bi preduzeća mogla prva osjetiti dodatno opterećenje, naročito ako istovremeno porastu cijene goriva, prevoza i drugih ulaznih troškova.

    Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorio je, u izjavi za „Glas Srpske“, da rast cijena energenata može imati značajne inflatorne posljedice. Njihov intenzitet zavisiće od trajanja geopolitičkih sukoba, poremećaja u snabdijevanju i brzine prenosa viših troškova goriva na proizvodnju i transport.

    Kao moguće mjere za ublažavanje pritisaka, Mlinarević je izdvojio smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

    Dodatno upozorenje stiže iz Centralne banke BiH, koja procjenjuje da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto. Među ključnim rizicima izdvojeni su rast cijena energenata i mogućnost da se poskupljenje hrane sa određenim vremenskim odmakom prenese na domaće tržište.

    Pritisci na privredu dolaze u trenutku kada se građani već suočavaju sa visokim troškovima života. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu dostigla 2.936 KM. Prosječna zarada tako je pokrivala svega 57,7 odsto procijenjenih mjesečnih potreba.

    Iako je prosječna plata nominalno porasla sa 956 KM u 2020. godini na 1.695 KM u avgustu ove godine, poskupljenja su umanjila stvarni efekat tog rasta. Za hranu je u avgustu bilo potrebno izdvojiti oko 1.354 KM, što predstavlja značajan dio porodičnog budžeta.

    Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard upozorila je da bi inflacija u evrozoni mogla ostati znatno iznad ciljanog nivoa tokom prve polovine 2027. godine, prvenstveno zbog viših cijena energenata. Među faktorima koji dodatno komplikuju ekonomske izglede izdvojeni su sukobi na Bliskom istoku i neizvjesnost u globalnoj trgovini.

    Prema njenim procjenama, poskupljenja energenata mogla bi se postepeno prenijeti i na baznu inflaciju i cijene hrane, dok bi istovremeno mogla usporiti privredni rast.

    Za Republiku Srpsku jedan od ključnih izazova biće sposobnost domaće privrede da izdrži nove spoljne udare bez dodatnog pada proizvodnje i izvoza. Ukoliko se istovremeno nastave rast troškova energije, skuplje zaduživanje i pritisci na cijene osnovnih proizvoda, posljedice bi se mogle osjetiti kroz sporiji rast privrede i dalji pad kupovne moći stanovništva.

  • Ministri mogu zamrznuti poslaničke mandate i ostati na izvršnim funkcijama

    Ministri mogu zamrznuti poslaničke mandate i ostati na izvršnim funkcijama

    Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, dio izabranih poslanika koji trenutno obavljaju ministarske funkcije mogao bi privremeno prepustiti mjesta u parlamentarnim klupama drugim kandidatima, a istovremeno ostati na čelu ministarstava. Takvu mogućnost predviđaju izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine iz marta 2024. godine, kojima je uveden institut mirovanja poslaničkog mandata.

    Među funkcionerima na nivou BiH koji su osvojili mandate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nalaze se ministar finansija i trezora Srđan Amidžić, ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković, ministar odbrane Zukan Helez i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto. Kako pišu Nezavisne, i oni, kao i ministri na entitetskom i kantonalnom nivou koji su dobili poslaničke mandate, moraće odlučiti da li će nastaviti obavljati izvršne funkcije ili preuzeti mjesta u zakonodavnim organima.

    Prema važećim pravilima, funkcioner koji je izabran za poslanika, a odluči da ostane na izvršnoj funkciji koju već obavlja, dužan je da mandat stavi u mirovanje prije konstitutivne sjednice parlamenta. Za to vrijeme njegovo mjesto pripada sljedećem kandidatu sa iste izborne liste.

    Mandat se može ponovo aktivirati nakon prestanka izvršne funkcije, uz pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH koji se podnosi najkasnije osam dana od dana prestanka obavljanja te funkcije.

    Mogućnost zamrzavanja mandata ranije nije postojala. Izmjenama Izbornog zakona, koje je u martu 2024. nametnuo Kristijan Šmit, nastojalo se riješiti pitanje nespojivosti izvršnih i zakonodavnih funkcija, ali i omogućiti izabranim funkcionerima da ne izgube trajno poslaničke mandate dok obavljaju ministarske dužnosti.

    Slična situacija zabilježena je nakon izbora 2018. godine, kada je Denis Zvizdić, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH, osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a kasnije postao i predsjedavajući tog doma. Takav spoj funkcija izazvao je brojne komentare i negodovanja.

  • Problemi sa američkim upozorenjima i neizvjesnost oko Starlinka zabrinuli Kijev

    Problemi sa američkim upozorenjima i neizvjesnost oko Starlinka zabrinuli Kijev

    Ukrajinski zvaničnici upozoravaju na probleme u razmjeni obavještajnih podataka sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što Kijev, prema tvrdnjama iz ukrajinskih izvora, nije na vrijeme dobio upozorenje o ruskom raketnom napadu. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Sergej „Fleš“ Beskrestnov smatra da nedosljednost američkih upozorenja otvara pitanje da li Vašington na taj način pokušava da podstakne Ukrajinu na pregovore sa Moskvom.

    Beskrestnov je za BBC rekao da informacije o prijetnjama ponekad stižu prije napada, ali da u drugim slučajevima upozorenje dolazi prekasno da bi bilo od koristi.

    „Izgleda veoma čudno. Ponekad dobijemo ove informacije prije nego što napad počne, a ponekad ne. Na primjer, sinoć smo ih dobili, ali… minut prije nego što je napad počeo“, naveo je ukrajinski zvaničnik.

    On je, međutim, naglasio da saradnja sa SAD nije u potpunosti prekinuta i da obavještajni podaci i dalje stižu. Problem se, prema njegovom objašnjenju, odnosi prvenstveno na informacije koje bi trebalo da omoguće pravovremeno upozoravanje na vazdušne napade.

    Beskrestnov smatra da bi kašnjenje moglo biti povezano sa političkom porukom američke administracije, koja, prema njegovom tumačenju, želi da Kijev razmotri mogućnost dogovora sa Rusijom.

    „Sjedinjene Države vjerovatno pokušavaju da nam kažu: ‘Hajde da razgovaramo, hajde da pregovaramo sa Rusijom, trebalo bi da pronađete kompromis'“, rekao je on.

    Ukrajina se u međuvremenu oslanja i na sopstvene radarske sisteme, ali Beskrestnov upozorava da oni ne mogu u potpunosti zamijeniti sve informacije koje dobija od američkih partnera. Kijev zato razmatra i alternativne načine komunikacije, posebno zbog neizvjesnosti u vezi sa daljim funkcionisanjem satelitske mreže Starlink.

    „Sada razumijemo da nešto počinje da se dešava sa Starlinkom i nismo sigurni koji će biti sljedeći korak“, naveo je Beskrestnov.

    Sumnje u pravovremenost američkih upozorenja pojavile su se nakon ruskog napada na Kijev 19. oktobra. U napadu je poginula jedna osoba, dok je osam povrijeđeno. Oštećeni su objekti u tri gradska okruga, uključujući 25-spratnu stambenu zgradu, medicinski objekat, tržni centar i infrastrukturu metroa.

    Novinar Radija Slobodna Evropa Aleks Raufoglu objavio je da Ukrajina ni tokom te noći nije dobila upozorenje SAD o ruskom balističkom napadu. Predsjednik Volodimir Zelenski takođe je govorio o problemima u razmjeni informacija, dok američki državni sekretar Marko Rubio nije mogao da potvrdi da Kijev nije dobio prethodno upozorenje.

    Zelenski je 18. oktobra izjavio da je razmjena obavještajnih podataka sa Vašingtonom nastavljena nakon trodnevnog prekida. Prema njegovim riječima, tokom tog perioda Ukrajina nije dobijala informacije o ruskim balističkim napadima. Ranije je isticao da Kijev obavještajne podatke dobija iz više država, ali da su američke informacije posebno značajne za praćenje lansiranja balističkih raketa.

    Za sada nema zvanične potvrde da Vašington namjerno uskraćuje upozorenja kako bi izvršio pritisak na ukrajinsko rukovodstvo. Takvo tumačenje iznio je Beskrestnov, dok američka strana nije potvrdila da je došlo do namjernog ograničavanja tih informacija.

    Kako prenosi ATV, pozivajući se na BBC, ukrajinski zvaničnici nastoje da razjasne zbog čega upozorenja o pojedinim ruskim napadima stižu sa zakašnjenjem, iako se razmjena obavještajnih podataka sa SAD nastavlja.

  • Hegset tajno stigao u Izrael i sastao se sa Netanjahuom, u fokusu mogući napadi na Iran

    Hegset tajno stigao u Izrael i sastao se sa Netanjahuom, u fokusu mogući napadi na Iran

    Američki ministar odbrane Pit Hegset iznenada je doputovao u Izrael, gdje se sastao sa premijerom Benjaminom Netanjahuom, u trenutku kada Vašington i Tel Aviv razmatraju mogućnost ponovnog pokretanja velikih vojnih operacija protiv Irana.

    Prema informacijama koje je objavio portal Axios, pozivajući se na dva izvora upoznata sa sastankom, razgovor je održan u vazduhoplovnoj bazi Ovda na jugu Izraela. U toj bazi raspoređeni su i američki avioni za dopunu goriva, a Hegset se tokom posjete sastao i sa američkim vojnicima stacioniranim na toj lokaciji.

    Posjeta nije bila unaprijed najavljena javnosti, a njen sadržaj za sada nije zvanično objavljen. Pentagon i izraelska ambasada u Vašingtonu nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, dok se iz Netanjahuovog kabineta nisu oglasili povodom sastanka.

    Dolazak američkog ministra odbrane uslijedio je svega osam dana prije parlamentarnih izbora u Izraelu, zakazanih za 27. oktobar. Politički kontekst posjete dodatno je obilježila podrška koju je američki predsjednik Donald Tramp prethodno javno pružio Netanjahuu.

    Tramp je u nedjelju na društvenoj mreži Truth Social objavio da izraelskom premijeru daje „potpunu i totalnu podršku“, pohvalivši njegovo vođstvo i saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, naročito tokom sukoba sa Iranom.

    Američki predsjednik upozorio je i na mogućnost da Vašington sam preuzme teret sukoba ukoliko izraelski birači odluče da izaberu drugog lidera.

    Izrael se uoči glasanja suočava sa neizvjesnom političkom situacijom. Prema istraživanjima javnog mnjenja, vjersko-nacionalistička koalicija koju predvodi Netanjahu mogla bi izgubiti većinu potrebnu za formiranje vlade, ali ni opozicija nema zagarantovanu mogućnost da obezbijedi parlamentarnu većinu.

    Sastanak Hegseta i Netanjahua zato dolazi u osjetljivom trenutku, kada se prepliću predizborna kampanja u Izraelu i bezbjednosna pitanja na Bliskom istoku, uključujući mogućnost nastavka vojnih operacija protiv Irana.

    Kako prenosi Klix.ba, pozivajući se na Axios, Hegsetova posjeta održana je iza zatvorenih vrata, a zvanične potvrde o konkretnim temama razgovora za sada nema.

  • Nasilje potresa Francusku, Makronov autoritet sve slabiji u završnici mandata

    Nasilje potresa Francusku, Makronov autoritet sve slabiji u završnici mandata

    Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se sa jednom od najozbiljnijih kriza od dolaska na vlast, nakon što su talas nasilja, pljačke i paljevine dodatno produbili političku nestabilnost u zemlji. Prema ocjeni agencije Rojters, neredi su pokazali koliko je oslabio njegov politički autoritet u posljednjim mjesecima mandata.

    Francuski gradovi ostali su iza nasilnih protesta sa uništenim prodavnicama, zapaljenim objektima i oštećenim javnim institucijama. Makron, koji je na vlast došao obećavajući reforme i jačanje države, sada se suočava sa podijeljenim parlamentom, ograničenim budžetskim mogućnostima i sve većim nezadovoljstvom javnosti.

    Za razliku od protesta „žutih prsluka“ iz 2018. i 2019. godine, kada je vlast pokušala da smiri situaciju ustupcima vrijednim više milijardi evra, trenutne finansijske prilike ostavljaju znatno manje prostora za takav odgovor. Makronov položaj dodatno je oslabljen odlukom da 2024. godine raspusti parlament i raspiše prijevremene izbore, nakon kojih je politička scena ostala duboko podijeljena.

    Bivši poslanik iz predsjednikovog političkog tabora Loik Kervran ocijenio je da se završnica Makronovog mandata pretvorila u dugotrajnu krizu.

    „Kraj ovog mandata je spora agonija“, napisao je Kervran na društvenoj mreži Iks, kritikujući odluku o raspuštanju parlamenta.

    Aktuelna situacija mogla bi politički koristiti Marin Le Pen, liderki Nacionalnog okupljanja, koja se priprema za predsjedničke izbore 2027. godine. Bivši poslanik Žan-Batist Moro smatra da bi najnoviji događaji mogli dodatno ojačati njene izglede.

    „Le Pen više ne mora trošiti novac na kampanju. Pred njom nije samo čist put, nego autoput sa šest traka“, rekao je Moro za Rojters.

    Le Pen se u nedjelju obratila građanima video-porukom, predstavljajući aktuelnu vlast kao nesposobnu da uspostavi red i sebe kao političarku koja može odgovoriti na bezbjednosne izazove. Makron, s druge strane, tokom obraćanja nije proglasio vanredno stanje niti najavio konkretne vanredne mjere, dok su se pljačke nastavljale i u dijelovima Pariza.

    Kritike su stigle i od bivšeg premijera Eduara Filipa, koji se takođe priprema za predsjedničku kandidaturu. On je poručio da Francuskoj nedostaje odlučno rukovođenje i da građani očekuju konkretne poteze vlasti.

    „Gospodine predsjedniče, slušao sam vas sinoć. Volio bih, kao i milioni Francuza, odluke i inicijative za uspostavljanje reda. Našoj zemlji je potrebno da njome neko zapovijeda“, napisao je Filip.

    Makronova administracija saopštila je da predsjednik nije prihvatio ostavku ministra unutrašnjih poslova, uz nalog da se provjere eventualni propusti u radu obavještajnih službi i pripremi policije. Istovremeno, nasilje je dodatno zabrinulo investitore, jer se Francuska već suočava sa visokim javnim dugom i velikim budžetskim deficitom.

    Uprkos pozivima opozicije da odloži putovanje, Makron je otputovao u Kuvajt u okviru turneje po zemljama Persijskog zaliva. Predsjednik je naveo da je cilj posjete obezbjeđivanje snabdijevanja gorivom, ali su kritičari njegov odlazak predstavili kao znak udaljenosti od problema sa kojima se suočava zemlja.

    Pojedini bivši saradnici smatraju da bi Makron trebalo da razmotri odlazak sa funkcije prije isteka mandata kako bi se izbjegao nastavak političke blokade. Moro je naveo da je o tome razgovarao sa predsjednikom i da mu je predložio da pripremi organizovan odlazak.

    „Ne želi odustati, to nije njegov karakter. Ali to je ono što bi trebao uraditi za zemlju“, rekao je Moro.

    Kako piše Klix.ba, pozivajući se na Rojters, posljednji talas nemira dodatno je pojačao pritisak na Makrona u trenutku kada se njegova vlast približava završnici mandata.

  • Tramp ponovo kritikovao migracionu politiku Francuske: Pariz će uskoro biti muslimanski grad

    Tramp ponovo kritikovao migracionu politiku Francuske: Pariz će uskoro biti muslimanski grad

    Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je optužio imigracionu politiku Francuske za nasilje koje je posljednjih dana zahvatilo tu zemlju, tvrdeći da bi Pariz uskoro mogao postati „muslimanski grad“. Istovremeno je pozvao francuskog predsjednika Emanuela Makrona da zatvori granice i pooštri kontrolu ulaska migranata.

    „Kao što znate, Pariz će vrlo brzo biti muslimanski grad, a to nije bio dogovor“, rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće, odgovarajući na pitanja o nemirima u Francuskoj.

    Američki predsjednik ponovio je da je Makronu još ranije ukazivao na, kako smatra, greške u vođenju migracione politike. Prema njegovim riječima, francuske vlasti dozvolile su dolazak velikog broja ljudi iz različitih dijelova svijeta, što je, kako tvrdi, dovelo do pogoršanja bezbjednosne situacije.

    „Rekao sam Emanuelu da zatvori granice. Ono što se dešava u Francuskoj ima veze sa imigracijom, a ne sa školama ili bilo čim drugim“, poručio je Tramp.

    Svoje stavove dodatno je iznio na društvenoj mreži Truth Social, gdje je napisao da su migranti preuzeli Francusku i pozvao vlasti u Parizu da što prije zatvore granice.

    Nemiri su doveli do pojačanih bezbjednosnih mjera u više francuskih gradova. Prema podacima francuskog ministra unutrašnjih poslova Lorana Nuneza, u subotu je uhapšeno 1.800 ljudi, dok je više od 500 policajaca, žandarma i vatrogasaca povrijeđeno.

    Za nasilje i pljačke Nunez je okrivio krajnju ljevicu i učesnike koji su učestvovali u neredima, ne navodeći imigraciju kao uzrok. Francuske vlasti uvele su policijski čas u pojedinim dijelovima Pariza, Lila i Nice.

    Tramp, međutim, smatra da evropske zemlje moraju znatno oštrije postupati prema ilegalnim migracijama i osobama koje predstavljaju bezbjednosnu prijetnju.

    „Ako Evropa ne zatvori svoje granice i ne ukloni kriminalce, poput onih koji učestvuju u protestima, Evropa je završila“, izjavio je američki predsjednik, ponavljajući da bi evropske države trebalo da pooštre kontrolu granica.

    Njegove izjave dolaze u vrijeme pojačanih političkih rasprava o migracijama, bezbjednosti i integraciji u evropskim državama. Tramp je i ranije koristio nemire i društvene sukobe u Evropi kako bi kritikovao migracionu politiku evropskih vlada.

    Kako prenosi Klix.ba, Tramp je ponovo pozvao Makrona da promijeni pristup migracijama, dok francuske vlasti kao odgovorne za nasilje navode krajnju ljevicu i učesnike pljački.

  • Svaki treći automobil u BiH je Volkswagen, uvoz vozila bilježi pad

    Svaki treći automobil u BiH je Volkswagen, uvoz vozila bilježi pad

    Volkswagen je ubjedljivo najzastupljenija automobilska marka u Bosni i Hercegovini, dok podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju smanjenje uvoza vozila. Prema statistici, na putevima širom zemlje registrovano je više od 1,35 miliona motornih i priključnih vozila, a gotovo svaki treći nosi znak njemačkog proizvođača.

    Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) pokazuju da je tokom 2025. godine u BiH bilo registrovano ukupno 1.355.856 vozila. Njihov broj porastao je za 4,68 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Najveći dio voznog parka nalazi se u Federaciji BiH, gdje su registrovana 816.064 vozila. U Republici Srpskoj evidentirano je 496.615, dok je u Brčko distriktu registrovano 43.177 vozila.

    Kada je riječ o popularnosti proizvođača, Volkswagen je na prvom mjestu sa 407.798 registrovanih vozila, što predstavlja 30,08 odsto ukupnog broja. Druga je Škoda sa 110.557 vozila, a treći Mercedes sa 92.275.

    Među markama koje su takođe veoma zastupljene nalaze se Audi sa 88.199 vozila, Peugeot sa 81.557 i Opel sa 72.024. Slijede Renault, Citroen, BMW i Toyota, dok se na ostale proizvođače odnosi nešto manje od četvrtine ukupnog broja registrovanih vozila.

    Za razliku od rasta broja registrovanih automobila, uvoz je tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježio pad. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uvezeno je 69.159 vozila, odnosno 2.057 manje nego u istom periodu prošle godine.

    Od ukupnog broja ovogodišnjeg uvoza, 7.126 vozila bilo je novo, a 62.033 polovno. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine uvezena su 7.383 nova i 63.833 polovna automobila.

    Njemačka je ostala glavno tržište iz kojeg se uvoze vozila u BiH, sa ukupno 40.821 automobilom. Na drugom mjestu je Češka sa 9.145, a slijede Francuska sa 6.565 i Japan sa 2.082 uvezena vozila. Iz Hrvatske i Tajlanda uvezen je po jedan automobil, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da bi jedan od razloga za smanjenje uvoza mogla biti veća cijena korišćenja automobila sa tradicionalnim pogonskim sistemima, prvenstveno zbog skupljeg goriva. Kao dodatne faktore naveo je usporavanje ekonomske aktivnosti i pritisak na životni standard građana.

    Ipak, Gavran je upozorio da se radi o mogućem objašnjenju, a ne o konačnom zaključku, te da će jasnija slika biti dostupna nakon objavljivanja podataka za cijelu godinu.

    Detaljnije podatke o registrovanim vozilima i uvozu objavile su Nezavisne, pozivajući se na statistiku BIHAMK-a i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

  • Zelenski upozorava: Ustupci Putinu neće donijeti mir, već novac za nastavak rata

    Zelenski upozorava: Ustupci Putinu neće donijeti mir, već novac za nastavak rata

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla iskoristiti nove ustupke Sjedinjenih Američkih Država za nastavak rata, nakon najave dogovora Moskve i Vašingtona o isporuci više miliona tona dizel-goriva.

    Zelenski je poručio da ekonomsko popuštanje prema Rusiji neće doprinijeti miru, već bi, prema njegovoj ocjeni, moglo omogućiti Kremlju da obezbijedi dodatna sredstva i vrijeme za nastavak sukoba.

    „Pokloni Putinu neće donijeti mir niti bilo kakvu korist civilizovanom svijetu“, poručio je ukrajinski predsjednik, upozoravajući da bi Moskva na takve ustupke mogla odgovoriti novim napadima.

    On smatra da Rusija sve teže ostvaruje svoje ciljeve na frontu, zbog čega se, kako je naveo, više oslanja na napade i političke dogovore kojima nastoji da ublaži međunarodni pritisak.

    „Ove godine Rusija je najslabija na frontu nego u bilo kom drugom trenutku tokom rata. Zato se Putin oslanja na teror“, izjavio je Zelenski.

    Prema njegovim riječima, omogućavanje Moskvi da nastavi prodaju naftnih derivata predstavlja podršku finansiranju rata, umjesto korak ka njegovom okončanju.

    Ukrajinski predsjednik je naveo da je o završetku sukoba razgovarao i sa dvostranačkom delegacijom američkog Kongresa, koja je boravila u Kijevu. Zahvalio je američkim predstavnicima na posjeti, ističući da je podrška Ukrajini posebno značajna u trenutnim okolnostima.

    Zelenski je rekao da su ga američki kongresmeni pitali šta je potrebno da bi rat bio završen. Kao odgovor, naveo je potrebu za strožim sankcijama Rusiji, nastavkom vojne i druge podrške Ukrajini, kao i dodatnim pritiskom na Moskvu.

    „Mir kroz slabost nikada ne dolazi“, poručio je ukrajinski predsjednik, upozoravajući da ublažavanje pritiska na Rusiju ne garantuje prestanak neprijateljstava.

    On je takođe ocijenio da su se ruski napadi i zlostavljanje ljudi pojačali nakon odluke evropskih institucija o ukidanju sankcija pojedinim ruskim oligarsima.

    Više detalja o njegovim izjavama prenio je BL Portal, pozivajući se na izvještaj agencije Tanjug.

  • Vučić glavni govornik na prvom CPAC skupu na Balkanu, konferencija u novembru u Beogradu

    Vučić glavni govornik na prvom CPAC skupu na Balkanu, konferencija u novembru u Beogradu

    Beograd će od 18. do 21. novembra biti domaćin konferencije CPAC Balkan, prvog izdanja skupa američkih konzervativaca na Balkanu, a glavni govornik biće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Konferencija američke organizacije CPAC (Conservative Political Action Conference) okupiće političke lidere, kreatore javnih politika i aktiviste iz regiona koji podržavaju nacionalni suverenitet, porodične vrijednosti, slobodno preduzetništvo i očuvanje zapadne civilizacije.

    Predsjednik CPAC-a Met Šlap poručio je da ova organizacija sa zadovoljstvom organizuje prvi skup na Balkanu upravo u Srbiji. Govoreći o političkim promjenama u svijetu, ocijenio je da bi Evropa mogla krenuti putem napuštanja globalizma i povratka konzervativnim vrijednostima.

    „Konzervativizam je ostvario istorijske uspjehe u Sjevernoj i Južnoj Americi i Japanu, a Evropa bi sada mogla da bude na pragu odbacivanja globalizma i obnove vjere i ograničene vlasti“, naveo je Šlap.

    On je istakao i značaj odnosa Beograda i Vašingtona, navodeći da Vučić radi na jačanju strateške saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dodao je da očekuje njegovo obraćanje učesnicima u trenutku koji smatra važnim.

    Energetska bezbjednost biće jedna od glavnih tema konferencije. Organizatori smatraju da američki izvoz energenata može imati važnu ulogu za balkanske države koje žele da smanje oslanjanje na dobavljače koje smatraju nepouzdanim.

    U saopštenju CPAC-a naglašeno je da bi Sjedinjene Američke Države, kao veliki izvoznik energije, mogle biti značajan partner zemljama koje nastoje da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti.

    Organizacija je svoj međunarodni program prethodnih godina proširila na više kontinenata, održavajući konferencije u Mađarskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku, Australiji, Izraelu, Argentini, Paragvaju, Poljskoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Na skupovima su učestvovali brojni konzervativni političari, među kojima su bivši mađarski premijer Viktor Orban, italijanska premijerka Đorđa Meloni i predsjednik Argentine Havijer Milej.

    CPAC predstavlja jednu od poznatijih platformi američkog konzervativnog pokreta i blisko je povezan sa Republikanskom strankom i političkim krugom američkog predsjednika Donalda Trampa. Riječ je o organiz