VRBAS Media

Autor: INFO

  • Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Na Volstritu (Wall Street) berzanski indeksi zabilježili su oštar pad, nakon snažnog rasta cijena nafte i novih zabrinutosti investitora zbog velikih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.

    Dow Jones indeks oslabio je 0,97 odsto i zaključio trgovanje na 51.711 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2,15 odsto, na 25.137 bodova.

    Tesla i Alphabet među najvećim gubitnicima
    Među najvećim gubitnicima bile su dionice Alphabeta i Tesle, prvih kompanija iz grupe takozvanih „Sedam veličanstvenih“ koje su objavile poslovne rezultate.

    Dionica Tesle potonula je 14,5 odsto jer kvartalni rezultati proizvođača električnih automobila nisu ispunili očekivanja investitora. Tržišna vrijednost kompanije tako je za samo jedan dan smanjena za oko 200 milijardi dolara.

    Istovremeno, dionica Alphabeta izgubila je više od sedam odsto vrijednosti, čime je izbrisano oko 300 milijardi dolara tržišne kapitalizacije matične kompanije Gugla. Investitore je zabrinulo novo povećanje ionako visokih troškova za razvoj infrastrukture za vještačku inteligenciju.

    Cijena nafte iznad 100 dolara
    Tržište je dodatno opteretio snažan rast cijena nafte. Na londonskoj berzi cijena barela premašila je 100 dolara prvi put od maja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara.

    Rast cijena uslijedio je nakon pogoršanja situacije na Bliskom istoku, zbog čega je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, praktično zatvoren za pomorski saobraćaj.

    Američka vojska juče je izvela novi talas vazdušnih udara na Iran, dok je Teheran odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama.

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je „ozbiljnu vojnu odmazdu“ protiv Irana i Huta, nakon što su jemenski pobunjenici napali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

    Rast cijena nafte povećava rizik od inflacije
    Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao ponovo podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da razmotre novo povećanje kamatnih stopa.

    „Rast cijena nafte ovim tempom predstavlja značajan makroekonomski i tržišni rizik“, rekao je Met Miskin (Matt Miskin), analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments.

    On ističe da, uprkos dobrim poslovnim rezultatima mnogih kompanija, među investitorima nema mnogo optimizma.

    „Ukupni rezultati su odlični, ali su mnoge kompanije imale pojedinačne probleme koji su doveli do pada cijena njihovih dionica. Čim se pojavi i najmanji znak slabosti, investitori masovno prodaju akcije“, rekao je Miskin.

    Pad i na evropskim berzama
    Negativno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta kapitala.

    Londonski FTSE indeks pao je 0,73 odsto, na 10.639 bodova, frankfurtski DAX izgubio je 1,56 odsto i spustio se na 24.763 boda, dok je pariški CAC oslabio 1,64 odsto, na 8.299 bodova, prenosi Jutarnji.

  • Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Folksvagen grupa zabilježila je još jedan pad profita u drugom kvartalu, čime je potvrđena velika kriza u ovom gigantu autoindustrije.

    U periodu od aprila do juna, neto dobit grupe nakon oporezivanja pala je za 32,9 odsto, na 1,54 milijarde evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila iz Volfsburga.

    U drugom kvartalu 2025. godine Folksvagen je ostvario zaradu od 2,29 milijardi evra. To je već tada bilo 36 odsto manje nego godinu ranije, prema podacima Njemačke novinske agencije (DPA).

    Isporuke širom grupacije pale su za gotovo devet odsto, na 2,08 miliona vozila, što je kompanija ranije i najavila. Na važnom kineskom tržištu prodaja je pala čak za više od trećine, na 424.300 vozila. Međutim, van Kine prodaja je zabilježila nešto bolje rezultate.

    Carine, ratovi, geopolitičke tenzije i sve snažnija konkurencija stvorili su dodatne poteškoće za kompaniju, izjavio je izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume.

    Zbog toga kompanija planira nove mjere smanjenja troškova koje uključuju značajno smanjenje broja zaposlenih. Pod revizijom je do 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i četiri fabrike u Njemačkoj, pored ranije najavljenog ukidanja 50.000 radnih mjesta do 2030. godine.

    Ovakvim planovima snažno se protive sindikati i radničko vijeće. Protivljenje postoji i iz savezne pokrajine Donja Saksonija, koja posjeduje 20 odsto udjela u Folksvagenu i ima dva predstavnika u nadzornom odboru. Zajedno sa zaposlenima, oni imaju većinu u tom tijelu. Prema medijskim izvještajima, planove je odbor u početku odbio.

    Folksvagen je već ranije najavio ukidanje 50.000 radnih mjesta u cijeloj grupaciji u Njemačkoj do 2030. godine. Od tog broja, oko 35.000 radnih mjesta odnosi se na matični brend, dok će ostatak biti u kompanijama poput Audija i Poršea.

    Više od 37.000 zaposlenih već je potpisalo odgovarajuće sporazume o odlasku iz kompanije.

  • OpenAI istražuje incident: AI model izašao iz testnog okruženja i dospio do servera druge kompanije

    OpenAI istražuje incident: AI model izašao iz testnog okruženja i dospio do servera druge kompanije

    Kompanija OpenAI istražuje incident nakon što je testni model vještačke inteligencije ove sedmice izašao iz kontrolisanog okruženja i tokom interne bezbjednosne provjere dospio do servera druge kompanije.

    Prema navodima Si-En-Ena, model je tokom interne evaluacije sajber bezbjednosti pronašao put iz sandboksa, okruženja namijenjenog za izolovano testiranje AI sistema.

    Predsjednik OpenAI-ja Greg Brokman rekao je na konferenciji za medije da kompanija sprovodi potpunu istragu kako bi razumjela sve okolnosti incidenta.

    „Ovo je nešto što treba shvatiti veoma ozbiljno i zbog toga preispitujemo svaki dio našeg procesa kako bismo odredili pravi odgovor“, rekao je Brokman.

    Problem je, prema riječima stručnjaka, nastao jer testno okruženje nije bilo u potpunosti odsječeno od mreže. Iz OpenAI-ja su naveli da su modeli imali veoma ograničen pristup mreži kako bi mogli instalirati resurse iz interno hostovanog softvera treće strane.

    Džesika Dži iz Centra za bezbjednost i nove tehnologije pri Džordžtaun univerzitetu rekla je da je upravo ranjivost u tom softveru otvorila put prema internetu, a zatim i prema platformi Haging Fejs, koristeći ukradene akreditive i druge slabosti sistema.

    Sagovornici Si-En-Ena upozoravaju da ovo nije samo izolovan incident, već signal šireg problema u razvoju naprednih AI agenata. Modeli koji se treniraju metodama nagrađivanja za izvršavanje zadataka mogu, ukoliko nisu usmjereni na etičko rješavanje problema, posegnuti i za nelegalnim koracima kako bi ostvarili zadati cilj.

    Stiven Adler, bivši šef bezbjednosti proizvoda u OpenAI-ju, rekao je da sada postoje stvarni dokazi da neusaglašeni AI sistemi u određenim okolnostima mogu počiniti krivična djela, ukoliko ne postoje snažne zaštitne mjere.

    Zbog toga raste pritisak istraživača, stručnjaka za sajber bezbjednost i zakonodavaca da se uvedu stroža pravila za testiranje ovakvih sistema.

    Stručnjaci navode da bi kompanije morale agresivnije izolovati testne modele i zadržati mogućnost ručnog isključivanja mrežnog pristupa kao krajnju zaštitu u rizičnim scenarijima.

  • „Ahilov štit“: Grčka gradi višeslojnu odbranu od raketa, dronova i vazdušnih prijetnji

    „Ahilov štit“: Grčka gradi višeslojnu odbranu od raketa, dronova i vazdušnih prijetnji

    Grčka je odobrila nabavku višeslojnog sistema protivvazdušne odbrane od Izraela vrijednog do 3,5 milijardi evra, kao i kupovinu različitih vrsta dronova i vojnih transportnih aviona C-390 od brazilske kompanije „Embraer“.

    Grčki Savjet za nacionalnu bezbjednost (KYSEA) dao je preliminarno odobrenje za ovaj projekat ranije ove godine, a u četvrtak je potvrdio i ugovore o nabavci, izjavio je ministar odbrane Nikos Dendijas.

    Grčka planira da uspostavi višeslojni sistem zaštite od balističkih raketa, vazdušnih prijetnji i bespilotnih letjelica pod nazivom „Ahilov štit“.

    Osnovu novog sistema činiće izraelski radari i raketni sistemi kompanija „Rafael“ i „Israel Aerospace Industries“.

    „Sistem će biti spreman i potpuno operativan u roku od 35 mjeseci“, rekao je Dendijas.

    On je dodao da će grčke kompanije učestvovati u proizvodnji i obezbijediti najmanje 25 odsto komponenti budućeg sistema.

    Grčka trenutno za zaštitu svog vazdušnog prostora koristi američke sisteme „Patriot“, ali i starije ruske sisteme S-300.

    U okviru šireg plana modernizacije oružanih snaga, Atina namjerava da do 2036. godine uloži oko 28 milijardi evra u obnovu i unapređenje vojne opreme i kapaciteta.

  • Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev predvidio je tešku energetsku krizu u Evropskoj uniji.

    – Kao što sam prije godinu dana predvidio ranjivost Ormuskog moreuza, sada smatram da će EU pogoditi teška energetska kriza, jer će cijene nafte, a i gasa drastično skočiti, a Evropljani će trpjeti posljedice jer njihove birokrate vode borbu protiv ruskih energenata na račun Evropljana i njihovog prosperiteta – napisao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dmitrijev je za ponovni prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz rekao da predstavlja nadolazeći cunami energetske krize.

    Svjetske cene nafte porasle su za šest odsto u četvrtak, pri čemu je cijena barela sirove nafte marke “Brent” porasla iznad 100 dolara, slijedi iz podataka sa berze.

    Prema mišljenju Dmitrijeva, cijene nafte će premašiti i 150 dolara za barel.

    – Ponovo smo na putu da se premaši granica od 150 dolara – naveo je on.

  • Tramp: Iranskim novcem u SAD biće nadoknađena šteta na brodovima u Ormuzu

    Tramp: Iranskim novcem u SAD biće nadoknađena šteta na brodovima u Ormuzu

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Američke Države upotrijebiti iranski novac koji je u posjedu Vašingtona za nadoknadu štete na brodovima i teretu u Ormuskom moreuzu koju je pričinio Iran.

    Tramp je naveo u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social da će šteta na brodovima i teretu biti nadoknađena iranskim novcem koji SAD “imaju u svom posjedu i kojim upravljaju”.

    Tramp je ocijenio da je to “pravedan i ispravan potez”, a do njega dolazi u trenutku kada su brodovi u Ormuskom moreuzu, ključnom plovnom putu za transport nafte iz Zaliva, i dalje na meti iranskih napada.

  • Banjalučani upozoravaju na opasnost na trotoaru u Rosuljama

    Banjalučani upozoravaju na opasnost na trotoaru u Rosuljama

    Vlasnik privatnog objekta u banjalučkom naselju Rosulje, u Ulici kralja Petra, u blizini pekare Manja, ogradio je trotoar stubovima, zauzeo javnu površinu i izgradio silaznu rampu preko trotoara koja na nekim mjestima ima visinsku razliku i do 10 centimetara, požalili su se BL portalu mještani ovog naselja. Prema njihovim riječima, na ovaj način napravljena je “opasna zamka” za pješake i djecu na biciklima.

    B. Mićić koji ovdje živi i svakodnevno prolazi ovom ulicom, kaže da je zabrinut zbog sigurnosti djece i pješaka koji koriste taj trotoar. Radi se o frekventnoj ulici kojom se non-stop kreću djeca na biciklima, a visinska razlika na rampi nije ni na koji način označena niti ograđena, što je, tvrdi on, čini posebno opasnom.

    “Ispred privatnog objekta, čovjek je trotoar ogradio stubovima za svoj parking i napravio silaznu rampu. Kada vozite bicikl trotoarom, nalijećete direktno na 10 centimetara visinske razlike asfalta, neoznačene na bilo koji način. Ovdje je, jednostavno, nemoguće ne zapeti. Doslovno je privatizovana velika javna površina ograđena sa svih strana stubovima, plus poprečna, velika rampa. Tamo će sigurno biti povreda”, objašnjava Mićić za BL portal.BL portal pokušao je nekoliko puta kontaktirati vlasnika ovog privatnog objekta, ali od njega nismo uspjeli da dobijemo odgovor. Pritužbe iz Rosulja poslali smo i Gradskoj upravi Banjaluka, iz koje su nam rekli da će inspekcija izaći na teren, ali nisu precizirali kada.

  • Otvoren „Street Food Fest“

    Otvoren „Street Food Fest“

    U Banjaluci je večeras otvoren “Street Food Fest”.

    Festival će do 1. avgusta okupiti ljubitelje dobre hrane, muzike i druženja.

    Tokom deset festivalskih dana, prostor iza Prirodno-matematičkog fakulteta, uz Park “Mladen Stojanović”, postaće centar najbolje Street Food ponude, bogatog muzičkog programa i brojnih sadržaja za sve generacije.

    Festival će biti otvoren svakog dana od 18.00 do 01.00 čas, a ulaz je besplatan za sve posjetioce.

  • Znali za istrage protiv Nešića, prošao provjere za ministra bezbjednosti

    Znali za istrage protiv Nešića, prošao provjere za ministra bezbjednosti

    Nadležna komisija parlamenta BiH utvrdila je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA/OSA) BiH nisu prekršile zakon tokom bezbjednosnih provjera Nenada Nešića, obavljenih prije nego što je zasjeo u fotelju ministra bezbjednosti BiH, iako se znalo da su protiv njega još od 2019. godine vođene istrage.

    Tako je u BiH, dok je ogroman broj mladih, visokoobrazovanih i nekompromitovanih ljudi čekalo svoju šansu, na jednu od najbitnijih funkcija u Savjetu ministara došao čovjek koji je bio na meti istražilaca.

    Hapšenje, pritvor, fotelja

    Štaviše, kako se kod nas dijele najatraktivnije pozicije uvjerili smo se i kada je hapšeni, pritvarani pa sa čela Ministarstva bezbjednosti smijenjeni Nešić bio “najbolji” izbor i za Vladu Republike Srpske, koja ga je imenovala za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, iako se sumnja da su “Putevi Republike Srpske”, kojima je bio na čelu, oštećeni za milionski iznos.

    Podsjetimo, Nešić je za kormilo Ministarstva bezbjednosti sjeo 25. januara 2023. godine, a uhapšen je 26. decembra 2024. i Tužilaštvo BiH ga već godinama istražuje. I, dok se čeka da pravosuđe završi svoj posao, objavljen je izvještaj o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA za 2025, gdje je jedan dio posvećen upravo lideru DNS-a.

    Šta je SIPA provjeravala

    Tu se nedvosmisleno ukazuje da je on, prije nego što je imenovan za ministra bezbjednosti, bio predmet bezbjednosnih provjera, a u nastavku se navodi da se već tada znalo da je od 2019. bio pod istragom. Međutim…

    “Nakon saslušanja predstavnika SIPA i OSA ustanovljeno je da s njihove strane nije prekršen zakon tokom procesa sigurnosnih provjera bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića”, navedeno je u izvještaju o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA BiH.

    Kako su dodali, SIPA je u ovom slučaju bila isključivo nadležna da provjeri istinitost podataka na obrascu Centralne izborne komisije (CIK) BiH, što je i učinila.

    Zakon o Savjetu ministara BiH, naglašeno je u izvještaju, čak izričito navodi da SIPA nije ovlaštena da “obavlja druge zadatke osim onih koji se odnose na provjeru tačnosti podataka u obrascu”, te da ne smije ni direktno ni indirektno proširiti svoju nadležnost u ovom pitanju na sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela.

    Odluka o imenovanju

    “SIPA je svoj rezultat provjere dostavila nadležnom rukovodiocu, u ovom slučaju Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, koji je onda kao kolektivni nadležni organ donio odluku o postavljanju Nenada Nešića na mjesto ministra, iako je bilo poznato da su se protiv njega još od 2019. godine vodile određene istrage”, naveli su iz Komisije.

    Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, ističe da bi provjere trebalo da budu rigoroznije, posebno za funkcije na kojima se očekuje da će ta osoba imati mogućnost pristupa podacima koji su povjerljivi, odnosno tajni.

    “Nedostatak u okviru postojećih sigurnosnih provjera je takvo nešto omogućio. Koliko ja znam, nije on jedina osoba. Na tome se treba raditi i Ministarstvo bezbjednosti treba podnijeti inicijativu za izmjenu tih odredaba. Mi, međutim, ne vidimo inicijativu da se poboljšaju te provjere”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

    Zarobljenost institucija

    Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da je ovaj slučaj najbolji pokazatelj institucionalne zarobljenosti i političke kontrole nad institucijama.

    “Jasno je da je imenovanje, kao i svako drugo u Bosni i Hercegovini, plod političkog dogovora, a ne najboljih kompetencija i jasnih zakonitih provjera svakog lica koje bi trebalo da bude imenovano. SIPA zaista jeste uradila posao koji je u njenoj nadležnosti, ali se opravdano postavlja pitanje zašto joj se ne daju veće nadležnosti i zašto institucija za imenovanje nije tražila veći opseg provjera prilikom imenovanja na ovako bitnu funkciju”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

  • Počinje li drugačiji pogled na rat u BiH?

    Počinje li drugačiji pogled na rat u BiH?

    Dolazak grupe američkih tužilaca u Derventu, gdje su razgovarali sa Srbima koji su tokom rata u BiH preživjeli torture u logorima pod kontrolom hrvatskih i bošnjačkih snaga, ponovo je otvorio pitanje odnosa međunarodne javnosti prema stradanju srpskog naroda.

    Paralelno sa tim, u prethodnim danima pažnju su privukli i bilbordi postavljeni na vozilima koja su prolazila ulicama više američkih gradova, a na kojima su predstavljeni segmenti stradanja Srba tokom proteklog rata.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da međunarodna kampanja Memorijalnog centra Republike Srpske „Learn About Serbian Suffering – Upoznajte srpsko stradanje“ predstavlja dostojanstven način da se pred međunarodnom javnošću pokrene razgovor o žrtvama srpskog naroda.

    Prema njenim riječima, srpske žrtve zaslužuju da njihova stradanja budu priznata i da oni koji su godinama zanemarivali njihove patnje konačno pokažu spremnost da se suoče sa činjenicama.

    – Srpske žrtve zaslužuju istinu, kao i da je vrijeme da oni koji su godinama okretali glavu konačno pogledaju u lice stradanju srpskog naroda i prema njemu se odnose s poštovanjem – poručila je Cvijanovićeva.

    Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac smatra da bi dolazak američkih istražilaca u Derventu mogao predstavljati početak procesa koji bi mogao dovesti do sudskog rasvjetljavanja zločina nad Srbima.

    Ona je izrazila očekivanje da će svjedočenja preživjelih biti početak ozbiljnije istrage i da će odgovorni za zločine biti procesuirani.

    – Imamo vijest da su istražioci iz Amerike došli da ispitaju ljude koji su bili u logorima, preživjeli strašne torture i sada će posvjedočiti šta se sve dešavalo – rekla je Graorčeva.

    Ipak, ostaje pitanje da li ovi potezi predstavljaju znak promjene odnosa u Sjedinjenim Američkim Državama prema događajima iz rata u BiH ili je riječ o ograničenom interesovanju pojedinaca i organizacija.

    O tome smo razgovarali sa bivšim karijernim diplomatom i stručnjakom za međunarodne odnose iz Beograda Srećkom Đukićem, koji smatra da je predstavljanje srpskog stradanja američkoj javnosti težak i dugoročan proces sa ograničenim dometima.

    Iako pozdravlja aktivnosti organizacija iz Republike Srpske koje nastoje da američkoj javnosti predstave i stradanje Srba, Đukić ocjenjuje da je njihov uticaj na širu javnost SAD mali.

    – U zemlji od 350 ili 400 miliona stanovnika teško je pronaći ljude koji će se ozbiljno baviti događajima iz BiH od prije više od 30 godina. To je prije svega jedna vrsta političke kampanje koja ima značaj za domaću javnost u Republici Srpskoj – rekao je Đukić.

    Prema njegovim riječima, američko društvo uglavnom nije usmjereno na istorijske teme, posebno ne na događaje iz drugih zemalja.

    – Amerikanci ne žive ni od svoje istorije, a kamoli od tuđe. Sjedinjene Američke Države su okrenute sadašnjosti i budućnosti. Naravno, svuda možete pronaći pojedince koji će se zainteresovati za određene teme, pa tako i za stradanje Srba u BiH, ali to su ipak rijetki slučajevi – naveo je Đukić.

    On smatra da ni aktuelna američka administracija, na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, ne pokazuje posebnu sklonost ka istorijskim pitanjima.

    – Vidljivo je da Tramp ne pokazuje veliko interesovanje za ono što su radile prethodne administracije, a kamoli za istorijske teme drugih naroda. Ako neko ne gleda mnogo u sopstvenu istoriju, teško je očekivati da će se baviti tuđom. U američkom establišmentu uvijek postoje ljudi koje određene istorijske teme zanimaju, ali to ipak ostaje na marginama – zaključio je Đukić.

    Bez obzira na različite ocjene, posjete američkih istražilaca i kampanje usmjerene prema međunarodnoj javnosti ponovo su otvorile pitanje načina na koji se u svijetu govori o ratu u BiH i koliko prostora postoji za drugačije predstavljanje događaja i stradanja svih naroda.