Volkswagen je ubjedljivo najzastupljenija automobilska marka u Bosni i Hercegovini, dok podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju smanjenje uvoza vozila. Prema statistici, na putevima širom zemlje registrovano je više od 1,35 miliona motornih i priključnih vozila, a gotovo svaki treći nosi znak njemačkog proizvođača.
Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) pokazuju da je tokom 2025. godine u BiH bilo registrovano ukupno 1.355.856 vozila. Njihov broj porastao je za 4,68 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći dio voznog parka nalazi se u Federaciji BiH, gdje su registrovana 816.064 vozila. U Republici Srpskoj evidentirano je 496.615, dok je u Brčko distriktu registrovano 43.177 vozila.
Kada je riječ o popularnosti proizvođača, Volkswagen je na prvom mjestu sa 407.798 registrovanih vozila, što predstavlja 30,08 odsto ukupnog broja. Druga je Škoda sa 110.557 vozila, a treći Mercedes sa 92.275.
Među markama koje su takođe veoma zastupljene nalaze se Audi sa 88.199 vozila, Peugeot sa 81.557 i Opel sa 72.024. Slijede Renault, Citroen, BMW i Toyota, dok se na ostale proizvođače odnosi nešto manje od četvrtine ukupnog broja registrovanih vozila.
Za razliku od rasta broja registrovanih automobila, uvoz je tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježio pad. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uvezeno je 69.159 vozila, odnosno 2.057 manje nego u istom periodu prošle godine.
Od ukupnog broja ovogodišnjeg uvoza, 7.126 vozila bilo je novo, a 62.033 polovno. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine uvezena su 7.383 nova i 63.833 polovna automobila.
Njemačka je ostala glavno tržište iz kojeg se uvoze vozila u BiH, sa ukupno 40.821 automobilom. Na drugom mjestu je Češka sa 9.145, a slijede Francuska sa 6.565 i Japan sa 2.082 uvezena vozila. Iz Hrvatske i Tajlanda uvezen je po jedan automobil, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje.
Ekonomista Igor Gavran smatra da bi jedan od razloga za smanjenje uvoza mogla biti veća cijena korišćenja automobila sa tradicionalnim pogonskim sistemima, prvenstveno zbog skupljeg goriva. Kao dodatne faktore naveo je usporavanje ekonomske aktivnosti i pritisak na životni standard građana.
Ipak, Gavran je upozorio da se radi o mogućem objašnjenju, a ne o konačnom zaključku, te da će jasnija slika biti dostupna nakon objavljivanja podataka za cijelu godinu.
Detaljnije podatke o registrovanim vozilima i uvozu objavile su Nezavisne, pozivajući se na statistiku BIHAMK-a i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Komentariši