Kategorija: Ekonomija

Gradnja nove dionice auto-puta Bijeljina – Brčko, duge 17 kilometara, počeće u petak, 12. juna, čime će biti nastavljen jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Riječ je o dijelu buduće veze koja bi trebalo da poveže Beograd, Bijeljinu, Brčko, Banjaluku i Sarajevo.

Ugovor o izgradnji ove dionice potpisan je krajem prošle godine sa kineskom kompanijom China Overseas, a vrijednost projekta iznosi 274 miliona KM bez PDV-a.

Kineske kompanije grade šesti veliki projekat

Dionica Bijeljina – Brčko predstavlja šesti veliki infrastrukturni projekat koji u Republici Srpskoj realizuju kineske kompanije.

Prema ranije predstavljenom projektu, auto-put će imati dvije kolovozne trake sa razdjelnim pojasom, petlju sa naplatnom stanicom na području Brčko distrikta, kao i petlju u bijeljinskom naselju Ljeljenča koja će omogućiti povezivanje sa brzim putem Bijeljina – Sokolac.

Krajem decembra potpisan je i finansijski ugovor za izgradnju dionice Vukosavlje – Brčko, vrijedne oko 650 miliona KM, podsjeća Biznisinfo.

Ukupna vrijednost ugovora za ove dvije dionice premašuje milijardu maraka.

Dio buduće veze Beograda i Banjaluke

Kada je riječ o auto-putu koji bi trebalo da poveže Beograd i Banjaluku, trenutno su najvažnije tri dionice u sjevernom dijelu Republike Srpske.

To su dionica Vukosavlje – Brčko, duga 31,5 kilometara, čija bi gradnja uskoro trebalo da počne, zatim dionica Brčko – Bijeljina od 17 kilometara, te dionica Rača – Bijeljina, duga 20 kilometara, koja je već u poodmakloj fazi izgradnje.

Istovremeno, u Srbiji se gradi dionica Kuzmin – Rača, čime se postepeno zatvara autoputski koridor između Beograda i Banjaluke.

U realizaciji 112 kilometara autoputa

Vršilac dužnosti direktora Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković u ponedjeljak, 8. juna, rekao je da je trenutno u različitim fazama realizacije čak 112 kilometara novih autoputeva.

”Kada su u pitanju autoputevi, ušli smo u impozantan investicioni ciklus. U fazi smo realizacije još 112 kilometara autoputa. Tu su i brze ceste, projektna dokumentacija od Trebinja prema Gacku, a dalje prema Višegradu, dionica Prijedor – Banjaluka duga 40 kilometara, obilaznica oko Banjaluke, kao i autoput prema Mrkonjić Gradu”, rekao je Višković gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

Govoreći o autoputu prema Beogradu, istakao je da je strateški cilj povezivanje Beograda, Bijeljine, Brčkog, Banjaluke i Prijedora savremenom mrežom autoputeva.

Višković je najavio da Republika Srpska planira učešće i u projektu Jadransko-jonskog koridora, odnosno Jonske transverzale, koja bi trebalo da poveže Italiju i Grčku.

”Jedan dio trase prolaziće preko Trebinja. Kada izaberemo konačnu trasu, krenućemo u parcelaciju i pripremu prateće dokumentacije kako bismo što prije pristupili izgradnji”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, cilj je da Republika Srpska u narednim godinama značajno poveća dužinu svoje mreže autoputeva.

”Novi kilometri autoputa su prioritet. Kada budemo slavili punoljetstvo Autoputeva Republike Srpske, želim da postojećim 111 kilometara dodamo nove kilometre autoputa”, poručio je Višković.

Proizvodi koji u sebi sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja, tj. koji oponašaju mliječne proizvode, od polovine juna će na policama marketa u Republici Srpskoj biti označeni crvenom bojom sa jasno izraženim natpisom da nisu 100 odsto mliječni proizvod.

Stroža pravila za deklarisanje i prodaju proizvoda

Nakon višemjesečnih napora i inicijative Udruženja mljekara Republike Srpske da se jasno označe proizvode koji sadrže palmina ili biljna ulja umjesto mliječne maste, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donijelo je Pravilnik kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode.

Ovaj pravilnik je objavljen u “Službenom glasniku Republike Srpske” 2. juna, a stupiće na snagu osam dana po objavljivanju.

Inače, pomenuti proizvodi od palminog ulja, masti ili drugih biljnih ulja, su oni kojima je udio mliječne masti djelimično zamijenjen mastima biljnog porijekla, kao i pekarski proizvodi i pice koji su punjeni ili sadrže neke od tih proizvoda.

Obavezna oznaka u marketima

“Subjekat u poslovanju sa hranom dužan je da proizvode prilikom stavljanja na tržište označi grafičkom oznakom, ‘NIJE 100% MLIJEČNI PROIZVOD, SADRŽI PALMINO ULjE ILI DRUGO BILjNO ULjE’, koji čini njegov sastavni dio, a za upakovane proizvode stavlja se na glavno vidno polje proizvoda i na vidljivo mjesto, neposredno uz izloženi proizvod ili uz cijenu proizvoda”, stoji u Pravilniku.

Osim toga, za neupakovane proizvode, grafička oznaka stavlja se na vidljivo mjesto, neposredno pored izloženog proizvoda ili uz cijenu.

“Subjekat u poslovanju sa hranom dužan je da proizvode u maloprodajnim objektima izlaže odvojeno od mliječnih proizvoda jasno razdvojeno u rashladnim vitrinama, na policama, te drugim mjestima gdje su vizuelno dostupni krajnjem potrošaču, zatim ih čuvati u rashladnim vitrinama na odgovarajućoj temperaturi koja je označena kao temperatura čuvanja na deklaraciji proizvoda, te ih skladištiti i vršiti transport prema propisanom temperaturnom režimu za taj proizvod”, navodi se.

Takođe, na proizvodima koji ne spadaju u kategoriju mliječnih proizvoda, nije dozvoljeno navođenje, oglašavanje i reklamiranje navoda koji se koriste za mliječne proizvode, kao što su: sir, biljni sir,  analog sira, tip sira, stil, inspirisano, “a la”, tj. nije dozvoljeno korišćenje slikovnog prikaza proizvoda od mlijeka.

Potrošači će znati šta konzumiraju

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da su iz iskustva Srbije, koja je u ljeto prošle godine uvela takav pravilnik, i oni odmah pokrenuli inicijativu da se po istom principu uvede i u RS.

“To je konačno ugledalo svjetlost dana. Voljeli bismo da je i prije donesen, ali smo zaista zadovoljni. Očekujemo da će to uticati na bolju prodaju našeg mlijeka, ali će sigurno još više značiti za potrošače, koji će imati uvid u to šta konzumiraju”, ističe Arsenić.

On dodaje da će svi dugoročno osjetiti i da će prodaja biti unaprijeđena, a pritom neće biti obmanuti ni potrošači. Kako kaže, to nije bila jednostavna procedura, jer je sve išlo na brojna usaglašavanja i mišljenja.

Podsjetimo, mljekari u Republici Srpskoj su poslali dopis nadležnima na nivou BiH u januaru ove godine, u kojem su izrazili sumnju da se uvoze vještački proizvodi i zamjene, a deklarišu se kao sirevi. Naknadno je Inspektorat RS utvrdio da se proizvod “Danish White” na polici u marketima prodaje kao “Danski sir”.

Ovo su, prema Pravilniku, proizvodi koji mogu sadržavati palmino ulje, mast, te druga biljna ulja i masti

Mliječni proizvodi: fermentisani mliječni proizvodi, pavlaka, fermentisana pavlaka i termički obrađena fermentisana pavlaka, maslac i maslo, sirevi i proizvodi od sireva, mliječni namazi, mliječni napici i mliječni deserti.

Pekarski proizvodi sa nadjevom koji sadrži mliječni sastojak: nadjeveno pecivo, pite: sirnica, zeljanica, štrudle, peciva od lisnatog tijesta i kvasnog (fermentisanog) lisnatog tijesta, mekika, đevrek i peciva.

Centralna banka BiH priprema novi dizajn konvertibilne marke, a promjene će obuhvatiti sve novčanice u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 KM.

Upravni odbor Centralne banke BiH već je donio odluku o osnovnim obilježjima i dizajnu novih novčanica, dok je raspisan i postupak njihove izrade. Za ovaj projekat planirano je izdvajanje čak 21,5 miliona KM.

Najviše pažnje javnosti privukle su promjene boja koje će značajno izmijeniti izgled novčanica na koje su građani navikli. Tako će novčanica od 50 KM, prepoznatljiva po crvenoj boji, ubuduće biti kombinacija narandžaste i plave boje.

Novčanica od 100 KM dobiće smeđe i ljubičaste nijanse, dok će apoen od 200 KM biti izrađen u kombinaciji plave i žute boje. Kada je riječ o novčanici od 20 KM, ona će biti u tonovima sivosmeđe i zelene boje.

Prema informacijama do kojih je došao “Fokus”, nove novčanice javnosti bi trebale biti predstavljene tokom 2027. godine, dok se njihovo puštanje u opticaj očekuje 2028. godine.

Iz Centralne banke naglašavaju da fotografije i prikazi novih novčanica koji se posljednjih dana dijele na društvenim mrežama nisu autentični. Riječ je o ilustracijama nastalim uz pomoć umjetne inteligencije i ne predstavljaju stvarni izgled budućih novčanica.

Promjene dizajna dio su redovnih aktivnosti unapređenja zaštitnih elemenata i modernizacije novčanica, a konačan izgled novih konvertibilnih maraka biće poznat nakon završetka svih procedura i zvaničnog predstavljanja, piše ATV.

Cijena nafte se vraća ka granici od 100 dolara po barelu nakon što su obnovljeni napadi na Bliskom istoku.

Cijena Brent sirove nafte skočila je za 4,8 odsto na 97,60 dolara po barelu, nakon što je Iran u nedjelju lansirao rakete na Izrael uzvraćajući na izraelske napade na južna predgrađa Bejruta, prenosi Gardijan.

Izrael je rano jutros pokrenuo vazdušne napade na centralne i zapadne dijelove Irana, a nakon što je Iran u nedjelju lansirao 10 raketa na sjever Izraela kao odgovor na izraelske napade na južna predgrađa Bejruta.

Iranska državna televizija je prenijela da se zvuk eksplozija čuo u Isfahanu, Karadžu, Tabrizu i Teheranu, ali nije bilo dodatnih informacija o žrtvama i materijalnoj šteti.

Očevici u Teheranu su potvrdili da se čula najmanje jedna snažna eksplozija zapadno od centralnih kvartova iranske prestonice.

Izvoz hrane postao je jedna od najjasnijih mjera globalne ekonomske moći.

Samo 10 zemalja čini gotovo polovinu globalnog izvoza hrane. SAD, Brazil i Kanada dominiraju globalnom poljoprivrednom trgovinom, dok Kina, na primjer, proizvodi ogromne količine hrane, ali većinu konzumira u zemlji.

Trideset najvećih svjetskih izvoznika hrane čine više od 80% globalnog tržišta poljoprivrednog izvoza vrijednog 1,5 biliona dolara, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (STO).

Podaci STO takođe otkrivaju koliko je zapravo koncentrisana globalna ponuda hrane.

Relativno mala grupa zemalja sada igra preveliku ulogu u prehrani svijeta, što poljoprivrednu trgovinu čini sve strateškijom kako troškovi i geopolitičke tenzije rastu.

Svjetska trgovina

Relativno mali broj zemalja danas snabdijeva ogroman dio svjetske trgovine hranom.

Samo 10 najvećih izvoznika učestvuje sa gotovo polovinom ukupnog globalnog poljoprivrednog izvoza, što nekolicini ekonomija daje ogroman uticaj na svjetske cijene hrane i lance snabdijevanja.

Američki kontinent predstavlja okosnicu globalnog sistema trgovine hranom.

Sjedinjene Američke Države, Brazil, Kanada i Meksiko zajedno čine gotovo 30 odsto svjetskog poljoprivrednog izvoza, koji obuhvata sve – od žitarica i mesa do prerađene hrane i uljarica.

U međuvremenu, pojedine gusto naseljene ekonomije nalaze se niže na listi nego što bi se moglo očekivati.

Iako je najveći poljoprivredni proizvođač na svijetu, Kina značajno zaostaje za SAD i Brazilom kada je riječ o vrijednosti izvoza, što pokazuje koliki dio njene proizvodnje ostaje namijenjen domaćem tržištu.

       10 najvećih izvoznika su:

• 1. SAD
• 2. Brazil
• 3. Kina
• 4. Kanada
• 5. Meksiko
• 6. Indonezija
• 7. Australija
• 8. Indija
• 9. Tajland
• 10. Francuska

Zemlje Azije i Pacifika

Dok američki kontinent dominira ukupnom vrijednošću izvoza, pojedine zemlje Azije i Pacifika imaju ključnu ulogu u određenim segmentima globalnih lanaca snabdijevanja hranom, pokazuju podaci STO.

Australija se ubraja među najveće svjetske izvoznike hrane zahvaljujući velikom izvozu goveđeg mesa, pšenice i ječma, što je čini važnim snabdjevačem brojnih azijskih tržišta.

Indonezija je, s druge strane, vodeći svjetski izvoznik palminog ulja, jednog od najzastupljenijih sastojaka u prehrambenoj industriji.

Zajedno, ove zemlje pokazuju da globalna trgovina hranom ne zavisi samo od obima poljoprivredne proizvodnje, već i od regionalne specijalizacije.

Evropa ostaje važan igrač

Najveći evropski izvoznici hrane ne oslanjaju se prvenstveno na obim proizvodnje, već na specijalizaciju, efikasnost i proizvode sa visokom dodatom vrijednošću.

Posebno se izdvaja Nizozemska. Uprkos relativno maloj teritoriji, zauzima 11. mjesto među najvećim izvoznicima hrane na svijetu zahvaljujući izuzetno efikasnoj poljoprivredi, razvijenoj proizvodnji u plastenicima i staklenicima, kao i ulozi jednog od glavnih evropskih trgovinskih čvorišta.

Francuska i Njemačka takođe ostaju među vodećim izvoznicima zahvaljujući širokom spektru proizvoda – od žitarica i mliječnih proizvoda do prerađene hrane i pića.

Evropa tako pokazuje drugu stranu globalne trgovine hranom: dominacija ne zavisi samo od veličine obradivih površina, već i od logistike, tehnologije i razvijene infrastrukture lanaca snabdijevanja.

Izvoz hrane sve važniji

Poremećaji u transportu i rast troškova energije posljednjih godina dodatno su opteretili globalne lance snabdijevanja hranom.

Kako poljoprivreda u velikoj mjeri zavisi od goriva, đubriva i transportne infrastrukture, geopolitičke krize mogu brzo povećati troškove proizvodnje i distribucije širom svijeta.

Zbog toga zemlje poput SAD, Brazila, Kanade i Australije dobijaju još veći strateški značaj.

Zahvaljujući velikom proizvodnom kapacitetu i razvijenoj infrastrukturi, one imaju mogućnost da ostanu pouzdani snabdjevači čak i u periodima globalnih poremećaja, prenosi N1.

Organizacija država proizvođača nafte OPEK plus odobriće četvrto povećanje kvota za proizvodnju nafte u četiri mjeseca, iako rat između Sjedinjenih Država i Irana i dalje sprečava nekoliko članica da to učine, izjavila su tri izvora iz OPEK-a.

Sedam ključnih članica Organizacije povećalo je proizvodne kvote od aprila do juna za gotovo 600.000 barela dnevno.

Međutim, prema podacima OPEK-a, stvarna proizvodnja grupe naglo je opala zbog smanjenja izvoza država Persijskog zaliva, te je u aprilu iznosila u prosjeku 33,19 miliona barela dnevno, u poređenju sa 42,77 miliona barela dnevno u februaru.

Izvori navode da će sedam članica na današnjem sastanku najvjerovatnije povećati proizvodne ciljeve za oko 188.000 barela dnevno počev od jula.

To je isto povećanje kao i u junu, kada je planirani rast smanjen sa 206.000 barela dnevno, koliko je iznosio u aprilu i maju, kako bi se uzeo u obzir izlazak UAE iz Organizacije.

Rat je smanjio transport nafte kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo najveću krizu snabdijevanja u istoriji, jer ključne članice OPEK-a, uključujući Saudijsku Arabiju, od kraja februara nisu u mogućnosti da u potpunosti ispunjavaju potrebe kupaca.

Kriza unutar OPEK-a dodatno je produbljena kada su Ujedinjeni Arapski Emirati, nakon gotovo 60 godina članstva, napustili Organizaciju.

Ovogodišnja sezona trešanja u Bosni i Hercegovini znatno je uspješnija nego prošlogodišnja, a proizvođači ističu da su prinosi dobri uprkos proljećnim mrazevima koji su u pojedinim krajevima pričinili manju štetu.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je da je rod trešanja ove godine iznenadio proizvođače, te da na tržištu ima dovoljno plodova dobrog kvaliteta.

Trešanja trenutno ima dovoljno za domaće tržište

Prema njegovim riječima, trešanja trenutno ima dovoljno za domaće tržište, a cijene su znatno pristupačnije nego prošle godine.

“Trešnja nas je ove godine pozitivno iznenadila. Rod je dosta bolji nego prošle godine, a kvalitet plodova je veoma dobar. Imali smo dovoljno padavina u periodu kada je to bilo potrebno, pa su plodovi krupni i kvalitetni”, rekao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.

Iako su pojedini krajevi bili pogođeni proljećnim mrazevima, kasnije sorte su dale zadovoljavajuće prinose, pa na tržištu nema nestašice ovog voća.

Cijene niže nego lani

Dojčinović ističe da su cijene znatno niže nego lani. Na pijacama se kilogram trešanja može kupiti po cijeni od dvije do četiri marke, dok su proizvođačke cijene nešto više.

“Prošle godine cijene su u pojedinim periodima dostizale i između 20 i 30 KM po kilogramu. Ove godine proizvođačke cijene nisu prelazile sedam do osam maraka i to samo nekoliko dana, nakon čega su pale na četiri do pet maraka”, naveo je on.

Dodao je da su troškovi proizvodnje i berbe i dalje visoki, jer jedan radnik dnevno ubere oko 70 kilograma trešanja, dok dnevnica sa hranom i prevozom iznosi oko 120 KM.

“Cijena od oko četiri marke po kilogramu je realna i omogućava da zarade i proizvođači i trgovci, a da proizvod ostane pristupačan kupcima”, rekao je Dojčinović.

On je naglasio da problema sa plasmanom nema, te da se sve ponuđene količine brzo prodaju.

“Sve što se ubere uglavnom odmah pronađe kupca. Potražnja je dobra, a najvažnije je da proizvođači robu prodaju i naplate odmah”, istakao je Dojčinović.

Prema njegovoj ocjeni, voćari mogu biti zadovoljni i rodom i prodajom trešanja ove godine, uprkos određenim problemima koje su izazvali vremenski uslovi u pojedinim područjima.

Slično stanje bilježe i proizvođači u Federaciji BiH

Rod trešanja u Federaciji BiH znatno je bolji nego prošle godine, iako je kasni proljećni mraz u pojedinim područjima izazvao određenu štetu, rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

“Bilo je dijelova gdje je kasni mraz uticao na rod, ali to je neznatno u odnosu na područja gdje je trešnja dobro rodila. Stanje je mnogo bolje nego prošle godine”, rekao je Bićo za “Nezavisne novine”.

On ističe da je ove godine zabilježen veći rod, što je uticalo i na niže cijene u odnosu na prošlu sezonu.

“Prošle godine cijena je bila bolja, ali je rod bio manji. Ove godine imamo bolji rod, a nižu cijenu”, naveo je Bićo.

Prema njegovim riječima, cijena kilograma trešanja kreće se između pet i sedam maraka, u zavisnosti od grada i tržnice.

“Cijena je od pet do sedam maraka po kilogramu. Zavisi od grada do grada i od tržnice do tržnice, ali uglavnom se kreće u tom rasponu”, rekao je Bićo.

Dodao je da su proizvođači uglavnom zadovoljni ovogodišnjom sezonom, s obzirom na znatno bolje prinose u odnosu na prošlu godinu.

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju aprila 2026. godine iznosili su 29,99 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 422,7 miliona KM (1,4%), navodi se u podacima o monetarnim kretanjima za april koje je objavila Centralna banka BiH.

Krediti rasli kod svih domaćih sektora

Tako od ukupnih kredita, krediti stanovništvu iznose 15,05 milijardi KM, privatnim preduzećima 11,98 milijardi KM, vladinim institucijama 1,75 milijardi KM, javnim preduzećima 804,5 miliona KM, te krediti ostalim domaćim sektorima iznose 397 miliona KM.

U podacima stoji da je kreditni rast registrovan kod svih domaćih sektora, stanovništva za 210,8 miliona KM (1,4%), nefinansijskih privatnih preduzeća za 93,2 miliona KM (0,8%), nefinansijskih javnih preduzeća za 39,8 miliona KM (5,2%), vladinih institucija za 59,8 miliona KM (3,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 19 miliona KM (5%).

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u aprilu 2026. godine iznosila je 12,1%, nominalno 3,24 milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,69 milijardi KM (12,7%), kod privatnih preduzeća za 958 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 371 milion KM (26,8%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 132 miliona KM (19,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,6 miliona KM (27,1%)”, piše u podacima Centralne banke BiH.

Novčana masa porasla na 43,83 milijarde KM

Dodaje se da je ukupna novčana masa na kraju aprila ove godine iznosila 43,83 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec registrovano je povećanje novčane mase za 649,7 miliona KM (1,5%). “Povećanje novčane mase (M2) rezultat je povećanja novca (M1) za 362,2 miliona KM (1,3%) i povećanja kvazi novca (QM) za 287,5 miliona KM (1,8%). U strukturi novca (M1) gotovina izvan banaka je povećana za 107,1 milion KM (1,4%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti veći za 255,1 milion KM (1,3%). Povećanje kvazi novca (QM) rezultat je rasta prenosivih depozita u stranoj valuti za 42,8 miliona KM (1,0%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 115,1 milion KM (2,9%) i ostalih depozita u stranoj valuti za 129,5 miliona KM (1,6%)”, stoji u podacima.

Dalje piše da je na godišnjem nivou porast novčane mase u aprilu 2026. godine iznosio 4,31 milijardu KM (10,9%).

“Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 568,1 milion KM (8,1%), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 2,42 milijarde KM (14%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 203,3 miliona KM (4,9%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 473,7 miliona KM (13,3%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 643,6 miliona KM (8,6%) u odnosu na isti period prethodne godine”, ističe se u ovim podacima Centralne banke BiH.

Čavalić: Rast kredita može se tumačiti na različite načine

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da se kontinuitet rasta domaćeg kreditiranja može tumačiti na različite načine…

“Moguće je da zbog jačeg pritiska inflacije postoje veće potrebe za kreditima, barem kada govorimo o kategoriji stanovništva. Takođe, relativno povećanje minimalnih dohodaka vjerovatno je povećalo kreditni rejting građana, što su iskoristili kako bi podigli više kredita. Za privatne subjekte je uvijek dobro da dižu kredite zato što su to uglavnom investicioni krediti jer se može posmatrati kao pretpostavka za razvoj privrede i signal da postoje potrebe za investicijama”, istakao je Čavalić.

Rast kredita javnim preduzećima nije dobar signal

Dodao je da ipak nije dobro da imamo rast kredita kod javnih preduzeća.

“Izvještaj MMF-a pokazao je da su javna preduzeća prezadužena ili imaju problema sa vlastitom likvidnošću i tako dalje. Sve zavisi o kojem sektoru govorimo. U slučaju fizičkih lica i privatnih biznisa ostavljaju se mogućnosti za namjenske ili nenamjenske kredite. Kada je riječ o javnom sektoru, tu se uvijek postavlja pitanje gdje idu ti krediti, a ove godine uglavnom na održavanje budžetske stabilnosti”, istakao je Čavalić.

 

Era besplatne vještačke inteligencije mogla bi uskoro postati prošlost, jer troškovi razvoja i održavanja naprednih AI sistema nastavljaju naglo da rastu.

Tehnološke kompanije koje su godinama nudile moćne alate bez naknade sada uvode ograničenja za korisnike, povećavaju cijene pretplata i traže nove izvore prihoda kako bi pokrile milijarde dolara troškova.

Glavni razlog su ogromna potrošnja električne energije, skupi serverski centri i sve veći zahtjevi za računarskom snagom potrebnom za rad naprednih AI modela.

OpenAI uvodi stroža ograničenja

Kompanija OpenAI značajno je smanjila mogućnosti za korisnike koji koriste besplatne verzije svojih alata.

Prema navodima medija, novi osnovni model GPT-5.5 omogućava ograničen broj upita u određenom vremenskom periodu, nakon čega se korisnici prebacuju na manje zahtjevne modele.

Istovremeno, pojedine napredne funkcije postaju dostupne uglavnom pretplatnicima plaćenih paketa.

Kompanija nastoji da smanji troškove rada sistema, ali i poveća prihode kako bi finansirala dalji razvoj tehnologije.

Google mijenja sistem korištenja Geminija

Sličnim putem krenuo je i Google.

Umjesto fiksnih dnevnih ograničenja, kompanija uvodi sistem kredita koji se troše u zavisnosti od složenosti zadataka.

Jednostavni tekstualni upiti zahtijevaju manje resursa, dok analiza velikih količina podataka ili generisanje složenijeg sadržaja troši znatno više kredita.

Takav model trebalo bi da omogući precizniju kontrolu troškova i efikasnije korištenje računarskih kapaciteta.

Korisnici nezadovoljni novim pravilima

Promjene nisu naišle na odobravanje svih korisnika.

Na internet forumima sve češće se pojavljuju kritike zbog smanjenih limita i većih troškova korištenja AI alata.

Posebne zamjerke upućene su kompanijama koje tokom perioda najvećeg opterećenja dodatno ograničavaju pristup pojedinim funkcijama.

Korisnici navode da se mjesečni limiti kod nekih servisa mogu potrošiti znatno brže nego ranije.

Da li je vještačka inteligencija postala preskupa?

Sve veći broj kompanija počinje da preispituje ekonomsku opravdanost masovne upotrebe vještačke inteligencije.

Iako AI može ubrzati mnoge procese, troškovi korištenja naprednih modela ponekad postaju veći od očekivanih.

Stručnjaci ističu da potpuna automatizacija poslova za sada nije isplativa u svim sektorima, posebno kada su potrebni visoka preciznost, ljudska procjena i složeno donošenje odluka.

Što kompanije zahtijevaju veći nivo pouzdanosti od AI sistema, to rastu i troškovi njihove primjene.

Uber među primjerima rastućih troškova

Jedan od primjera dolazi iz kompanije Uber, gdje su troškovi korištenja AI alata navodno dostigli milionske iznose.

Prema medijskim izvještajima, pojedini inženjerski timovi koristili su napredne AI sisteme toliko intenzivno da su troškovi po zaposlenom dostizali i nekoliko hiljada dolara mjesečno.

Rukovodstvo kompanije navodno je počelo da preispituje da li takva ulaganja donose dovoljno koristi u odnosu na troškove.

Budućnost u kombinaciji ljudi i AI sistema

Analitičari smatraju da će naredne godine donijeti novi pristup korištenju vještačke inteligencije.

Umjesto potpunog oslanjanja na velike cloud sisteme, sve više pažnje usmjeravaće se na lokalnu obradu podataka putem naprednih čipova ugrađenih u računare i mobilne telefone.

Istovremeno, mnoge kompanije sve više naglašavaju da AI neće u potpunosti zamijeniti ljude, već će služiti kao alat koji zaposlenima pomaže da budu efikasniji.

Zbog toga se sve češće govori o modelu saradnje čovjeka i vještačke inteligencije, umjesto o potpunoj automatizaciji radnih mjesta, prenosi Telegraf.

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.

On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

“U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo”, rekao je Marinković za Srnu.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

“Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja”, rekao je Marinković.