Kategorija: Ekonomija

Usljed suše, te rasta cijena energije, ali i geopolitičkih napetosti, u julu su blago porasle cijene hrane na svjetskom nivou, što je još jedan signal za BiH da se što se više okrene sopstvenoj proizvodnji hrane, a da ne bi zavisila od uvoza.

Cijene žitarica i biljnih ulja ponovo rastu

Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), rast cijena šećera, žitarica i biljnih ulja nadmašio je neznatan pad cijena mesa i mliječnih proizvoda.

“Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 odsto u odnosu na jun, poništivši majski pad, i sada je 6,9 odsto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 odsto – ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti oko uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Cijene kukuruza porasle su 3,6 odsto, na šta su uticali toplo i suvo vrijeme u dijelovima SAD te rast cijena energije usljed pojačanih geopolitičkih napetosti”, navodi se.

Takođe, i indeks cijena biljnih ulja porastao je dva odsto u odnosu na jun, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine.

“Rast cijena palminog ulja podstakli su snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Cijene sojinog ulja takođe su porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD i veće globalne uvozne potražnje”, pojašnjava se i dodaje da je indeks cijena šećera porastao 5,6 odsto u julu.

Tržišni izgledi zavise od vremenskih prilika

FAO upozorava da tržišni izgledi u velikoj mjeri zavise od vremenskih prilika, a posebno El Ninjo fenomena, kao i od nestabilnosti na tržištu energije i đubriva.

S druge strane, indeks cijena mesa pao je za 2,8 odsto u odnosu na junski rekordni nivo – što je prvi pad u ovoj godini, dok je i indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen za 0,7 odsto.

A da li će sve navedeno uticati na nova poskupljena u BiH? Ekonomista Igor Gavran za “Nezavisne novine” pojašnjava da, iako bi ovakve vijesti mogle poslužiti kao dodatni izgovor za poskupljenja, realnost je takva da cijene hrane u BiH odavno ni približno ne odražavaju stvarne troškove, već su daleko iznad svih razumnih granica.

Nema osnova za nova poskupljenja u BiH

“Zbog toga nema nikakvog osnova za dalja poskupljenja, čak i kada bi svjetske cijene mnogo više porasle. Uostalom, neke od navedenih proizvoda i mi sami proizvodimo u dovoljnim količinama (ulje i šećer), što još manje opravdava njihovo poskupljenje u BiH”, ističe Gavran.

On dodaje da cijene energenata “od početka američke agresije na Iran osciliraju, ali i njihov nivo trenutno nije maksimalan u odnosu na neke ranije faze rata”.

“Ni to nije opravdanje za nova poskupljenja. Ukratko, ovo je dodatni signal koji ukazuje koliko je važno imati vlastitu proizvodnju hrane i što manju ovisnost o uvozu bilo čega, ali nažalost u BiH to nije dovoljno, ako se formiranje cijena ne zasniva na stvarnim troškovima”, kaže Gavran.

Zaključuje da objektivnih razloga za nova poskupljenja nema, ali da i te kako ima osnova za smanjenje cijena.

Inače, ranije ovog mjeseca su u razgovoru za “Nezavisne” i povrtari iz BiH upozorili da su usljed suše na udaru sve kulture – od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, pa do povrća, paprike i paradajza.

Oni su napomenuli da će posljedice biti velike ukoliko se ove vrućine nastave, a kao posljedice suše navode smanjenje prinosa i kvaliteta, kao i mogućnost rasta cijena.

Kompanija za dostavu hrane Glovo s današnjim danom okončala je svoje poslovanje na području BiH.

Španska kompanija je još 10. juna poslala obavještenje korisnicima da je 10. august zadnji dan poslovnih aktivnosti ove kompanije na području BiH, podsjeća Kliks.

– Hvala vam što ste bili dio Glovo zajednice. Cijenimo vaše razumijevanje tokom ovog perioda tranzicije – naglašeno je tada iz kompanije.

Kako se navodi u zvaničnom saopštenju koje je takođe poslano 10. juna, odluka o povlačenju iz BiH donesena je na globalnom nivou, a osnovni motiv je strateško prestrojavanje kompanije.

– Ova odluka ima za cilj dodatno fokusiranje prisustva kompanije Glovo na tržištima kako bi se napori i investicije usmjerili prema ključnim tržištima s visokim potencijalom rasta. Time će Glovo moći bolje služiti milionima korisnika širom svijeta koji se svakodnevno oslanjaju na njegovu aplikaciju – saopšteno je.

Glovo je na tržište Bosne i Hercegovine ušao 2021. godine akvizicijom brenda Donesi. Ta odluka bila je dio šire strategije širenja na jugu Evrope.

Ukupan ugovoreni investicioni ciklus u narednom trogodišnjem periodu iznosi 7,4 milijarde KM i njegovo učešće u bruto domaćem proizvodu Srpske 37 odsto, rečeno je iz Vlade Republike Srpske.

Među najznačajnijim investicijama od republičkog značaja su ulaganja “Puteva Srpske” sa više od 400 miliona KM, putni pravac Foča-Šćepan Polje, obilaznica oko Trebinja, rehabilitacija magistralnog puta Gradiška-Nova Topola-Klašnice.

“Ulaganja “Autoputeva” od 1,8 milijardi KM su  putni pravci Bijeljina-Rača, Bijeljina-Brčko, Vukosavlje-Brčko, Banjaluka-Prijedor, saopštila je Vlada Srpske na društvenim mrežama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Влада Републике Српске (@vlada_srpske)

U energetiku, kako se navodi, ulaganja iznose više od 3,5 milijardi, a najvažnija za cijelu Republiku Srpsku je izgradnja gasovoda Šepak-Novi Grad, koja će omogućiti novi energent za stanovnike Repubike Srpske.

Inflacija u Republici Srpskoj se usporava, ali bi na kretanje cijena do kraja godine mogli uticati globalni rizici poput cijena energenata i hrane, dok ekonomski pokazatelji ukazuju na nastavak rasta BDP-a i zaposlenost.

Inflacija pala na 4,5 odsto, broj zaposlenih raste

Naime, Darko Milunović, direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske, kazao je da se inflacija u Republici Srpskoj usporava drugi mjesec zaredom, te je dodao da je krajem juna godišnja inflacija iznosila 4,5 odsto.

“Početkom godine inflacija je iznosila 6,8 odsto. Hrana i bezalkoholna pića nakon više od pet godina bilježe pad godišnjih cijena, što je dovelo do toga da dođe do pada inflacije u Republici Srpskoj”, rekao je Milunović.

Ističe da, zaključno sa martom, broj zaposlenih u Republici Srpskoj iznosi 290.727 lica i veći je za 0,5 odsto nego u istom mjesecu prošle godine.

Milunović je naveo da najviše zaposlenih imaju prerađivačka industrija i trgovine, te da je prosječna neto plata krajem juna iznosila 1.698 KM.

BDP Republike Srpske nastavlja rast, očekuje se 20 milijardi KM

On je naglasio i da bi bruto domaći proizvod (BDP) Republike Srpske do kraja godine mogao iznositi 20 milijardi KM.

Govoreći o zvaničnim podacima Zavoda, Milunović je istakao da je, zaključno sa 2025. godinom, BDP iznosio 18,7 milijardi KM.

Milunović je naveo da je za 20 godina BDP Republike Srpske porastao za 3,3 puta ili za 13 milijardi KM.

Prema njegovim riječima, prvi kvartal ove godine pokazuje da se trendovi rasta BDP-a nastavljaju, jer je ostvaren rast od 2,1 odsto u odnosu na isti period lani.

“Prema trenutnim pokazateljima, do kraja godine bi Republika Srpska mogla da dođe do BDP-a od 20 milijardi KM”, naglasio je Milunović.

Izvoz stagnira, uvoz raste, deficit 1,32 milijarde KM

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 6,55 milijardi KM.

Od ovog iznosa, 2,61 milijarda KM odnosila se na izvoz, a 3,94 milijarde KM na uvoz.

“Izvoz je stagnirao u odnosu na šest mjeseci prethodne godine, dok je uvoz porastao za 7,1 odsto. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 1,32 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4 odsto”, izjavio je Milunović i dodao da  je prerađivačka industrija glavna kočnica razvoja.

Globalni rizici mogu ponovo povećati cijene

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da se ključni rizici za eventualni rast cijena do kraja godine odnose na moguće šokove ponude i brzinu njihove transmisije na cijene.

“Prije svega mislimo na cijene nafte usljed geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, kao i efekte suše na kretanja cijena hrane. Ukoliko dođe do loše žetve usljed suše, postoji rizik od rasta cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda koji bi prenosom kroz proizvodni lanac uzrokovali lančano poskupljenje prehrambenih proizvoda”, kazao je Mlinarević.

Dodao je se da sa strane makroekonomske politike do kraja godine ne očekuje posezanje za mjerama koje bi rezultirale rastom inflacije.

“Mislim na odsustvo odluka o povećanju minimalne zarade i drastičnijeg rasta plata i penzija koje bi dovele do inflacije tražnje. Isto tako nisu u planu povećanja poreza koja bi eventualno sa fiskalne strane pogurala inflaciju naviše”, ističe Mlinarević.

Pojašnjava da najveća opasnost za rast inflacije do kraja godine dolazi od efekata šokova ponude na cijene energenata i hrane i mogućeg “lova u mutnom” trgovaca u vezi s tim.

“Ukoliko ne dođe do objektivizacije ovih rizika, do kraja godine se može očekivati stabilizacija i blagi pad inflacije”, zaključio je Mlinarević.

Majkl Bari (Michael Burry), investitor koji je stekao svjetsku slavu nakon što je na vrijeme uočio pucanje američkog tržišta nekretnina, ponovo zauzima izrazito pesimističan stav prema Volstritu. Ovoga puta upozorava da bi snažan rast američkih akcija mogao završiti naglim padom kakav tržišta nisu vidjela decenijama.

Njegova poruka stiže u trenutku kada je indeks S&P 500 ponovo dostigao rekordne vrijednosti. Dok veliki dio investitora novi rekord vidi kao potvrdu snage tržišta, Bari upravo u tome vidi razlog za dodatni oprez.

„I dalje vjerujem da je moguće da smo blizu velikog vrhunca i da je moguć pad poput onog iz 1987. godine“, poručio je Bari, navodeći da bi novi rekordi mogli privući još kapitala na berzu prije eventualnog preokreta.

Zašto je poređenje sa 1987. toliko ozbiljno?

Godina koju Bari pominje ostala je zapisana kao jedna od najdramatičnijih u istoriji svjetskih finansijskih tržišta.

Na Crni ponedjeljak, 19. oktobra 1987. godine, indeks Dow Jones Industrial Average izgubio je 22,6 odsto vrijednosti u samo jednom trgovačkom danu. Bio je to najveći jednodnevni procentualni pad tog indeksa u istoriji.

Bari ne tvrdi da će se identičan scenario ponoviti, niti određuje datum mogućeg pada. Njegova teza je drugačija: tržište je, prema njegovom mišljenju, postalo osjetljivije na lančanu reakciju prodaje upravo u trenutku kada su investitori sve uvjereniji da će rast trajati.

Posebno upozorava na fondove i strategije koje zavise od niske volatilnosti. Ako tržište počne snažnije da pada, takvi sistemi mogu biti primorani da automatski smanjuju rizik i prodaju akcije, čime bi početni pad mogao dodatno da se ubrza.

Na meti prije svega AI i proizvođači čipova

Barijev najveći problem sa sadašnjim tržištem nije samo činjenica da su cijene akcija visoke. Već mjesecima upozorava na ogromne investicije povezane sa vještačkom inteligencijom i izgradnjom AI infrastrukture.

Tehnološki giganti troše desetine i stotine milijardi dolara na data centre, procesore i računarsku infrastrukturu potrebnu za razvoj AI sistema. Tržište trenutno pretpostavlja da će ti projekti u budućnosti donositi ogroman profit.

Bari smatra da je upravo ta pretpostavka jedan od najvećih rizika.

Ukoliko se pokaže da povrat na AI investicije nije dovoljno velik ili kompanije počnu da smanjuju kapitalnu potrošnju, posljedice bi mogle prvo osjetiti proizvođači čipova i kompanije koje su tokom AI buma dobile izrazito visoke tržišne vrijednosti.

Bari ne ostaje samo na upozorenjima – uložio je novac na pad

Za razliku od brojnih analitičara koji samo prognoziraju korekciju, Bari je dio svog kapitala zaista usmjerio u pozicije koje bi trebalo da donesu zaradu ukoliko određene akcije izgube vrijednost.

Među kompanijama prema kojima je zauzeo negativan stav nalaze se Nvidia, Micron, Tesla, Palantir, Applied Materials i Caterpillar, dok je jednu od značajnijih opklada usmjerio protiv fondaiShares Semiconductor ETF (SOXX), koji prati američki sektor poluprovodnika.

Upravo je SOXX tokom jula doživio ozbiljan udar. Prema podacima koje prenosi Business Insider, Bari je svoju negativnu poziciju otvorio dok je fond vrijedio oko 643 dolara, a do kraja jula njegova vrijednost pala je na oko 505 dolara – približno 21 odsto.

Pad je bio dovoljno snažan da dodatno učvrsti njegov stav da su valuacije u industriji čipova otišle predaleko.

Nvidia je najvažniji test njegove teorije

Posebno zanimljiva je njegova opklada protiv Nvidije, kompanije koja je postala jedan od najvećih dobitnika globalne AI revolucije.

Potražnja za njenim procesorima eksplodirala je zahvaljujući izgradnji data centara i razvoju generativne vještačke inteligencije, ali upravo zbog toga Nvidia za Barija predstavlja simbol tržišta u kojem su očekivanja možda otišla predaleko.

To ne znači da Bari smatra da je Nvidia loša kompanija. Njegov argument je prije svega vezan za cijenu koju su investitori spremni da plate danas na osnovu profita koji očekuju tek u budućnosti.

To je važna razlika: dobra kompanija ne mora nužno biti i dobra investicija po svakoj cijeni.

Jednom je spektakularno pogodio, ali nije nepogrešiv

Barijeva upozorenja imaju posebnu težinu zbog onoga što je uradio prije gotovo dvije decenije.

Dok je većina Volstrita sredinom 2000-ih vjerovala da će cijene nekretnina nastaviti da rastu, Bari je proučavao hipotekarne kredite i zaključio da se iza tadašnjeg buma krije ogroman broj rizičnih zajmova. Počeo je da se kladi protiv tržišta, a pucanje balona kasnije mu je donijelo ogromnu zaradu.

Njegova priča postala je jedan od centralnih dijelova knjige, a potom i filma The Big Short.

Ipak, reputacija iz 2008. godine nije garancija da će i sada biti u pravu. Bari je tokom proteklih godina više puta zauzimao izrazito pesimistične pozicije, dok je američko tržište nastavilo da raste.

Predvidjeti da će tržište jednom pasti relativno je lako. Predvidjeti kada će se to dogoditi predstavlja mnogo teži dio posla.

Paradoks novog rekorda

Upravo zato je njegova posljednja poruka zanimljiva.

Bari priznaje da novi rekord S&P 500 može privući još investitora i gurnuti tržište dodatno naviše. Drugim riječima, ne tvrdi da pad mora početi odmah.

Ali u tome vidi i paradoks: što tržište duže raste, sve više ljudi želi da učestvuje u rastu, rizik se potiskuje u drugi plan, a investitori postaju spremniji da kupuju po sve višim cijenama.

A upravo takvi periodi, prema njegovom mišljenju, mogu stvoriti uslove u kojima relativno mali šok prerasta u mnogo veći talas prodaje.

Hoće li se zaista ponoviti scenario nalik 1987. godini niko ne može pouzdano znati. Ali Bari je ovog puta svoj stav potkrijepio i vlastitim novcem – i nastavlja da se kladi da će jedan od najskupljih i najpopularnijih dijelova Volstrita krenuti u suprotnom smjeru.

(Banjaluka.net)

Ukoliko vam, recimo, brat iz Njemačke uplati 500 evra, naknada za transfer novca u BiH će, sudeći prema iskustvima drugih zemalja, biti niža i do 94 odsto, ali tek kada BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

Dobra vijest je da je Centralna banka BiH (CB BiH) zvanično aplicirala za pristupanje SEPA, zahvaljujući čemu će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Iz CB BiH navode da je na ovaj način načinjen jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor.

Kako su pojasnili iz CB BiH, Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela sada kreću u razmatranja dostavljene dokumentacije.

Konačna odluka

Taj proces, dodali su, uključuje detaljnu analizu, eventualno traženje dodatnih pojašnjenja ili dopuna, te donošenje konačne odluke o prijemu BiH u SEPA područje.

Nakon prijema, kako pojašnjavaju iz CB BiH, slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CB BiH koordinisati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku učesnicima na tržištu.

“Komercijalne banke treba da usklade svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupe odgovarajućim evropskim platnim šemama. Iako je veliki dio posla urađen i prije apliciranja, značajan dio ovih aktivnosti moguće je sprovesti tek nakon formalnog prijema. Iz tog razloga prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon ulaska BiH u Jedinstveno području plaćanja u evrima”, rekli su iz CB BiH.

Uštede oko 100 miliona evra

SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

“Pristupanje BiH SEPA području donijeće brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u evrima. U zemljama zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 odsto do čak 94 odsto, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra na godišnjem nivou”, pojasnili su iz CB BiH.

Brže i jeftinije

Ulazak u SEPA područje za građane BiH, kako su naglasili, znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, kako ističu, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u BiH doznači oko četiri milijarde KM.

“Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da BiH više od 80 odsto svoje spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja”, rekli su iz CB BiH.

Mnogo brži priliv novca

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, pojašnjava da SEPA ima dvije ključne prednosti, od čega je prva da se transakcije realizuju brže.

“Vi danas, kada plaćate u inostranstvu ili očekujete uplatu iz inostranstva, to ide preko svih sistema i to traje u prosjeku minimalno 48 sati. Kod SEPA te transakcije vremenom se realizuju u roku od nekoliko sekundi ili minuta. Naša valuta nije evro i neće to odmah biti u sekundi, ali će biti u roku od nekoliko sati, što je zaista velika prednost u odnosu na postojeći sistem”, naveo je Ražanica.

Druga velika prednost SEPA je, dodaje on, to što ove transakcije postaju jeftinije. Naime, danas, prilikom realizacije transfera postoji nekoliko institucija koje su uključene u sam transfer i svaka od njih zaračunava svoju naknadu.

Plaćanje prema inostranstvu

Recimo, ukoliko vršite plaćanje prema inostranstvu, imate domaću banku, sa koje inicirate plaćanje i koja naplati određenu naknadu. Imate korespondentnu banku putem koje domaća banka posluje sa inostranom – ta banka, dakle, sprovodi transfer i takođe naplaćuje naknadu. I na kraju lanca imate ishodišnu banku, koja takođe naplati naknadu. Kod SEPA je to potpuno drugačije i što je najbitnije: brže i jeftinije.

“Naravno, ne može se očekivati da će prve SEPA transakcije biti odmah potpuno jeftine i koštati nekoliko evra ili KM, zato što je neophodno da se uspostavi sistem i obim tih međunarodnih transakcija putem SEPA sistema, jer što više transakcija obavljate, to vam je pojedinačna transakcija jeftinija”, pojasnio je Ražanica za “Nezavisne novine”.

Uplate iz dijaspore

Poznato je da brojni građani BiH dobijaju novac iz inostranstva, uglavnom od rodbine, a i tada će naknade, kada uđemo u SEPA, biti znatno jeftinije. Naime, prilikom iniciranja ino-naloga onaj ko uplaćuje novac bira i jednu od tri opcije o tome ko će platiti troškove – da li će ih platiti on kao pošiljalac, da li će ih podijeliti pošiljalac i primalac, ili će sve troškove snositi onaj ko novac dobija. I tu svaka banka u nizu, do banke krajnjeg korisnika, zaračunava naknadu za izvršenu uslugu. Ulaskom u SEPA ti troškovi se eliminišu.

“Naknada će biti dosta niža”, naveo je Ražanica, koji dodaje da se povratna informacija, nakon što je CB BiH aplicirala za pristupanje SEPA, očekuje krajem novembra, kada bi trebalo da bude održana sjednica Evropskog platnog vijeća.

Ratovi u Iranu i Ukrajini i vremenski fenomen El Ninjo stvaraju “savršenu oluju” visokih troškova i slabijih prinosa, koji su svijet doveli na prag novog talasa poskupljenja hrane, upozorio je Maksimo Torero, glavni ekonomista agencije UN-a FAO ( Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu ).

Vrijednost bitkoina (BTC) danas je u 15.10 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porasla za 0,41 odsto, na 55.630,32 evra.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 20,02 milijarde evra, manje nego juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin danas se nalazi na nivou 27 u kategoriji „strah“, što je blago poboljšanje u odnosu na jučerašnjih 25 u kategoriji „ekstremni strah“.

Vrijednost itirijuma (ETH) takoreći stagnira na 1.622,83 evra, dok je vrijednost Bajnens koina (BNB) porasla za 1,39 odsto, na 519,17 evra.

Kriptovaluta solana (SOL) porasla je za 0,22 odsto, na 64,08 evra, dok je avalanš (AVAX) pao za 2,07 odsto, na 5,77 evra.

Telegramova kriptovaluta gram (GRAM), koja je nedavno zamijenila tonkoin na berzi, porasla je za 1,08 odsto, na 1,21 evro, prenosi Tanjug.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute HEI, HFT i SYN.