VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • RiTE Ugljevik: Termoelektrana radi stabilno

    RiTE Ugljevik: Termoelektrana radi stabilno

    Termoelektrana u Ugljeviku radi stabilno sa snagom od 220 megavata na generatoru, bez negativnih posljedica po postrojenje, saopšteno je danas iz Rudnika i termoelektrane /RiTE/.

    Direktor preduzeća Žarko Novaković istakao je da pojedine medijske interpretacije informacija iz interne komunikacije, bez potpunog sagledavanja okolonosti na koje se one odnose, nepotrebno unose nemir i zabrinutost u javnost, stvarajući pogrešnu sliku o trenutnom radu i stabilnosti RiTE Ugljevik.

    Kako se navodi u saopštenju, kao pogonsko gorivo koristi se mješavina uglja iz ugljevičkog kopa “Istok jedan” i sa rudnika “Bukove Kose” u omjeru jedan naprema jedan.

    “Ovakav način rada ne predstavlja opasnost po rad postrojenja, a količine sumpora ne prelaze pet odsto u smjesi. Postrojenje odsumporavanja diminih gasova ternutno ne radi, jer je svaki proizvedeni megevat-čas električne energije značajan za domaći konzum Republike Srpske”, ističu iz RiTE Ugljevik.

    U saopštenju se navodi da se informacije opisane u internoj komunikaciji odnose na period kišnih padavina i u potpunosti su tačne, jer su navedene okolnosti prouzrokovale poteškoće u eksploataciji i transportu uglja iz rudnika Ugljevik “Istok jedan” i “Bukove Kose”.

    Prestankom padavina, kako je precizirano, započeta je isporuka uglja direktno iz kopa, čime je omogućen lakši transport.

    Iz RiTE napominju da se nedavni otkaz cjevnog sistema kotla ne može dovesti u vezu sa spaljivanjem uglja iz “Bukove Kose” i direktna je posljedica broja odrađenih sati koja u ovom trenutku iznosi preko 230.000.

    Navode da u prisustvu povećane vlage, naročito tokom perioda padavina, može doći do lijepljenja mineralnih materija i uglja iz Ugljevika i “Bukove Kose”.

    “Dobavljač `Drvo-eksport` je o svom finansijskom trošku obezbijedio kamen za izgradnju platoa u cilju akumuliranja zaliha i očekujemo da u narednom periodu dobavljač dodatno unaprijedi kvalitet i kvantitet isporuke uglja”, ističe se u saopštenju.

    Navodi se da je u ovom trenutku od izuzetnog značaja za sve da RiTE Ugljevik nastavi stabilan rad, obezbijedi snabdijevanje domaćeg konzuma električnom energijom, grijanje za građane Ugljevika, kao i redovnu isplatu plata svim zaposlenima.

    U RiTE navode da su izazovi i problemi u energetskom sektoru uvijek prisutni, ali ističu da očekuju da se uz odgovoran pristup, međusobno razumijevanje i saradnju svih učesnika mogu uspješno prevazići.

  • Cijene nafte i dalje u padu

    Cijene nafte i dalje u padu

    Cijene nafte i danas su u padu pošto investitori i dalje izražavaju nadu da će diplomatski razgovori između Amerike i Irana dovesti do kraja sukoba na Bliskom istoku.

    U Londonu je cijena nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 1,31 odsto i sada je 91,36 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,59 odsto i iznosi 85,47 dolara po barelu, javio je “Juronjuz”.

    Od početka mjeseca obje vrste nafte pretrpjele su pad oko 20 odsto pošto trgovci računaju na rješenje sukoba zbog kojeg je povećana inflacija, a Centralne banke su povećale kamatne stope.

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je juče da postoji pozitivan momenat ka okončanju rata nakon susreta sa katarskim premijerom Šeikom Muhamedom bin DŽasimom el Tanijem koji je posrednik u razgovorima između Vašingtona i Teherana.

  • Vozače u Srpskoj očekuje pojeftinjenje dizela i benzina

    Vozače u Srpskoj očekuje pojeftinjenje dizela i benzina

    Vozače u Republici Srpskoj u narednim danima očekuje moguće pojeftinjenje goriva, nakon pada cijena nafte na svjetskom tržištu.

    Niže cijene mogle bi obuhvatiti i dizel i benzin, potvrdio je predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić za „Nezavisne novine“, prenosi RTRS.

    Do najavljenog pojeftinjenja dolazi nakon pada cijene nafte tipa brent, koja je dostigla najniži nivo od avgusta, usljed očekivanja da bi rat sa Iranom mogao biti okončan.

    Ukoliko se trenutni trend nastavi, niže cijene nafte mogle bi se uskoro odraziti i na cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

  • Struja bi pojedinim firmama mogla poskupjeti i do 30 odsto: Poznato ko će plaćati veće račune

    Struja bi pojedinim firmama mogla poskupjeti i do 30 odsto: Poznato ko će plaćati veće račune

    Pojedine kompanije u Federaciji BiH mogle bi od naredne godine plaćati električnu energiju i do 30 odsto skuplje, a povećanje bi se prvenstveno odnosilo na privredne potrošače koji još nisu zaključili ugovore o snabdijevanju za 2027. godinu.

    Na ovaj problem upozorio je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH, navodeći da je oko 2.600 privrednih kupaca već ugovorilo isporuku električne energije pod povoljnijim uslovima.

    Pregovori sa ostalim kompanijama još traju, a Ikanović ističe da do kraja decembra postoji prostor za pronalaženje prihvatljivih rješenja. Detalje o mogućem poskupljenju i kategorijama potrošača na koje bi se ono odnosilo objavila je Srpskainfo.

    Koje kompanije očekuju veći računi?

    Najavljeno povećanje ne odnosi se na sva preduzeća, već na privredne kupce koji se električnom energijom snabdijevaju na tržištu i još nisu potpisali ugovore za narednu godinu.

    Tržišnom snabdijevanju podliježu i veći poslovni potrošači, među kojima su kompanije koje imaju više od 50 zaposlenih, godišnji prihod veći od osam miliona KM ili godišnju potrošnju električne energije veću od 50.000 kilovat-časova.

    Zbog toga bi skuplja struja mogla predstavljati dodatno opterećenje za dio industrije i veće poslovne sisteme. Poslodavci upozoravaju da bi povećani troškovi mogli uticati na cijene proizvoda i usluga, ali i na konkurentnost kompanija.

    Elektroprivredi BiH nedostaje milion tona uglja

    Problemi sa snabdijevanjem povezani su i sa nedovoljnom proizvodnjom uglja u rudnicima koji posluju u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH.

    Prema riječima Ikanovića, rudnici trenutno proizvode oko 3,1 milion tona uglja godišnje, što nije dovoljno za potrebe ove elektroprivredne kompanije. Zbog manjka domaćeg uglja, Elektroprivreda BiH od 2022. godine izdvojila je više od 500 miliona KM za kupovinu električne energije.

    Dodatni problem predstavljaju visoke cijene struje na evropskim berzama, kao i nedostatak električne energije u regionu, što je dodatno povećalo troškove nabavke.

    Ikanović je naveo i da je uprava Elektroprivrede BiH obustavila avansno plaćanje uglja, te da rudnicima sada plaća isporučene količine.

    Šta će biti sa računima domaćinstava?

    Kada je riječ o građanima, Ikanović je poručio da Elektroprivreda BiH do Nove godine neće pokretati promjenu cijena električne energije za domaćinstva.

    O tome da li bi korekcije cijena mogle uslijediti tokom 2027. godine trebalo bi biti više poznato sredinom decembra, kada se očekuje usvajanje poslovnog plana kompanije.

    O eventualnim poskupljenjima odlučuje se i kroz regulatorni postupak. Predsjedavajući Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) Samir Hadžihusejnović pojasnio je da regulator provjerava opravdanost zahtjeva za povećanje cijena i može zaustaviti poskupljenje ukoliko ono nije u skladu sa propisima i utvrđenom metodologijom.

    Tako će konačan iznos računa za narednu godinu zavisiti od ugovora koje privredni potrošači zaključe, ali i eventualnih odluka o promjeni cijena električne energije za domaćinstva.

  • Nafta u svijetu najjeftinija od avgusta, a dizel u BiH najskuplji u posljednja tri mjeseca

    Nafta u svijetu najjeftinija od avgusta, a dizel u BiH najskuplji u posljednja tri mjeseca

    Brent je pao na najniži nivo od avgusta zbog nade u kraj rata s Iranom, ali se to ne vidi na pumpama u BiH.

    Prosječna litra dizela košta 3,82 KM, najviše u posljednja tri mjeseca.

    Brent, referentna nafta za Evropu, jutros se u azijskom trgovanju kreće oko 92 dolara po barelu. Kako prenosi “Blumberg”, cijena se stabilizovala nakon što je u ponedjeljak pala na najniži nivo od avgusta. Tržište računa na diplomatski kraj rata na Bliskom istoku.

    Pad traje već drugu sedmicu. Brent je 2. novembra bio iznad 107 dolara. Prema podacima “BlekRoka”, samo prošle sedmice pojeftinio je 17 odsto.

    Dodatni pritisak na cijene došao je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je malo vjerovatno da će odobriti nove udare na Iran ako pregovori o nuklearnom programu i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza budu napredovali.

    Na pumpama u BiH slika je obrnuta. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine (eOPC) prosječna cijena dizela 9. novembra bila je 3,82 KM po litru, što je najviši prosjek u posljednja tri mjeseca. U odnosu na 9. avgust dizel je skuplji za 45 feninga, odnosno 13,3 odsto.

    Od 4. novembra prosjek je porastao još za jedan fening.

    Razlike među pumpama su velike. Najjeftiniji dizel je u Bihaću, po 3,63 KM, a najskuplji na jednoj pumpi na Ilidži, po 4,13 KM. Na rezervoaru od 50 litara to je razlika od 25 KM.

    Benzin Super 95 u prosjeku košta 3,27 KM, a najjeftiniji je u Domaljevcu i Šamcu, po 2,95 KM. Njegov prosjek je od 7. novembra pao za dva feninga. Autogas je u prosjeku 1,48 KM po litri.

    Tržišta danas čekaju podatke o inflaciji u SAD i kineskoj spoljnoj trgovini. Američka inflacija mogla bi uticati na odluku američke centralne banke o kamatama u decembru, a time i na kretanje dolara i nafte, prenosi Klix.

  • BiH za uvoz mesa dala 395 miliona KM, farmeri upozoravaju na kvalitet

    BiH za uvoz mesa dala 395 miliona KM, farmeri upozoravaju na kvalitet

    Bosna i Hercegovina je za prvih deset mjeseci ove godine uvezla žive životinje, meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 449,5 miliona KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio svega 52,7 miliona KM. Posebnu zabrinutost domaćih proizvođača izaziva kvalitet uvezenog mesa, za koje tvrde da se u pojedinim evropskim zemljama nakon određenog perioda koristi za ishranu kućnih ljubimaca.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najveći dio uvoza odnosi se na goveđe i svinjsko meso, za koje je tokom deset mjeseci izdvojeno oko 395 miliona KM.

    Uvezeno je gotovo 24,3 miliona kilograma svježeg i rashlađenog goveđeg mesa, vrijednog 283,7 miliona KM, kao i oko 2,25 miliona kilograma smrznute govedine, za koju je plaćeno 24,9 miliona KM. Istovremeno, uvoz svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa dostigao je 19,3 miliona kilograma, a njegova vrijednost iznosila je skoro 86,9 miliona KM.

    Domaći farmeri već duže vrijeme upozoravaju na prekomjeran uvoz i razlike u propisima koji regulišu upotrebu smrznutog mesa. Kako navode, u BiH je dozvoljena njegova upotreba do godinu dana, dok je prema pravilima na koja ukazuju za tržište Evropske unije taj period ograničen na šest mjeseci.

    Predstavnici proizvođača zbog toga su ranije tražili uvođenje carina od 10 odsto na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso, kao i dodatnih taksi po kilogramu uvezene robe. Međutim, njihovi zahtjevi do sada nisu rezultirali konkretnim mjerama.

    O razmjerama problema govore i podaci o smanjenju domaće proizvodnje. Domaći farmeri su ranije mogli da zadovolje oko 40 odsto potreba tržišta za mesom, prije nekoliko godina taj udio pao je na oko 30 odsto, dok se sada procjenjuje na svega 15 do 20 odsto.

    Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, upozorava da se u BiH uvozi smrznuto meso koje se u evropskim zemljama, prema njegovim riječima, nakon šest mjeseci može preusmjeriti za ishranu kućnih ljubimaca.

    „Onda ga šalju u BiH, gdje završava u preradi. Riječ je o mesu koje grozno izgleda, vrlo ružne je boje i arome, a koje se, uz određene nutrijente, aditive, konzervanse, emulgatore, ‘poboljšava'“, rekao je Maljčić za Srpskainfo.

    Prema njegovim tvrdnjama, takvo meso se najčešće koristi za proizvodnju kobasica, salama i pašteta, a kvalitet tih proizvoda smatra spornim zbog karakteristika sirovine koja se koristi u preradi.

    Maljčić ukazuje i na velike razlike u cijenama domaćeg i uvoznog mesa. Kako navodi, kilogram svinjskog mesa u pojedinim marketima prodaje se za četiri do pet KM, što je približno cijeni kilograma žive vage domaće svinje. Zbog nemogućnosti da plasiraju svoju robu po konkurentnim cijenama, sve veći broj domaćih proizvođača odustaje od uzgoja i suočava se sa dugovima i gubicima.

    Slične probleme imaju i uzgajivači junadi. Kao primjer navode cijenu telećih rebara iz uvoza, koja se u marketima u Republici Srpskoj prodaju za 14 do 15 KM po kilogramu, dok kilogram žive vage teladi košta približno 15 KM.

    Farmeri smatraju da ovakva tržišna situacija dodatno otežava opstanak domaće proizvodnje, dok istovremeno pogoduje uvoznicima i prerađivačima koji raspolažu jeftinijom sirovinom.

  • Šoškić o slučaju Alta banke: NBS napravila ozbiljne propuste, novac morao biti kontrolisan

    Šoškić o slučaju Alta banke: NBS napravila ozbiljne propuste, novac morao biti kontrolisan

    Bivši guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić ukazao je na niz propusta u postupanju ove institucije u slučaju Alta banke, ocjenjujući da je pravovremenom reakcijom regulatora bilo moguće spriječiti probleme koji su doveli do oduzimanja dozvole za rad ovoj banci.

    Šoškić, koji je kandidat za narodnog poslanika na Studentskoj listi, posebno je kritikovao način na koji je Alta banka dobila dozvolu za poslovanje, ali i izostanak adekvatne kontrole nakon ulaska u bankarski sektor.

    „Svi mi smo ispali ovce. U toj Alta banci dogodila se zloupotreba javnih fondova. Nije normalno da u bankarskom sistemu mjenjačnice kupuju banke, a da ta banka prethodno dobije dozvolu koju nije smjela da dobije“, rekao je Šoškić.

    Kako pišu Nezavisne, on smatra da finansijske institucije nižeg ranga ne bi trebalo da preuzimaju banke ukoliko ne ispunjavaju zakonom propisane uslove, te da u bankarski sektor mogu ulaziti samo subjekti koji raspolažu odgovarajućim kredibilitetom, znanjem i finansijskim kapacitetima.

    „Očigledno je bilo od samog početka da ta grupacija ne ispunjava kriterijume za ulazak u bankarski sistem. Međutim, njima je izdata dozvola za kupovinu kontrolnog paketa“, naveo je Šoškić.

    Dodao je da je nakon izdavanja dozvole NBS morala uspostaviti pojačan nadzor nad poslovanjem banke, čime su, prema njegovoj ocjeni, mogli biti spriječeni kasniji problemi.

    Šoškić ukazao na propuste u kontroli banke

    Govoreći o konkretnim propustima, bivši guverner NBS istakao je da je ova institucija imala zakonske mogućnosti za intenzivniju kontrolu poslovanja banke, uključujući i prisustvo svojih predstavnika na sjednicama organa upravljanja.

    Prema njegovim riječima, regulator je mogao insistirati i na većoj nezavisnosti interne revizije i upravljanja rizicima, kako zaposleni na tim pozicijama ne bi zavisili od direktora banke kada je riječ o platama, zapošljavanju i otpuštanju.

    Šoškić je naglasio da je postojalo više upozoravajućih pokazatelja koji su zahtijevali reakciju nadležnih, i to prije nego što je banci 31. oktobra oduzeta dozvola za rad.

    Više od 20 odsto imovine u gotovini

    Kao jedan od najozbiljnijih pokazatelja izdvojio je podatak da je Alta banka u svojim poslovnim knjigama evidentirala više od 20 odsto imovine u gotovini.

    Smatra da je takva informacija morala pokrenuti hitnu provjeru, kako bi se utvrdilo da li se prijavljeni novac zaista nalazi na evidentiranim lokacijama.

    „Činjenica da je ta banka u svojim poslovnim knjigama evidentirala više od 20 odsto imovine u gotovini bila je apsolutno nedopustiva informacija za ignorisanje. Moralo je odmah da se reaguje“, istakao je Šoškić.

    Prema njegovoj ocjeni, trebalo je provjeriti postojanje novca, ali i preispitati način upravljanja bankom. Kao jednu od mogućih mjera naveo je nalog da se gotovina uplati na račun banke kod Narodne banke Srbije, što bi omogućilo jednostavniju kontrolu.

    „To su sve veoma ozbiljni propusti u funkcionisanju Narodne banke. Prvi koji bi trebalo da budu predmet istrage jesu direktori sektora za kontrolu banaka, a zatim i najviše rukovodstvo Narodne banke, od čijih odluka zavisi da li će se u ovakvim slučajevima postupati ili ne“, poručio je Šoškić.

    Podsjećamo, Narodna banka Srbije oduzela je Alta banci a.d. Beograd dozvolu za rad 31. oktobra 2026. godine, nakon čega je nad ovom bankom otvoren stečajni postupak.

  • Penzije u Srpskoj mogle bi porasti za 7,7 odsto: Oglasio se predsjednik Udruženja penzionera

    Penzije u Srpskoj mogle bi porasti za 7,7 odsto: Oglasio se predsjednik Udruženja penzionera

    Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović izjavio je da bi povećanje penzija od 7,7 odsto u januaru naredne godine bilo zadovoljavajuće, ali da će konačan procenat zavisiti od kretanja prosječnih plata i potrošačkih cijena tokom 2026. godine.

    Prema njegovim riječima, redovno godišnje usklađivanje penzija propisano je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, a obračun se vrši na osnovu 50 odsto rasta prosječne plate i 50 odsto rasta potrošačkih cijena u prethodnoj godini.

    „Prema procjeni, predviđen je rast penzija od 7,7 odsto početkom 2027. godine. Međutim, koliko će to tačno biti, vidjećemo na osnovu rasta prosječne plate i potrošačkih cijena u 2026. godini“, rekao je Trifunović.

    Kako prenosi Srpskainfo, Trifunović smatra da bi najavljeno povećanje predstavljalo solidan rast primanja najstarijih građana, podsjećajući da su penzije u januaru ove godine povećane za 6,45 odsto, a potom u avgustu za dodatnih 3,55 odsto.

    To znači da su penzije u Republici Srpskoj tokom 2026. godine ukupno povećane za 10 odsto.

    Prema trenutno dostupnim podacima, najniža penzija u Srpskoj iznosi 361 KM, dok je prosječna penzija 727 KM.

    Ukoliko bi povećanje od 7,5 odsto bilo primijenjeno od januara 2027. godine, najniža penzija porasla bi za približno 27 KM, na oko 388 KM, dok bi prosječna bila veća za oko 54 KM i iznosila približno 781 KM.

    „Mislim da bi povećanje penzija od 7,7 odsto u januaru naredne godine bilo solidno i da su penzioneri to zaslužili. Oni su, naime, gradili Srpsku“, poručio je Trifunović.

  • MMF razmatra novu isplatu Ukrajini od 1,67 milijardi dolara

    MMF razmatra novu isplatu Ukrajini od 1,67 milijardi dolara

    Međunarodni monetarni fond (MMF) započeo je reviziju kreditnog programa za Ukrajinu, čiji bi uspješan završetak mogao omogućiti Kijevu pristup novim sredstvima u iznosu od oko 1,67 milijardi dolara.

    Ova finansijska podrška dolazi u trenutku kada se ukrajinska ekonomija suočava sa sve većim pritiscima zbog rata sa Rusijom, pada privredne aktivnosti i potrebe za obezbjeđivanjem sredstava za finansiranje budžeta u narednoj godini.

    Revizija obuhvata drugu i treću procjenu sprovođenja četvorogodišnjeg programa, a razgovori predstavnika Fonda i ukrajinskih vlasti usmjereni su na makroekonomsku i fiskalnu politiku, kao i provođenje ključnih strukturnih reformi.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na međunarodne izvore, predstavnica MMF-a u Ukrajini Prisila Tofano potvrdila je da će u fokusu razgovora biti ekonomska politika i reforme, dok je ukrajinski premijer Sergij Korecki najavio da će se razgovarati i o budžetu i međunarodnoj finansijskoj pomoći za 2027. godinu.

    Ukrajinska privreda ove godine bilježi pad, a bruto domaći proizvod u trećem kvartalu smanjen je za 0,7 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Centralna banka Ukrajine očekuje da će ukupni BDP tokom 2026. godine biti manji za 0,4 odsto.

    Dodatni problem predstavlja rast inflacije, koja bi do kraja godine mogla dostići 12,5 odsto, dok su ruski vazdušni napadi na energetsku infrastrukturu, preduzeća i druge privredne sektore dodatno otežali ekonomsku situaciju.

    Pritisak na javne finansije povećavaju i problemi u izvozu. Promet preko crnomorskih luka je blokiran, dok su poljoprivreda i industrija čelika, kao ključni izvozni sektori, pretrpjeli značajne posljedice.

    Prema procjenama ukrajinskih zvaničnika, zemlji će naredne godine biti potrebno oko 70 milijardi dolara kako bi pokrila očekivani finansijski manjak.

    Razgovori predstavnika MMF-a i ukrajinskih vlasti održavaće se u Lavovu i Varšavi, dok će dio stručnjaka učestvovati putem interneta.

    Saradnja sa MMF-om od posebnog je značaja za Kijev, ne samo zbog mogućnosti dobijanja novih sredstava već i zbog obezbjeđivanja dodatne finansijske podrške međunarodnih partnera.

  • Cijene nafte i dalje u padu

    Cijene nafte i dalje u padu

    Cijene nafte danas su u padu nakon što je američki presjednik Donald Tramp izjavio da postoji mala vjerovatnoća obnove napada na Iran.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 1,3 odsto i sada je 97,01 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 0,7 odsto i iznosi 90,17 dolara po barelu.

    Američki predsjednik izjavio je ranije za američku medijsku kuću Si-En-En da smatra da postoji vrlo mala vjerovatnoća za obnovu sukoba, ali je i upozorio da će njegova odluka zavisiti od toga da li će Iran potpisati sporazum.