VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Smanjenje budžeta EU uticalo bi na stotine radnih mjesta

    Smanjenje budžeta EU uticalo bi na stotine radnih mjesta

    Evropska komisija procijenila je da bi potencijalno smanjenje trošenja EU na pomoć trećim zemljama u sljedećem sedmogodišnjem budžetu za 40 odsto moglo da dovede do ukidanja nekoliko stotina radnih mjesta u delegacijama EU širom svijeta, javio je “Politiko”, pozivajući se na neimenovane zvaničnike u Briselu.

    Evropski izvori rekli su ranije da bi moglo doći do smanjenja budžeta u programu “Globalna Evropa”, koji je glavni finansijski alat EU za rad izvan bloka.

    Za program je prvobitno rečeno da ima budžet od 80 milijardi evra za sedmogodišnji period počevši od 2028. godine.

    – Ako smanjite budžet za razvoj za 40 odsto, onda mehanički morate da smanjite i broj radnih mjesta za 40 odsto – rekao je “Politiku” neimenovani zvaničnik EU.

    Prema pisanju lista, u najgorem scenariju došlo bi do ukidanja stotina radnih mjesta u jedinicama Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku, međunarodnu saradnju, prošienje i istočno susjedstvo, vjerovatno bez otvaranja novih radnih mjesta.

    Diskusija o tom pitanju je u toku, usljed zahtjeva brojnih zemalja predvođenih Njemačkom da se smanji budžet EU za period od 2028. do 2034. godine.

  • Cijena nafte brent pala ispod 98 dolara po barelu

    Cijena nafte brent pala ispod 98 dolara po barelu

    Cijena fjučersa na naftu brent za isporuku u novembru ove godine na londonskoj berzi pala je ispod 98 dolara po barelu, prvi put od 8. septembra ove godine, pokazuju podaci sa tržišta.

    Cijena nafte brent bila je jutros u padu od 2,35 odsto i iznosila je 97,98 dolara po barelu, da bi se stabilizovala na 98,14 dolara po barelu, što predstavlja pad od 2,19 odsto, prenosi Srna.

    Istovremeno, fjučersi na naftu VTI za isporuku u oktobru pojeftinili su za 2,91 odsto, na 89,68 dolara po barelu.

  • Ovo je idealna brzina na auto-putu kad gorivo treba da traje

    Ovo je idealna brzina na auto-putu kad gorivo treba da traje

    Vožnja odgovarajućom brzinom i održavanje optimalnog broja obrtaja mogu značajno da utiču na potrošnju. Stručnjaci navode i kojom brzinom treba ići na auto-putu da automobil troši što manje.

    Savjetuju da se rano prebacuje u višu brzinu, a kasnije u nižu. Idealno je mijenjati stepen već pri oko 1.000 obrtaja, neposredno prije nego što motor počne da trza. Najpovoljniji raspon je između 1.500 i 2.500 obrtaja. Tu su potrošnja i opterećenje motora najniži.

    Njemačka stručna organizacija TÜV na auto-putu preporučuje 70 do 80 odsto maksimalne brzine vozila, ali ne preko 130 km/h. Pravilo više važi za manje i slabije modele. Automobil koji može 150 km/h idealno treba da ostane između 105 i 120 km/h, pišu Nezavisne.

    U gradu je najbolje javni prevoz, bicikl ili pješke, ali bez auta se često ne može, pogotovo na dužim relacijama.

  • Plata u koverti: Radnik u problemu, gazde na dobitku

    Plata u koverti: Radnik u problemu, gazde na dobitku

    Licencirani knjigovođa iz Banjaluke ima platu od 3.000 KM. Stambeni kredit mu ipak nije odobren. Banci zarađuje 1.100 KM mjesečno. Skoro dvije trećine poslodavac mu daje u koverti. Prijavljen je na minimalac za srednju školu.

    U Savezu sindikata Republike Srpske kažu da takvi slučajevi nisu rijetki i da radnici često nisu svjesni da pristajanjem sijeku granu na kojoj sjede.

    „Isplata dijela plate na ruke je nezakonita, i radnik, na ovaj način, i sam učestvuje u kršenju zakona i ugrožavanju radničkih prava“, kategoričan je predsjednik SS RS Goran Stanković, piše Srpska Info.

    Ono što se dogovori u četiri oka, a nije u ugovoru o radu, ne postoji ni za banku, ni za sud, ni za notara, ni za fondove. Radni odnos je formalan. Što nije u pisanom ugovoru, niko nije dužan da primjenjuje. Ako gazda ne da kovertu, radnik nema zaštitu ni pred inspekcijom ni na sudu. Ako firma padne, propadaju i plate koje ne idu na račun.

    Radnica iz dobojske regije kaže da su im u stečaju isplatili samo preostale minimalce. Ono s ruku je nestalo. Stečajni sudija rekao je da to dugovanje ne mogu da dokažu.

    Dio plate iz koverte ne ulazi ni u osnovicu za porodiljsko, ni u bolovanje, ni u penziju. Mladić s benzinske pumpe radio je godinu dana po osam, ponekad 12 sati, a prijavljen je na pola radnog vremena. Kad je otišao, shvatio je da mu je priznato samo pola staža.

    Poslodavci često tvrde da je svejedno šta piše u ugovoru. Banjalučanka u medijima prije 20 godina tražila je da bude prijavljena na tadašnjih 1.200 KM. Rečeno joj je da to nije moguće. Direktorica: svejedno je na koliko si prijavljena. Odgovorila je: ako je svejedno, prijavite me na 5.000 KM. Nije dobila tu prijavu, ali je smanjila dio na ruke.

    Stanković kaže da je to bilo razumljivije kad je posla bilo malo. Danas zbog manjka radnika mogu da diktiraju uslove. „Radnici moraju misliti ne samo na kreditnu sposobnost, nego i na svoju budućnost, jer minimalna zvanična plata znači da će imati i minimalnu penziju od koje neće moći da prežive. Moraju se na neki način oduprijeti bahatim gazdama, koji se, isplaćujući plate na ruke, ustvari, bogate preko radničkih leđa.“

    Iste prakse otvaraju i manipulacije s godišnjim odmorom. Radnik u pekarskoj industriji u Semberiji kaže da su dobili sedmicu dana, a ostatak im je gazda obećao platiti na ruke. Nije platio, ali je dane odmora odbio od toplog obroka. Po zakonu minimum je 20 radnih dana.

    Stanković podsjeća da to omogućava poreski sistem: porez na dobit 10 odsto, na dividendu nula. Poslodavci podižu dobit i dijele koverte, pa plate 10 odsto umjesto oko 50 koliko bi otišlo kroz poreze i doprinose na plate. Dobit firmi u Republici Srpskoj 2025. porasla je 16 odsto, na skoro 4,5 milijardi KM.

  • Država od vozača uzela oko 19 milijardi KM na akcizama i putarinama

    Država od vozača uzela oko 19 milijardi KM na akcizama i putarinama

    Država je od vozača u protekle dvije decenije uzela desetine milijardi maraka. Sada, kad gorivo drastično poskupljuje, ne planira da se odrekne nijednog feninga.

    Po litru se plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM, putarina za održavanje puteva 0,15 KM i putarina za auto-puteve i rekonstrukciju 0,25 KM.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za Nezavisne je rečeno da je putarina od 0,15 KM po litru od 2006. do 31. jula 2026. donijela četiri milijarde i 407 miliona KM, a putarina od 0,25 KM od 2009. do istog datuma četiri milijarde i 660 miliona KM. Akcize od 2006. do 31. jula 2026. iznose devet milijardi i 916 miliona KM. Zajedno je to oko 19 milijardi KM, a s PDV-om iznos je još veći.

    Dok cijene derivata skaču iz dana u dan, na nivou BiH nema mjera. Entitetske vlade donele su olakšice koje stručnjaci ocjenjuju nedovoljnim. Inicijativa za privremeno smanjenje akciza u političkim krugovima gotovo se više ne spominje. Poslije goriva, upozoravaju analitičari, poskupiće i sve ostalo.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da su entiteti uveli povrat na derivate i kontrolu marži. „Sa nivoa BiH nije urađeno ništa, a shodno svojim nadležnostima, mogli su mijenjati zakone o akcizama i PDV-u kako bi rast cijene goriva kao inflatorno žarište bio obuzdan.“

    Imali su, dodaje, opciju privremenog smanjenja akcize vezanog za cjenovni prag sirove nafte. „Na primjer, da se predvidi mogućnost smanjenja akciza na gorivo ukoliko barel sirove nafte pređe granicu od 110 dolara.“ Uz to bi se za uvoznike i distributere mogla utvrditi posebna osnovica za PDV dok cijena ne padne ispod praga. Gubitak javnih prihoda bio bi ograničen i kompenzovan dok traje šok.

    Borivoje Simić, urednik portala Indikator, ističe da entitetske mjere nisu dovoljne. Država bi se, kao Srbija i Crna Gora smanjenjem akciza ili Slovenija izostavljanjem biokomponente, mogla odreći dijela prihoda. Prijedlog na nivou BiH svojevremeno nije prošao zbog straha od gubitka prihoda.

    „S obzirom na to da se nalazimo pred dosad najvećim udarom poskupljenja naftnih derivata, a što se kroz uticaj inflacije može odraziti na cijelu ekonomiju, mislim da bi državne vlasti trebalo da posegnu za mjerom smanjenja akciza“, kaže Simić, pišu Nezavisne.

    U FBiH ima izvjesnih rezervi, ali nedovoljnih i samo za nestašicu, ne za spuštanje cijene. U RS rezervi nema. Sreća je, kaže, što naftne kompanije dobro rade i imaju skladišta, pa kriza dosad nije donijela nestašice.

    Goran Mrkić, urednik BiznisInfo, smatra da država nije preduzela značajnije mjere. Rast goriva preko transporta brzo se preliva na ostale cijene. Treba privremeno smanjiti fiskalna opterećenja, ciljano pomoći najpogođenijima i pojačati nadzor tržišta. Kad se više cijene jednom preliju na lanac, teško ih je vratiti. Dugoročno BiH mora smanjiti energetsku zavisnost.

    Vlada FBiH produžila je za još 90 dana ograničenje marži: 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže da to ne zaustavlja svjetske cijene, ali sprečava da teret bude dodatno uvećan.

    U Republici Srpskoj ista maksimalna marža važi od aprila 2021. Omogućeno je i umanjenje bezolovnog benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u mjeri. Ministarstvo trgovine i turizma RS kaže da prati tržište, a ograničenje marži i direktna podrška ostaju ključne mjere.

    Na pojedinim pumpama u Kneževu litar dizela košta više od četiri KM. U Banjaluci je u ponedjeljak, 21. septembra, dizel išao do 3,85 KM, benzin je znatno jeftiniji. Za rezervoar od 50 litara dizela treba skoro 200 maraka.

  • Teška situacija u Semberiji: Kukuruza malo, mljekari u strahu od aflatoksina

    Teška situacija u Semberiji: Kukuruza malo, mljekari u strahu od aflatoksina

    Dugotrajna suša tokom ljeta značajno je umanjila rod kukuruza u Semberiji i ostavila poljoprivrednike u teškom finansijskom položaju uoči jesenje sjetve.

    Prinosi kukuruza, najzastupljenije kulture u tom kraju, pali su sa uobičajenih šest do deset tona po hektaru na svega 1,5 do četiri tone. Lošije su prošle parcele zasijane u drugoj polovini aprila. Stabilnije prinose, prema riječima ratara, ostvarili su jedino oni koji su navodnjavali.

    Pored manje količine, problem je i kvalitet zrna. To posebno pogađa mljekare zbog rizika od aflatoksina, pa su mnogi primorani da kupuju gotovu stočnu hranu, pišu Nezavisne.

    Dok sabiraju štetu od suše, semberski ratari upozoravaju i na nepovoljne uslove za novu sjetvu: visoke cijene repromaterijala, goriva i sjemenske pšenice, koja je višestruko skuplja od otkupne cijene merkantilne pšenice.

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić navela je da se ne može govoriti o elementarnoj nepogodi na nivou cijele Srpske jer stanje varira po regijama. Proglašenje nepogode u nadležnosti je lokalnih zajednica.

    Istakla je da su poljoprivrednicima na raspolaganju podsticajne mjere Vlade Republike Srpske, koja sufinansira nabavku opreme za navodnjavanje i zaštitu usjeva u iznosu od 60 do 70 odsto.

  • Cijena bitkoina premašila 84.000 dolara prvi put od 31. januara

    Cijena bitkoina premašila 84.000 dolara prvi put od 31. januara

    Cijena bitkoina porasla je za četiri odsto i premašila 84.000 dolara, prvi put od 31. januara, pokazuju podaci s berzi.

    Prema portalu Koin market kap, koji računa prosjek na više od 20 berzi, bitkoinom se jutros trgovalo po 83.773,28 dolara, što je rast od 4,36 odsto. U kraćem periodu cijena je iznosila 84.174,4 dolara, pišu Nezavisne.

    Kripto-berza Trejders junion navodi da je razlog rasta to što su likvidacije na tržištu kriptovaluta premašile 430 miliona dolara tokom 12 časova, pri čemu su kratke pozicije činile 382,5 miliona dolara ukupne likvidacije.

  • Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    OpenAI očekuje negativan slobodni novčani tok od 278 milijardi dolara između 2026. i 2030, objavio je Financial Times pozivajući se na prezentaciju kompanije koja je procurila u javnost.

    Najveći dio troškova odnosiće se na računarsku snagu i infrastrukturu potrebnu za treniranje i pokretanje modela vještačke inteligencije, navodi Reuters.

    Do kraja 2030. OpenAI planira potrošiti oko 856 milijardi dolara upravo na tu stavku, piše Klix.

    Istovremeno očekuje snažan rast prihoda. Projekcija predviđa da će prihodi porasti deset puta, sa 36 milijardi dolara ove godine na 350 milijardi 2030, dok bi kumulativni prihod do kraja decenije mogao dostići 840 milijardi dolara.

    Procjene ukazuju na potrebu za novim kapitalom. Financial Times je ranije izvijestio da je kompanija s investitorima razgovarala o finansiranju koje bi joj, uoči mogućeg izlaska na berzu, moglo dati vrijednost od oko 1,2 biliona dolara.

    OpenAI je u junu povjerljivo podnio dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu, ali je izvršni direktor Sem Altman u subotu rekao da kompanija neće izaći na berzu 2026. zbog zabrinutosti za sigurnost vještačke inteligencije.

    U martu je prikupio 122 milijarde dolara uz procijenjenu vrijednost od 852 milijarde, ali bi taj novac mogao biti iscrpljen do 2028.

  • Građani u BiH plaćaju evropsku kamatu iako banke kreditiraju iz domaće štednje

    Građani u BiH plaćaju evropsku kamatu iako banke kreditiraju iz domaće štednje

    Iako većina poslovnih banaka u BiH kreditira stanovništvo i privredu novcem prikupljenim od domaće štednje, kamatne stope i dalje vežu za evropsku referentnu stopu euribor. Tako vještački održavaju visoke cijene zaduživanja i ostvaruju rekordne profite, ignorišući povoljniju domaću stopu koju objavljuje Centralna banka BiH.

    Dok regulatori ne nameću obavezujuća pravila, građani i privreda plaćaju visoke naknade i niske kamate na štednju.

    „Euribor i dalje postoji kao referentna stopa za bankarsko tržište i pozajmljivanje u evrima, kao izbor vodećih banaka Evropske unije i ima smisla na njihovom tržištu, jer reflektuje stanje i na dnevnoj i na bazi dužih perioda, kroz dnevne, mjesečne, kvartalne, polugodišnje i godišnje stope. Banke u BiH bi jedino imale osnova da ga primjenjuju kod nas kada bi se zaduživale na tom EU tržištu u evrima ili kada bi kredite odobravale u evrima korisnicima u BiH“, navodi ekonomista Igor Gavran za Srpska Info.

    Za takve kredite euribor bi i kod nas imao smisla, eventualno uz izmjene zbog specifičnih okolnosti. „Međutim, većina banaka u BiH nema nikakve potrebe za pribavljanjem kapitala iz Evrozone, naprotiv plasira novac iz BiH na strana tržišta, a domaće klijente kreditira iz novca prikupljenog u BiH.“

    Taj novac, kaže, nema veze s tržištem na kojem je euribor referentan, pa ta stopa ne bi trebala biti osnov kalkulacije kamata u BiH.

    U zemlji postoji i domaća referentna stopa – referentna stopa prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka u BiH – koju kvartalno objavljuje Centralna banka. „Nažalost, ona je samo preporučena domaćim bankama, a ni na koji način se ne nameće kao obavezna.“

    Pošto je znatno niža od euribora, Gavran ne vjeruje da će je ijedna banka dobrovoljno primijeniti, osim možda da opravda niske kamate na štednju.

    Za kontrolu banaka nadležne su entitetske agencije za bankarstvo, a u određenim segmentima i CB BiH. Mogle bi nametnuti pravilo da se novac akumuliran u BiH plasira po stopama baziranim na toj referentnoj stopi. „Očito umjesto toga žele pogodovati bankama, jer banka će uvijek birati svaki način da ostvari veći profit, osim ako je natjerana da radi u interesu klijenata.“

    Problem nisu samo referentna stopa nego i marže, visina naknada i niske kamate na štednju. „Enormna dobit banaka jasno pokazuje zloupotrebu položaja i da ovo tržište ne funkcioniše normalno već su neophodne intervencije regulatora.“

    Uloga banaka, dodaje, nije maksimalna dobit na štetu klijenata, nego doprinos funkcionisanju sistema i ekonomskom razvoju.

  • U okviru mjere podrške za kupovinu goriva isplaćeno deset miliona KM

    U okviru mjere podrške za kupovinu goriva isplaćeno deset miliona KM

    Na osnovu mjere direktne podrške građanima prilikom kupovine goriva iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je oko deset miliona KM, a Ministarstvo trgovine i turizma Srpske kontinuirano prati kretanja na tržištu naftnih derivata, rečeno je Srni u ovom ministarstvu.

    U Ministarstvu su istakli da ograničavanje marži i direktna podrška prilikom kupovine goriva ostaju među ključnim mjerama čiji je cilj ublažavanje posljedica rasta cijena, zaštita životnog standarda građana i očuvanje stabilnosti snabdijevanja.

    Iz Ministarstva su podsjetili da su Uredbom o određivanju marže prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je na snazi od aprila 2021. godine, propisane maksimalne marže od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM po litru u maloprodaji.

    – Ovo ograničavanje predstavlja jedan je od ključnih mehanizama djelovanja na domaćem tržištu, jer se na taj način direktno sprečava da povećanje trgovačkih marži bude dodatni faktor rasta maloprodajnih cijena – rekli su u Ministarstvu.

    Osim kontrole marži, Vlada Republike Srpske donijela je i Odluku o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, kojom je građanima, privrednim subjektima i samostalnim preduzetnicima omogućeno umanjenje cijene bezolovnog benzina i dizel-goriva za 0,10 KM po litru na svim benzinskim pumpama koje učestvuju u realizaciji ove mjere.

    – Primjena ove mjere započela je 15. aprila, a njeno važenje trenutno je produženo do 15. oktobra. Ugovor o učešću potpisalo je 45 privrednih subjekata koji obuhvataju ukupno 281 benzinsku pumpnu stanicu, čime je ova vrsta pomoći učinjena dostupnom širom Republike Srpske – istakli su u Ministarstvu.

    Iz resornog ministarstva su naveli da će o eventualnom novom produženju mjere nakon 15. oktobra biti odlučeno u narednom periodu, na osnovu daljih kretanja i analize stanja na tržištu.

    Iz Ministarstva su napomenuli da mjere nisu ograničene samo na tržište naftom i naftnim derivatima, već je na snazi i Odluka kojom su do 31. decembra 2026. godine ograničene maksimalne marže u veleprodaji i maloprodaji za određene osnovne proizvode i lijekove.

    Maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji i osam odsto u maloprodaji propisana je za niz proizvoda značajnih za svakodnevni život građana, među kojima su ulje, so, mlijeko, jogurt, brašno, hljeb, šećer, hrana za bebe, pelene i određeni higijenski proizvodi, dok su za lijekove definisane maksimalne marže od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

    – Uz sve navedene mjere usmjerene na kontrolu i stabilizaciju cijena, Ministarstvo trgovine i turizma i Vlada Republike Srpske ove godine su obezbijedili 1.000 tona brašna za najugroženije kategorije stanovništva – naveli su iz Ministarstva, prenosi RTRS.