VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Bitkoin blago porastao na 55.630 evra, itirijum stagnira na 1.622 evra

    Bitkoin blago porastao na 55.630 evra, itirijum stagnira na 1.622 evra

    Vrijednost bitkoina (BTC) danas je u 15.10 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porasla za 0,41 odsto, na 55.630,32 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 20,02 milijarde evra, manje nego juče.

    Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin danas se nalazi na nivou 27 u kategoriji „strah“, što je blago poboljšanje u odnosu na jučerašnjih 25 u kategoriji „ekstremni strah“.

    Vrijednost itirijuma (ETH) takoreći stagnira na 1.622,83 evra, dok je vrijednost Bajnens koina (BNB) porasla za 1,39 odsto, na 519,17 evra.

    Kriptovaluta solana (SOL) porasla je za 0,22 odsto, na 64,08 evra, dok je avalanš (AVAX) pao za 2,07 odsto, na 5,77 evra.

    Telegramova kriptovaluta gram (GRAM), koja je nedavno zamijenila tonkoin na berzi, porasla je za 1,08 odsto, na 1,21 evro, prenosi Tanjug.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

    Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute HEI, HFT i SYN.

  • BiH aplicirala za SEPA

    BiH aplicirala za SEPA

    Centralna banka BiH (CBBiH) je danas, u četvrtak, 6. avgusta, zvanično aplicirala za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (Single Euro Payments Area – SEPA), a iskustva drugih zemalja, koje su joj već pristupile, pokazuju da su naknade za doznake iz inostranstva jeftinije i do 94 odsto.

    Iz CBBiH navode da je na ovaj način načinjen jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor.

    Uslovi za članstvo

    “CBBiH prije dvije godine pokrenula je proces SEPA integracija i postavila ga kao jedan od svojih strateških prioriteta. Kao koordinator aktivnosti kroz Koorinacioni odbor za SEPA priključenje (KOSP), CBBiH je sa domaćim i međunarodnim institucijama vodila i usklađivala sve faze procesa kako bi bili ispunjeni uslovi za članstvo”, naveli su iz CBBiH.

    Kako su pojasnili, Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela sada kreću u razmatranja dostavljene dokumentacije. Taj proces, dodali su, uključuje detaljnu analizu, eventualno traženje dodatnih pojašnjenja ili dopuna, te donošenje konačne odluke o prijemu BiH u SEPA područje.

    Nakon prijema, kako pojašnjavaju iz CBBiH, slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CBBiH koordinisati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku učesnicima na tržištu.

    Obaveze banaka

    “Komercijalne banke trebaju uskladiti svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupiti odgovarajućim evropskim platnim šemama. Iako je veliki dio posla urađen i prije apliciranja, značajan dio ovih aktivnosti moguće je provesti tek nakon formalnog prijema. Iz tog razloga prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon ulaska BiH u Jedinstveno području plaćanja u evrima”, rekli su iz CBBiH.

    SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

    Uštede oko 100 miliona evra

    “Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području donijeće brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u evrima. U zemljama Zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 odsto do čak 94 odsto, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra na godišnjem nivou”, pojasnili su iz CBBiH.

    Ulazak u SEPA područje za građane BiH, kako su naglasili, znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, kako ističu, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u BiH doznači oko četiri milijarde KM.

    Rast investicija

    “Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da BiH više od 80 posto svoje spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja”, rekli su iz CBBiH.

    Istovremeno, kako su naglasili, ovaj proces doprinosi modernizaciji platnog prometa, razvoju digitalnih finansijskih usluga, jačanju ukupne otpornosti i konkurentnosti finansijskog sektora.

    Priprema za pristupanje

    “Uspješna priprema aplikacije za pristupanje SEPA području rezultat je intenzivnog angažmana službenika CBBiH. Ovom prilikom CBBiH izražava zahvalnost entitetskim ministarstvima finansija, agencijama za bankarstvo, te predstavnicima Udruženja banaka BiH sa kojima je, kroz Koordinacioni odbor, radila na ovom ključnom projektu. Izuzetnu stručnu i tehničku podršku u realizaciji ovog procesa Centralnoj banci BiH pružili su Švajcarski državni sekretarijat za ekonomske poslove kroz Program BCC, Ambasada Švajcarske u BiH, Svjetska banka, Evropska komisija i Delegacija Evropske unije u BiH”, rekli su iz CBBiH.

  • Cijene dizela divljaju: Stiže novo poskupljenje

    Cijene dizela divljaju: Stiže novo poskupljenje

    Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj cijena dizela opet raste. Unazad mjesec dana, gorivo konstantno poskupljuje, a, po svemu sudeći, tako će biti i u narednom periodu. Trenutno, cijena dizela na pojedinim benzinskim pumpama ide i do 3,42 KM po litru.

    Kako su za Srpskainfo potvrdili u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, dizel košta od 3,27 do 3,42 KM.

    – Poskupljenja na benzinskim pumpama u Srpskoj na snazi su negdje od početka jula. Razlog su dešavanja na Bliskom istoku, koja uslovljavaju poskupljenje sirove nafte. S obzirom na kretanje cijene sirove nafte, gorivo na pumpama bi moglo još da poskupi. To će, prije svega, uraditi one pumpe na kojima je, trenutno, cijena dizela niža, a koje gorivo nabavljaju skuplje – kažu u ovoj grupacji.

    Podsjećaju, litar dizela početkom jula u prosjeku je koštao 2,7 KM, što znači da je sada skuplji za nekih 60-70 feninga po litru. Praktično, vozači rezervoar od 50 litara, trenutno, plaćaju skuplje za najmanje 30 KM nego prije mjesec dana.

    Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku, litar dizela u Srpskoj u prosjeku je koštao 2,3 KM. To znači da, u odnosu na prije 5 mjeseci, vozači litar dizela danas plaćaju za 1,1 KM skuplje. Tačnije, za rezervoar od 50 litara koji je početkom marta koštao oko 115 maraka, danas je potrebno izdvojiti 165 KM.

    Po izbijanju rata na Bliskom istoku, litar dizela u Srpskoj, u jednom momentu, koštao je i 4 KM, prenosi Srpskainfo.

  • Suša prži usjeve u BiH, neizbježno poskupljenje hrane

    Suša prži usjeve u BiH, neizbježno poskupljenje hrane

    Visoke temperature koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, a koje će se zadržati i narednih dana, već su spržile usjeve na njivama, zbog čega se u narednom periodu očekuje poskupljenje hrane.

    Kako suša već pogađa usjeve širom BiH?

    Da je situacija već alarmantna, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, koji ističe da je situacija veoma loša i da su posljedice već vidljive.

    “Tokom zadnjih četiri-pet dana na udaru su sve kulture – od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, pa do povrća, paprike i paradajza. Dolazi do pregorijevanja biljaka, odnosno ta masa lista nije u mogućnosti da zaštiti od ovako ekstremnih temperatura pa dolazi do pregorijevanja plodova”, objašnjava Ilić.

    On ističe da će posljedice biti velike ukoliko se ove vrućine nastave i narednih dana, a kao posljedice suše navodi smanjenje prinosa i kvaliteta.

    Zbog svega toga Ilić smatra da bi cijene uskoro mogle rasti.

    “Pretpostavke su takve. Međutim, nama cijene diktira uvoz. Slušamo da je i u okruženju situacija slična ili identična, pa je vjerovatno za očekivati”, navodi on.

    Zašto bi hrana mogla poskupjeti?

    Ništa bolje nije ni u Federaciji Bosne i Hercegovine, a prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, posljedice vrućine se već osjete na kukuruzu, voću, povrću…

    “Cijene će rasti i da nije ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti”, kaže Bićo za “Nezavisne novine”.

    Kakve posljedice su već vidljive na njivama?

    Enes Hasanović, poljoprivrednik s područja Tuzlanskog kantona, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da suša uzima danak, a kao primjer navodi kukuruz.

    “Onaj kukuruz koji je posijan u proljeće, on se dobro drži, ali ovaj kukuruz koji je posijan poslije tritikalea, od njega nema ništa. To se uvrnulo, nema 30 cm, nije više narastao. Uvrnuo se, nema od njega ništa. Ako potraje ovakva suša, od onoga što je posijano, a posijano je dosta poslije tritikalea, nema ništa. Neće biti prinosa nikakvog”, kaže Hasanović.

    On ističe da će velikim farmama vjerovatno manjkati hrane.

    Takođe, Hasanović ističe da je i voće bilo na udaru, ali ne suše, već leda.

    “Što se tiče voća, ovdje je led učinio svoje. Nema kruške ni jabuke koja nije načeta, i sad samo trune”, dodaje on za “Nezavisne novine”.

    Sve to će, kako kaže Hasanović, uticati na krajnje cijene.

    “Sigurno je da će doći do poskupljenja svega. Kod nas u Tuzlanskom kantonu je gorivo došlo na 3,5 KM, a pored goriva tu je i suša. Sve se urotilo protiv čovjeka”, ističe on.

    Na šta upozoravaju stručnjaci i proizvođači?

    Na problem je upozoreno i u sedmičnom Agro-biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    “Visoke temperature vazduha bez padavina u narednom periodu će uzrokovati probleme pri uzgoju jarih usjeva. Zbog visokih temperatura vazduha i dugotrajne insolacije preporučuje se navodnjavanje, naročito kod biljaka sa plitkim korjenovim sistemom”, navodi se u biltenu.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, ističe da se kod nas ne priča o suši i posljedicama koje će ostaviti, kao ni o mjerama koje bi trebalo preduzeti.

    “Mislim da već sada ima izuzetno ozbiljne posledice. Ako se osvrnemo na pijačnu ponudu, vidimo da je ona skoro prepolovljena. Ljudi koji prodaju svoje domaće proizvode kažu da je već sada prepolovljena proizvodnja. Paradajz se osušio, krastavce ne beru. Nisu uspeli da ih spasu. Ukoliko Vlada nešto ne preduzme, ali ne deklarativno, već stvarno, ukoliko se ne donesu mere koje podrazumevaju obezbeđivanje vode na bilo koji način ili zaštite od suše, bojim se da ćemo mi na jesen platiti veliku cenu”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

  • BiH uvozi milione litara vode

    BiH uvozi milione litara vode

    BiH je za samo šest mjeseci ove godine izdvojila više od 20,6 miliona maraka za uvoz flaširane vode iako raspolaže ogromnim rezervama kvalitetne vode.

    Stručnjaci upozoravaju da domaći prirodni potencijali ostaju neiskorišćeni zbog nedostatka investicija, slabije podrške proizvođačima i snažnog uticaja uvoznih brendova.

    Iako važi za jedno od najbogatijih područja vodnim resursima u regiji i široj Evropi, Bosna i Hercegovina nastavlja da bilježi poražavajući ekonomski paradoks kada je u pitanju uvoz vode za piće.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH ogromne količine vode uvozi iz susjednih zemalja. „U prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je vode u vrijednosti od 20,64 miliona KM.

    Najviše vode stiglo je iz Srbije, u vrijednosti od 10,08 miliona KM.

    Slijedi Hrvatska sa 6,52 miliona KM, dok je iz Slovenije uvezeno vode u vrijednosti od 3,72 miliona KM“ podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Ekonomista Igor Gavran upozorava da je nerealno je govoriti o tome da možemo uvesti nešto bolje od onoga što imamo i riječ je o velikom odlivu novca na godišnjoj bazi.

    “Uvoz vode u BiH sasvim je neopravdan i možemo reći da je svaki uvoz koji obavljamo nepotreban jer nema razloga da zemlja koja je toliko bogata vodom koja ima široku lepezu izvora prirodne mineralne vode različitih karakteristika, koja dobija prestižne nagrade širom svijeta uvozi vodu iz bilo kojeg drugog dijela svijeta”, navodi ekonomista.

    Da je uvoz vode neopravdan smatra i Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača Doboj koja smatra da bi i trgovcima bilo daleko profitabilnije da se prodaje domaća voda, ali da je problem u nedostatku dobre strategije.

    “Nema državne strategije za zaštitu prirodnih resursa koji mogu da nam daju određene proizvode. Nemamo nikakav podsticaj za otvaranje fabrika, a nemamo nikakve državne ni entitetske strategije kako bi se očuvali prirodni resursi BiH”, kaže Šešlija.

    Ekonomista Gavran smatra da podcjenjujemo vrijednost vlastite vode i dajemo je jeftino, a sa druge strane plaćamo skuplje i precjenjujemo vrijednost uvozne robe što kao rezultat ima veliki deficit.

    “Kada je riječ o izvozu, tu su najveće slabosti BiH jer bez obzira na visok kvalitet vode i na velike količine vode koje imamo, naš izvoz je prilično mali u odnosu na potencijale, i ono što izvozimo, prodajemo po neopravdano nižim cijenama

    . Tako da vidimo iz podataka kada i uvozimo vodu i bezalkoholna pića na bazi vode, uglavnom ih plaćamo više nego što prodajemo vlastitu vodu i bezalkoholna pića”, tvrdi ekonomista Gavran.

    Jedan od razloga zašto potrošači češće koriste vodu iz uvoza umjesto domaće zbog jačeg marketinga, smatra Šešlija.

    “Činjenično stanje je da daleko jači marketing imaju proizvođači vode u nekim u drugim pogotovo našim susjednim državama. Oni pobjeđuju i ovo malo proizvođača što postoji u BiH jer im je marketing zaista izvanredan”, navodi Šešlija.

    Domaća voda ima kvalitet da stane rame uz rame sa bilo kojim svjetskim brendom. Međutim, da bi se preokrenuo trend visokog uvoza mora da postoji i vrhunska marketinška strategija koja će kupcu jasno pokazati zašto je izbor domaće vode najbolja odluka.

  • Aksios: Američka ekonomija daleko od Trampovih obećanja

    Aksios: Američka ekonomija daleko od Trampovih obećanja

    Američki portal Aksios objavio je analizu u kojoj navodi da ekonomska slika Sjedinjenih Američkih Država ne potvrđuje velika obećanja administracije predsjednika Donalda Trampa o novom „zlatnom dobu“ i ubrzanom privrednom rastu od šest odsto.

    Kako se navodi, iako je američka privreda pokazala otpornost zahvaljujući potrošnji građana i ulaganjima u vještačku inteligenciju, rast je sporiji nego što su najavljivali zvaničnici Trampove administracije.

    Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država porasla je po godišnjoj stopi od 1,5 odsto u drugom kvartalu, nakon rasta od 2,1 odsto u prvom kvartalu. Iako je riječ o stabilnom rezultatu, on je znatno ispod ambicioznih prognoza administracije, koja je ranije najavljivala mogućnost privrednog rasta od pet do šest odsto.

    Ekonomisti ocjenjuju da bi ostvarenje takvog tempa zahtijevalo izuzetno snažan rast produktivnosti, za koji trenutno nema pokazatelja.

    Kongresni budžetski biro procjenjuje da će dugoročni potencijalni rast američke ekonomije tokom naredne decenije iznositi oko dva odsto godišnje.

    Na usporavanje privrednog rasta uticali su neizvjesnost u vezi sa carinama, i dalje prisutna inflacija, kao i geopolitičke tenzije. Ipak, potrošnja građana i ulaganja kompanija ostali su snažni, što Trampova administracija ističe kao dokaz stabilnosti američke privrede.

  • Smanjena proizvodnja struje u BiH, nema nestašica ni poskupljenja

    Smanjena proizvodnja struje u BiH, nema nestašica ni poskupljenja

    Dugotrajna suša i visoke temperature smanjile su proizvodnju električne energije u hidroelektranama širom BiH, ali iz elektroprivreda poručuju da je elektroenergetski sistem stabilan, da nema rizika po redovno snabdijevanje potrošača, niti najava poskupljenja električne energije.

    Elektroprivreda BiH: Sistem je stabilan uprkos suši

    Kako su iz “Elektroprivrede BiH” kazali za “Nezavisne novine”, pogon proizvodnih kapaciteta planirali su za očekivani sušni ljetni period.

    “Elektroenergetski sistem ‘Elektroprivrede BiH’ posjeduje dovoljnu fleksibilnost i sigurnosne mehanizme da prebrodi trenutni sušni period bez ugrožavanja snabdijevanja krajnjih potrošača. Dugotrajan period visokih temperatura i smanjeni dotoci vode smanjuju proizvodnju električne energije u hidroelektranama”, kazali su iz “Elektroprivrede BiH”.

    Dodaju da u ovakvom ljetnom režimu pogona hidroelektrane uglavnom služe za pokrivanje vršnih opterećenja u sistemu i kao podrška prenosnoj mreži, odnosno za održavanje stabilnosti napona, dok se primarni fokus proizvodnje prebacuje na termoelektrane.

    “Elektroenergetski sistem ‘Elektroprivrede BiH’ je stabilan i ne postoje neposredni rizici po redovno snabdijevanje građana i privrede električnom energijom. Nivo ključne akumulacije HE Jablanica nalazi se ispod očekivanog planskog stanja za ovo doba godine. Deficit energije u ovoj akumulaciji posljedica je nedovoljnih količina padavina i smanjenih prirodnih dotoka vode tokom perioda od marta do jula ove godine, a riječ je o trendu koji se ponavlja posljednjih godina”, kazali su iz ovog preduzeća.

    Dodaju da, uprkos tome, nastoje održati stanje zaliha energije u akumulaciji HE Jablanica unutar operativnih granica kako bi osigurali strogo poštovanje ekološki propisanog biološkog minimuma nizvodno.

    “Stanje u akumulacijama HE Grabovica i HE Salakovac, koje su akumulacije dnevnog karaktera, zadovoljavajuće je i zavisi isključivo od ispuštanja vode iz uzvodne akumulacije HE Jablanica”, ističu iz “Elektroprivrede BiH”.

    Pojašnjavaju da je elektroenergetski sistem “Elektroprivrede BiH” pripremljen za ovakav očekivani sušni hidrološki razvoj, uz odgovarajuću rezervu proizvodnih kapaciteta, a da bi u slučaju neočekivanih ispada angažovanih termoblokova bili primorani kupovati električnu energiju na tržištu.

    Dodaju da povećana potrošnja električne energije u ljetnom periodu ne utiče na cijenu električne energije.

    Elektroprivreda RS upozorava na rast cijena na evropskom tržištu

    Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, kazao je da, kada se globalno gleda situacija, Srpska trenutno nema problema sa snabdijevanjem električnom energijom.

    “Imamo dovoljne količine, ali moram da kažem da je vidljivo da će ovaj toplotni talas potrajati i da mu se za sada ne nazire kraj”, kazao je Petrović komentarišući sušni period i pad vodostaja u Evropi koji je otvorio pitanje energetske sigurnosti.

    “Naši kapaciteti su potpuno spremni, izuzev Termoelektrane Ugljevik”, istakao je Petrović.

    Dodao je da svaka zemlja želi da sačuva svoju energetsku stabilnost, što znači da u ekstremnim situacijama može doći i do zabrane izvoza električne energije kako bi se zadovoljile potrebe domaće privrede i potrošača.

    “Težak udarac za naš region predstavlja i gašenje nuklearne elektrane Pakš u Mađarskoj, koja je najveći proizvođač električne energije u toj zemlji. Ona proizvodi oko 50 odsto ukupne električne energije Mađarske. Mađarska uvozi oko 30 odsto električne energije i zbog toga već imamo ozbiljan nedostatak energije u regionu. To će se svakako odraziti i na prodaju energije na berzama, ali i na bilateralnu trgovinu između kupaca i prodavaca”, rekao je Petrović.

    On ističe da je Srbija jedan od najvećih uvoznika električne energije.

    “Mi uvozimo dio električne energije koji nam je neophodan da bismo nadoknadili nedostatak vlastite proizvodnje. Nekada nešto i prodamo, nekada nešto i kupimo. Zavisi – nekada nas megavat-čas košta 50 evra, nekada 70, nekada 90 evra. Zbog loše hidrologije i sve ekstremnijih ljeta i vremenskih prilika došli smo u fazu da su sada cijene preko 180 evra, a za avgust i septembar iznose više od 160, odnosno 170 evra po megavat-času”, dodao je Petrović.

    Građanima Srpske ne prijeti poskupljenje električne energije

    Komentarišući šta to znači za građane Srpske, Petrović ističe da građani električnu energiju plaćaju po cijeni od 34 evra, dok Elektroprivreda plaća 75 evra.

    “Ako nam nedostaje energije zbog suše ili zbog problema u termoelektranama na ugalj, taj nedostatak moramo da nadoknadimo po cijenama od 160 do 200 evra, i to može predstavljati ozbiljan problem. Cijena energije mijenja se iz sata u sat na berzi, jer se električna energija tako i prodaje. Naravno, postoje sati kada cijena dostigne i 800 evra, ali ima i negativnih cijena, kada su nama čak plaćali da preuzmemo njihovu energiju. Imali smo i takvih situacija”, dodao je on.

    Kako je rekao, RS ide ka potpunoj energetskoj nezavisnosti.

    “Vodni potencijal Srpske je ogroman, imamo velike potencijale na Drini”, rekao je Petrović i govoreći o eventualnom poskupljenju električne energije poručio  je da se cijene neće mijenjati.

     

  • Plata više nije dovoljna: Radnici traže sigurnost, bolje uslove i više vremena za život

    Plata više nije dovoljna: Radnici traže sigurnost, bolje uslove i više vremena za život

    Plata i dalje predstavlja najvažniji razlog zbog kojeg radnici odlučuju da ostanu kod određenog poslodavca, ali iz Saveza sindikata Republike Srpske upozoravaju da problem odlaska zaposlenih nije moguće riješiti samo povećanjem zarada.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković smatra da, osim boljih primanja, posebnu pažnju treba posvetiti kvalitetu zdravstvene zaštite, dostupnosti vrtića, ali i mogućnosti da zaposleni usklade poslovne obaveze sa privatnim životom.

    „Sve analize koje smo radili pokazuju da je plata i dalje na vrhu liste prioriteta radnika. Međutim, došlo je vrijeme kada je radnik postao najvažnija karika i poslodavci moraju voditi više računa o njegovim potrebama ukoliko žele da ga zadrže“, rekao je Stanković za BL portal.

    On ističe da se situacija na tržištu rada značajno promijenila u odnosu na period od prije nekoliko godina. Dok je ranije za jedno radno mjesto konkurisalo više kandidata, danas poslodavci sve češće imaju problem da pronađu dovoljan broj radnika.

    „Ranije smo imali situaciju da se na jedno radno mjesto prijavljivalo pet ili šest ljudi, dok danas imamo potpuno drugačiju sliku i manjak dostupne radne snage. Ako želimo da ljudi ostanu ovdje, prvi korak mora biti povećanje plata, ali i unapređenje ukupnih uslova rada“, naveo je Stanković.

    Ipak, prema njegovim riječima, zaposleni danas ne gledaju samo visinu primanja, već sve više cijene mogućnost da imaju kvalitetniji život van radnog mjesta.

    „Potrebno je napraviti ravnotežu između posla i privatnog života. Nekada će radniku više značiti slobodan dan ili produženi vikend nego određeno povećanje plate. Zato treba voditi računa i o zaradi i o vremenu koje čovjek ima za sebe i porodicu“, rekao je predsjednik Saveza sindikata RS.

    Govoreći o mogućnosti da dodatni dani godišnjeg odmora budu jedan od načina da se radnici zadrže, Stanković kaže da to može biti samo dopuna, ali ne i zamjena za adekvatnu platu.

    „Dodatni slobodni dani mogu biti određeni vid pogodnosti, ali plata ipak ostaje osnov. Ljudi žele da od svog rada mogu normalno živjeti, da riješe stambeno pitanje, osnuju porodicu, odu na odmor i ne budu u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju kako da prežive“, naglasio je Stanković.

    Kao jedan od velikih problema koji utiču na odlazak stanovništva, on izdvaja i stanje zdravstvenog sistema.

    „Zdravstvo je, po mom mišljenju, odmah iza plate kada govorimo o stvarima koje treba unaprijediti. Građani često ukazuju na duge liste čekanja i nedostatak povjerenja u sistem, čak i kada je riječ o osnovnim pregledima“, rekao je Stanković.

    Poseban izazov, dodaje on, predstavlja i nedostatak mjesta u vrtićima, što posebno pogađa mlade porodice.

    „Danas su najčešće oba roditelja zaposlena i više ne postoji mogućnost da se porodice oslanjaju na pomoć baka i djedova kao ranije. Zato je važno obezbijediti dovoljne kapacitete za boravak djece, jer i to utiče na odluku ljudi da ostanu ili odu“, istakao je.

    Stanković smatra da je prvi cilj zadržati radnike koji još uvijek žive i rade u Republici Srpskoj, dok bi povratak onih koji su već otišli mogao doći tek nakon značajnijih promjena.

    „Najprije moramo sačuvati domaću radnu snagu. Kada se poboljšaju plate i životni uslovi, onda možemo ozbiljnije razgovarati i o povratku ljudi koji su otišli. U razgovorima sa njima često čujemo da bi se dio njih vratio ukoliko bi ovdje mogli dostojanstveno živjeti od svog rada“, zaključio je Stanković.

    Da zaposleni sve više obraćaju pažnju na slobodno vrijeme pokazuje i istraživanje Alma Career grupacije, prema kojem zaposleni u BiH prosječno koriste 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi željeli gotovo 30 dana. Istovremeno, više od polovine ispitanih smatra da nema dovoljno vremena za odmor.

  • Popust na gorivo sada dostupan na 281 lokaciji

    Popust na gorivo sada dostupan na 281 lokaciji

    Mjera direktne podrške građanima Republike Srpske, kojom se cijena goriva na pumpi umanjuje za 10 feninga po litru, proširena je i sada je dostupna na 281 benzinskoj stanici širom Srpske, potvrđeno je iz Ministarstva trgovine i turizma.

    Odluku o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata Vlada Republike Srpske donijela je krajem aprila, a mjera je od tada više puta produžavana, piše BL portal.

    – Realizacija ove mjere kontinuirano traje od 15. aprila i trenutno je produžena do 15. avgusta ove godine, a o eventualnom novom produženju ili izmjenama odlučivaće se nakon analize njenih efekata i stanja na tržištu – navode iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

    Mreža pumpi koje učestvuju u realizaciji mjere u međuvremenu je znatno proširena, čime je popust postao dostupan u gotovo svim dijelovima Srpske.

    – Ugovor o učešću u mjeri potpisalo je 45 privrednih subjekata koji obuhvataju ukupno 281 benzinsku pumpnu stanicu, čime je omogućena dostupnost mjere u svim lokalnim zajednicama Republike Srpske – ističu iz Ministarstva.

     

    Dva miliona KM iskorišteno nakon prvog obračuna

    Prvi obračunski period od uvođenja mjere, pokazao je koliko je stanovništvo zapravo iskoristilo ovu pogodnost.

    – Za prvi obračunski period već su obrađeni podaci koji pokazuju da je kroz mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva, za šta je obračunato oko dva miliona KM – navode iz Ministarstva trgovine i turizma.

    Trenutno je u toku obrada podataka za naredni period primjene mjere, a prve procjene pokazuju sličan trend potrošnje.

    – Trenutno je u toku završna obrada podataka za drugi obračunski period, a preliminarni pokazatelji ukazuju da su utrošene količine goriva približno na istom nivou kao i u prvom obračunskom periodu. Konačni podaci o ukupnom broju korisnika, količinama goriva i ukupnom iznosu realizovane podrške biće poznati nakon okončanja obrade svih pristiglih zahtjeva – pojašnjavaju iz nadležnog resora.

    Za razliku od nekih drugih mjera koje uvode gornju granicu potrošnje, ova mjera nije ograničena ni po broju kupovina ni po količini goriva koju jedan korisnik može ostvariti.

    – Takođe, ne postoje ograničenja u pogledu ukupne količine goriva ili sredstava koja mogu biti obuhvaćena mjerom na mjesečnom nivou, već pravo na umanjenje cijene ostvaruju svi korisnici koji gorivo kupuju na benzinskim pumpama uključenim u realizaciju mjere – navode iz Ministarstva trgovine i turizma.

    Sa proširenjem mreže na 281 pumpu, Ministarstvo je omogućilo da popust od 10 feninga po litru bude praktično dostupan svim vozačima u Srpskoj, dok konačna slika o ukupnoj koristi za građane i privredu tek treba da bude poznata nakon obrade podataka za drugi obračunski period.

  • Broj blokiranih računa poslovnih subjekata porastao na 109.196

    Broj blokiranih računa poslovnih subjekata porastao na 109.196

    U BiH je u julu bilo blokirano 109.196 računa poslovnih subjekata, odnosno 75 više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.

    Do juče je 59.556 firmi imalo blokiran bar jedan račun, što je manje za 10 od prethodnog mjeseca.

    I u ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcionih računa Banke, koji sadrži 4.427 stranica, šest više nego prethodnog mjeseca, navedeni su subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima, te razna udruženja, zadruge, opštine, sportske i zdravstvene organizacije, privredna preduzeća i agencije.

    Zaključno s krajem juna bio je blokiran 109.121 račun poslovnih subjekata, dok je 59.566 firmi imalo blokiran bar jedan račun.

    U prvom izvještaju Centralne banke objavljenom početkom novembra 2012. godine broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankovni račun.