Kategorija: Ekonomija

Depoziti stanovništva u Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou više rastu nego kredit, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, godišnji rast depozita u sektoru stanovništva iznosi 2,19 milijardi KM, dok je godišnji rast kredita u sektoru stanovništva 1,65 milijardi KM.

Iz Centralne banke BiH naveli su da su ukupni krediti domaćim sektorima na kraju marta 2026. godine iznosili 29,57 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 353,2 miliona KM (1,2%).

“Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 214,8 miliona KM (1,5%), kod nefinansijskih privatnih preduzeća za 170,1 milion KM (1,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 4,2 miliona KM (1,1%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou registrovano je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,2 miliona KM (1,8%) i kod vladinih institucija za 21,7 miliona KM (1,3%)”, piše u saopštenju.

Dodaje se da je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2026. godine iznosila je 11,7%, nominalno 3,1 milijardu KM.

“Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,65 milijardi KM (12,5%), kod privatnih preduzeća za 943 miliona KM (8,6%), kod vladinih institucija za 318,5 miliona KM (23,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 131,2 miliona KM (20,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 68,3 miliona KM (22,1%)”, stoji u saopštenju Centralne banke BiH.

Šta pokazuju podaci o depozitima stanovništva?
Sa druge strane, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju marta 2026. godine iznosili su 37,55 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 73,7 miliona KM (0,2%).

“Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod stanovništva za 168,6 miliona KM (0,8%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 6,6 miliona KM (0,3%) i kod vladinih institucija za 160,3 miliona KM (3,5%). U istom periodu depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 240,1 milion KM (2,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 21,6 miliona KM (1,0%). U strukturi depozita stanovništva, najveći dio se odnosi na transakcione račune 50,4%, dok su depoziti po viđenju 20%, a oročeni depoziti 29,6% ukupnih depozita stanovništva”, navodi se u podacima.

Ističe se da je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u martu 2026. godine iznosila 11,1%, što je u apsolutnom iznosu 3,75 milijardi KM. “Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 2,19 milijardi KM (12,1%), u čijoj strukturi su transakcioni računi porasli za 15,4%, depoziti po viđenju za 7,7% i oročeni depoziti za 10,0%. Rast depozita na godišnjem nivou zabilježen je i kod privatnih preduzeća za 893,1 milion KM (11,8%), kod vladinih institucija za 478,7 miliona KM (11,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 59,1 milion KM (3,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 127,3 miliona KM (6,4%)”, objašnjava se u podacima Centralne banke BiH.

Zašto građani više štede nego što se zadužuju?
Ekonomista Igor Gavran za “Nezavisne novine” rekao je da je rast depozita svakako dobar za banke, jer, kako kaže, kamate koje banke plaćaju na depozite su besramno niske.

“Za vlasnike depozita ovo znači da nemaju nikakve atraktivnije prilike za ulaganje i novac drže u bankama praktično samo radi zaštite od krađe, ili eventualno kao garancije za kredite. Ovo su malobrojni građani s primanjima i imovinom znatno iznad prosjeka i ne odražavaju tipično stanovništvo”, naglasio je Gavran.

Prema njegovim riječima, većina kojoj i dalje trebaju krediti zbog postojeće zaduženosti gubi pristup bankarskim kreditima i zbog toga oni ne rastu brže, jer većina kojoj trebaju je već zadužena i ne može se dalje zaduživati kod banaka.

“To ne znači da se i dalje dodatno ne zadužuju, ali izvan bankarskog sistema, što je još gore, jer plaćaju veće kamate, a ako dođu do takvih očaja da se za pozajmice obraćaju kriminalcima koji se time bave kao kamatari, onda posljedice mogu biti i teže”, istakao je Gavran.

Nova carinska pravila na evropskom nivou počeće ovog ljeta, što bi moglo imati veliki uticaj na kupovinu na onlajn platformama trećih zemalja.

Brisel će od jula ukinuti izuzeće od carine za pakete vrijedne manje od 150 evra, što je potez EU s ciljem borbe protiv nelojalne konkurencije prema evropskim trgovcima, ali i prilagođavanja carinskog sistema brzom rastu globalne elektronske trgovine.

Od 1. jula svi paketi kupljeni preko onlajn prodavnica iz trećih zemalja, kao što su Shein ili Temu, biće podložni novim pravilima, bez obzira na njihovu vrijednost.

Prema odluci Savjeta EU, biće uvedena privremena paušalna carina od tri evra po tarifnoj kategoriji proizvoda unutar pošiljke do osnivanja Evropskog centra za carinske podatke 2028. godine, podsjeća Hrvatska privredna komora.

Sportska oprema, obuća, odjeća…

Komora ističe da je cilj novih mjera osiguranje ravnopravnijih uslova poslovanja za evropske trgovce, smanjenje mogućnosti zloupotrebe i povećanje bezbjednosti proizvoda koji dolaze sa udaljenih tržišta.

Posebno upozoravaju na proizvode, kao što su dodaci ishrani i igračke, za koje su bezbjednosni standardi izuzetno važni.

Anketa Hrvatske privredne komore, sprovedena ovog mjeseca, mogla bi značajno da promijeni navike hrvatskih kupaca.

Skoro 80 odsto ispitanika je u posljednja tri mjeseca kupovalo proizvode putem platformi van EU, pri čemu je većina naručila između tri i pet proizvoda.

Najčešće su kupovali sportsku opremu, odjeću i obuću, dok značajan udio čine i dodaci ishrani i igračke.

Nakon uvođenja novih nameta, više od polovine ispitanih (52,8 odsto) kaže da planira potpuno da prestane da kupuje proizvode iz trećih zemalja, a neki će smanjiti kupovinu.

Hrvatska privredna komora smatra da rezultati ankete potvrđuju da će dodatni troškovi i administrativni zahtjevi snažno uticati na ponašanje potrošača, ali i otvoriti prostor za vraćanje dijela potrošnje trgovcima unutar EU.

Direktorka Sektora za trgovinu Hrvatske privredne komore, Maja Bogović, upozorila je da, prema riječima više od polovine kupaca koji provjeravaju gdje je sjedište onlajn prodavca, još postoji mnogo prostora za jačanje informisanja i odgovornije ponašanje prilikom kupovine na mreži, prenosi B92.

Odgovornija kupovina

Čak 42,4 odsto ispitanika ne provjerava bezbjednosna uputstva ili CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda sa evropskim propisima.

“Hrvatska privredna komora će nastaviti aktivno da prati trendove i zagovara rješenja koja obezbjeđuju jednake uslove poslovanja za domaće i evropske trgovce, a istovremeno štite potrošače i podižu svijest o bezbjednoj kupovini”, rekla je Bogović.

Izmjene Zakona o zaštiti potrošača uvode obavezu uspostavljanja funkcije za jednostrani raskid ugovora na daljinu, takozvanog “dugmeta za raskid”.

“Jednostrani raskid, takozvano dugme, omogućiće potrošačima da raskinu ugovor jednim klikom, odnosno na isti način na koji zaključuju ugovore na daljinu. Iako će uspostavljanje ove funkcije dovesti do finansijskih troškova za trgovce, to zapravo znači primjenu softverskog rješenja koje trgovci već koriste. Na ovaj način će potrošačima biti zagarantovano pravo na jednostrani raskid ugovora u cjelosti”, rekla je Ivana Radan Ban, šefica Odjeljenja za potrošačko zakonodavstvo u Ministarstvu privrede.

Novi propis stupiće na snagu 19. juna, do kada trgovci moraju da prilagode svoje veb stranice.

Hrvatska privredna komora je u saopštenju navela da se obim malih paketa koji ulaze na tržište EU udvostručuje godišnje od 2022. godine. Samo u 2024. godini stiglo je 4,6 milijardi takvih paketa, od čega je 91 odsto stigao iz Kine.

Podaci HAKOM-a za Hrvatsku pokazuju da je u posljednjem kvartalu 2025. godine zabilježeno više od 19 miliona paketa, što je najveći broj u jednom kvartalu do sada i 15,4 odsto više nego na kraju 2024. godine. Prošle godine paketi su činili gotovo 27 odsto svih poštanskih usluga.

Otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka pašće za pet feninga po litru, s tim da je u prethodnih godinu dana već smanjenja za 20 feninga, upozoravaju iz Udruženja mljekara Republike Srpske nakon sastanka sa predstavnicima preduzeća “Mlijekoprodukt”.

Tema sastanka bila je aktuelno stanje u mljekarstvu, a istaknuto je da “Mlijekoprodukt” ima nagomilane viškove mlijeka i mliječnih prerađevina u skladištu, koji prelaze 8,4 miliona litara.

“Još jedan problem je enorman uvoz mlijeka, ali i lažnih mliječnih prerađevina, što dodatno otežava plasman domaćih proizvoda. Ovo su, između ostalog, razlozi zbog kojih će biti smanjena cijena svježeg sirovog mlijeka za 0,05 KM/l od 1. juna ove godine. Napominjemo da je u proteklih 12 mjeseci cijena mlijeka smanjena već za 0,20 KM, a troškovi proizvodnje su rasli i za 40 odsto”, naglasili su iz Udruženja.

Kako kažu, iz “Mlijekoprodukta” navode da su troškovi proizvodnje i distribucije, te skladištenja narasli za oko 15 odsto u zadnjih pet mjeseci, prije svega zbog rasta cijena energenata.

“Našim članovima su preporučili da smanje investicije u proizvodnju mlijeka i ne povećavaju količine te po mogućnosti ostanu na ovom nivou”, kažu iz Udruženja.

S obzirom na to da će, kako ističu, uskoro na tržište izaći i velike količine mlijeka u prahu, očekuje se i dodatan udar na tržište.

“Već se kod pojedinih domaćih mljekara i u jogurt dodaje mlijeko u prahu”, dodaju.

Navode i da se “Mlijekoprodukt” nada da će Ministarstvo podržati preradu viškova mlijeka u mlijeko u prahu, kao što su uradili Federacija BiH i Srbija.

“Srbija sufinansira preradu u mlijeko u prahu sa dva evra po kilogramu, a Federacija je odobrila dva miliona KM, za ove namjene svojim mljekarama. Međutim, ovo dugoročno neće riješiti problem”, naglasili su.

Zbog toga su se na sastanku usaglasili da je pod hitno potrebno pokrenuti strateške razgovore između svih uključenih partnera (Ministarstvo, mljekari, prerađivači) te donijeti strateške planove razvoja i održivosti sektora mljekarstva na srednjoročnom planu (na tri do pet godina).

“‘Mlijekoproduktu’ nedostaje masnoće i nadaju se da će problem biti riješen kroz uključivanje džerzeja u Program uzgoja goveda u RS. Ovo bi uticalo na smanjenje proizvedenih količina mlijeka, a povećanje proizvedene mliječne masti. Potrebno je što prije donijeti Pravilnik o deklarisanju mliječnih proizvoda, po ugledu na Srbiju, koji će uključiti i proizvode od rekonstituisanog mlijeka”, navode iz Udruženja.

Osim toga, traže i da Republika Srpska subvencioniše dio proizvođača koji hoće da pređu u sistem “krava-tele” ili “krava-dojilja”, s obzirom na to da su veoma dobre cijene mesa na tržištu, ali i da se odobre dodatna sredstva za unapređenje domaćih kapaciteta za preradu mlijeka u sir, jer su velike količine sira koji se uvozi.

“Tijela nadležna za spoljnotrgovinsko poslovanje i diplomatska predstavništva BiH se pod hitno moraju uključiti u pomoć prodaji mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH na stranim tržištima. Ukoliko se nastave ovi trendovi i ne uvedu hitne mjere podrške, iz ‘Mlijekoprodukta’ upozoravaju da će doći do privremenog smanjenja količina koje se otkupljuju”, zaključuju iz Udruženja mljekara RS.

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini i dalje bilježi snažan rast, uz povećanje prodaje novih stanova, njihove površine i cijena, dok istovremeno raste i broj nezavršenih stanova, što ukazuje na intenzivnu gradnju širom zemlje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena novogradnje u prvom kvartalu ove godine dostigla je 3.701 KM po kvadratnom metru, dok, kako ističu sagovornici “Nezavisnih”, u pojedinim gradovima cijene dosežu i do 10.000 KM po kvadratu.

“Prosječna cijena prodatih novih stanova po metru kvadratnom u prvom kvartalu iznosila je 3.701 KM, što je za 20 odsto više u odnosu na prosjek iz 2025. godine, dok je u poređenju sa istim periodom prošle godine viša za 20,4 odsto”, ističu iz Agencije za statistiku BiH.

Dodaje se da je broj prodatih novih stanova u prva tri mjeseca ove godine veći za 59,4 odsto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine, dok je u poređenju sa prosječnim brojem prodatih stanova tokom prošle godine zabilježen rast od 13,5 odsto.

“Rast je evidentan i kada je riječ o površini prodatih stanova. Ukupna površina prodatih novih stanova u prvom kvartalu ove godine veća je za 60,9 odsto u odnosu na isti period lani, dok je u odnosu na prosječnu površinu prodatih stanova u 2025. godini povećana za 14,9 odsto”, naveli su iz Agencije.

Podaci pokazuju i da je u prvom kvartalu ove godine završen 971 stan, što predstavlja nominalni rast od 6,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Istovremeno, broj nezavršenih stanova na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 7.504, što je za 16,8 odsto više nego u istom periodu 2025. godine, što potvrđuje nastavak intenzivne gradnje i širenja tržišta nekretnina”, zaključuju iz Agencije za statistiku BiH.

Da je potražnja za stanovima i dalje veoma izražena, posebno kada je riječ o novogradnji, kaže i Dragan Milanović, direktor Agencije ” Remax” iz Banjaluke.

“Prodaja stanova raste, naročito novogradnje, iz razloga što i starogradnja ima visoku cijenu. Ljudi, kada već kupuju, radije se odluče da plate nešto više, ali da imaju nov stan i da budu mirni narednih deset godina. To je jedan od razloga”, rekao je Milanović ranije za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, stanovi se najčešće kupuju za rješavanje stambenog pitanja ili kao vid investicije.

“Naši ljudi koji rade u inostranstvu imaju dosta visoka primanja za naš standard, ali nedovoljna da kupe nekretninu u Beču ili Minhenu. Zato investiraju i kupuju ovdje”, kazao je Milanović.

Da su stanovi skuplji, a tražnja veća nego ikad, kažu i iz Agencije za nekretnine NEX iz Sarajeva.

Berin Kumro, vlasnik ove agencije, ističe za “Nezavisne novine” da su najtraženiji manji stanovi, uglavnom garsonjere i stanovi do 50 kvadrata. Cijene se, kako kaže, kreću od 4.500 do 10.000 KM po kvadratnom metru, u zavisnosti od lokacije.

“Kupci su uglavnom domaći ljudi, najčešće poslovni ljudi koji nekretnine posmatraju kao vid investiranja. Zbog toga se stanovi na atraktivnim lokacijama često kupuju za rentanje, odnosno izdavanje “stan na dan”, naveo je Kumro.

Kada je riječ o rješavanju prvog stambenog pitanja, mladi ljudi često čekaju pad cijena, ali se to, kako kaže, uglavnom ne dešava.

“Ljudi su očekivali pad cijena, ali on se nije desio – cijene i dalje rastu, tako da imamo sve vrste kupaca”, zaključio je Kumro.

Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je da je potražnja veća nego prošle godine, jer veliki dio stanovništva gravitira prema Banjaluci.

“Takođe, dijaspora igra značajnu ulogu u tržištu nekretnina u ovom gradu. Slična situacija primjećuje se i u drugim gradovima Republike Srpske”, kaže Kondić.

On ističe da su trenutno stanovi ispod 3.700-3.800 KM po kvadratu gotovo nepostojeći, dok najskuplji dostižu cijene i do 8.000 KM po kvadratu.

U protekloj sedmici, na benzinskim pumpama u Srpskoj došlo je do korekcije cijena goriva.

Naftaši su, naime, još snizili cijenu dizela. Trenutno, litar košta između 3,25 i 3,35 KM. To je za oko 10 feninga jeftinije nego prije desetak dana.

U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske ističu da je u protekla dva dana došlo do poskupljenja sirove nafte u svijetu. Međutim, to, kako kažu za Srpskainfo, neće dovesti do porasta cijena goriva u Srpskoj.

– Nafta koji dan pojeftini, pa opet par dana poskupljuje, ali, na sreću, više nije riječ o značajnim skokovima. Da bi poskupilo gorivo kod nas, rast cijena sirove nafte bi trebalo da bude u kontinuitetu, duže vrijeme. S obzirom na ulazne cijene, možemo reći da su sada cijene na pumpama realne – poručuju iz ove grupacije.

Podsjetimo, dizel je na pumpama u Srpskoj krenuo da poskupljuje odmah po izbijanju rata na Bliskom istoku.

U jednom trenutku, litar je dosegao cijenu od čak 4 KM. Prije toga, litar je u prosjeku koštao oko 2,3 KM, piše Srpskainfo.

Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu tabele među evropskim državama prema BDP-u po glavi stanovnika mjerenom prema paritetu kupovne moći (PPP) sa 24.120 dolara po stanovniku.

Kako su rangirane zemlje regiona prema BDP-u po stanovniku

Slovenija – više od 60.000 dolara
Hrvatska – oko 54.000 dolara
Crna Gora – 36.330 dolara
Srbija – 34.860 dolara
Sjeverna Makedonija – 31.750 dolara
Albanija – 25.250 dolara
BiH – 24.120 dolara

Ovo su podaci International Monetary Funda i platforme Visual Capitalist za 2025. godinu, a BiH zauzima 43. mjesto od ukupno 45 država.

Tako su, prema ovim podacima, samo Ukrajina (22.440 dolara po stanovniku) i Moldavija (21.170 dolara po stanovniku) gore od BiH.

Vrh evropske liste

Na vrhu evropske liste nalazi se Monako sa više od 205.000 dolara BDP-a po stanovniku prema kupovnoj moći, ispred Lihtenštajna (195.370 dolara) i Irske (159.130 dolara).

Među deset najbolje rangiranih evropskih ekonomija nalaze se još Luksemburg (156.720 dolara), Norveška (115.550 dolara), Švajcarska (105.680 dolara), Danska (89.670), Nizozemska (87.770), San Marino (87.140) i Island (82.730).

Gdje su zemlje regiona?

Kada su u pitanju zemlje regiona, Slovenija je najbolje pozicionirana i na ovoj listi je zauzela 24. mjesto sa više od 60.000 dolara po stanovniku, dok je Hrvatska na 27. mjestu sa oko 54.000 dolara.

Crna Gora je na 38. mjestu sa procijenjenih 36.330 dolara po stanovniku, Srbija je na 40. poziciji sa 34.860 dolara po stanovniku.

Sjeverna Makedonija je na 41. mjestu sa 31.750 dolara po stanovniku, a Albanija je ispred Bosne i Hercegovine na 42. mjestu sa 25.250 dolara po stanovniku.

Jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda
Inače, BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći je jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda, jer uzima u obzir razlike u cijenama između država i realnu kupovnu moć građana.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da ovaj indikator ne prikazuje raspodjelu bogatstva unutar države, niti direktno odražava kvalitet života svih građana.

Velike razlike među evropskim ekonomijama pokazuju da životni standard u Evropi i dalje značajno varira uprkos zajedničkom tržištu i ekonomskim integracijama.

Realni podaci

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su ovi podaci realni u okviru statističkog obuhvata i pokazuju da je BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u BiH na svega 35% prosjeka EU, što je za 7 procentnih poena niže od Sjeverne Makedonije i 17 od Srbije.

“Iako realan, ovaj podatak u jednom dijelu treba obazrivo tumačiti imajući u vidu strukture ekonomija zemalja regije. BDP je mjera proizvodne aktivnosti jedne zemlje koji u sebe uključuje sve ono što je proizvedeno na teritoriji jedne zemlje u okviru jedne godine. Sa druge strane, raspodjela BDP-a govori o tome koliko u raspodjeli dohotka učestvuju radnici, vlasnici kapitala i rentijeri. Prosto dijeljenje BDP-a sa brojem stanovnika u svrhu utvrđivanja BDP-a po glavi stanovnika pretpostavlja ravnomjernu raspodjelu, što u realnosti nije slučaj. Drugim riječima govoreći, ukoliko veći dio dohotka pripadne manjoj grupi ljudi, najčešće vlasnicima kapitala, a ostatak se dijeli na najbrojniju radničku populaciju, onda bi rast BDP-a po glavi stanovnika mogao biti privid poboljšanja standarda koji zbog nejednake raspodjele ne osjeti veći broj stanovništva”, objašnjava Mlinarević.

Dodaje da je u BiH na djelu model rasta čija je noseća snaga potrošnja.

“Stoga se značajan priliv doznaka iz inostranstva ne odražava na rast domaće proizvodnje i BDP-a jer je usmjeren na uvoz. Sa druge strane, u Srbiji je model rasta zasnovan na prilivu stranih direktnih i javnih investicija, naročito u infrastrukturu. Usljed toga jedan dio BDP-a strani vlasnici repatriraju u svoju zemlju kroz iznošenje profita i on nije uključen u kružni tok dohotka u Srbiji. Iz tog razloga je moguće da bude značajniji rast BDP-a koji većina stanovništva uopšte ne osjeti. Za unapređenje standarda stanovništva kao krajnjeg mjerila uspješnosti jedne ekonomije potrebno je podsticati proizvodnju čiji profiti će biti reinvestirani u zemlji. Takođe, povećanjem zarada radnika, što kroz objektivna povećanja minimalnih zarada, što kroz produktivnija radna mjesta gdje je moguć zdrav rast plata, povećaće se učešće radnika u raspodjeli dohotka koji raste. Na taj način bi bio zadovoljen i potreban i dovoljan uslov za rast blagostanja u BiH”, zaključio je Mlinarević, pišu Nezavisne.

Sve više građana u Republici Srpskoj negoduje zbog rastućih bankarskih provizija, a redakciji BL portala obratio se i čitalac koji je ostao zatečen nakon što mu je banka za jednu uplatu putem mobilne aplikacije naplatila čak pet maraka.

Kako tvrdi, riječ je o prenosu nešto većem od 10.000 KM sa njegovog računa na račun u drugoj banci, pri čemu je kompletnu transakciju sam obavio putem telefona, bez odlaska na šalter.

„Sve sam sam uradio preko aplikacije za minut. Plaćam paket računa, plaćam mobilno bankarstvo svaki mjesec i onda mi još uzmu pet maraka provizije. Iskreno, ostao sam šokiran kada sam vidio koliko su naplatili“, kaže on za BL portal.

Dodaje da mu nije jasno zbog čega banke dodatno naplaćuju usluge koje korisnici praktično sami obavljaju.

„Ranije su nas ubjeđivali da koristimo aplikacije jer je to jeftinije i jednostavnije. Sad ispada da njima najviše odgovara da sve sami radimo, a opet uredno naplate“, navodi ovaj čitalac.

Provizije rasle godinama, razlike među bankama ogromne

Podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuju da su naknade za bezgotovinska plaćanja danas znatno više nego ranijih godina, posebno kada je riječ o transferima između različitih banaka.

Dok su slične transakcije ranije uglavnom koštale između tri i pet KM, danas pojedine banke za iste usluge uzimaju i do deset maraka.

Tako, prema aktuelnim podacima, BPŠ banka za bezgotovinsko plaćanje iznad 1.000 KM naplaćuje od 3,35 do čak 10 KM, dok MF banka za iste transakcije uzima između 2,50 i osam KM. U Novoj banci ove provizije kreću se od 3,20 do sedam KM, a u Atos banci od tri do sedam maraka.

UniCredit banka za transfere većih iznosa naplaćuje između četiri i sedam KM, dok se u NLB banci provizije kreću od četiri do šest maraka. U Našoj banci građani za iste usluge plaćaju između 3,30 i 7,30 KM, dok Addiko banka za pojedine transakcije naplaćuje 4,20 KM.

Razlike su vidljive i kod manjih uplata.

Dok UniCredit banka za transfer do 100 KM uzima 0,50 KM, MF banka za istu uslugu naplaćuje jednu marku. Istovremeno, Addiko banka za gotovo identičnu transakciju uzima 2,20 KM.

Kod uplata između 500 i 1.000 KM UniCredit naplaćuje četiri KM, NLB i Nova banka po tri marke, BPŠ banka 2,85 KM, dok MF banka uzima dvije marke.

Banke udvostručile prihode od provizija

Koliko su naknade postale značajan izvor zarade za banke pokazuje i podatak da su banke u Republici Srpskoj prošle godine od provizija i naknada prihodovale oko 295 miliona KM.

To je više nego duplo u odnosu na period od prije deset godina.

Naime, tokom 2016. godine prihodi banaka od provizija i naknada iznosili su oko 116 miliona KM, što pokazuje koliko su bankarski prihodi po ovom osnovu u međuvremenu porasli.

Istovremeno, građani sve češće upozoravaju da danas plaćaju gotovo svaki korak, od održavanja računa i mobilnog bankarstva do samostalnog slanja novca putem aplikacija.

Upravo zbog toga sve više korisnika smatra da digitalizacija, koja je godinama predstavljana kao jeftinije i jednostavnije rješenje, bankama danas donosi dodatnu zaradu, dok trošak na kraju ponovo snose građani.