VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cigarete sve skuplje, a pušača ne manjka: Prihodi od akciza dostigli rekordnih 1,17 milijardi KM

    Cigarete sve skuplje, a pušača ne manjka: Prihodi od akciza dostigli rekordnih 1,17 milijardi KM

    Cijene cigareta u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježe kontinuiran rast, ali poskupljenja nisu dovela do očekivanog smanjenja potrošnje duvanskih proizvoda. Naprotiv, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je broj izdatih akciznih markica značajno povećan, dok su prihodi od akciza dostigli rekordne iznose.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječne cijene duvanskih proizvoda u periodu od januara do septembra 2026. godine bile su veće za 18,21 odsto u odnosu na prosjek iz 2021. godine.

    Ipak, rast cijena nije zaustavio potražnju. Tokom 2021. godine izdato je 207,6 miliona akciznih markica za cigarete, dok je taj broj do kraja 2025. porastao na 310,7 miliona, što predstavlja povećanje od gotovo 50 odsto.

    Trend je nastavljen i ove godine. Za prvih devet mjeseci 2026. izdato je 260,7 miliona akciznih markica, čime je već premašen ukupan godišnji broj izdatih markica iz 2021, 2022. i 2023. godine.

    Kako piše BL portal, statistika istovremeno ukazuje na gotovo potpuni nestanak domaće proizvodnje cigareta. Dok je 2009. godine izdato 224,5 miliona akciznih markica za domaće cigarete, taj broj je tokom 2021. pao na 13,4 miliona, a 2023. i 2025. godine nije zabilježena nijedna.

    U prvih devet mjeseci ove godine registrovano je svega 4.500 domaćih akciznih markica, naspram više od 260 miliona za uvozne cigarete, što pokazuje koliko je tržište BiH danas oslonjeno na uvozne duvanske proizvode.

    Istovremeno, država ostvaruje sve veće prihode od oporezivanja duvana. U 2021. godini po ovom osnovu prikupljeno je 812,2 miliona KM, dok su prihodi 2022. godine iznosili 936,8 miliona, a godinu kasnije 968,7 miliona KM.

    Granica od milijardu maraka prvi put je premašena 2024. godine, kada je prikupljeno 1,14 milijardi KM. Rekord je zabilježen prošle godine sa 1,17 milijardi KM, što je za 44,62 odsto više nego 2021. godine.

    Za prvih devet mjeseci 2026. godine prihodi od akciza na duvanske prerađevine dostigli su 935,6 miliona KM. Ukupno je od 2009. godine do kraja septembra ove godine po ovom osnovu prikupljeno 14,81 milijardu KM.

    Stručnjaci upozoravaju da sama poskupljenja nisu dovoljna za značajnije smanjenje broja pušača. Duvan spada u proizvode sa niskom cjenovnom elastičnošću, što znači da se zavisnici, uprkos višim cijenama, teško odriču cigareta i često smanjuju druge troškove kako bi nastavili sa kupovinom.

    Dodatni problem predstavlja sve veći broj mladih koji počinju koristiti nikotinske proizvode, uključujući elektronske cigarete, vejpove i nargile.

    Prema dostupnim istraživanjima, pušači čine 35,3 odsto odraslog stanovništva BiH, dok je u Republici Srpskoj njihov udio nešto veći od 30 odsto. Među muškarcima procenat iznosi 42,2 odsto, a među ženama 29,1 odsto.

    Posebno zabrinjavaju podaci za najmlađu populaciju. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, čak 38,9 odsto djece uzrasta od 13 do 15 godina navodi da koristi neki oblik duvanskog ili nikotinskog proizvoda.

  • Cijena nafte u padu

    Cijena nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu jer investitori vrše procjene uticaja rezultata američkih izbora na politiku Vašingtona prema Iranu.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 1,1 odsto i sada je 102,49 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za jedan odsto i iznosi 95,17 dolara po barelu.

    Pad cijena nafte uslijedio je poslije perioda pojačane nestabilnosti izazvane očekivanja obnove vojnih operacija na Bliskom istoku i kasnijih uticaja na diplomatske napore koji bi mogli spriječiti novu eskalaciju.

  • Litar dizela sve bliže cijeni od četiri marke

    Litar dizela sve bliže cijeni od četiri marke

    Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj ponovo je poskupjelo, pa se cijena litra dizela trenutno kreće između 3,79 i 3,86 KM. Ipak, naftaši ne očekuju značajnije korekcije cijena u narednim danima.

    Prošle sedmice dizel je u prosjeku bio jeftiniji za oko pet feninga po litru, a najnoviji rast dodatno je približio cijene granici od četiri marke.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske poručuju da bi na pojedinim pumpama moglo doći do manjih poskupljenja, prvenstveno tamo gdje je gorivo trenutno jeftinije.

    • Možda će pumpe na kojima je dizel jeftiniji malo podići cijene i približiti se onima čije su cijene više. Međutim, ne bi trebalo da dođe do nekog većeg poskupljenja. Naftni derivati na svjetskoj berzi jedan dan poskupe za sedam feninga, ali drugi dan pojeftine. Dakle, nema kontinuiteta ni u poskupljenju ni u pojeftinjenju – navode iz ove grupacije za Srpskainfo.

    Naftaši smatraju da su trenutne cijene goriva na domaćim pumpama realne, te da u ovom trenutku nema osnova za očekivanje većih promjena.

    Podsjećaju da je prije izbijanja krize na Bliskom istoku litar dizela koštao oko 2,30 KM, dok je tokom najizraženijeg rasta cijena u jednom trenutku dostigao i četiri marke.

  • Vidovićeva: Biće povećane plate i penzije, mijenja se sistem podsticaja

    Vidovićeva: Biće povećane plate i penzije, mijenja se sistem podsticaja

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je povećanje plata, penzija i socijalnih davanja u narednom periodu, ističući da je planirano i pružanje podrške mladima koji žele da pokrenu vlastiti biznis.

    Vidovićeva je navela da se očekuje da prosječna plata u Republici Srpskoj tokom naredne godine dostigne 1.000 evra.

    Govoreći o budućim ekonomskim politikama, istakla je da će razvoj biti usmjeren u dva pravca – podršku naučno-tehnološkom razvoju i jačanje prerađivačke industrije.

    Kada je riječ o poslovnom ambijentu, ocijenila je da Republika Srpska ima najpovoljnije uslove za privredu u regionu. Najavila je da neće biti smanjenja poreza i doprinosa, ali da će se pristup podsticajima i subvencijama mijenjati kako bi se postigla veća efikasnost.

    Prema njenim riječima, javni dug Republike Srpske ostaje na niskom nivou, a procjena je da će krajem naredne godine iznositi 36 odsto.

    Vidovićeva je kao jedan od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata izdvojila Hidroelektranu Dabar, čije se priključenje na mrežu očekuje 2028. godine. Pored toga, u toku su aktivnosti na izgradnji auto-puteva i gasovoda koji se finansira iz budžeta.

    Osvrnula se i na stanje u Radio-televiziji Republike Srpske, navodeći da će njen status biti uređen novim zakonskim rješenjem. Prema njenim riječima, računi ovog javnog servisa biće deblokirani, a zaposlenima će biti isplaćene plate, dok će način finansiranja biti izmijenjen.

    Izrazila je očekivanje da će nakon konstituisanja novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske do kraja godine biti usvojen novi zakon kojim će se urediti ova oblast.

    Komentarišući situaciju u vezi sa Alta bankom u Srbiji, Vidovićeva je poručila da Republika Srpska zbog toga neće trpjeti štetne posljedice, prenose Nezavisne.

  • Banke u Srpskoj ostvaruju visoke profite, građani plaćaju skupe kredite i naknade

    Banke u Srpskoj ostvaruju visoke profite, građani plaćaju skupe kredite i naknade

    Banke u Republici Srpskoj građanima daju relativno niske kamate na štednju, dok istovremeno na odobrene kredite naplaćuju znatno više stope, a ograničena konkurencija dodatno smanjuje mogućnost izbora. Ekonomisti upozoravaju da bankarski sektor ostvaruje visoke profite, dok građani i privreda nemaju dovoljno alternativnih mogućnosti za upravljanje svojim novcem.

    Prema podacima koje iznosi ekonomista Milenko Stanić, prosječna kamata koju banke naplaćuju na plasirane kredite iznosi 7,35 odsto, dok na depozite stanovništva i privrede isplaćuju prosječno 2,20 odsto. Razlika od 5,15 procentnih poena, kako ocjenjuje, ukazuje na visoku kamatnu maržu.

    Kako piše Srpskainfo, ekonomisti smatraju da odsustvo konkurencije i nedovoljna transparentnost bankarskih usluga predstavljaju ključne probleme domaćeg bankarskog tržišta.

    Predrag Mlinarević smatra da banke imaju pravo na ostvarivanje dobiti, ali da je sporno na koji način do nje dolaze i koliko su pojedine naknade opravdane.

    On ističe da pozivanje na troškove digitalizacije, informacionih sistema i regulatornih obaveza ne oslobađa banke odgovornosti da jasno pokažu koliko ih pojedine usluge zaista koštaju.

    „Sličnost cijena ne mora značiti postojanje formalnog dogovora, ali može ukazivati na oligopolističku međuzavisnost i nedovoljan intenzitet konkurencije“, upozorio je Mlinarević.

    Prema podacima koje iznosi Stanić, na tržištu Republike Srpske posluje osam banaka sa sjedištem u Srpskoj, dok je prisutno i osam banaka čije je sjedište u Federaciji BiH. Međutim, njihov obim poslovanja nije jednak, a samo tri banke iz Republike Srpske imaju svoje organizacione jedinice u Federaciji BiH.

    On ukazuje i na rast dobiti banaka, koja je 2024. godine povećana za 30,5 odsto, tokom 2025. za 7,97 odsto, dok je u prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježen rast od 16,18 odsto.

    Istovremeno, operativni i nekamatni prihodi banaka u prvom polugodištu premašili su 164 miliona KM, što predstavlja gotovo 40 odsto ukupnih prihoda. Najveći dio odnosi se na platni promet, od kojeg je ostvareno 108,2 miliona KM, uz godišnji rast od 15 odsto.

    Stanić podsjeća i na poteze nadležnih institucija koji, prema njegovoj ocjeni, potvrđuju da postoji prostor za smanjenje bankarskih nameta. Agencija za bankarstvo Republike Srpske u svom polugodišnjem izvještaju ukazala je na potrebu da se naknade utvrđuju prema stvarnim troškovima pružanja usluga i da se razvijaju proizvodi prilagođeni socijalno osjetljivim kategorijama.

    Dodatno, izmjenama Zakona o bankama Republike Srpske ukinut je niz naknada, među kojima su one za provjeru stanja i podizanje novca na bankomatima matične banke, slanje opomena i vođenje kreditne partije.

    Novi Zakon o platnim uslugama, koji bi trebalo da stupi na snagu 2027. godine, predviđa da osnovni platni račun bude besplatan ili da se naplaćuje uz razumnu naknadu koja odgovara stvarnim troškovima.

    Ekonomista Zoran Pavlović posebno upozorava na dodatne troškove prilikom odobravanja kredita, koji građanima često nisu dovoljno jasni prije potpisivanja ugovora.

    Prema njegovim riječima, ljudi koji traže kredit uglavnom prihvataju ponuđene uslove jer im je novac potreban, a prostor za pregovaranje sa bankama gotovo da ne postoji.

    „Finansijske institucije su vrlo vješto kreirale čitav niz parafiskalnih nameta, da ih tako nazovem, nameta koji su vezani za odobravanje kredita. Ljudi koji traže kredit vrlo često to i ne proučavaju, nego prihvataju po automatizmu, jer je to jednostavno jedino rješenje da dođu do novca koji im je za nešto potreban“, objasnio je Pavlović.

    On smatra da banke međusobno ne snižavaju cijene svojih usluga i troškove kreditiranja, jer bi time jedna drugoj stvarale konkurenciju.

    Pavlović je podsjetio da je finansijski sektor u BiH tokom prošle godine ostvario dobit od milijardu KM, od čega je plaćeno oko 100 miliona KM poreza. Kao primjer drugačijeg odnosa države prema bankarskom sektoru naveo je Mađarsku, gdje je uvedeno znatno veće oporezivanje bankarske dobiti.

    S druge strane, Udruženje banaka BiH odbacuje tvrdnje o postojanju ekstraprofita i nedozvoljenom dogovaranju oko cijena. Bankari ističu da rast dobiti sam po sebi nije dokaz ekstraprofita, da slične cijene usluga ne znače postojanje zabranjenih sporazuma i da su visoki nekamatni prihodi posljedica velikih ulaganja u dig

  • Ugostitelji najavljuju skuplju kafu, prerađivači zasad bez promjene cijena

    Ugostitelji najavljuju skuplju kafu, prerađivači zasad bez promjene cijena

    Cijene kafe u Republici Srpskoj mogle bi ponovo porasti, jer ugostitelji razmatraju novo povećanje cijena do kraja ove ili početkom naredne godine. Iako prerađivači za sada ne najavljuju poskupljenje u prodavnicama, rast cijena sirove kafe na svjetskom tržištu ponovo stvara pritisak na domaće tržište.

    Kilogram kafe u trgovinama trenutno košta između 26 i 28 KM, dok se cijena espresa u banjalučkim ugostiteljskim objektima uglavnom kreće od 2,5 do četiri KM. Prosječna cijena ovog napitka u gradu iznosi oko 3,5 KM.

    Momčilo Banjac, direktor kompanije „Minea“ iz Gradiške, kaže da je kafa tokom posljednjih mjesec dana blago poskupjela, ali da za sada nema razloga za korekciju maloprodajnih cijena.

    „Dolar je nešto ojačao, a cijene sirove kafe na svjetskom tržištu porasle su, zavisno od sorte, ali to još nije alarmantno da bi došlo do poskupljenja“, rekao je Banjac za Nezavisne.

    Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti dalja kretanja, posebno zbog globalnih dešavanja i neizvjesnosti na tržištu. Iako je nakon ranijeg velikog rasta cijena sirovina uslijedio određeni pad, posljednjih mjeseci ponovo je primjetan blagi rast.

    Banjac upozorava da su cijene kafe već znatno više nego prije godinu do godinu i po, zbog čega potrošači sve češće biraju manja pakovanja.

    „Kilogram kafe u maloprodaji najčešće košta od 26 do 28 KM. To je veoma visoka cijena i dodatno poskupljenje moglo bi dovesti do toga da ljudi još manje kupuju, pa čak i da odustanu od pojedinih proizvoda“, istakao je Banjac.

    Za razliku od prerađivača, ugostitelji već razmatraju mogućnost novog poskupljenja. Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeca“, kaže da bi do korekcije cijena moglo doći do kraja ove ili početkom naredne godine.

    Tačan iznos eventualnog poskupljenja još nije poznat, ali Kurtinović ističe da ugostitelji moraju uzeti u obzir sve veće troškove poslovanja i mogućnosti domaćih potrošača.

    „Svaki ugostitelj mora posebno da računa može li izdržati sa postojećim cijenama i da li smo generalno dostigli maksimum koji naše tržište može da podnese. S druge strane, visoki troškovi poslovanja diktiraju da će doći do rasta cijena“, rekao je Kurtinović.

    Dodaje da poskupljenja nisu dovela do potpunog odustajanja građana od odlazaka u kafiće, ali da ugostitelji ipak bilježe slabiji promet. Posebno je to izraženo u lokalima koji se oslanjaju na svakodnevne goste, dok noćni objekti sa dodatnim sadržajima i muzikom uživo nešto lakše održavaju poslovanje.

    Kada je riječ o Banjaluci, cijena espresa od dvije KM postala je gotovo rijetkost, a u pojedinim lokalima za šoljicu ovog napitka potrebno je izdvojiti i četiri KM.

    Kurtinović smatra da se ugostitelji nalaze između rastućih troškova i granice koju kupovna moć građana može podnijeti, zbog čega će svako novo povećanje cijena zahtijevati pažljivu procjenu.

    Dodatni pritisak na tržište predstavlja i kretanje cijena na svjetskim berzama. Kafa je tokom oktobra 2026. godine ponovo poskupjela nakon kratkotrajnog pada tokom ljeta, a na takva kretanja uticali su smanjene zalihe sertifikovane kafe i klimatska neizvjesnost.

  • Oko 20.000 penzionera prima 361 KM, a 143 njih više od 3.000 KM

    Oko 20.000 penzionera prima 361 KM, a 143 njih više od 3.000 KM

    Razlika između najniže i najviše penzije u Republici Srpskoj iznosi više od 3.600 KM, pokazuju podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Dok oko 20.000 penzionera mjesečno prima svega 361 KM, za 143 korisnika prava septembarska penzija bila je veća od 3.000 KM, a najveći pojedinačni iznos dostigao je 3.981,85 KM.

    Prema podacima Fonda PIO, septembarska penzija isplaćena je za ukupno 296.751 korisnika. Među njima je 143 penzionera čija su primanja premašila 3.000 KM.

    „Najveća penzija za septembar iznosila je 3.981,85 KM“, objavljeno je na Fejsbuk stranici Fonda PIO, prenosi Srpskainfo.

    S druge strane, najnižu penziju od 361 KM, koja se odnosi na korisnike sa do 15 godina penzijskog staža, prima oko 20.000 ljudi.

    Prosječna penzija 724 KM

    Nakon vanrednog povećanja koje je stupilo na snagu u avgustu, prosječna penzija u Republici Srpskoj povećana je sa 698 na 724 KM.

    Ipak, oko 65 odsto penzionera prima prosječnu penziju ili manje od tog iznosa, što pokazuje da najveći dio korisnika raspolaže znatno skromnijim primanjima od onih koji se nalaze na vrhu penzijskog raspona.

    Razlike su vidljive i kada se uporede najniža i najveća penzija. Najveći septembarski iznos bio je gotovo 11 puta veći od najniže penzije za korisnike sa do 15 godina staža.

    Jednokratnu pomoć dobilo skoro 300.000 penzionera

    Pored redovnog povećanja, penzionerima je 27. avgusta isplaćena i jednokratna novčana pomoć.

    Iznos pomoći zavisio je od visine julske penzije, pri čemu su korisnici sa primanjima do 698,48 KM dobili po 120 KM, dok je onima sa većim penzijama isplaćeno po 80 KM.

    Prema podacima Fonda PIO, pomoć je dobilo ukupno 296.287 korisnika. Iznos od 120 KM isplaćen je za 193.339 penzionera, dok je 102.303 korisnika dobilo po 80 KM.

    Podaci o penzijama ponovo ukazuju na velike razlike među korisnicima ovog prava, posebno između onih sa kratkim radnim stažom i penzionera koji ostvaruju najviše iznose.

  • Oslobođeni participacije, ali ne i doplate: Ratni vojni invalidi sami plaćaju pola cijene lijekova

    Oslobođeni participacije, ali ne i doplate: Ratni vojni invalidi sami plaćaju pola cijene lijekova

    Ratni vojni invalidi u Republici Srpskoj, iako imaju pravo na oslobađanje od participacije, moraju sami da plate polovinu referentne cijene lijekova sa Liste B, a ukoliko izaberu skuplji preparat, snose i dodatnu razliku u cijeni. Istovremeno, nadležno Ministarstvo nema podatke o tome koliko je ljudi zbog nedostatka novca prinuđeno da odustane od propisane terapije.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za BL Portal pojasnili su da oslobađanje od participacije ne znači i potpuno oslobađanje od doplate za lijekove sa Liste B.

    „Dakle, i oni osiguranici koji su oslobođeni plaćanja participacije za lijekove na Listi B plaćaju doplatu u iznosu od 50 odsto“, naveli su iz Fonda.

    Razlika između Liste A i Liste B

    Razlika je u načinu finansiranja lijekova. Kada je riječ o preparatima sa Liste A, Fond osiguranicima koji su oslobođeni participacije pokriva punu referentnu cijenu, odnosno iznos koji priznaje za određeni lijek.

    Kod lijekova sa Liste B Fond finansira polovinu referentne cijene, dok preostalu polovinu plaća pacijent. Ukoliko se odluči za lijek čija je cijena veća od referentne, pacijent mora da plati i tu razliku.

    To u praksi znači da ratni vojni invalid, bez obzira na kategoriju invaliditeta i ostvareno pravo na oslobađanje od participacije, mora imati vlastiti novac za dio propisane terapije.

    Na problem dostupnosti skupih lijekova prije desetak dana upozorili su iz Saveza ratnih vojnih invalida Republike Srpske, ističući da pojedini preparati koštaju nekoliko stotina, pa čak i više od 1.000 KM.

    Iz Fonda navode da je za lijekove sa Liste B tokom 2025. godine izdvojen više od 21 milion KM, ali da ne vode posebnu evidenciju o tome koliko je od tog iznosa utrošeno za liječenje ratnih vojnih invalida.

    Ministarstvo ne zna koliko ljudi ne može da kupi terapiju

    Posebno zabrinjava činjenica da nadležne institucije nemaju podatke o broju ratnih vojnih invalida koji zbog lošeg materijalnog položaja ne mogu da obezbijede propisane lijekove.

    Na pitanje koliko je takvih slučajeva, iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske odgovorili su da ne raspolažu tim informacijama.

    „Ministarstvo ne raspolaže podacima o RVI koji ne mogu kupiti propisanu terapiju, niti ima zakonskog osnova da vodi takvu vrstu evidencije“, naveli su iz Ministarstva.

    Kao mogućnost pomoći onima koji nemaju dovoljno novca za liječenje, Ministarstvo je istaklo jednokratnu novčanu pomoć za zdravstvenu zaštitu. Ona se odobrava korisnicima čije zdravstvene potrebe prevazilaze njihove finansijske mogućnosti, u skladu sa kriterijumima koji se utvrđuju za svaku godinu.

    Za ove namjene postoji posebna budžetska pozicija, ali podaci o tome koliko ratnih vojnih invalida zbog nedostatka novca ne uspijeva da kupi propisanu terapiju nisu dostupni.

    Prema procjeni Saveza ratnih vojnih invalida, u Republici Srpskoj ima oko 30.000 pripadnika ove kategorije, čije potrebe za liječenjem i rehabilitacijom postaju sve izraženije sa godinama.

    Za doprinose i participaciju 12,3 miliona KM

    Iz Ministarstva navode da je tokom 2025. godine za uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje i troškove participacije korisnika boračko-invalidske zaštite izdvojeno oko 12,3 miliona KM.

    Doprinosi se uplaćuju za korisnike koji ne mogu ostvariti zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu.

    Za septembar 2026. godine obračunati su doprinosi za 17.463 korisnika, u ukupnom iznosu od oko 1,1 milion KM.

    Ipak, pitanje dostupnosti lijekova sa Liste B ostaje otvoreno, jer oslobađanje od participacije ne znači i oslobađanje od značajnog dijela troškova terapije, dok institucije nemaju evidenciju o tome koliko ratnih vojnih invalida zbog toga ostaje bez potrebnih lijekova.

  • NBS objavila kada će klijenti Alta banke dobiti informacije o isplati depozita

    NBS objavila kada će klijenti Alta banke dobiti informacije o isplati depozita

    Klijenti Alta banke u Srbiji trebalo bi u roku od tri radna dana od donošenja sudskog rješenja o otvaranju stečajnog postupka da dobiju informacije o načinu, mjestima i rokovima isplate osiguranih depozita, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

    Iz NBS su pojasnili da rok počinje da teče od trenutka kada Privredni sud u Beogradu donese rješenje o otvaranju stečaja nad bankom. Obavještenje će biti objavljeno u medijima i na internet stranici Agencije za osiguranje depozita, prenose Nezavisne, pozivajući se na agenciju Tanjug.

    To, međutim, ne znači da će novac biti isplaćen u roku od tri dana, već da će u tom periodu klijentima biti dostupne informacije o postupku ostvarivanja prava na osigurane depozite.

    Iz Narodne banke Srbije naveli su da je za pitanja u vezi sa stečajnim postupkom, sredstvima i obavezama banke nadležna Agencija za osiguranje depozita.

    „Povodom stečajnog postupka nad Alta bankom a.d. Beograd i postupanja fizičkih lica i privrednih subjekata koji su imali otvorene poslovne račune u toj banci, ukazujemo da je za pitanja koja se odnose na sprovođenje stečajnog postupka nad bankom, kao i postupanje sa sredstvima i obavezama banke, nadležna Agencija za osiguranje depozita“, navedeno je u saopštenju NBS.

    Da bi Agencija mogla da preuzme ulogu stečajnog upravnika, potrebno je da nadležni sud donese rješenje o njenom imenovanju. Tek nakon toga moći će da pristupi dokumentaciji i podacima banke i započne aktivnosti iz svoje nadležnosti.

    Poseban problem mogao bi se pojaviti kod privrednih subjekata koji su imali poslovne račune u Alta banci, naročito kada je riječ o obavezi uplate dnevnog pazara u zakonom propisanom roku.

    Iz NBS su naveli da se privrednici za pojašnjenja o ispunjavanju obaveza u vezi sa fiskalnim poslovanjem mogu obratiti Ministarstvu finansija Srbije.

    Podsjećamo, Alta banci prethodno je oduzeta dozvola za rad, čime su stvoreni uslovi za pokretanje stečajnog postupka.

  • Pet firmi dobilo posao vrijedan 46,8 miliona KM za „Elektroprenos BiH“

    Pet firmi dobilo posao vrijedan 46,8 miliona KM za „Elektroprenos BiH“

    Pet kompanija iz Banjaluke, Sarajeva i Beograda dobilo je posao nabavke i ugradnje novog telekomunikacionog sistema za potrebe „Elektroprenosa BiH“, a vrijednost ugovora sa uračunatim PDV-om iznosi 46,78 miliona KM.

    Ugovor je potpisan 7. oktobra ove godine, a njegova vrijednost bez PDV-a iznosi 39,98 miliona KM, saznaju Nezavisne od portala Jabuka.tv.

    Posao je dodijeljen grupi ponuđača koju čine „Artco Group“ iz Novog Sarajeva, „Saga NFG“ iz Banjaluke, „Telegroup“ iz Banjaluke, „Saga“ iz Beograda i „Telegroup“ iz Beograda.

    Predmet nabavke je novi telekomunikacioni sistem koji će biti instaliran u skladu sa tehničkim zahtjevima definisanim tenderskom dokumentacijom.

    Postupak javne nabavke sproveden je po ograničenom postupku, a kao kriterijum za izbor najpovoljnije ponude određena je najniža cijena.

    Tenderskom dokumentacijom precizirani su obim posla, lokacije na kojima će sistem biti ugrađen, kao i plan njegove realizacije.

    Prema dostupnim informacijama, u izvođenju radova mogli bi učestvovati i podizvođači.