VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zašto Republika Srpska ne oporezuje dividende dok region ubire stotine miliona?

    Zašto Republika Srpska ne oporezuje dividende dok region ubire stotine miliona?

    Republika Srpska nastavlja da povećava javni dug i traži nove izvore finansiranja, dok jedan od potencijalno najznačajnijih budžetskih prihoda godinama ostaje potpuno neiskorišten. Za razliku od gotovo svih zemalja regiona, u Srpskoj se dividende ne oporezuju, a stopa poreza na dobit među najnižima je u Evropi.

    Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka, obrazloženja vlasti da bi eventualno uvođenje poreza na dividende ili povećanje poreza na dobit moralo biti usklađeno sa Federacijom BiH predstavljaju prije politički izgovor nego stvarnu ekonomsku prepreku. Smatraju da se na taj način štite interesi najbogatijih vlasnika kapitala, dok najveći teret i dalje snose zaposleni.

    Koliko su javne finansije pod pritiskom pokazale su i posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske. Po hitnoj proceduri usvojene su izmjene kojima je maksimalan iznos garancija koje Republika Srpska može izdati povećan sa 900 miliona na 1,4 milijarde KM. Istovremeno je podignut i limit dugoročnog zaduživanja za dodatnih 800 miliona KM, pa će ukupno moguće zaduženje tokom godine dostići gotovo 2,5 milijardi KM, umjesto ranije planiranih 1,69 milijardi KM.

    Uprkos tome, poreska politika ostaje nepromijenjena. Republika Srpska i Federacija BiH imaju jedinstvenu stopu poreza na dobit od svega 10 odsto, dok porez na isplatu dividendi uopšte ne postoji. Iako se ovakva politika često opravdava potrebom za privlačenjem investitora, stručnjaci smatraju da praksa ne potvrđuje takve tvrdnje.

    Ekonomista Igor Gavran ističe da se argument o neophodnom usklađivanju poreskih propisa između dva entiteta godinama ponavlja, ali bez stvarnih rezultata.

    Prema njegovim riječima, i vlasti u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH tvrde da razmatraju izmjene poreskog sistema, ali konkretni potezi izostaju. Zbog toga smatra da pravi razlog nije zaštita privrede, već očuvanje povlaštenog položaja onih koji ostvaruju najveće profite, dok su interesi radnika u drugom planu.

    Poređenje sa državama regiona pokazuje da je poreski sistem u BiH svojevrstan izuzetak. U Srbiji porez na dobit iznosi 15 odsto, a istom stopom oporezuju se i dividende. Hrvatska primjenjuje stopu od 10 odsto za preduzeća sa godišnjim prihodima manjim od milion evra, dok kompanije sa većim prihodima plaćaju porez na dobit od 18 odsto. Osim toga, prilikom isplate kamata i dividendi automatski se obračunava i porez od 12 odsto.

    Gavran upozorava da je gotovo nemoguće pronaći ozbiljnu evropsku ekonomiju u kojoj su dividende potpuno oslobođene poreza, dok su stope poreza na dobit ovako niske. Smatra da bi povećanje poreskih stopa predstavljalo logičan prvi korak, čak i kada bi one bile nešto više nego u pojedinim zemljama regiona.

    Na pitanje da li je realno očekivati promjene, imajući u vidu da među najvećim ostvarivačima dobiti često dominiraju kompanije bliske centrima političke moći, Gavran odgovara da upravo u tome vidi srž problema. Kako kaže, odluka zavisi isključivo od političke volje.

    On naglašava da veće oporezivanje dobiti ne bi pogodilo firme koje posluju sa gubitkom, niti one koje ostvarenu zaradu ulažu u razvoj proizvodnje, nove investicije ili povećanje plata zaposlenima. Dodatni teret snosile bi prije svega kompanije koje ostvaruju visoke profite i isplaćuju ih vlasnicima kroz dividende.

    Prema njegovom mišljenju, prihod ostvaren oporezivanjem dividendi i ekstraprofita mogao bi biti usmjeren u finansiranje javnih potreba, ali i iskorišten za rasterećenje rada kroz smanjenje pojedinih poreza i doprinosa koje danas plaćaju zaposleni i poslodavci.

  • Stranci u BiH za šest mjeseci ostavili 40 miliona maraka

    Stranci u BiH za šest mjeseci ostavili 40 miliona maraka

    Strani državljani, među kojima je najviše komšija iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, od januara do juna ove godine u Bosni i Hercegovini kupili su robu u vrijednosti od 40,5 miliona KM, te su po tom osnovu zatražili povrat PDV-a u iznosu od 5,8 miliona KM.

    Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a kako dodaju iz ove institucije, oni su najčešće kupovali robu široke potrošnje, odnosno osnovne životne namirnice, stvari za kućanstvo i tekstilne proizvode.

    Poredeći s istim periodom lani, može se vidjeti da je broj zahtjeva znatno manji, kao i vrijednost kupljene robe, ali i povrata PDV-a.

    Naime, u prvih šest mjeseci ove godine stranci su podnijeli 95.597 zahtjeva, dok su lani u istom periodu podnijeli 150.647 zahtjeva.

    Tada je vrijednost kupljene robe iznosila 47,2 miliona maraka, a iznos povrata PDV-a 6,8 miliona maraka.

    Zašto je ove godine manje zahtjeva za povrat PDV-a?

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH napominju da je od 4. avgusta 2025. godine stupila na snagu nova Instrukcija o povratu PDV-a, kojom je dignut iznos povrata PDV-a na kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 200 KM, u odnosu na ranije kada je bilo 100 KM.

    Koja roba je izuzeta?

    “Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin bezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića, te duvan i duvanske prerađevine”, navode iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Zašto komšije i dalje rado kupuju u Bosni i Hercegovini?

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, u razgovoru za “Nezavisne novine” dodaje da komšije rado kupuju kod nas.

    “Mi smo vrlo interesantni komšijama zato što imamo relativno niže cene nego što imaju oni, a pogotovo kad im se vrati PDV, onda to bude oko 10 odsto jeftinije nego što je kod njih”, navodi ona.

    Komentarišući povećanje limita za povrat PDV-a, Šešlija kaže da bi to trebalo i dalje rasti.

    “Mislim da bi trebalo ići između 300 i 500 KM da se poveća limit za kupovinu kod nas da bi se vratio PDV. Slagala bih se da se poveća limit”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, za razliku od komšija, građani BiH tu opciju rijetko koriste kada kupuju u drugim zemljama.

    “Naši građani ne koriste takve pogodnosti ako ih i imaju u nekoj od evropskih zemalja. Oni misle da se to teško može ostvariti. Vrlo je mali broj onih koji to ostvare zato što smo, moraću tako reći, finansijski nepismeni”, dodaje Šešlija.

    Šta pokazuju podaci iz prethodnih godina?

    Zanimljivo je da su stranci najviše novca u BiH ostavili 2019. godine, i to 135.894.609 KM, a za to su dobili skoro 20 miliona povrata PDV-a.

    Nakon pandemije, odnosno od 2020. pa do danas, vrijednost kupljene robe nije prešla 100 miliona maraka.

  • Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

    Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

    Dok cijene nafte u svijetu padaju, u Bosni i Hercegovini u narednim danima se može očekivati dodatno poskupljenje goriva, pa će tako benzin i dizel poskupjeti za od pet do 25 feninga.

    Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

    Prema riječima Đorđa Savića, predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, u Banjaluci se u ponedjeljak cijena benzina kretala od 2,84 do 2,92 KM, a dizela od 3,14 do 3,29 KM.

    Koliko bi benzin i dizel mogli poskupjeti?

    Tako će, kako on ističe, najviše cijene poput onih od 2,92 i 3,29 KM moći rasti za pet do 10 feninga u narednim danima, dok će na pumpama sa nižim cijenama kao što su 2,84 i 3,14 KM biti prostora za skok od čak 25 feninga.

    “U petak je došlo do određenog pada cijena na berzama i dalje kretanje će zavisiti od dešavanja na svjetskim berzama. U posljednjih mjesec dana euro dizel na svjetskom tržištu je narastao više od 45 odsto, dok je benzin rastao negdje oko 25 odsto”, kaže on za “Nezavisne novine”, dodajući da je i pad cijena na svjetskoj berzi zaustavio rast i kod nas.

    “Ako cijene ostanu na ovom nivou ili budu rasle, može se očekivati rast. Distributeri nabavljaju derivate od rafinerija i veletrgovaca u okruženju, oni cijene mijenjaju sa zakašnjenjem od 24 sata. Prema tome, ono što u ponedjeljak imamo na berzi će se oslikati na cijene od srijede u veleprodaji”, navodi Savić.

    Kada bi gorivo moglo ponovo pojeftiniti?

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je cijena barela nafte u svijetu pala, ali dodaje da kod nas cijenu na pumpama diktira cijena barela od prošle sedmice, odnosno nabavna cijena veletrgovaca.

    “Još par dana se može desiti eventualno neka korekcija naviše na benzinskim pumpama, ali ako cijena barela bude ispod 90 dolara, gotovo će sigurno doći do pada cijena derivata i to se može očekivati već početkom iduće sedmice. Cijene benzina i dizela će gotovo sigurno padati iduće sedmice”, tvrdi Bečarević.

    Kako dodaje za “Nezavisne novine”, da bi se desio pad cijena goriva, barel nafte nekoliko dana mora biti ispod 90 dolara.

    Šta se trenutno dešava na svjetskom tržištu nafte?

    Inače, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima znatno su pale u ponedjeljak, nakon što su SAD i Iran privremeno obustavili međusobne vojne napade, a sam prekid vatre smanjio je strahove od moguće blokade Ormuskog moreuza, ključne rute za globalno snabdijevanje energentima.

    Najnoviji podaci sa berzi ukazuju na to da su referentne cijene u oštrom padu, pa je tako cijena Brent nafte, prema globalnoj referenci, pala za skoro šest odsto i trenutno košta otprilike 92,51 dolara po barelu. WTI nafta, prema američkom standardu, takođe je zabilježila pad od blizu šest odsto, pa je njena cijena 85,12 dolara po barelu, javljaju svjetski mediji.

  • Astra Zeneka nadmašila očekivanja dobiti, potvrdila prognoze za 2026.

    Astra Zeneka nadmašila očekivanja dobiti, potvrdila prognoze za 2026.

    Britanska farmaceutska kompanija Astra Zeneka objavila je danas da je u drugom tromjesečju 2026. ostvarila zaradu veću od očekivanja analitičara i potvrdila finansijske prognoze za cijelu godinu, uprkos mješovitim rezultatima u razvoju novih lijekova.

    Prihodi kompanije u prvih šest mjeseci ove godine porasli su 9,4 odsto, na 30,67 milijardi dolara, dok je dobit prije oporezivanja povećana za 2,8 odsto, na 6,71 milijardu dolara, prenosi portal Morningstar.

    U drugom kvartalu 2026. prihodi Astra Zeneke uvećani su za 6,4 odsto, na 15,38 milijardi dolara, dok je osnovna zarada po akciji porasla za 21 odsto, nadmašivši očekivanja tržišta.

    Kompanija je povećala i međudividendu na 1,06 dolara po akciji, a njene akcije su nakon objavljivanja rezultata porasle za oko 1,2 odsto na Londonskoj berzi.

    Astra Zeneka je saopštila da su rast prodaje predvodili lijekovi iz oblasti onkologije i rijetkih bolesti, koji su nadoknadili slabije rezultate pojedinih proizvoda, uključujući lijek “Farksiga”, kojem je istekla ekskluzivnost na tržištu Sjedinjenih Američkih Država.

    Kompanija je istovremeno objavila mješovite vijesti iz razvoja novih terapija, prenosi Tanjug.

    Eksperimentalni lijek “Sone-ve” ostvario je uspjeh u završnoj fazi kliničkog ispitivanja za liječenje uznapredovalog raka želuca, pokazavši značajno produženje ukupnog preživljavanja pacijenata.

    Nasuprot tome, lijek “Ultomiris” nije ispunio glavni cilj ispitivanja kod rijetke komplikacije nakon transplantacije matičnih ćelija, iako su rezultati ukazali na moguću korist za pacijente.

    Izvršni direktor Astra Zeneke Paskal Sorio izjavio je da je kompanija “na dobrom putu” da do 2030. dostigne 80 milijardi dolara godišnjih prihoda.

  • Audi najavio veliko restrukturiranje zbog pada prodaje, ugrožena i fabrika u Njemačkoj

    Audi najavio veliko restrukturiranje zbog pada prodaje, ugrožena i fabrika u Njemačkoj

    Njemački proizvođač automobila Audi mora da zajedno sa matičnim Folksvagenom sprovede sveobuhvatno restrukturiranje kako bi ostao konkurentan na globalnom tržištu, izjavio je danas finansijski direktor kompanije Audi Jirgen Ritersberger nakon objavljivanja slabijih rezultata za prvo polugodište 2026.

    Grupa Audi, u čijem su sastavu i Lamborgini, Bentli i Dukati, ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine prihod od 29,2 milijarde evra, što je za 10 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, prenosi Rojters.

    Glavni razlog pada poslovanja je slabija prodaja na dva ključna tržišta, u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Tanjug.

    Istovremeno, operativna dobit Audija porasla je za tri odsto međugodišnje, na 1,1 milijardu evra, uz operativnu maržu od 3,8 odsto, zahvaljujući, kako navodi kompanija, strogoj kontroli troškova.

    Kompanija se suočava sa visokim troškovima poslovanja, sve jačom konkurencijom kineskih proizvođača i pritiskom američkih carina, a Audijevoj fabrici u gradu Nekarsulm prijeti zatvaranje poslije 2030. godine.

    Prema riječima Ritersbergera, Audi je već smanjio proizvodne kapacitete u Nekarsulmu.

    Fabrika trenutno može da proizvede oko 225.000 vozila godišnje, što je za oko 75.000 manje nego prethodnih godina.

  • Poskupjelo gorivo, nema kraja rastu cijena

    Poskupjelo gorivo, nema kraja rastu cijena

    Cijena dizela na benzinskim pumpama u Banjaluci dostigla je 3,27 KM, dok se benzin prodaje po cijeni od 2,99 KM.

    Time je nastavljen snažan talas poskupljenja koji je u proteklih desetak dana podigao cijenu dizela za čak 36 feninga, a benzina za 10 feninga po litru.

    Novi skok cijena uslijedio je nakon kratkotrajnog perioda pojeftinjenja, a prema riječima Đorđa Savića, predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, ovo nije kraj rasta cijena.

    On je upozorio da svi ulazni parametri ukazuju na to da se i u narednim danima može očekivati nastavak uzlaznog trenda, s obzirom na to da su ulazne cijene distributera bez zarade, a sa uračunatim transportom i PDV-om, uveliko prešle tri KM po litru, prenosi Fena.

    Glavni uzrok ovog poremećaja su nove geopolitičke tenzije na Bliskom istoku koje su izazvale zabrinutost zbog mogućeg prekida u globalnom snabdijevanju i eventualnog zatvaranja ključnih transportnih ruta, poput Ormuskog moreuza, što je direktno podiglo cijene sirove nafte i rafinerijskih derivata na svjetskom tržištu.

    A da bi se ublažio udar na kućne budžete i privredu, u RS je i dalje na snazi posebna odluka Vlade o ograničenju distributerskih marži, kao i mjera direktne podrške kojom se maloprodajni računi za gorivo na ovlašćenim pumpama umanjuju za 0,10 KM po litru.

    Kroz ovaj program subvencionisanja do sredine jula građanima je vraćeno oko dva miliona KM za natočenih približno 20 miliona litara goriva.

    Iako trenutne cijene stvaraju znatan pritisak na potrošače, one su još uvijek ispod istorijskog rekorda iz sredine aprila 2022. godine, kada je litar naftnih derivata dostizao gotovo četiri KM.

  • U prvom kvartalu iz dijaspore u BiH stiglo skoro 957 miliona maraka

    U prvom kvartalu iz dijaspore u BiH stiglo skoro 957 miliona maraka

    Priliv novca iz inostranstva u BiH nastavlja da raste. U prvom kvartalu stiglo je oko 956,6 miliona KM novčanih doznaka, podaci su Centralne banke BiH.

    Novčane doznake iz inostranstva u BiH u prvom kvartalu iznosile su oko 956,6 miliona KM i veće su za 25,21 milion KM ili 2,71 odsto u odnosu na isti period prošle godine, rečeno je iz Centralne banke BiH.

    U odnosu na prethodno tromjesečje, novčane doznake iz inostranstva u prva tri mjeseca manje su za 19,96 odsto, odnosno nominalno za 238,60 miliona KM.

    Iz Banke su naveli da ne raspolažu podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je dijaspora najprisutnija.

    Ukupni tekući transferi u prva tri mjeseca iznosili su oko 1,32 milijarde KM i veći su za 80,49 miliona KM ili 6,46 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

    Ostali tekući transferi u prvom tromjesečju iznosili su 370 miliona KM i veći su za 55,29 miliona KM ili 17,57 odsto u odnosu na prva tri mjeseca lani, dok su penzije iz inostranstva u pomenutom periodu iznosile 339,54 miliona KM i veće su za 52,05 miliona KM ili 18,10 odsto.

    U prošloj godini ukupni tekući transferi iznosili su oko 5,92 milijarde KM, od čega se oko 4,46 milijardi KM odnosi na novčane doznake iz inostranstva, oko 1,46 milijardi KM na ostale tekuće transfere, a oko 1,33 milijarde KM na penzije iz inostranstva.

    U BiH udio ukupnih doznaka u bruto domaćem proizvodu u prošloj godini iznosio je 12,98 odsto, u 2024. 13,02 odsto, u 2023. godini 12,67 odsto, a u 2022. i godinu ranije 13,29 odsto, odnosno 13,25 odsto.

  • Sindikalna korpa u Srpskoj premašila 2.900 KM: Plata pokriva tek nešto više od polovine troškova

    Sindikalna korpa u Srpskoj premašila 2.900 KM: Plata pokriva tek nešto više od polovine troškova

    Troškovi života u Republici Srpskoj nastavili su da rastu i tokom juna, pokazuju podaci Saveza sindikata Republike Srpske. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu dostigla je iznos od 2.918,14 KM, što predstavlja povećanje od 6,62 KM u odnosu na maj, kada je za osnovne potrebe bilo potrebno izdvojiti 2.911,52 KM.

    Istovremeno, došlo je i do blagog rasta prosječnih primanja. Prosječna neto plata isplaćena u junu iznosila je 1.698 KM, što je za 16 KM više nego mjesec ranije, kada je prosječna zarada iznosila 1.682 KM.

    Iako je rast plata bio nešto izraženiji od povećanja troškova potrošačke korpe, prosječna zarada i dalje ne omogućava porodici da samostalno pokrije sve osnovne mjesečne izdatke.

    Prema računici sindikata, prosječna plata je u junu mogla pokriti 58,19 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe. Mjesec ranije taj udio iznosio je 57,77 odsto. Drugim riječima, za podmirivanje minimalnih životnih potreba četvoročlane porodice i dalje je potrebno obezbijediti više od jedne prosječne plate.

    Najveći udio troškova i dalje otpada na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice u junu je bilo potrebno izdvojiti 1.344 KM, što čini skoro polovinu ukupne vrijednosti potrošačke korpe. Nakon toga slijede troškovi stanovanja i komunalnih usluga od 725 KM, izdaci za odjeću i obuću od 244 KM, prevoz 226 KM, te održavanje domaćinstva 166 KM.

    Kada se posmatraju prosječne plate po sektorima, najbolje su prošli zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto zarada u junu iznosila 2.234 KM. Najniža primanja zabilježena su u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, gdje je prosječna plata bila 1.278 KM.

  • Nestašica komponenti i AI bum podigli troškove: Qualcomm najavio veće cijene procesora

    Nestašica komponenti i AI bum podigli troškove: Qualcomm najavio veće cijene procesora

    Očekuju se više cijene procesora za Android uređaje isporučene nakon 1. septembra.

    Kompanija Qualcomm planira da poveća svoje cijene za dvocifren procenat širom svog asortimana proizvoda, prema pisanju Bloomberga.

    Kompanija je jedan od najvećih proizvođača procesora za pametne telefone u svijetu i dominira Android tržištem, pri čemu većina proizvođača koristi njene proizvode za pokretanje svojih vodećih (flagship) modela.

    Među uređajima koje pokreću Qualcommovi procesori nalaze se telefoni iz Samsung Galaxy serije, uključujući i najnovije modele na preklop – Galaxy Z Fold 8 Ultra, Fold 8 i Flip 8. Njihovi procesori pokreću i Microsoft Copilot+ računare, kao i nosive uređaje poput pametnih naočara iz Metaine Ray-Ban kolekcije.

    Kako se može primijetiti, Qualcommovo poskupljenje moglo bi imati veliki uticaj na cijene različitih brendova i uređaja u nekoliko kategorija. Bloomberg navodi da je Qualcomm već poslao pisma svojim kupcima kako bi ih obavijestio o predstojećim promjenama.

    Namjera je da se nove, više cijene primijene na proizvode koji budu isporučeni nakon 1. septembra. Qualcomm je navodno poručio svojim klijentima da više ne može da apsorbuje rastuće troškove komponenti od svojih dobavljača, kao i da je već pokušao da pronađe alternativne izvore nabavke.

    Čipove ove kompanije uglavnom proizvodi TSMC, koji se trenutno suočava sa ograničenjima u lancu snabdijevanja.

    Kompanija, kao i većina firmi u tehnološkom sektoru danas, osjeća posljedice nestašice memorije i komponenti izazvane ogromnom potražnjom za izgradnjom AI centara za podatke.

    Pored toga što mora da apsorbuje veće troškove komponenti, Qualcommova prodaja u posljednje vrijeme očigledno trpi posljedice trenutne situacije.

    Kako Bloomberg objašnjava, prodaja kompanije Qualcomm ove godine je u padu jer njeni klijenti nisu bili u mogućnosti da proizvedu onoliko uređaja koliko su planirali zbog pomenutih nestašica.

    Uprkos tome, kompanija je ostvarila prihod iznad očekivanja za drugi kvartal 2026. godine.

  • Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

    Veliki jaz u platama u Republici Srpskoj

    Zvanični podaci pokazuju rast prosječne plate, ali brojke na papiru ne prikazuju uvijek stvarni život radnika.

    Prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u junu 2026. godine iznosila je 1.698 KM. U odnosu na maj zabilježen je nominalni rast od jedan odsto, dok je realni rast iznosio 2,1 odsto. Na godišnjem nivou prosječna plata veća je za 8,6 odsto.

    Međutim, iza ovog podatka krije se mnogo složenija slika tržišta rada.

    Prosjek od gotovo 1.700 KM ne znači da većina zaposlenih prima taj iznos. Naprotiv, kada se podaci analiziraju po djelatnostima, postaje jasno da veliki broj radnika ostaje značajno ispod zvaničnog prosjeka.

    Najslabije plaćeni i dalje su zaposleni u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, gdje je prosječna junska neto plata iznosila 1.278 KM. To je oko 420 KM manje od republičkog prosjeka.

    Slična situacija je i u drugim djelatnostima koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Radnici u sektoru saobraćaja i skladištenja u prosjeku su primili 1.317 KM, dok je prosječna plata u građevinarstvu iznosila 1.320 KM.

    Za zaposlene na građevinama, koji svakodnevno rade fizički zahtjevne poslove, često na visokim temperaturama i u teškim uslovima, ova razlika u odnosu na zvanični prosjek posebno je izražena.

    I zaposleni u trgovini i prerađivačkoj industriji ostaju ispod nivoa prosječne plate. Trgovci su u junu u prosjeku zarađivali 1.424 KM, dok je prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosila 1.421 KM.

    Drugim riječima, veliki broj zaposlenih u trgovinama, fabrikama, ugostiteljstvu i na gradilištima prima primanja koja su stotine maraka ispod statističkog prosjeka.

    Sa druge strane, ukupnu prosječnu platu podižu sektori u kojima su zarade tradicionalno veće.

    Najviša primanja u junu zabilježena su u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata iznosila 2.234 KM. Slijede zaposleni u zdravstvu sa prosjekom od 2.107 KM, sektoru informacija i komunikacija sa 2.080 KM, te finansijskim djelatnostima i bankarstvu sa 2.035 KM.

    Upravo zbog velikih razlika među sektorima, prosječna plata često ne predstavlja realnu sliku primanja većine zaposlenih.

    Za radnike u trgovini, proizvodnji, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima sa nižim zaradama, rast od nekoliko procenata ne donosi značajnu promjenu ukoliko istovremeno rastu troškovi života.

    Zato iza podatka o prosječnoj plati od 1.698 KM ostaje otvoreno pitanje – koliko građana zaista može da osjeti taj rast u svojim kućnim budžetima?