VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ko su najveći profiteri u građevinskom sektoru Srpske?

    Ko su najveći profiteri u građevinskom sektoru Srpske?

    Građevinski sektor u Republici Srpskoj nastavlja da bilježi milionske profite, a najnoviji podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) za oblast građevinarstva otkrivaju zanimljive trendove.

    Dok tradicionalni građevinski giganti prednjače po broju radnika i ukupnim prihodima, vrh liste po neto dobiti u 2025.godini zauzimaju kompanije koje su uspjele ostvariti visoku profitabilnost i sa znatno manjim kapacitetima.

    Na samom vrhu liste nalazi se preduzeće „TERMOGRADING“ Gacko, koje je ostvarilo impresivnu neto dobit od 17,85 miliona KM. Ova kompanija ostvarila je ukupne prihode od 45,52 miliona KM uz rashode od 25,70 miliona KM, zapošljavajući 142 radnika.

    Tik iza njih plasirala se kineska poslovna jedinica „CAIEC“ PJ Foča, koja je sa svega 39 zaposlenih radnika uspjela da inkasira čak 16,96 miliona KM čiste dobiti. Njihovi prihodi iznosili su 45,87 miliona KM, dok su rashodi bili 27,03 miliona KM.

    U pitanju je “China National Aero-Technology International Engineering Corporation” u Foči, a nadležni su za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici.

    Treću poziciju drži banjalučka kompanija „ARAGOSTA INVEST“, koja je ostvarila dobit od 14,89 miliona KM. Kompanija sa 80 zaposlenih imala je ukupne prihode od 51,21 milion KM i rashode od 34,85 miliona KM.

    Među prvih pet firmi po profitu posebno se izdvajaju dva primjera izuzetno visokih margina i specifičnog poslovanja. Bijeljinska hidrograđevinska kompanija „HIGRA“ ostvarila je dobit od 13,02 miliona KM uz ukupne prihode od 18,37 miliona KM i izuzetno niske rashode od svega 3,9 miliona KM, a sve to sa 50 zaposlenih.

    Još radikalniji primjer visoke dobiti u odnosu na broj zaposlenih je banjalučko preduzeće „BAN GRADNJA“. Ova firma je sa samo jednim prijavljenim radnikom uspjela da ostvari dobit od fantastičnih 11,67 miliona KM. Njihovi ukupni prihodi iznosili su 13,49 miliona KM, dok su rashodi bili minimalni, 515.728 KM.

    U hercegovačkom regionu ističe se „HERC GRADNJA“ iz Bileće koja sa 202 radnika drži visoku poziciju. Imali su prihode od 92,33 miliona KM, rashode od 79,85 miliona KM, te čistu dobit od 11,19 miliona KM.

    Na listi top 10 profitabilnih nalazi se još jedno ime povezano sa velikim infrastrukturnim projektima u Hercegovini – „China Gezhouba Group Company Limited“ – PJ Trebinje, koja je sa 14 radnika ostvarila dobit od 10,54 miliona KM. Prihodi su im iznosili 25,12 miliona, a rashodi 13,26 miliona KM.

    Ako se posmatra parametar ukupnog obima poslovanja i zaposlenosti, neprikosnoveni lider je „Integral inženjering“ Laktaši. Ova kompanija ubjedljivo vodi po ukupnim prihodima koji iznose vrtoglavih 129,33 miliona KM, kao i po broju zaposlenih kojih ima 499. Ipak, zbog visokih rashoda od 118,91 milion KM, njihova čista dobit na kraju godine iznosila je 10,05 miliona KM, što ih stavlja na 8. mjesto po profitabilnosti.

    Slijedi banjalučki „HIDRO-KOP“ sa dobiti od 9,01 milion KM, ostvarenom uz pomoć 129 zaposlenih. Njihovi prihodi iznosili su 32,65 milona, a rashodi 22,74 miliona KM.

    Kompanija „INTEGRA INŽENJERING“ Banjaluka, koja zapošljava 390 radnika imala je prihode od 51,45 miliona KM i rashode od 44,13 miliona KM, a godinu su završili sa dobiti od 7,06 miliona KM.

  • Pale cijene nafte, približile se najnižem nivou u posljednjih pet nedjelja

    Pale cijene nafte, približile se najnižem nivou u posljednjih pet nedjelja

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su u sredu za oko pet odsto, čime su se približile najnižem nivou u posljednjih pet sedmica.

    Nakon toga se međunarodno referentna nafta Brent kretao na oko 96 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI na nivou od 89 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.

    Razlog za ovakav pad su očekivanja mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što bi moglo da dovede do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i stabilizacije snabdijevanja energentima.

    Optimizam na tržištu uslijedio je nakon izvještaja iranske državne televizije o navodnom nacrtu privremenog sporazuma o okončanju sukoba između Teherana i Vašingtona, iako je Bijela kuća te navode odbacila kao “potpunu izmišljotinu”.

    Moguće ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, moglo bi značajno da ublaži pritiske na svjetsko energetsko tržište.

    Ipak, ključna pitanja i dalje nisu riješena, uključujući pristup zamrznutoj iranskoj imovini i garancije za bezbjedan prolaz brodova kroz moreuz.

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da bi pregovori mogli da potraju još nekoliko dana, dok su iranski zvaničnici potvrdili nastavak indirektnih razgovora sa Vašingtonom.

    Ormuski moreuz ostaje uglavnom zatvoren, mada su dva supertankera, koja nisu povezana sa Iranom, u utorak prvi put poslije nedjelju dana prošla kroz taj strateški pomorski pravac.

  • BiH očekuju skuplji život i sporiji rast ekonomije u 2026.

    BiH očekuju skuplji život i sporiji rast ekonomije u 2026.

    Centralna banka BiH je u novom krugu makroekonomskih srednjoročnih projekcija revidirala stopu inflacije naviše, na 4,7 odsto, dok je revidirana i projekcija rasta ekonomske aktivnosti naniže, na 1,9 odsto.

    Šta pokazuju nove projekcije Centralne banke BiH

    • Projekcija inflacije za 2026: 4,7%
    • Projekcija ekonomskog rasta: 1,9%
    • Glavni uzrok: rast cijena energenata
    • Očekuje se slabljenje potrošnje i investicija
    • Rast plata i električne energije dodatno podiže cijene
    • Globalna nestabilnost utiče na ekonomiju BiH

    Pojačani inflatorni i troškovni pritisci

    U njihovom saopštenju se navodi da su makroekonomske srednjoročne projekcije revidirane usljed globalnog energetskog šoka izazvanog eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.

    “Izražena volatilnost i povećanje cijena na tržištima nafte i prirodnog gasa, praćena povećanom neizvjesnošću u pogledu globalnog snabdijevanja, pojačali su inflatorne i troškovne pritiske u međunarodnom i domaćem okruženju”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Rast cijena energenata preliva se na rast domaćih cijena

    Dodali su da je stopa inflacije revidirana, na nivo od 4,7% u 2026. godini, kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovo prelivanje na rast domaćih cijena.

    “Dodatno, domaći faktori, poput rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rasta cijena električne energije, rasta plata, doprinose zadržavanju inflacije na višem nivou u odnosu na prethodne projekcije”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Slabljenje domaće i spoljne potražnje

    Prema njima, projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2026. godini je korigovana naniže, do nivoa od 1,9%, zbog slabljenja domaće i spoljne potražnje, koja se odražava kroz ličnu potrošnju, investicije te uvoz i izvoz.

    “Nagli rast cijena nafte i prirodnog gasa, koji je zabilježen od početka marta tekuće godine, utiče na povećanje troškova proizvodnje i transporta, što se reflektuje na pad profitabilnosti privrednih subjekata i slabljenje investicione aktivnosti. Istovremeno, viši troškovi energenata smanjuju raspoloživi dohodak domaćinstava, što dovodi do slabije privatne potrošnje. Kao rezultat, očekuje se sporija dinamika ekonomskog rasta u odnosu na prethodne projekcije”, ističe se u saopštenju Centralne banke BiH.

    Stevanović: Ne postoji usklađenost unutrašnjih politika

    Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da je viši nivo inflacije posljedica politike stimulacije penzija, plata i ostalih dohodaka.

    “Takođe, od značajnog uticaja je i rast cijena energenata, za posljedicu će imati rast cijena hrane. Globalni nered neće narušiti ekonomiju BiH ako na unutrašnjem planu imamo red, disciplinu i podršku. Nažalost, ne postoji usklađenost unutrašnjih politika i vidimo aktivnosti na jačanju fiskalnog i monetarnog suverenizma. Emisija obveznica u inostranstvu entiteta, nagli rast penzionih davanja u Federaciji, najava snižavanja rejtinga Federacije BiH usljed činjenice da se 70% budžeta izdvaja za socijalna davanja Federacije BiH, ukazuju na probleme, ali i šanse domaćeg ekonomskog sistema”, objašnjava Stevanović.

    Prema njegovim riječima, trenutni fiskalni, ali i finansijski prostor oba ekonomska modela funkcionisanja BiH ukazuju da postoje značajne rezerve za rast produktivnosti i viši nivo ekonomskog rasta. “Niža projekcija rasta ekonomije je posljedica opreznog pristupa upravljanja ekonomijom i odražava slom globalnog političkog i ekonomskog poretka svijeta”, naglasio je Stevanović.

  • EU staje ukraj jeftinim pošiljkama: Šta to znači za građane BiH?

    EU staje ukraj jeftinim pošiljkama: Šta to znači za građane BiH?

    Period izuzetno jeftine internet kupovine na platformama poput “Temua” ili “Šina” mogao bi uskoro postati prošlost i u BiH, jer Evropska unija (EU) planira da od 1. jula uvede carinske naknade od tri evra na pakete iz trećih zemalja čija vrijednost ne prelazi 150 evra.

    Potrošači upozoravaju da bi ovakva odluka mogla uticati na promjenu navika kupaca i smanjiti onlajn porudžbine jeftinih proizvoda.

    Naime, odlukom Savjeta EU moglo bi doći do ukidanja dosadašnjeg pravila koje je takve pošiljke oslobađalo carinskih davanja, a cilj je stati na kraj nelojalnoj konkurenciji i uvesti red u tržište koje je posljednjih godina eksplodiralo.

    Građani bi mogli odustati od narudžbi
    Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija smatra da će eventualno uvođenje dodatnih carina i naknada na male pakete iz Kine najviše pogoditi građane koji su do sada robu naručivali putem obuhvaćenih platformi, jer se uglavnom radi o jeftinijim proizvodima male vrijednosti.

    “Prodaja tih proizvoda poprilično bi se mogla smanjiti, jer su uglavnom i bili mali paketi kako bi se izbjegle carine i dodatni troškovi. Već se priča da će ljudi odustajati i prelaziti na druge načine kupovine”, rekla je Šešlija za “Glas”.

    Prema njenim riječima, dodatne naknade građanima više neće biti isplative, te se praksa Evropske unije neće dobro odraziti na potrošače.

    Istakla je da bi ovakve mjere mogle pogodovati lokalnim trgovcima, jer bi dio kupaca mogao da se vrati domaćim prodavnicama, ali opet najviše ispaštaju građani.

    Mogu li domaći trgovci profitirati?
    Nekadašnji predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović smatra da bi uvođenje dodatnih carina i poreza na pošiljke sa platformi kao što je “Temu” moglo donekle usporiti masovnu internet kupovinu, ali ističe da je teško očekivati značajniji oporavak domaćih malih trgovina.

    “Ovo bi moglo biti jedno pozitivno rješenje, jer je trgovina putem interneta praktično zavladala tržištem. Uvođenje dodatnih poreza i dažbina moglo bi da smanji takvu kupovinu, ali ostaje da se vidi kakvi će efekti zaista biti”, naveo je Marjanović za “Glas” i dodao da su veliki trgovački centri odavno preuzeli primat i pitanje je koliko domaće prodavnice mogu profitirati od ovih promjena.

    Marjanović smatra da bi nova praksa omogućila jačanje domaće trgovine, posebno manjih prodavnica.

    “Lokalni trgovci su već dugo u nepovoljnom položaju. Teško je očekivati neki veći oporavak malih trgovina, jer su one već daleko iza ovakvih trendova”, zaključio je Marjanović.

    Privrednici traže stroža pravila
    Privrednici iz Republike Srpske ukazuju na sve veći pritisak koji dolazi od platformi kao što je “Temu”, posebno u segmentu niskovrijednih pošiljki.

    “Smatramo opravdanim mjere koje je Evropska unija uvela u cilju strožeg regulisanja uvoza takvih pošiljki, jer se na taj način štiti domaća privreda, obezbjeđuju ravnopravni tržišni uslovi i sprečava nelojalna konkurencija. Očekujemo da će i naše zakonodavstvo prepoznati značaj ovog pitanja i u narednom periodu izvršiti potrebne izmjene, kako bi se uskladilo sa evropskom praksom i osigurala adekvatna zaštita domaćih proizvođača i trgovaca”, rekla je sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS Dragana Šobot.

    Krajem prošle godine ministri finansija članica Evropske unije su se usaglasili da se carine uvedu na robu koja dolazi s platformi kao što su “Šin”, “Temu”, “AliEkspres” i druge. Prema navedenoj odluci, od 1. jula ukida se oslobađanje od carina koje je dozvoljeno za pakete čija vrijednost iznosi manje od 150 evra, što je omogućavalo stranim dobavljačima da prodaju jeftinu robu bez plaćanja poreza.

    Ova promjena bi najviše mogla pogoditi kupce koji naručuju jeftine proizvode s internet platformi gdje trošak od tri evra može predstavljati značajan postotak vrijednosti same narudžbe.

    Nova naknada nije privremeni hir, već prvi korak prema sveobuhvatnoj carinskoj reformi koja se očekuje 2028. godine, a koja će u potpunosti promijeniti način na koji uvozimo robu. Prema podacima koje je ranije objavila Agencije za poštanski promet BiH u ovu zemlju je tokom 2025. godine stiglo oko dva miliona pošiljki putem platforme “Temu”.

    Razlog
    Razlog za uvođenje carine leži u nevjerovatnom porastu broja malih pošiljki koje svakodnevno ulaze na teritoriju Evropske unije, preplavljujući carinske službe i stvarajući neravnopravan položaj za domaće trgovce. Prema podacima Evropske komisije, samo u 2024. godini u EU je stiglo više od 4,6 milijardi paketa male vrijednosti, što je u prosjeku oko 12 miliona pošiljki dnevno.

  • Koliko su banke u BiH zaradile u prvom kvartalu?

    Koliko su banke u BiH zaradile u prvom kvartalu?

    Banke u Bosni i Hercegovini su u prvom kvartalu ove godine imale ukupnu dobit od 221,6 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo.

    Inače, u Federaciji BiH sjedište ima 14 banaka, a u Republici Srpskoj njih osam.

    Bankarski sektor u RS imao dobit veću za 15 odsto

    Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, bankarski sektor u Srpskoj je u prvom kvartalu ove godine ostvario neto dobit od 67,9 miliona KM koja je veća za 15,08 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Ukupni prihodi komercijalnih banaka u prvom tromjesečju iznosili su 197,3 miliona KM i veći su za 16,9 miliona KM ili 9,37 odsto u odnosu na prva tri mjeseca lani”, stoji u preliminarnom izvještaju Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

    Dodali su da su u prvom kvartalu prihodi od kamata i slični prihodi iznosili 128,7 miliona KM i veći su za 211,4 miliona KM ili 9,72 odsto u odnosu na isti period lani, dok su operativni prihodi u tom periodu iznosili 68,5 miliona KM i veći su za 5,5 miliona KM ili 8,73 odsto.

    Ukupni rashodi banaka u Srpskoj 124 miliona KM

    “Ukupni rashodi u prvom tromjesečju iznosili su 124 miliona KM i veći su za sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine, u apsolutnom iznosu od 8,1 milion KM. Ukupni krediti u prvom kvartalu iznosili su oko 7,5 milijardi KM, što je za 179,2 miliona KM ili 2,45 odsto više u odnosu na 2025. godinu. Krediti dati stanovništvu u prva tri mjeseca iznosili su oko 3,84 milijarde KM i veći su za 103,5 miliona KM ili 2,77 odsto u odnosu na prošlu godinu, a krediti privatnim preduzećima iznose oko 2,53 milijarde KM i veći su za 40,6 miliona KM ili 1,63 odsto nego lani”, piše u izvještaju i dodaje se da su depoziti u prva tri mjeseca iznosili oko 9,51 milijardu KM i veći su za 169,1 milion KM ili 1,81 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Banke u FBiH ostvarile dobit od 153,7 miliona KM

    Iz Agencije za bankarstvo FBiH su naveli da je dobit bankarskog sektora u Federaciji BiH u prvom kvartalu ove godine iznosila 153,7 miliona KM.

    Ovo je za nešto manje od šest miliona KM veća dobit u odnosu na prvi kvartal prethodne godine.

    Ipak, u prvom kvartalu prethodne godine banke u FBiH su imale drastičan pad dobiti od skoro 15 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine, kada im je dobit iznosila 174,3 miliona KM.

    U izvještaju federalne Agencije za bankarstvo piše da su prihodi od kamata i slični prihodi iznosili 233,8 miliona KM.

    Značajan izvor prihoda su banke u FBiH imale i od naknada i provizija, od kojih je inkasirano 111,4 miliona KM.

    Stanić: Uspijevaju da zadrže visoke kamate na plasmane

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da finansijski banke dobro prolaze i kod nas i u svijetu.

    “Dio prihoda obezbjeđuju na bazi svoje aktivnosti, ali dosta prihoda se ostvari po osnovu rasta cijena, odnosno inflacije. Po osnovu rasta cijena rastu i depoziti svih sektora stanovništva, privrede i javnog sektora”, objašnjava Stanić.

    Na drugoj strani, kako ističe Stanić, na prikupljene depozite banke po pravilu uplaćuju nerealno niske kamatne stope.

    “Ipak, uspijevaju da zadrže visoke kamate na plasmane. Naravno, tu su i drugi poslovni prihodi, platni promet, trezor i tako dalje, ali razlika među aktivnim i pasivnim kamatnim stopama je glavni finansijski prihod banaka. Takođe, u posljednje vrijeme primjetno je i kod nas i u okruženju značajno smanjenje troškova banaka koje nastaje kao rezultat ozbiljnog smanjenja broja filijala, te zaposlenih, te se time logično i smanjuju troškovi. Banke će nastaviti da imaju visoke dobiti, ali vrše i prestrojavanje, uvode nove poslove, nastupaju na berzama, plasiraju obveznice i drugo, što su novi oblici finansijskog ulaganja”, naglasio je Stanić.

    Mlinarević: Podaci o profitu banaka ne treba da čude

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, naveo je da podaci o profitu bankarskog sektora ne treba da čude imajući u vidu njihovu poslovnu orijentaciju već određeno duže vrijeme.

    “Naime, posljednjih godina u strukturi njihovih prihoda počinju dominirati nekamatonosni prihodi koji se odnose na provizije i naknade. S druge strane, kreditni plasmani banaka se sastoje od dobro obezbijeđenih stambenih i kredita za potrošnju. Pri tome su kamatne stope iznad nivoa kreditnih rizika kojem su banke objektivno izložene. U takvim okolnostima banke nisu sklone preuzimanju dijela rizika kroz kreditiranje privrede i usljed toga izostaje njihov doprinos ekonomskom razvoju naše zemlje”, kazao je Mlinarević.

  • Cijena nafte ponovo porasla

    Cijena nafte ponovo porasla

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, a cijena nafte Brent je ponovo porasla za skoro dva odsto pošto su vojni udari Sjedinjenih Američkih Država na jugu Irana zabrinuli investitore koji se nadaju mirovnom sporazumu Vašingtona i Teherana.

    Prema podacima sa berzi u 9.30 časova, cijena sirove nafte je porasla za 1,52 odsto na 92,439 dolara, a nafte Brent za 1,73 odsto na 98,887 dolara.

    Američka vojska je saopštila da je “izvela napade u samoodbrani na jugu Irana”, ciljajući brodove koji su navodno pokušavali da postave mine, kao i lokacije za lansiranje raketa.

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je rekao da razgovori sa Iranom “lijepo napreduju”, ali je upozorio da bi Vašington mogao da nastavi vojnu akciju na Bliskom istoku ako pregovori propadnu.

  • Da li postoje načini da se smanji inflacija u BiH?

    Da li postoje načini da se smanji inflacija u BiH?

    Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 odsto, što je posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovo prelivanje na rast domaćih cijena.

    Stopa inflacije revidirana naviše

    Kako su naveli iz Centralne banke BiH, stopa inflacije revidirana je naviše u odnosu na prethodne projekcije i zbog rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rasta cijena električne energije te plata.

    “Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini korigovana je naniže, do nivoa od 1,9 odsto, zbog slabljenja domaće i spoljne potražnje, koja se odražava kroz ličnu potrošnju, investicije te uvoz i izvoz. Nagli rast cijena nafte i prirodnog gasa, koji je zabilježen od početka marta, utiče na povećanje troškova proizvodnje i transporta, što se reflektuje na pad profitabilnosti privrednih subjekata i slabljenje investicione aktivnosti”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Skuplji energenti

    Dodali su da skuplji energenti smanjuju raspoloživi dohodak domaćinstava, što dovodi do slabije privatne potrošnje, tako da se očekuje sporija dinamika ekonomskog rasta u odnosu na prethodne projekcije.

    “U ovom krugu revidirane su makroekonomske srednjoročne projekcije, prvenstveno usljed globalnog energetskog šoka izazvanog eskalacijom sukoba na Bliskom istoku”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Federacija BiH i Republika Srpska

    Inače, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene su porasle za 6,6 odsto.

    Zavod za statistiku Republike Srpske objavio je da je godišnja inflacija u Srpskoj iznosila 6,8 odsto.

    Postavlja se pitanje, postoje li načini da se inflacija smanji u Bosni i Hercegovini, jer je u većini zemalja Evrope, ali i okruženja ona niža?

    Mala otvorena privreda

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je BiH sredinom i krajem devedesetih godina prošlog vijeka prihvatila model male otvorene privrede.

    “Pri tome, nismo našli neke visokotehnološke privredne grane, kako bismo se uključili na svjetsko tržište kroz nuđenje neke robe ili usluga više dodatne vrijednosti. Posljedica toga je da mi, zapravo, skoro da ništa ne možemo uraditi ako ne promijenimo cijeli sistem. Sve to je nekako urađeno da je bukvalno minimalna mogućnost domaćih vlasti da nešto puno urade.

    Ipak, postoje dvije stvari u ovakvom sistemu koje se mogu uraditi. Jedna je populistička mjera, kao što je rađeno, da se za određen broj osnovnih životnih namirnica odredi neka maksimalna cijene u jednom kraćem do srednjem periodu. Druga je rast plata, ali to je mač sa dvije oštrice”, objašnjava Đogo.

    Prema njegovim riječima, prva opcija jeste ograničavanje marže, ali nije maksimalnih cijena.

    “Što se tiče druge opcije, nije problem kada rastu cijene, ako plate rastu podjednako ili brže. Međutim, rast plata je dodatni pritisak za porast inflacije. Osim ovoga, mi ne možemo nešto posebno drugo uraditi, jedino smanjiti poreze, ali to se neće uraditi, jer se javni sektor i javne usluge moraju finansirati”, naglasio je Đogo.

  • Rudari u Zenici odustali od štrajka glađu

    Rudari u Zenici odustali od štrajka glađu

    Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika.

    Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

    Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

    Vlada FBiH  je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

    Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

    Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

    Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

    Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

    Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

    Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

    Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

    Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

    Foto: RMU Zenica

  • Analitičar tvrdi: Glavna priča o zlatu krije dvije velike greške

    Analitičar tvrdi: Glavna priča o zlatu krije dvije velike greške

    Dok cijena zlata posljednjih mjeseci prolazi kroz period oscilacija, brojni finansijski analitičari i mediji sve češće tvrde da je rast kamatnih stopa loša vijest za investitore u zlato.

    Međutim, autor analize objavljene na portalu “Gold Eagle” smatra da mainstream finansijski komentatori propuštaju dvije ključne činjenice zbog kojih njihova trenutna priča o tržištu zlata nije potpuna.

    Prema toj analizi, dominantni narativ na tržištu zasniva se na uvjerenju da će američke Federalne rezerve zadržati visoke kamatne stope zbog inflacije izazvane rastom cijena nafte i geopolitičkih tenzija, posebno sukoba između SAD-a i Irana. U takvom okruženju mnogi tvrde da investitori izbjegavaju zlato jer ono ne donosi kamatu poput obveznica ili štednje.

    Autor ipak upozorava da se u toj priči zanemaruju dva veoma važna faktora – realne kamatne stope i sve veći problem američkog javnog duga.

    Zašto realne kamatne stope mijenjaju sliku?
    U tekstu se objašnjava da većina finansijskih komentatora govori o nominalnim kamatnim stopama, odnosno brojkama koje centralne banke zvanično objavljuju. Međutim, za investitore je mnogo važnija takozvana realna kamatna stopa, koja pokazuje stvarni prinos nakon odbijanja inflacije.

    Kao primjer navodi se američka desetogodišnja državna obveznica sa prinosom od oko 4.6 odsto, dok je inflacija prema zvaničnim podacima blizu 3.8 procenata. To znači da realni prinos iznosi svega oko 0.8 odsto.

    Autor tvrdi da takav minimalni realni prinos nije dovoljan razlog da investitori potpuno odustanu od zlata, posebno u situaciji kada postoji mogućnost da inflacija dodatno poraste zbog energetskih šokova i geopolitičkih kriza.

    Tvrdnja da je stvarna inflacija veća od zvanične
    U analizi se dodatno navodi da zvanični američki indeks potrošačkih cijena možda ne prikazuje puni rast troškova života. Autor podsjeća da je metodologija obračuna inflacije mijenjana još devedesetih godina prošlog vijeka i tvrdi da bi prema starijem modelu inflacija danas bila znatno viša.

    Ukoliko bi inflacija zaista dostigla ili prešla pet procenata, realne kamatne stope mogle bi postati negativne, što bi, prema istorijskim pravilima tržišta, moglo dodatno povećati interesovanje za zlato kao “sigurnu luku”.

    Ogroman američki dug mogao bi promijeniti politiku FED-a
    Druga velika greška koju autor vidi u dominantnom tržišnom narativu odnosi se na uvjerenje da će Federalne rezerve moći dugo održavati visoke kamatne stope. Prema njegovom mišljenju, rast američkog javnog duga ozbiljno ograničava prostor za takvu politiku.

    Kako se navodi, što su kamate više, to su veći troškovi servisiranja američkog duga, koji je već dostigao istorijski rekord. Zbog toga dio analitičara smatra da će FED prije ili kasnije morati smanjiti kamatne stope ili ponovo pribjeći štampanju novca kako bi stabilizovao finansijski sistem.

    U takvom scenariju zlato bi ponovo moglo postati veoma atraktivno investitorima koji traže zaštitu od slabljenja dolara i inflacije.

    Centralne banke i dalje kupuju zlato
    Analiza se uklapa i u širi globalni trend povećane kupovine zlata od strane centralnih banaka. Posljednjih godina zemlje poput Kine, Indije i Turske značajno su povećale svoje zlatne rezerve, dok istovremeno smanjuju zavisnost od američkog dolara.

    Svjetski savjet za zlato ranije je objavio da su centralne banke tokom prethodnih godina kupovale rekordne količine zlata, što mnogi ekonomisti vide kao znak rastuće zabrinutosti zbog globalne finansijske nestabilnosti.

    Zlato i dalje izaziva podjele među analitičarima
    Iako brojni mainstream finansijski stručnjaci i dalje smatraju da su visoke kamatne stope negativne za zlato, sve više analitičara upozorava da tržište možda potcjenjuje dugoročne rizike povezane sa inflacijom, geopolitičkim tenzijama i ogromnim dugovima velikih ekonomija.

    Zbog toga se rasprava o ulozi zlata u savremenoj ekonomiji ponovo vraća u centar pažnje investitora širom svijeta.

  • Pad cijena nafte u svijetu nakon najave o postizanju sporazuma između SAD i Irana

    Pad cijena nafte u svijetu nakon najave o postizanju sporazuma između SAD i Irana

    Cijene nafte su značajno pale, a promet na azijskim berzama je u porastu nakon najave o mogućem postizanju sporazuma kojim bi se okončao američko-izraelski rat sa Iranom, prenijeli su danas britanski mediji.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u subotu uveče da je sporazum sa Teheranom “većim dijelom dogovoren” i da će detalji biti uskoro objavljeni, ali je već u nedjelju uveče pozvao svoj pregovarački tim da ne žuri sa dogovorom, prenosi Bi-Bi-Si.

    Od jutros je globalna cijena referentne nafte tipa Brent pala za 5,5 odsto na 97,90 dolara (78,07 evra), dok je cijena američke nafte pala za 5,8 odsto na 90,99 dolara (78,11 evra).

    Tramp je ranije potvrdio da će sporazum uključivati ponovno otvaranje ključne trgovačke pomorske rute kroz Ormuski moreuz, bez dodatnih detalja.

    Ovaj uski morski prolaz, kroz koji obično prolazi oko petine svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), efektivno je zatvoren od početka sukoba 28. februara.