VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • 4,5 tona mesa i mesnih prerađevina povučeno sa tržišta RS

    4,5 tona mesa i mesnih prerađevina povučeno sa tržišta RS

    Tokom kontrole mesnica te drugih objekata koji se bave proizvodnjom i prometom mesa u Republici Srpskoj, veterinarska inspekcija je za sedam mjeseci ove godine, a usljed utvrđenih nepravilnosti, sa tržišta povukla 4,5 tona mesa i mesnih prerađevina.

    Povučene tone mesa zbog utvrđenih nepravilnosti

    Potvrđeno je ovo za “Nezavisne novine” iz Inspektorata RS, a kako navode, po nalogu inspekcije iz prometa su povučeni pomenuti proizvodi zbog nepotpunih deklaracija, isteklog roka upotrebe ili izmjene senzornih svojstava.

    “U ovoj godini republička veterinarska inspekcija izvršila je 375 kontrola u objektima kao što su mesnice, veleprodajni objekti, maloprodajni objekti, klaonice, farme, skladišta te proizvodni pogoni. U cilju otklanjanja nepravilnosti izrečeno je 100 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 50.000 KM”, navode iz Inspektorata RS.

    Šta kontroliše veterinarska inspekcija

    Pojašnjavaju da Veterinarska inspekcija RS svakodnevno vrši kontrolu mesa i proizvoda od mesa u unutrašnjem prometu i proizvodnji.

    “Takođe, kontrole se svakodnevno vrše i od strane veterinarske inspekcije jedinice lokalne samouprave koja u slučaju utvrđenih nepravilnosti preduzima kako upravne, tako i prekršajne mjere. Inspekcija kontroliše sljedivost dokumentacije koja prati sirovinu, od mjesta porijekla, preko objekta za preradu, skladištenje i prodaju do krajnjeg potrošača, kao i ispunjenost higijenskih, mikrobioloških i drugih propisanih kriterijuma bezbjednosti hrane”, pojašnjavaju.

    Dodaju da je poseban akcenat u kontrolama usmjeren na deklaracije, tj. da li sadrže sve potrebne elemente te da li odgovaraju po datumu proizvodnje, zemlje porijekla, roka trajanja, mesu zatečenom u hladnjači ili ranije dopremljenom mesu, što se može utvrditi povezivanjem deklaracija sa ulaznim fakturama.

    “Svježe neupakovano meso životinja rođenih i/ili tovljenih i/ili zaklanih u različitim državama koje se na prodajnim mjestu stavlja na tržište, treba jasno odvojiti jedno od drugog i biti deklarisano tako da krajnji potrošač može lako razlikovati meso različitog porijekla”, navode iz Inspektorata RS.

    Potrošači izražavaju zabrinutost zbog kvaliteta mesa

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, za “Nezavisne novine” kaže da im se građani sve češće žale na meso, pogotovo svinjsko, koje je jeftino, i ne tako dobrog kvaliteta.

    “To meso je najvjerovatnije bilo zamrznuto. Ali, bitno je istaći da nam nedostaje to što nemamo transparentne objave o inspekcijiskim nadzorima, jer bismo i mi onda znali da li je to meso uništeno ili nije. Postoji bojazan kod potrošača da jedemo uvezenu, a odmrznutu robu, tj. meso”, ističe Šešlija.

    Oni, prema njenim riječima, uopšte nemaju povjerenja u prodavce.

    “Jedino što koliko-toliko vjeruju domaćim mesnicama, u kojima tvrde da imaju svoje kanale gdje nabavljaju stoku. O mesnim proizvodima da i ne govorim, npr. o kvalitetu pašteta i sl. i tu imamo veoma mnogo primjedaba, ali mi ne možemo uticati na kvalitet”, zaključuje Šešlija.

  • Mogući mir između SAD i Irana spustio cijene energenata

    Mogući mir između SAD i Irana spustio cijene energenata

    Cijene nafte naglo su pale u nedjelju uveče nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će narediti američkim snagama da odustanu od novih udara na Iran, jer je, kako tvrdi, dogovor o okončanju sukoba na Bliskom istoku blizu.

    Moguće smirivanje sukoba, koji traje duže od pet mjeseci, otvorilo bi prostor da tankeri ponovo isplovljavaju iz Persijskog zaliva. Tokom borbi tamo su ostali blokirani brodovi koji prevoze naftu i druge proizvode, što je dodatno opteretilo globalno tržište energenata.

    Cijena američke sirove nafte pala je u nedjelju uveče pet odsto, na 80,79 dolara po barelu. Brent, međunarodni referentni standard, takođe je oslabio pet odsto i spustio se na 83,87 dolara po barelu.

    Tržište je snažno osciliralo otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara pokrenuli napade na Iran. Tokom proljeća cijena nafte više puta je prelazila 100 dolara po barelu, a rast se potom prelio i na troškove benzina, avionskog goriva i brojnih proizvoda koji se transportuju dizelom.

    Vozači su zbog toga skuplje plaćali gorivo, a putnici avionske karte. U pojedinim državama zalihe goriva su se smanjile, pa su uvedena ograničenja i povremeno zatvarane škole i državne kancelarije.

    Istovremeno, naftne i gasne kompanije tokom proljeća ostvarile su veliku dobit jer brodari, zbog borbi u Hormuškom moreuzu, uskom plovnom putu uz Iran, nisu mogli prolaziti kroz jednu od ključnih svjetskih energetskih ruta.

    Uprkos padu zabilježenom u nedjelju uveče, cijene američke sirove nafte ostale su oko 20 odsto više nego prije početka sukoba.

  • Stručnjaci otkrivaju kada možemo očekivati smirenje cijena na pumpama

    Stručnjaci otkrivaju kada možemo očekivati smirenje cijena na pumpama

  • Na hrani bi mogla osvanuti upozorenja kao na cigaretama? Predložen novi zakon

    Na hrani bi mogla osvanuti upozorenja kao na cigaretama? Predložen novi zakon

    Udruženja za zdravo življenje POST i za prevenciju prekomjerne težine u Hrvatskoj izradila su Prijedlog zakona o zaštiti djece od gojaznosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda, kojim se predlaže uvođenje upozoravajućih oznaka na hrani, kao i ograničavanje marketinga nezdravih proizvoda usmjerenog prema djeci.

    Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 36,1 odsto osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, zbog čega je Hrvatska među evropskim zemljama s najvećim udjelom dječje gojaznosti.

    Upozorenja na ambalaži

    Doktor porodične medicine i jedan od autora prijedloga Dražen Gorjanski upozorio je da dječja gojaznost povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, ali i da značajno utiče na psihičko zdravlje, samopouzdanje i društvene odnose djece.

    Prijedlogom zakona predviđa se uvođenje jednostavnih upozoravajućih oznaka na prednjoj strani ambalaže kojima bi potrošači bili upozoreni na visok sadržaj šećera, soli ili zasićenih masti u proizvodu.

    Osim toga, predlaže se obaveza obezbjeđivanja zdravijih prehrambenih izbora, dostupnost pitke vode na mjestima gdje se konzumira hrana, kao i edukacija trudnica i djece o marketinškim tehnikama prehrambene industrije.

    “Zakon ne zabranjuje nijedan prehrambeni proizvod niti građanima oduzima slobodu izbora. Cilj je omogućiti bolje informisanje potrošača”, rekao je Gorjanski.

    Predloženim pravilima ograničio bi se i marketing nezdrave hrane koji koristi dječje likove, crtane junake, igračke, igre, influensere popularne među djecom i druge sadržaje namijenjene najmlađima.

    Pravila bi se odnosila i na društvene mreže poput TikToka i Instagrama, ali samo u dijelu koji se odnosi na promociju prehrambenih proizvoda djeci.

    Promjene u školama

    Gorjanski je odbacio tvrdnje da zakon uvodi novi porez na nezdravu hranu. Kako je objasnio, prijedlog samo ostavlja mogućnost da Vlada u budućnosti razmotri fiskalne mjere ukoliko za to budu postojali stručni razlozi i odgovarajuće procjene.

    Škole bi postepeno trebalo da usklade svoju prehrambenu ponudu sa propisanim standardima, što znači da proizvodi s nepovoljnim nutritivnim sastavom ne bi bili dio redovne školske ishrane.

    “Djeca neće ostati bez užine. Cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija”, istakao je Gorjanski.

    Kriterijumi nutritivnog kvaliteta zasnivali bi se na međunarodno priznatim modelima, prije svega modelu Svjetske zdravstvene organizacije za evropsku regiju. Pravila bi se jednako primjenjivala na domaće i uvozne proizvode, uključujući i tradicionalne proizvode ukoliko imaju nepovoljan nutritivni sastav.

    Zaštita djece od reklama

    Poseban dio prijedloga odnosi se na zaštitu djece od reklama koje promovišu mršavljenje i nerealne ideale tjelesnog izgleda.

    Sprovođenje zakona nadzirala bi nadležna inspekcijska tijela, dok bi proizvođači i uvoznici morali svoje proizvode označavati u skladu sa propisanim pravilima.

    Gorjanski je naglasio da nijedan zakon sam po sebi ne može riješiti problem dječje gojaznosti, ali da međunarodna istraživanja pokazuju kako kombinacija upozoravajućih oznaka, ograničavanja marketinga i poboljšanja prehrambenog okruženja može imati pozitivan efekat.

    Prijedlog zakona izradila su Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne težine. Građani, ljekari, roditelji i predstavnici prehrambene industrije svoje komentare mogu dostaviti do 15. septembra, prije nego što prijedlog bude upućen u saborsku proceduru, prenosi Bljesak.info.

  • Plate ljekara u Srpskoj veće nego ranije, ali i dalje znatno ispod evropskog nivoa

    Plate ljekara u Srpskoj veće nego ranije, ali i dalje znatno ispod evropskog nivoa

    Najnovijim povećanjem plata zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj osnovna primanja ljekara specijalista dostigla su oko 3.000 KM. Međutim, za razliku od većine zemalja regiona i Evropske unije, u taj iznos već su uključeni topli obrok i regres, zbog čega stvarna osnovica ostaje niža nego što se često predstavlja u javnosti.

    Na to upozorava predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić, koji je za Srpskainfo uporedio primanja medicinskog osoblja u Srpskoj sa platama njihovih kolega u zemljama regiona i Evropske unije.

    Prema njegovim riječima, ljekar specijalista u Republici Srpskoj trenutno ima osnovnu platu od približno 3.000 KM, dok doktor opšte medicine prima oko 2.250 KM. Zaposleni sa srednjom stručnom spremom, nakon posljednjeg povećanja, imaju primanja koja dostižu oko 1.980 KM.

    – Kod nas je u tu cifru od 3.000 KM već uračunat i topli obrok i regres. Mi se godinama borimo da se to razdvoji, kako bi javnost tačno znala kolika nam je stvarna osnovna plata, a ne da stvara pogrešna slika u narodu – naglašava Mišić.

    Govoreći o Federaciji BiH, ističe da visina plata zavisi od kantona, ali da su u pojedinim sredinama primanja osjetno viša nego u Republici Srpskoj.

    – Najbolja situacija je Kantonu Sarajevo, gdje je osnovna plata ljekara specijaliste oko 4.000 KM – navodi Mišić.

    Kada je riječ o zemljama u okruženju, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS kaže da su razlike između Srbije i Republike Srpske danas znatno manje nego ranije, ali da Hrvatska i dalje prednjači po visini zarada.

    – U Srbiji su u posljednje vrijeme fino digli plate i u jednom momentu su nas bili prestigli. Sa ovim našim posljednjim povećanjem tu smo negdje izjednačeni ili smo za nijansu bolji od njih. Međutim, u Hrvatskoj je to već drugi nivo – specijalisti imaju od 3.000 evra pa na više, dok ljekari opšte prakse zarađuju oko 1.500 evra – objašnjava Mišić.

    Dodaje da su primanja u državama Evropske unije još znatno viša, te da osnovna plata ljekara specijaliste uglavnom počinje od oko 4.000 evra.

    Govoreći o načinima da se zaustavi odlazak medicinskog kadra iz zemlje, Mišić kao primjer uspješne prakse izdvaja Rumuniju, koja je, kako kaže, značajno povećala primanja ljekarima i time uspjela da vrati veliki broj stručnjaka iz inostranstva.

    – Nemojte da gledamo daleko, pogledajmo Rumuniju. Ta zemlja je svakom svom specijalisti podigla platu na 4.000 evra i svi ljekari su se vratili iz Njemačke i Austrije. Nije ni u Rumuniji ništa bolji standard nego kod nas, ali kada naša vlada i vlast shvate da je ulaganje u zdravstvo ključ i ekonomske i socijalne stabilnosti, onda ćemo imati znatno bolju situaciju – poručio je Mišić.

  • Većina trgovaca u RS pravilno označila proizvode koji nisu 100 odsto mliječni

    Većina trgovaca u RS pravilno označila proizvode koji nisu 100 odsto mliječni

    Mjesec i po dana od početka primjene Pravilnika kojim se nalaže da proizvodi koji nisu 100 odsto mliječni moraju biti posebno obilježeni na policama marketa u Srpskoj, prve kontrole pokazuju da je većina trgovaca ispoštovala ove propise, a inspekcija je utvrdila tek manji broj propusta.

    Inspekcija utvrdila samo pojedinačne nepravilnosti

    Iz sektora mljekarstva poručuju da su efekti ove zakonske odluke već vidljivi.

    Kako su naveli za “Nezavisne novine” iz Inspektorata RS, na osnovu kontrola na terenu može se reći da su trgovci u pravilu obilježili proizvode na propisani način.

    “U svega nekoliko pojedinačnih slučajeva u manjim trgovačkim radnjama inspektori su utvrdili da su proizvodi ostali pomiješani sa mliječnim proizvodima, a prema tom pravilniku, oni treba da budu odvojeni, ili da nisu svi proizvodi označeni, odnosno da neki proizvodi imaju, a neki nemaju oznaku”, kažu iz Inspektorata RS.

    Dodaju da su u ovim slučajevima inspektori naložili da se uočene nepravilnosti otklone.  Poručuju da će ove kontrole trajati kontinuirano te će biti dio redovnog inspekcijskog nadzora.

    “Generalno, možemo reći da su trgovci ispoštovali zakonsku obavezu i u posmatranom periodu nismo imali prijava građana, niti predstavnika mljekara po tom osnovu”, pojašnjavaju.

    Mljekari zadovoljni, efekti Pravilnika već vidljivi

    Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju mljekara Republike Srpske, kaže da oni redovno prate ovo označavanje, a primijetili su da ih veliki broj objekata razdvaja.

    “Već su vidljivi efekti Pravilnika, a u razgovaru sa ljudima mogao sam da čujem da su se mnogi osvijestili i zahvalni su što je donesen takav propis”, rekao je Erbez za “Nezavisne novine”.

    Čak su ih, prema njegovim riječima, kontaktirale i kolege iz Slovenije koje rade u mljekarskoj industriji, a kojima se svidio ovaj pravilnik, odnosno kako su oni to uradili.

    “I oni će vjerovatno pokušati u Sloveniji da donesu isti pravilnik”, ističe on.     Da je dobro što su navedeni proizvodi obilježeni i odvojeni od pravih mliječnih proizvoda smatra i Duško Cvijetinović, direktor Mljekare “Dule” iz Bijeljine.

    “Iako nisam imao problema sa prodajom proizvoda ni prije ni sada, ipak je bitno da ljudi znaju šta kupuju. Kod nas su u ponudi uglavnom fermenti i sitan sir, tj. jogurt, pavlaka, surutka itd.”, navodi Cvijetinović za “Nezavisne”.

    On pojašnjava da oni nikada nisu imali ništa uvozno niti su ubacivali u mlijeko dodatne stvari poput palminog ulja, masti itd.

    Stroža pravila na snazi od sredine juna

    Podsjetimo, nakon višemjesečnih napora i inicijative Udruženja mljekara Republike Srpske da se jasno označe proizvodi koji sadrže palmina ili biljna ulja umjesto mliječne maste, sredinom juna je stupio na snagu Pravilnik kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode.

    Njime je propisano da je subjekat u poslovanju sa hranom dužan da proizvode prilikom stavljanja na tržište označi grafičkom oznakom “Nije 100% mliječni proizvod, sadrži palmino ulje ili drugo biljno ulje’, koji čini njegov sastavni dio, a za upakovane proizvode stavlja se na glavno vidno polje proizvoda i na vidljivo mjesto, neposredno uz izloženi proizvod ili uz cijenu proizvoda.

  • Inflacija pušta korijene u BiH

    Inflacija pušta korijene u BiH

    Poskupljenja ne staju, jer su, prema podacima Centralne banke BiH domaći inflatorni pritisci i dalje izraženi, a najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga.

    Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni, a godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu iznosila je 4,42 odsto. Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, gdje je poskupljenje dostiglo 4,80 odsto.

    Ekonomisti ističu da rast cijena više nije isključivo posljedica skupljih energenata i uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji, poput rasta troškova rada i poslovanja.

    Stručnjaci upozoravaju da je BiH, kao uvozno orijentisana ekonomija, posebno osjetljiva na globalna kretanja, uključujući cijene nafte, sirovina i transportnih usluga.

    Prema procjenama ekonomista, dalji tok inflacije zavisiće prvenstveno od razvoja geopolitičke situacije i kretanja na svjetskom tržištu energenata.

    Prema podacima CB BiH, godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto, dok je prosječan rast cijena u sektoru usluga dostigao 4,80 odsto. U najnovijem izvještaju CB BiH navodi se da su inflatorni pritisci u junu, u odnosu na maj, blago ojačali u kategorijama koje ulaze u obračun bazne inflacije. Istovremeno, bazna inflacija je u prvih šest mjeseci ove godine bila viša nego tokom cijele prošle godine, što, kako ističu iz Centralne banke, potvrđuje da domaći inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.

    To znači da rast cijena više nije prvenstveno posljedica skupljih energenata, goriva ili uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji. Veći troškovi rada i poslovanja najizraženije su se prelili na sektor usluga, čije cijene, za razliku od cijena hrane ili goriva, nakon rasta rijetko bilježe pad.

    Bazna inflacija isključuje cijene hrane, goriva i energenata, jer su one najpodložnije naglim oscilacijama, pa se ovaj pokazatelj smatra najpouzdanijim mjerilom trajnosti inflatornih kretanja.

    Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja rekao je za Glas Srpske da se razlike u kretanju cijena mogu objasniti različitim kretanjem ulaznih troškova, prije svega energenata, repromaterijala i transportnih usluga.

    – Industrijska proizvodnja najviše zavisi od cijena energenata i repromaterijala, a veliki dio tih sirovina uvozimo. Zbog toga se bazna inflacija ne može posmatrati samo kroz prizmu prerađivačke industrije, već i kroz rast cijena uvozne i potrošne robe. Upravo je poskupljenje uvoznih repromaterijala jedan od glavnih uzroka rasta cijena – rekao je Ljuboja.

    Prema njegovim riječima, domaća privreda je snažno oslonjena na uvoz, dok istovremeno bilježi pad pokrivenosti uvoza izvozom, što dodatno povećava osjetljivost na globalna kretanja.

    – BiH je mala i uvozno orijentisana ekonomija, zbog čega nema prostora za drastične poteze koji bi mogli zaustaviti inflaciju. Suočeni smo sa rastom cijena energenata, sirovina i poluproizvoda, ali i sa smanjenom tražnjom na tržištima naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U takvim okolnostima i proizvođači i pružaoci usluga prinuđeni su da povećavaju cijene kako bi mogli nastaviti poslovanje – naglasio je Ljuboja.

    Dodao je da Vlada, u okviru raspoloživih mogućnosti, kroz podsticaje i subvencije nastoji da pomogne privredi, ali da ne može uticati na globalna kretanja, poput cijena energenata ili mineralnih đubriva, koja BiH u velikoj mjeri uvozi.

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da su inflatorni pritisci u BiH prije svega odraz globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja.

    – BiH je dio svjetske ekonomije i sve što se dešava na globalnom tržištu direktno se odražava i kod nas. Oscilacije cijene sirove nafte uslovljavaju rast cijena goriva i transportnih usluga, a to se potom prenosi i na cijene ostalih proizvoda i usluga – rekao je Pavlović.

    Ističe da najveći pritisak trpi sektor transporta, jer gorivo čini značajan dio njegovih troškova.

    – Prevoznici moraju prilagođavati cijene u skladu sa kretanjem cijena goriva. U suprotnom, dovode u pitanje održivost poslovanja. Istovremeno, privrednici imaju vrlo malo manevarskog prostora, jer su suočeni sa rastom troškova, ali i ograničenom kupovnom moći građana, koji ne mogu podnijeti nova poskupljenja – istakao je Pavlović.

    On smatra da bi veću pomoć privredi trebalo da daju entitetske vlade, ali da su njihove mjere nedovoljne u odnosu na izazove sa kojima se privreda suočava.

    Govoreći o nastavku godine Zoran Pavlović kaže da su prognoze krajnje neizvjesne.

    – Sve će zavisiti od razvoja geopolitičke situacije, prije svega na Bliskom istoku. Ako dođe do smirivanja tenzija, može se očekivati postepena stabilizacija cijena energenata i manji inflatorni pritisci. Međutim, u ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću prognozirati dalji tok događaja, a upravo je ta neizvjesnost najveći problem za privredu, jer bez predvidivog poslovnog okruženja nema ni dugoročnog planiranja – poručio je Pavlović.

  • Niko nije dobio pare od PDV-a za prvu nekretninu

    Niko nije dobio pare od PDV-a za prvu nekretninu

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zaprimila je stotine zahtjeva građana za povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, ali nikom od građana još nisu legle pare.

    Građani su, podsjetimo, više od godinu dana čekali da budu doneseni propisi koji bi im omogućili ovu povlasticu, a onda je, napokon, 22. juna 2026. godine na sjednici Upravnog odbora (UO) UIO BiH usvojen Pravilnik o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

    Pravilnik je objavljen 30. juna 2026. godine u “Službenom glasniku BiH”, te je na snagu stupio osmog dana od objavljivanja, što znači da je 8. jula počela njegova primjena, neophodna za povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Nepotpuni zahtjevi

    Dakle, 8. jula počeo je prijem dokumentacije. Tog datuma stigla su dva zahtjeva, oba nepotpuna. Kasnije su, međutim, građani “uhvatili” tempo.

    “Sa jučerašnjim danom (29. juli) Uprava za indirektno oporezivanje BiH zaprimila je ukupno 245 zahtjeva za povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu. Svakodnevno pristižu i potpuni i nepotpuni zahtjevi. Još nije doneseno nijedno rješenje”, rečeno je za “Nezavisne novine” u četvrtak, 30. jula, iz UIO BiH.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da nije ni čudo što se gubi povjerenje u institucije kad se dešavaju ovakve stvari.

    Primjena zakona

    “To je način rada institucija. Nije tu samo problem što se čekalo dugo na zakon, već što će se vjerovatno dugo čekati i na njegovu primjenu. Kad god donose zakone, ‘zaborave’ da bi trebalo propisivati i odgovornost. Ja mislim da se nema dovoljno novca da se ljudima vrati PDV, jer ko zna gdje je to planirano i potrošeno. Ovo je klasičan način kako se kod nas radi. U pitanju je jedan konkretan slučaj, gdje nema dodatnih problema i poteškoća. Vrlo je jasno – platili ste, vratićemo i tačka. Međutim, kod nas nikad nije tačka”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, dan uoči početka dostavljanja zahtjeva za povrat PDV-a, iz UIO BiH su kazali da su moguće poteškoće.

    Početni problemi

    “Mi očekujemo poteškoće u implementaciji ovog zakonskog rješenja. Građani se prvi put ozbiljno susreću s ovim stvarima i procedurama, ali i zaposleni u UIO BiH. To će ovaj proces usporavati. Ja se nadam da će nakon prva dva do tri mjeseca, kada prebrodimo sve te početne probleme, to ići dosta brzo”, rekao je tada Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH.

    Prijem zahtjeva za povrat PDV-a se, podsjetimo, obavlja u regionalnim centrima UIO BiH, prema sjedištu prodavca, u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli i Mostaru.

    Hladan tuš

    Informacija koju su saopštili nadležni za mnoge je bila hladan tuš jer se ispostavilo da, ako ste planirali da pri izgradnji kuće prikupljate račune za građevinski materijal i majstorske radove i ostvarite povrat PDV-a, uzalud ste se tome nadali.

    “Pravo na povrat se odnosi na novoizgrađene stanove i novoizgrađene kuće koje je kupac kupio direktno od lica koje je napravilo taj stan ili kuću i koji je poreski obveznik, te je na taj promet platio PDV. Povrat se odnosi na sve kupovine koje su izvršene i uknjižene nakon 12. aprila 2025. godine. Kupac ima pravo na povrat za 40 metara kvadratnih i za 15 metara kvadratnih po članu domaćinstva”, rekla je ranije Milica Vidović iz UIO BiH.

    Rok za isplatu

    Ona je potvrdila da predmet povrata PDV-a ne mogu biti stanovi iz starogradnje, niti kuće koje je građanin samostalno izgradio i nabavio sav građevinski materijal.

    Vidovićeva je naglasila da je rok za isplatu povrata šest mjeseci od predaje dokumentacije, ali da on može biti i kraći, što najviše zavisi od urednosti dokumenata koje su građani predali.

    “Nije realno da sve zahtjeve koje zaprimamo od sutra riješimo u 15 dana”, rekla je ranije Vidovićeva.

  • PetrEvo koliko košta u RS, FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

    PetrEvo koliko košta u RS, FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović izjavio je da je ovo preduzeće i dalje najpovoljniji snabd‌jevač električnom energijom u regionu, ističući da su cijene za privredu i građane Republike Srpske znatno niže u odnosu na zemlje okruženja.

    Petrović je naveo da cijena električne energije za privredu u Republici Srpskoj iznosi 75 evra po megavat-času, dok je u Federaciji BiH 96 evra, u Srbiji od 110 do 136 evra, a u Hrvatskoj i Sloveniji oko 130 i 150 evra po megavat-času.

    Prema njegovim riječima, električna energija za domaćinstva se prosječno prodaje po cijeni od 39,64 evra po megavat-času, što znači da se 1.000 kilovat-časova plaća oko 77,7 KM.

    Petrović je istakao da cijene električne energije nisu povećavane za privredu već dvije godine, niti su u tom periodu mijenjane cijene za građane.

    “Građani vrlo dobro znaju koliki su računi za električnu energiju i želim da se zahvalim građanima Republike Srpske koji racionalno troše električnu energiju”, rekao je Petrović novinarima u Trebinju.

    Većina građana troši manje od 350 kilovat-sati
    On je istakao da 84 odsto građana troši ispod 350 kilovat-sati električne energije mjesečno, te da racionalna potrošnja omogućava da “Elektroprivreda Republike Srpske” ima mogućnost da plasira svoju energiju.

    Petrović je naveo da je elektroenergetski bilans usvojen u septembru 2025. godine za 2026. godinu, a poslovanja zavise od realizacije tog bilansa.

    “Po našem bilansu, ako se ostvari proizvodnja u dvije termoelektrane, i ako se ostvari prosječna hidrologija u tri hidroelektrane, matično preduzeće će biti u plusu 83 miliona KM. U slučaju da se ne ostvari ta proizvodnja, mi moramo nedostajuću energiju da kupimo na spoljnom tržištu”, pojasnio je Petrović.

    Skupa nabavka struje kada proizvodnja podbaci
    On je objasnio da, ukoliko Termoelektrana “Ugljevik” od 12 mjeseci planira da radi 10 mjeseci, a radi pet mjeseci, u tom slučaju “Elektroprivreda” mora da pet mjeseci tu energiju nabavi na spoljnom tržištu, gdje su cijene mnogo više od cijene domaće električne energije.

    “Jedino dobru cijenu možemo postići sa ‘Hidroelektranama na Trebišnjici’ koje imaju akumulaciju i koje mogu da proizvedu električnu energiju kada je potrebna i kad su cijene velike”, rekao je Petrović.

    Loša hidrologija, ali rekordan prvi kvartal
    On je ukazao na to da je hidrologija loša u posljednjih mjesec dana, da je akumulacija Bilećko jezero u minusu deset metara ispod plana, ali je napomenuo da je prvi kvartal bio rekordan.

    “Ostvarili smo nevjerovatan plus, bile su rekordne kiše koje su nam napunile praznu akumulaciju Bileća i omogućile da možemo da kreiramo dobre rezultate”, rekao je Petrović, prenosi Srna.

     

  • Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj, ovih dan najvažnije su informacije o isplati podsticaja, premijama i novim javnim pozivima. U toku je obračun za pšenicu i uljarice, a uskoro bi trebalo da budu raspisani i javni pozivi za kapitalne investicije.

    „Većina poljoprivrednika se slaže da bi bez podsticaja većina poljoprivredne proizvodnje bila na granici rentabilnosti i u svakom slučaju Republika odvaja 180 miliona KM za podsticaj i razvoj poljoprivrede“, kazao je Ljubinko Kecman načelnik u Odjeljenju za direktna plaćanja u Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske.

    Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi predviđeno je da pravo na podsticaj na sredstva za sjetvu ozime pšenice, a odnosi se na 2025. godinu, ostvaruju svi oni, koji ispune uslove, a visina premije se kreće od 500 KM po hektaru zasijane površine, pojašnjava Kecman.

    „Mi smo trenutno u fazi obračuna i jedan dio pšenice jeste isplaćen i priznato je oko 24.200 hektara i isplaćeno u prvom krugu. Sada smo trenutno u fazi dodatnih obračuna, gdje se detaljnije vrši i terenska kontrola ali se i putem aplikacije provjerava da li su na tim parcelama bili usjevi s obzirom da je uglavnom završena žetva“, kazao je Kecman.

    Poljoprivrednici su od trenutka sjetve do 15. maja imali priliku da izvrše prijavu u registru proizvodnje poljoprivrednih gazdinstava. Podnosili su se i zahtjevi tokom marta i aprila mjeseca, nakon čega se kreće sa procesom obrade podataka.

    „Mi prilikom obrade zahtjeva za pšenicu i uljarice, odnosno suncokret, soju, uljanu repicu, imamo zemljišni informacioni sistem, koji nam omogućuje da vršimo identifikaciju, mapiranje i kontrolu tog zemljišta“, poručuje Kecman. On je naglasio da sa velikom sigurnošću, satelitski snimak prepoznaje kulture na parcelama te je preko 95 odsto sigurno da je pomenuta parcela bila pod pšenicom.

    „Dakle sve parcele koje su validirane kao takve su isplaćene u prvom krugu. Ukupno je podneseno zahtjeva za 28.200 hektara, mi smo u prvom obračunu isplatili 24.200, ostalo je još nekih 4.000 hektara za dodatnu kontrolu. U te 4.000 hektara imamo 2.500 hektara gdje je satelitski snimak rekao da nema pšenice. Nešto oko 1.500 hektara jeste sporno i tu se trenutno vrše dodatne kontrole što administrativno, što na terenu“, poručuje Kecman.

    Koje uslove moraju ispuniti proizvođači?

    „Na početku godine Pravilnik propisuje da postoje opšti uslovi, odnosno da je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava, da ima aktivan status, a što znači da je izvršilo ažuriranje podataka u registru i da nema dugovanja prema ministarstvu, zatim da je izvršena nadoknada za protivgradnu preventivu i da je izvršena prijava doprinosa u zavisnosti od toga da li su u pitanju komercijalna ili nekomercijalna gazdinstva u pitanju, prijava doprinosa za prethodnu godinu u Poreskoj upravi“, kazao je Kecman.

    Na ovaj način se poljoprivrednicima otvara put kako bi postali aktivni korisnici pomenutih prava i podsticaja.

    „Svaki član i svaka mjera ima detaljno opisanu proceduru. Kod pšenice je bilo dodatno da uz zahtjev dostave račun o nabavci deklarisanog odnosno sertifikovanog sjemena i to je bilo dovoljno za početak obrade“, kazao je Kecman. Do sredine avgusta se očekuje završavanje i drugog obračuna, a dinamika isplate ide planiranom dinamikom.

    „15. maja su isplaćene sve obaveze za 2025. i od budžeta 2026. isplaćeno je 40 miliona sredstava, najveći dio za premiju na mlijeko, a dobar dio na pšenicu kao jednu od većih mjera. Mi očekujemo da bi za pšenicu trebalo izdvojiti oko 13 miliona. Dinamika isplate premija za mlijeko ide oko 20. u mjesecu kontinuirano. Proizvodnja mlijeka je mala težak period i još uvijek je tako, ministarstvo, odnosno Republika izdvaja 30 feninga po litru otkupljenog mlijeka kravljeg i do 80 feninga za kozje i ovčije mlijeko. Desili su se neki poremećaji u nekom okruženju i širem tržištu i mi se ne možemo vezati za to, mi smo malo tržište. S obzirom da je bilo smanjenja cijene otkupa i čak i određivanja kvota za otkup, proizvođači mlijeka jesu u teškoj situaciji, ali mislim da će uskoro proći“, rekao je Kecman, piše ATV.

    Za koje vrste ulaganja su konkurisali poljoprivrednici?

    Riječ je uglavnom o kapitalnim investicijama. Najveće interesovanje je za traktore, priključke, oprema u stočarstvu i kapitalne investicije u prehrambenoj industriji.

    Interesovanje je veliko, kako kaže Kecman, oko 70 miliona KM je rezervisano za nabavku i ulaganje u kapitalne investicije.

    „Tu se povrat sredstava vrši u iznosu od 40% za komercijalna i 20% za nekomercijalna i imamo pozitivnu diskriminaciju za žene i mlade do 40 godina, ako su oni nosioci gazdinstava dobijaju dodatnih 5-10% i svake godine se raspisuje ovaj javni poziv kako bi se izbjegla neizvjesnost da znaju korisnici šta ih očekuje i da mogu ići u realizaciju“, rekao je Kecman.

    Najčešće greške tokom prijave

    Greške koje se ponavljaju se svakako odnose na administrativne prepreke, odnosno zahtjeve gdje su dužno da vrše redovno ažuriranje podataka, doprinose, protivgradna preventiva, da regulišu svoja dugovanja.

    „Prva mjera koja u proljeće kreće je obračun regresiranog dizela, gdje imamo preko 15.000 korisnika regresiranog dizela, 17.000.000 litara je odobreno i sve je u fazi realizacije do sredine oktobra i tada se te baze podataka pročiste i svi koji ne dobiju regres za dizel gorivo oni isprave greške, mada bude sitnih grešaka, ali tu je i žalbeni rok i uvijek se ide u korist korisnika“, rekao je Kecman.

    Uredna dokumentacija

    „Pravilnikom su korisnici obavezni da tri godine čuvaju dokumentaciju radi inspekcijskog pregleda, ali kako bi vodili i evidenciju zbog samih sebe, šta su radili tokom prethodnog perioda“, rekao je Kecman.