VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rekordne cijene dizela u BiH: Na jednoj pumpi litar košta čak 4,13 KM

    Rekordne cijene dizela u BiH: Na jednoj pumpi litar košta čak 4,13 KM

    Cijena dizela na jednoj benzinskoj pumpi u Bosni i Hercegovini dostigla je 4,13 KM po litru, što je trenutno najviša zabilježena cijena ovog goriva na domaćem tržištu.

    Rekordna cijena zabilježena je na pumpi na Ilidži, dok se dizel u ostatku zemlje prodaje po nešto nižim cijenama. Prema podacima portala Cijenegoriva.ba, prosječna cijena litra dizela u BiH iznosi oko 3,83 KM, a kreće se od 3,64 do 4,13 KM.

    Najpovoljnije gorivo trenutno je u Bihaću, gdje litar dizela košta 3,64 KM.

    Kako je objavio Srpskainfo, cijene na pumpama u Republici Srpskoj takođe su visoke, pa se dizel trenutno prodaje po cijeni od oko 3,80 do 3,87 KM po litru.

    Podsjećanja radi, prije izbijanja krize na Bliskom istoku, litar dizela u Republici Srpskoj koštao je oko 2,30 KM, dok je u jednom periodu cijena dostizala i četiri marke.

    Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna cijena dizela u septembru ove godine iznosila 3,60 KM, dok je prije šest godina prosječan litar koštao svega 1,80 KM.

    Ipak, prema procjenama domaćih naftaša, u narednim danima ne bi trebalo očekivati značajnije promjene cijena na benzinskim pumpama.

    Objašnjavaju da se cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu mijenjaju iz dana u dan, pa trenutno nema jasnog kontinuiteta ni u poskupljenjima ni u pojeftinjenjima.

  • Nafta pojeftinila na svjetskom tržištu, barel „brenta“ pao na 96,93 dolara

    Nafta pojeftinila na svjetskom tržištu, barel „brenta“ pao na 96,93 dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu nastavile su da padaju, dok investitori procjenjuju mogućnost nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali i izglede za diplomatsko rješenje postojećih tenzija.

    Cijena sirove nafte „brent“ iz Sjevernog mora, kojom se trguje na berzi u Londonu, pala je za 1,38 odsto i iznosi 96,93 dolara po barelu.

    Istovremeno, cijena lake sirove nafte na tržištu u Njujorku zabilježila je pad od 1,49 odsto, pa se barelom trenutno trguje po cijeni od 89,17 dolara.

    Prema podacima koje prenosi RTRS, cijena nafte „brent“ ranije je dostigla granicu od 100 dolara po barelu, dok je početkom sedmice njen najviši nivo iznosio čak 110 dolara.

    Pad cijena dolazi u trenutku kada tržišni učesnici pažljivo prate razvoj odnosa između Vašingtona i Teherana, posebno nakon izbora za američki Kongres, procjenjujući rizike od ponovnog zaoštravanja sukoba, ali i mogućnost napretka u diplomatskim razgovorima.

  • Gdje uložiti 10.000 KM: Koliku zaradu donose štednja, stan i obveznice?

    Gdje uložiti 10.000 KM: Koliku zaradu donose štednja, stan i obveznice?

    Građani Republike Srpske koji imaju ušteđevinu mogu birati između oročavanja novca u banci, kupovine stana za izdavanje ili ulaganja na berzi, ali se prinosi, rizici i dostupnost novca značajno razlikuju od jedne do druge opcije.

    Prema poređenju koje je objavio BL Portal, najveći godišnji prinos među posmatranim mogućnostima ove godine donijele su obveznice Republike Srpske, sa stopom od oko 5,5 do šest odsto.

    Kod oročene štednje pojedine banke nude nešto više od tri odsto godišnje za depozite oročene na 13 mjeseci. Tako bi, prema primjeru MF banke, građanin koji uloži 10.000 KM za taj period ostvario oko 337 KM kamate.

    Ipak, prije potpisivanja ugovora važno je provjeriti pod kojim uslovima je moguće doći do novca prije isteka oročenja. U pojedinim slučajevima isplata može potrajati oko mjesec dana, uz znatno nižu kamatu od prvobitno ugovorene.

    Od 1. novembra štedni depoziti u BiH osigurani su do 100.000 KM po osobi u jednoj banci, uključujući pripadajuću kamatu. Međutim, zaradu od kamate treba posmatrati i u odnosu na inflaciju, s obzirom na to da su cijene u Republici Srpskoj u septembru bile šest odsto više nego godinu ranije.

    Kupovina stana zahtijeva veći početni kapital

    Ulaganje u nekretninu može donositi redovan prihod od izdavanja, ali stvarna zarada zavisi od troškova održavanja, popravki i perioda u kojima stan nema zakupca.

    Dragan Milanović, suvlasnik agencije RE/MAX za nekretnine, naveo je primjer stana vrijednog 200.000 KM koji se izdaje za prosječno 700 KM mjesečno. Kada se uračunaju troškovi i periodi bez podstanara, vlasniku bi, prema njegovoj procjeni, ostajalo oko 560 KM mjesečno, odnosno približno 3,4 odsto vrijednosti nekretnine na godišnjem nivou.

    Milanović je upozorio da duži periodi bez zakupaca ili česta promjena stanara mogu značajno umanjiti prihod. Kao dodatnu prednost kupovine stana naveo je mogućnost rasta njegove vrijednosti.

    Prema njegovim podacima, prosječna cijena stanova u Banjaluci u posljednjih pet godina porasla je za oko 100 odsto. Ipak, kod kupovine nekretnine putem kredita u računicu treba uključiti i kamate, kao i troškove osiguranja koje banke najčešće zahtijevaju.

    Obveznice nude veći prinos, ali novac nije uvijek odmah dostupan

    Kupovinom obveznica Republike Srpske investitor pozajmljuje novac Republici Srpskoj, koja se obavezuje da isplati kamatu i vrati uloženi iznos u predviđenim rokovima.

    Iz Banjalučke berze naveli su da su javne emisije obveznica tokom 2026. godine omogućavale godišnji prinos od oko 5,5 do šest odsto.

    Međutim, ukoliko vlasnik želi da proda obveznicu prije ugovorenog roka, mora pronaći kupca, a cijena koju može dobiti na tržištu može biti niža od iznosa koji je prvobitno platio.

    Investicioni fondovi i ulaganje u inostranstvu

    Građanima su dostupni i investicioni fondovi, koji prikupljaju novac većeg broja ulagača i usmjeravaju ga u različite vrste imovine, uključujući akcije kompanija.

    Preko pojedinih domaćih fondova i ovlašćenih posrednika moguće je ulagati i na stranim tržištima, u akcije kompanija poput Microsofta, Nvidije i Tesle, kao i u fondove koji prate berzanske indekse, među kojima je S&P 500.

    Iz Banjalučke berze ističu da je prije ulaganja važno razumjeti način poslovanja fonda, očekivane prinose, rizike, naknade, kao i uslove kupovine i prodaje udjela. Veći potencijal zarade podrazumijeva i mogućnost gubitka dijela uloženog novca.

    Kriptovalute i zlato podložni promjenama vrijednosti

    Među mogućnostima za ulaganje su i kriptovalute, ali je 2026. godina donijela gubitke njihovim vlasnicima. Vrijednost bitkoina od početka godine pala je za oko 14 odsto, dok je eterijum izgubio približno četvrtinu, a solana skoro trećinu vrijednosti.

    Ni zlato nije zadržalo raniji rast. Cijena unce krajem prošle godine iznosila je oko 4.370 dolara, dok se trenutno kreće oko 4.100 dolara. Ipak, oni koji su zlato kupili prije pet godina, kada je unca vrijedila oko 1.800 dolara, ostvarili su značajan rast vrijednosti ulaganja.

    Izbor zavisi od toga kada će novac biti potreban

    Različite mogućnosti ulaganja odgovaraju različitim potrebama građana. Oni kojima je novac potreban u narednih nekoliko mjeseci moraju voditi računa o njegovoj dostupnosti, dok oni koji mogu ulagati na duži period imaju širi izbor.

    Bankarska štednja pruža predvidljiviju kamatu i osiguranje depozita do propisanog iznosa, ali zaradu može umanjiti inflacija. Stan može donositi prihod od kirije i dobiti na vrijednosti, ali zahtijeva veći kapital i dodatne troškove. Obveznice i fondovi nude mogućnost većeg prinosa, uz potrebu da ulagač razumije rizike i uslove trgovanja.

    Zato odluku o ulaganju treba donijeti tek nakon procjene koliko dugo novac može ostati uložen, koliki prihod ostaje nakon svih troškova i koliko je važno da ušteđevina bude dostupna u svakom trenutku.

  • Trivić upozorio: Povećanje minimalca bez rasta produktivnosti ugrožava radna mjesta

    Trivić upozorio: Povećanje minimalca bez rasta produktivnosti ugrožava radna mjesta

    Povećanje minimalne plate u Republici Srpskoj mora biti usklađeno sa ekonomskim mogućnostima privrede i rastom produktivnosti, jer bi odluke koje ne prate stvarno stanje mogle dovesti do dodatnog rasta cijena, pada izvoza i gubitka radnih mjesta, upozorio je Saša Trivić iz Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Govoreći o pregovorima socijalnih partnera o iznosu najniže plate za 2027. godinu, Trivić je istakao da se odluka mora zasnivati na ekonomskim pokazateljima, a ne na političkim pritiscima.

    „Nama trebaju veće plate, ali treba biti objektivan“, poručio je Trivić.

    On je ukazao na probleme sa kojima se suočava prerađivačka industrija, navodeći da je u posljednje tri godine u ovom sektoru izgubljeno između 7.000 i 8.000 radnih mjesta. Istovremeno je došlo do pada izvoza, posebno u drvnoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji.

    Kako prenosi RTRS, plate su u prethodne četiri do pet godina povećane za oko 60 odsto, dok privredu očekuju i novi troškovi, uključujući skuplju električnu energiju, sirovine i proizvodnju.

    Trivić smatra da bi zbog toga povećanje minimalne plate trebalo pažljivo odmjeriti, kako se dodatno ne bi opteretili poslodavci koji već posluju u otežanim uslovima.

    Kao jedan od načina za unapređenje konkurentnosti privrede naveo je prijedlog formiranja fonda za automatizaciju pri Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske, koji bi privrednicima omogućio dugoročne kredite na period od deset godina, uz kamatnu stopu od dva odsto.

    Prema njegovim riječima, podrška bi prvenstveno trebalo da bude usmjerena prema prerađivačkoj industriji i izvoznicima, dok bi izmjene poreskog sistema mogle ugroziti njegovu stabilnost.

    Trivić je ocijenio da je privredi neophodna podrška koja će omogućiti rast produktivnosti i očuvanje radnih mjesta, uz istovremeno stvaranje uslova za povećanje plata.

  • Narodna banka Srbije pojačala nadzor nad Poštanskom štedionicom

    Narodna banka Srbije pojačala nadzor nad Poštanskom štedionicom

    Narodna banka Srbije saopštila je da Banka Poštanska štedionica posluje stabilno, da je solventna i da uredno izmiruje sve obaveze prema svojim klijentima, nakon što je pojačala nadzor nad njenim poslovanjem.

    Iz centralne banke Srbije ističu da se pokazatelj adekvatnosti kapitala Poštanske štedionice nalazi iznad propisanog regulatornog minimuma, te da nema problema u izvršavanju obaveza prema građanima i privredi.

    Posebno je naglašeno da će penzije i ostala primanja koja se isplaćuju iz budžeta Srbije biti isplaćivana u redovnim rokovima.

    Narodna banka Srbije kontinuirano prati poslovanje svih banaka u zemlji, uključujući i Banku Poštanska štedionica, koja je u većinskom državnom vlasništvu.

    Prema navodima NBS, značajan dio aktive ove banke čine likvidna sredstva, među kojima su gotovina, novac na računima i državne hartije od vrijednosti. Takođe, banka posluje profitabilno i ostvaruje pozitivne finansijske rezultate.

    Iz RTRS-a prenose da centralna banka svakodnevno neposredno nadzire poslovanje Poštanske štedionice, uz posebnu pažnju na praćenje svih relevantnih pokazatelja i ispunjavanje regulatornih i supervizorskih zahtjeva.

    U saopštenju se navodi da će NBS i u narednom periodu nastaviti da prati poslovanje banke i, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, preduzima odgovarajuće mjere radi očuvanja njene stabilnosti, zaštite deponenata i korisnika finansijskih usluga, kao i stabilnosti cjelokupnog finansijskog sistema.

  • Poznato koliko iznose najniža i najviša penzija u Republici Srpskoj

    Poznato koliko iznose najniža i najviša penzija u Republici Srpskoj

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je podatke o visini penzija za septembar, prema kojima najniže penzijsko primanje iznosi 361,75 KM, dok je najviša penzija dostigla gotovo 4.000 KM.

    Prema podacima Fonda PIO, septembarsku penziju primilo je ukupno 296.751 korisnika, od čega 237.877 u Republici Srpskoj, a 58.874 van njenih granica.

    Za isplatu penzija bilo je potrebno 185,53 miliona KM u neto iznosu, odnosno 187,75 miliona KM bruto.

    Prosječna penzija za septembar iznosila je 725,56 KM, što predstavlja 42,80 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Kada je riječ o korisnicima sa punim stažom osiguranja od 40 godina, njihova prosječna penzija iznosila je 1.096,22 KM, odnosno 64,67 odsto prosječne plate.

    Iz Nezavisnih prenose da je najviša penzija isplaćena za septembar iznosila 3.981,85 KM, dok je najniža penzija za korisnike sa 40 i više godina staža određena na 723,70 KM.

    Najniži iznos penzije zavisi od dužine ostvarenog penzijskog staža, pa se primjenjuju različite kategorije minimalnih primanja.

    Najveći dio korisnika prava čine korisnici starosnih penzija, kojih je 65,06 odsto. Porodične penzije prima 23,30 odsto korisnika, invalidske 11,59 odsto, dok se preostalih 0,05 odsto odnosi na ostala prava.

    Fond PIO je tokom septembra po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ostvario prihod od 153,71 milion KM.

  • Evropa strahuje od nove energetske krize, građane očekuju veći troškovi grijanja

    Evropa strahuje od nove energetske krize, građane očekuju veći troškovi grijanja

    Evropsku uniju očekuje teška i neizvjesna zima, uz sve veće izazove u snabdijevanju energentima i mogućnost novog rasta cijena gasa i goriva. Rezerve gasa nalaze se na rekordno niskom nivou, dok dodatni pritisak na energetsku sigurnost predstavlja i poskupljenje dizela.

    Na rizike koji bi mogli obilježiti predstojeće mjesece upozorava sve veći broj energetskih analitičara i evropskih zvaničnika, ukazujući na ranjivost evropskog tržišta u uslovima geopolitičkih kriza i neizvjesnosti u snabdijevanju.

    Kako navodi RTRS, među ključnim faktorima koji utiču na energetsku situaciju u Evropi su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i politika sankcija Rusiji koju sprovode evropske države.

    Niske zalihe gasa dodatno komplikuju pripreme za zimski period, zbog čega se evropske zemlje sve više oslanjaju na očekivanje blažih vremenskih prilika kako bi izbjegle nagli rast potrošnje i dodatno opterećenje energetskog sistema.

    Istovremeno, rast cijena energenata predstavlja sve veći teret za privredu, koja se već suočava s brojnim ekonomskim izazovima. Viši troškovi energije utiču na proizvodnju, transport i poslovanje kompanija, dok se posljedice prelijevaju i na domaćinstva.

    Zbog toga raste i nezadovoljstvo građana, koji bi se tokom zime mogli suočiti s dodatnim izdacima za grijanje, električnu energiju i druge osnovne potrebe.

    Evropske zemlje tako ulaze u zimski period suočene s kombinacijom niskih energetskih rezervi, geopolitičkih neizvjesnosti i pritiska na privredu, dok će vremenske prilike imati važnu ulogu u određivanju obima potrošnje i kretanja cijena.

  • Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao rekordnih 9,4 biliona dolara

    Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao rekordnih 9,4 biliona dolara

    Vanjski dug zemalja u razvoju dostigao je rekordnih 9,4 triliona dolara u 2025. godini, uz najbrži godišnji rast od 2021. godine, pokazuju podaci iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke. Istovremeno, troškovi zaduživanja dostigli su najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija, što dodatno opterećuje ekonomije najsiromašnijih država.

    Prema izvještaju, dug zemalja s niskim i srednjim prihodima prema stranim kreditorima povećan je za 5,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je velikim dijelom podstaknut povratkom privatnih kreditora na tržište, kao i ponovnim pristupom siromašnijih država međunarodnim tržištima obveznica.

    Kako prenosi Klix, emisija obveznica javnih institucija porasla je za gotovo 35 odsto, dostigavši 251 milijardu dolara, što je najviši iznos u posljednjih pet godina.

    Ipak, bolji pristup međunarodnom finansiranju nije donio i povoljnije uslove zaduživanja. Zemlje koje imaju pravo na koncesione kredite Svjetske banke tokom prošle godine plaćale su prosječnu kamatu od 8,2 odsto na nove zajmove privatnih kreditora, što je najviši nivo od 1989. godine. Kamatna stopa na nove obveznice iznosila je 9,4 odsto.

    Glavni statističar Grupacije Svjetske banke i direktor za razvojne podatke Haišan Fu upozorio je da se države u razvoju suočavaju s problemom sve skupljeg finansiranja.

    „Povratak privatnog kreditiranja zemljama s niskim i srednjim prihodima je dobrodošao, ali te zemlje se više zadužuju, plaćaju više i u mnogim slučajevima im ostaje manje sredstava za dugoročni razvoj“, istakao je Fu.

    Dodatni problem predstavlja servisiranje postojećih obaveza. Zemlje s niskim i srednjim prihodima tokom 2025. godine izdvojile su oko 1,4 biliona dolara za otplatu glavnice i kamata, čime je nastavljen trend rasta troškova zaduženosti petu godinu zaredom.

    Svjetska banka upozorava da visoki troškovi otplate duga mogu potisnuti ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i druga područja važna za dugoročni razvoj.

    Pritisak nije ograničen samo na najsiromašnije države. Rast prinosa na državne obveznice i referentnih kamatnih stopa povećava cijenu novog zaduživanja i razvijenih ekonomija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Francusku i Njemačku.

    Posebno zabrinjava praksa izdavanja novih obveznica radi refinansiranja postojećih obaveza, često uz nepovoljnije kamatne stope. Takav pristup omogućava državama da odlože ili rasporede otplatu, ali ne mora dovesti do smanjenja ukupnog duga.

  • Panika na azijskim tržištima, obustavljeno trgovanje na južnokorejskoj berzi

    Panika na azijskim tržištima, obustavljeno trgovanje na južnokorejskoj berzi

    Azijske berze zabilježile su oštar pad na početku trgovanja u petak, a najveći udar pretrpjela su tržišta Tajvana i Južne Koreje, gdje su vodeći berzanski indeksi u jednom trenutku izgubili više od osam odsto vrijednosti.

    Rasprodaja je uslijedila nakon velikih gubitaka na američkom tržištu, posebno u tehnološkom sektoru, a dodatnu zabrinutost među investitorima izazvale su najave mogućeg pooštravanja regulative u oblasti vještačke inteligencije i usporavanja izgradnje data centara.

    Južnokorejski indeks Kospi pao je više od osam odsto, zbog čega je trgovanje privremeno obustavljeno na 20 minuta. Nakon nastavka trgovanja dio gubitaka je nadoknađen, ali je tržište i dalje bilo u dubokom minusu.

    Tajvanski berzanski indeks takođe je zabilježio pad veći od osam odsto, dok je japanski Nikkei oslabio oko šest odsto.

    Kako prenosi Klix, među najvećim gubitnicima našle su se tehnološke kompanije i proizvođači poluprovodnika, čije su akcije pod pritiskom zbog strahovanja da bi se ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju mogla usporiti.

    Posebno su pogođeni južnokorejski tehnološki giganti Samsung Electronics i SK Hynix, čije su akcije u jednom trenutku pale gotovo 10, odnosno više od 11 odsto. Tajvanski proizvođač čipova TSMC takođe je zabilježio značajan pad.

  • Sniženja u Banjaluci razočarala kupce: Popusti skromni, cijene kao u Beču

    Sniženja u Banjaluci razočarala kupce: Popusti skromni, cijene kao u Beču

    Natpisi o velikim popustima i sezonskim sniženjima preplavili su izloge banjalučkih prodavnica, ali kupci koji očekuju značajnije uštede često se suočavaju sa znatno skromnijom ponudom. Popusti su uglavnom između 10 i 30 odsto, a sniženi artikli često nisu oni koji su građanima trenutno najpotrebniji.

    U prodavnicama odjeće sniženi su uglavnom komadi iz prethodnih sezona, dok se kod obuće na akcijama najčešće mogu pronaći patike. Cipele i čizme, koje su u ovom periodu godine najtraženije, uglavnom zadržavaju redovne cijene.

    Kako piše Srpskainfo, građani tako često u prodavnice ulaze privučeni velikim natpisima o sniženjima, ali nakon pregleda ponude shvate da je stvarno sniženi asortiman znatno manji od očekivanog.

    Na ovaj problem ukazuje i Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“, koja ističe da najavljeni popusti ne znače nužno da je većina robe u prodavnici obuhvaćena akcijom.

    „Kada imamo najavljena sniženja, na primjer, od 50 do 70 odsto ili od 20 do 50 odsto, u ovom slučaju to znači da jedna trećina robe mora biti u najvećem rasponu sniženja“, objasnila je Marićeva.

    Ona je podsjetila da trgovci imaju obavezu da na svakom artiklu koji je na sniženju istaknu prethodnu cijenu, procenat umanjenja i novu cijenu. Prethodna cijena mora biti ona koja je važila u posljednjih 30 dana, što potrošačima omogućava da provjere da li je popust stvaran.

    Marićeva je navela da su inspekcijske kontrole već utvrđivale nepravilnosti, uključujući slučajeve u kojima su trgovci podizali cijene prije početka akcija kako bi kasnije prikazali veći popust.

    Posebno je ukazala na razlike između domaćeg i evropskog tržišta. Iako su cijene odjeće i obuće u Banjaluci dostigle nivo onih u velikim evropskim gradovima, popusti su kod nas često znatno skromniji.

    „Što se tiče cijena, dostigli smo nivo trgovina kakve ćemo zateći u Beču ili bilo kojem drugom većem gradu u inostranstvu“, navela je Marićeva.

    Kao primjer je izdvojila patike koje u Banjaluci mogu koštati oko 250 evra, koliko koštaju i u inostranstvu, ali je upozorila da je potrebno posvetiti više pažnje kontroli uvoza i provjeri originalnosti proizvoda, kako bi cijena koju kupci plaćaju zaista odgovarala kvalitetu robe.

    Zbog toga mnogi građani veće kupovine odlažu do Crnog petka ili završetka sezonskih rasprodaja, očekujući da će tada dobiti značajnije popuste i povoljnije cijene.