Kategorija: Ekonomija

Centralna banka BiH procjenjuje da bi u trećem kvartalu ukupna inflacija mogla iznositi 3,7 odsto, a bazna 4,2 odsto. U četvrtom kvartalu i ukupna i bazna mogle bi biti 4,1 odsto.

Za treći kvartal urađena je značajna revizija inflacije naniže u odnosu na prethodnu brzu procjenu, prvenstveno zbog neočekivanog naglog usporavanja zvanične inflacije u junu i julu i slabijeg prenosa početnog šoka rasta cijena prevoza i režija na ostale komponente potrošačkih cijena, piše BL Portal.

Na godišnjem nivou cijene hrane i bezalkoholnih pića bile su niže u junu i julu, djelimično i zbog baznog efekta.

„Međutim, nivo cijena hrane i bezalkoholnih pića je dosta visoka, nakon značajnog rasta u prethodnom periodu. Takođe, nivo cijena osnovnih životnih namirnica u BiH značajno ne odstupa od cijena u zemljama u okruženju. Zbog visokog učešća hrane u potrošnji stanovništva, njihov nivo cijena značajno utiče na troškove i životni standard“, pojašnjavaju iz Banke.

Očekuju da će inflatorni pritisci ostati značajni, posebno spoljni vezani za cijene energenata. Zato procjenjuju 4,1 odsto u zadnjem kvartalu, jer se tada očekuje i rast cijena hrane koje se sa odmakom prelivaju sa stranog na domaće tržište.

Za treći kvartal Centralna banka procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a od 2,3 odsto.

„Dostupni indikatori ukazuju na nastavak relativno umjerene dinamike ekonomske aktivnosti, uz i dalje prisutne rizike iz međunarodnog okruženja i neizvjesnost u pogledu kretanja vanjske tražnje“, dodaju iz Banke.

Smanjena industrijska aktivnost u Evropi i usporavanje globalnih investicija sve više se prelivaju na privredu BiH, čiji je izvoz u velikoj mjeri vezan za tržište Evropske unije. Nedostatak radnika, odlazak mladih i politička nestabilnost otežavaju nova strana ulaganja, pa rast sve više zavisi od domaćih privrednika, reinvestiranja i obrazovanja kadra.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH i da se na to tržište plasira oko 75 odsto ukupnog izvoza.

„Kada se na globalnom nivou usporavaju investicije, koje su vrlo često generator pokretanja određenih proizvodnih pogona, usporavaju se i aktivnosti njihovih partnera. U tom smislu neke investicije koje su planirane mogu biti pomjerene. S druge strane, problemi u globalnim lancima snabdijevanja, posebno kada su udaljena tržišta pogođena tim poremećajima, mogu dovesti do prebacivanja dijela aktivnosti bliže Evropi i Evropskoj uniji, što predstavlja priliku i za zemlje jugoistočne Evrope“, rekao je Jašarspahić za Nezavisne.

Kad se govori o investicijama u BiH, ističe, uglavnom se misli na strana ulaganja kao znak povoljnog ambijenta, ali ne treba zanemariti reinvestiranje domaćih firmi. „Kompanije koje se razvijaju šire svoje kapacitete i reinvestiraju u vlastiti razvoj. To je, po mom mišljenju, možda još značajniji učinak.“

Kod stranih investicija važno je razlikovati potpuno nove pogone od promjene vlasništva. „Možemo govoriti o pokretanju Lidla, o promjeni vlasništva u industriji, poput one u Varešu, i o drugim primjerima. Međutim, značajne su, prije svega, one investicije koje su u potpunosti nove i koje rezultiraju otvaranjem novih proizvodnih pogona. Bez proizvodnih pogona nema opstanka ljudi, nema zapošljavanja i nema daljeg razvoja privrede u BiH.“

Domaćim investitorom smatra i povratnika koji je biznis razvio vani, pa dio prenio u BiH. „Ako imate povratnika iz neke zemlje koji je razvio svoj biznis na tom tržištu, ostvario kontakte, stvorio poslovnu mrežu oko svog brenda i odlučio da dio tog poslovanja prenese u Bosnu i Hercegovinu, ja takvog investitora smatram domaćim.“

Bez restrukturiranja obrazovanja, posebno srednjih škola, teško je očekivati snažniji napredak. „Moramo dobiti učenike i mlade ljude koji iz srednjih škola izlaze sa konkretnim znanjima i vještinama – da mogu upravljati CNC mašinama, programirati ih i prilagođavati se zahtjevima savremenih proizvodnih procesa. Bez toga nema snažnijeg napretka.“

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ranije je rekao da su u protekle tri godine najveći dio investicija realizovali investitori koji su već poslovali u Srpskoj, pa proširili poslovanje. I ove godine je slika slična: najveći dio novih ulaganja dolazi od kompanija koje su već tu.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je Srpska ranije imala prednost jeftinije radne snage, ali da je taj potencijal oslabljen. „Zbog odlaska mladih ljudi u inostranstvo, a po pravilu odlaze oni koji su najproduktivniji i najspremniji za rad, tržište rada ostaje bez najkvalitetnijeg kadra.“

Posljedica je nepovoljna starosna struktura. „Na jednoj strani gubimo radni potencijal, a na drugoj povećavamo udio starijeg stanovništva, što zahtijeva znatno veća izdvajanja za zdravstveni i penzioni sistem. To dodatno opterećuje javne finansije i utiče na poslovni ambijent.“

Strani investitori, dodaje, ne gledaju samo dostupnost radnika nego ukupne troškove. „Investitori moraju da računaju da ovdje ne postoji samo problem nedostatka radnika, već i mogućnost rasta doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje kako bi se finansirao sve veći broj korisnika tih sistema. To su važni faktori koji mogu odvratiti strane investitore od ulaganja.“

Rekordan priliv privatnog kapitala koji je mobilisala Grupacija Svjetske banke mogao bi da potjera domaću privredu, ali će iskorištavanje potencijala zavisiti od toga hoće li kompanije ponuditi kvalitetne razvojne projekte i krenuti u tehnološku modernizaciju.

Grupacija Svjetske banke saopštila je da je u fiskalnoj 2026. godini mobilisala rekordnih 112 milijardi dolara privatnog kapitala za ekonomije u razvoju, više nego tri puta u odnosu na 35 milijardi dolara iz fiskalne 2022.

Cilj je, navode, da se uz njihovo finansiranje i stručnu podršku privuče više privatnog kapitala za investicije, rast i nova radna mjesta.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica rekao je da je model posebno značajan za BiH, jer međunarodne finansijske institucije kroz garancije i druge instrumente mogu smanjiti rizik i otvoriti veće učešće privatnog kapitala.

„Za nekog prosječnog privrednika u BiH ovakva garancija može značiti mnogo lakši pristup finansiranju, posebno kada je riječ o većim investicionim projektima, dugoročnim ulaganjima ili projektima sa određenim rizicima na koje banke ne gledaju blagonaklono“, rekao je Ražanica, piše BL Portal.

Domaći bankarski sektor, ističe, ima dovoljno kapitala i likvidnosti. Regulatorni kapital banaka u BiH sredinom ove godine iznosio je oko 6,2 milijarde KM, a krediti privredi oko 15,6 milijardi KM.

„Kada govorimo o garancijama Svjetske banke, odnosno smanjenju rizika, dolazimo do situacije u kojoj imamo banke koje su sposobne, kapitalizovane i imaju dovoljno sredstava da finansiraju projekte. Ono što nam možda više nedostaje jesu kvalitetni projekti“, rekao je.

Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja smatra da domaće kompanije, posebno izvozno orijentisane, sve više moraju da ulažu u proizvodnju, tehnologiju i kadrove.

„Domaće kompanije rastu, razvijaju se i osvajaju nove proizvode i tržišta, a savremeno tržište ih jednostavno tjera da se mijenjaju. Zbog toga se sve više ulaže u proizvodne kapacitete i nove tehnologije“, rekao je Ljuboja.

Kompanije s jasnom vizijom, razvojnim planovima i stabilnim poslovnim kontaktima mogu veći priliv kapitala iskoristiti za modernizaciju, digitalizaciju, automatizaciju i stručne kadrove. „Sve to stvara potrebu za novim zapošljavanjem i daljim razvojem“, istakao je.

U saopštenju Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru navedeno je da je u zemljama s višim srednjim dohotkom iznos porastao sa 12 na 50 milijardi dolara, više od četiri puta. U zemljama s niskim dohotkom mobilizovani iznos zadržao se na oko tri milijarde dolara. Privatni kapital usmjeren prema Africi povećan je sa približno devet na 22 milijarde dolara, odnosno za gotovo 150 odsto.

Dok se svijet približava novom energetskom šoku, Bosna i Hercegovina stoji bez robnih rezervi nafte i derivata koje bi mogle ublažiti udar. Cijene energenata rastu, a zemlja nema zalihe kojima bi zaštitila građane i privredu ako dođe do cjenovnog udara.

Kriza na Bliskom istoku oko Irana, rat u Ukrajini i smanjene kineske naftne zalihe, prema ocjeni stručnjaka, mogu ponovo podići cijenu goriva, prije svega dizela. Taj derivat pokreće ne samo lični prevoz, nego i logistiku, poljoprivredu i cijele lance snabdijevanja.

Evropska komisija iz godine u godinu ponavlja da je BiH nespremna za ozbiljnu energetsku krizu i da nema rezerve koje bi obuhvatale skladištenje nafte i naftnih derivata. U prošlogodišnjem izvještaju o napretku ka EU stoji: „Nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira s pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.“

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, za Nezavisne kaže da bi svijet, pa i BiH, mogli ući u crni scenario u kojem dizel prelazi četiri, pa i pet maraka. Ne isključuje ni restrikcije. Kao jedan od razloga navodi što je Rusija smanjila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na rafinerije, a ta zemlja je važan svjetski snabdjevač.

Takav razvoj bi se prelio na cijelo društvo. „Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, ističe Milovanović.

Dodaje i da distributeri u BiH brzo dižu cijene čim se tržište uzbuni, a sporije ih spuštaju kad se smiri. Za rezerve kaže da Republika Srpska nema dovoljno zaliha koje bi mogle poslužiti, ali da bi i to bilo samo kratkoročno rješenje. „Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, naglašava.

Almir Bečarević je oprezniji jer smatra da tržište često samo nađe način da pokrije potražnju. „U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko. Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače. Tako da nekad čak i od izjava gospodina Trampa zavisi koja će biti cijena barela nafte“, kaže Bečarević.

Ako se kretanje od sredine sedmice nastavi, sljedeće sedmice derivati bi čak mogli blago pojeftiniti. Mnogo je oštriji prema politici praznih skladišta. „U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, ističe.

Ista logika važi i za prirodni gas, koji prati cijenu nafte. Bečarević ocjenjuje da je poskupljenje gotovo izvjesno i da će se osjetiti tokom naredne zime.

Cijene energenata na evropskom i svjetskom tržištu danas bilježe blage oscilacije, pri čemu se cijena sirove nafte tipa Brent kreće oko 103 dolara po barelu, dok je cijena evropskog prirodnog gasa stabilna na nivou od oko 77 evra po megavat-satu.

Na trgovačkoj platformi Investing.com, cijena fjučersa nafte Brent iznosila je 103,92 dolara po barelu.

Američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) zabilježila je vrijednost od oko 101,04 dolara po barelu.

Na holandskoj berzi gasa TTF, fjučersi prirodnog gasa kretali su se u rasponu oko 77 evra po megavat-satu.

Istovremeno, vodeći evropski berzanski indeksi zabilježili su rast vrijednosti, praćeni stabilnijim trgovanjem na globalnim tržištima.

Vodeći evropski berzanski indeksi zabilježili su rast vrednosti – londonski FTSE porastao je za 0,40 odsto, njemački DAX za 0,40 odsto, dok je francuski CAC 40 zabilježio blagi plus od 0,21 odsto.

Sa druge strane, ruski indeks MOEX zabilježio je pad od 0,99 odsto.

Na američkim berzama takođe je zabilježen pozitivan trend, gdje je indeks Dow Jones porastao za 0,75 odsto, a S&P 500 za 0,80 odsto, piše Tanjug.

Na azijskim tržištima trgovanje je bilo mješovito – kineski indeks China A50 Futures pao je za 0,32 odsto, dok je akcija kompanije China Unicom na berzi u Hong Kongu zabilježila rast od 1,30 odsto.

Vrijednost evra u odnosu na američki dolar na valutnom tržištu iznosi oko 1,15 dolara.

Cijena zlata na svjetskom tržištu zabilježila je dnevni rast od 0,2 odsto i dostigla nivo od oko 4.346 dolara za trojsku uncu.

Istovremeno, cijena pšenice na svjetskim berzama kretala se na nivou od oko 725,75 centi za bušel, uz blagi dnevni pad od 0,39 odsto, prenosi RTRS.

Deset najprofitabilnijih notarskih kancelarija i osam poslovnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarili su u protekloj godini ukupnu čistu neto dobit od 270.339.735 KM, podaci su APIF-a.

Osam banaka uknjižilo je neto dobit od 266.927.021 KM, a deset vodećih notara 3.412.714 KM, uz ukupne prihode 5.525.772 KM. Na dobit se plaća 10 odsto poreza, a zarada u gotovini izvlači se bez poreza na dividendu, jer on u RS ne postoji.

U bankarskom sektoru ubjedljivo najveću neto dobit ostvarila je Nova banka – 95,36 miliona KM, uz prihode 222,81 milion. Druga je NLB Banka s 57,34 miliona KM dobiti i 141,24 miliona prihoda. Slijede ATOS BANK 35,03 miliona (prihod 91,02), UniCredit Bank 32,80 miliona (86,38), Addiko Bank 26,87 miliona (82,84) i MF banka 14,71 milion (73,27). Na začelju su Naša banka 2,43 miliona (25,52) i BPŠ banka 2,35 miliona (27,34).

Među notarima prvi je Dalibor Puhalo iz Banjaluke, pet zaposlenih, neto dobit 559.786 KM, prihod 775.536 KM. Drugi je Srđan Đorđa iz Istočne Ilidže, 455.730 KM dobiti, 690.729 KM prihoda. Treći Borislav Radić iz Banjaluke, tri zaposlena, 453.355 KM dobiti, 680.945 KM prihoda. Slijede Smajo Ćeman iz Doboja 330.003 KM (492.047), Andrej Golić iz Banjaluke 325.670 KM (530.725), Ognjen Bogdanić iz Banjaluke 317.465 KM (514.774), Milka Đaković iz Laktaša 281.547 KM (535.086), Sanda Josić iz Prijedora 242.609 KM (452.474), Jelena Bulatović iz Banjaluke 240.357 KM (422.364) i Slađa Iveljić iz Banjaluke 206.192 KM (431.092).

Ekonomista Predrag Mlinarević kaže da su visoke zarade notara povezane s ograničenom konkurencijom. „De facto na određenom prostoru imate pravilo da postoji jedan ili dva notara. To na neki način predstavlja opstrukciju konkurencije i kartelisanje, da se tako izrazim u ekonomskom smislu. Imate postojanu i stabilnu tražnju za ovjeravanjem ugovora, a nekadašnje radnje koje je sprovodio sud prenijete su na javne bilježnike. Njima je obezbijeđen siguran prihod i visoka zarada zahvaljujući činjenici da nemaju konkurenciju, a da tražnja znatno raste kada je na snazi bum na tržištu nekretnina.“

Ako nema previše konkurencije, država mora da reguliše cijene. „Pitanje je da li je normalno da neko sa tri, četiri ili pet zaposlenih ostvaruje ovoliku zaradu sa notarskom kancelarijom? To je urađeno na uštrb građana koji su morali da povećaju svoje troškove za te usluge. Zato bi gornji limit cijena trebalo odrediti tako da notarima obezbijedi pristojnu zaradu, a da sa druge strane ne bude izrabljivanje građana.“

Srpskainfo je ranije pisala da kupci nekretnina odmah izdvajaju i do 5.000 KM za prateće troškove – obrada kredita preko 1.000 KM, notarski ugovori, takse RUGIPP-a i osiguranje.

Kod banaka Mlinarević upozorava da nekamatonosni prihodi preuzimaju težište zarade – obrada, vođenje računa, platni promet. „U bankocentričnom sistemu kakav je naš, banke su postale svojevrsni finansijski supermarketi.“ Cijene usluga, kaže, ukazuju na prećutne dogovore. „Kad pogledate cijene usluga koje naplaćuju, oni se skoro pa u fening dogovore da podijele tržište… Ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka.“ Konkurencijsko vijeće BiH, dodao je, moralo bi da preduzme mjere, prenosi Srpskainfo.