Kategorija: Ekonomija

Njemački proizvođač automobila Audi objavio je da je u prvom kvartalu ponovo zabilježio pad zarade, dok se suočava sa sve većim pritiskom američkih carina i slabljenjem poslovanja u Kini.

U saopštenju se navodi da je neto profit umanjen za nešto više od 11 procenata, na 559 miliona evra, u periodu od januara do marta ove godine.

Ovo je četvrti uzastopni pad u prvom godišnjem kvartalu za marku koja posluje u sastavu Folksvagen grupe, prenijela je agencija DPA.

Poređenja radi, njemački proizvođač luksuznih automobila ostvario je neto profit od 2,9 milijardi evra u prva tri mjeseca 2022. godine.

Uslovi su se od tada pogoršali u cijeloj globalnoj automobilskoj industriji, a Audi je teško pogođen.

Kompanija još nije u mogućnosti da procijeni uticaj najnovije objave američkog predsjednika Donalda Trampa, u kojoj je zaprijetio da će povećati carine na automobile proizvedene u EU na 25 odsto.

Direktor odjeljenja za finansije Јirgen Ritersberg izjavio je da bi “Audi”, kada ne bi bilo carina, ostvario rast profita prije plaćanja poreza u prvom kvartalu.

Prihod od poslovanja u Kini naglo je opao na 28 miliona evra sa 170 miliona evra prije godinu dana.

Kao i drugi njemački proizvođači automobila, Audi se suočava sa žestokom konkurencijom na kineskom tržištu.

Postepeno ukidanje subvencija za električna vozila u Kini dodatno je uticalo na smanjenje potražnje.

Ukupni prihod kompanije opao je na 14,2 milijarde evra sa 15,4 milijarde evra godinu dana ranije. Brojke obuhvataju Audi grupu, koju čine matična marka Audi, Bentli i Lamborgini.

Izvoz električne energije iz BiH u EU značajno je pogođen nakon što su na snagu početkom godine stupile nove odredbe EU o novom porezu na emisiju karbona, koji se sprovodi u sklopu sistema CBAM.

Smanjena konkurentnost BiH

Kako je istaknuto u netom objavljenom kvartalnom izvještaju Energetske zajednice, zbog značajnog učešća električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, primarno ugljena, ukupna cijena po megavatu izvezene energije znatno je povećana. Kako je naglašeno, cijena po megavat-času energije proizvedene u BiH koja se izvozi u EU iznosi 86,5 evra, što značajno utiče na smanjenje konkurentnosti zemlje, najvećeg izvoznika električne energije sa zapadnog Balkana u EU.

Prema tabelama objavljenim u izvještaju, upravo je BiH najteže pogođena novim evropskim mjerama. Ukupni indeks BiH iznosi 1,14, iza BiH je Srbija s indeksom otprilike jedan, a iza su Ukrajina i Crna Gora, koje imaju indeks oko 0,9.

Najveći dobitnik novog sistema u EU, prema navodima iz izvještaja, je Albanija, čija proizvodnja električne energije isključivo dolazi iz obnovljivih izvora, primarno hidroenergije, zbog čega ova zemlja plaća nula evra poreza na energiju dobijenu iz ugljena.

Albanija profitirala

Inače, kad je u pitanju Albanija, u izvještaju je ukazano na sumnjivu praksu iako niko nije direktno optužen za eventualne nepravilnosti. Naime, istaknuto je da se značajno povećao izvoz struje iz Albanije u Grčku, a da se pritom nije promijenio uobičajeni tok električne energije preko Crne Gore i BiH dalje prema Hrvatskoj i Italiji. Indirektno se ukazuje na moguće zloupotrebe sistema CBAM na način da se prljava energija zemalja s izrazitim učešćem karbona u izvozu “očisti” tako što se energija iz različitih izvora “pomiješa” kroz distribucionu mrežu.

“Ovo odstupanje smanjuje predvidivost prekograničnih tokova za operatere prenosnih sistema (TSO) i povećava rizik od neplaniranih ili kružnih tokova. Takođe može dovesti do manje efikasnog korištenja prenosnih kapaciteta i dodatnih izazova u održavanju ravnoteže i sigurnosti sistema. Ako se nastavi, ovi efekti bi mogli povećati troškove rada sistema i, na kraju, odraziti se kroz više mrežne tarife kako u državama članicama EU, tako i u ugovornim stranama na zapadnom Balkanu”, naglašeno je.

Iako je BiH, kako je navedeno, značajno povećala proizvodnju struje iz obnovljivih izvora za dodatnih 0,64 teravat-časova, to nije bilo dovoljno da nadoknadi probleme koji su nastali primjenom CBAM-a.

Pojašnjenja radi, EU je već nekoliko godina najavljivala da će se ovaj sistem početi koristiti, a prije tri godine zvanično je krenuo u rad, s tim da su evidencije za naplate krenule od početka godine. Od februara naredne godine počeće naplaćivanje sertifikata za proizvode u ovog godini, s tim da su uvoznici u EU već sada suočeni s povećanim troškovima.

Energija proizvedena iz ugljena skupa

Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Srpske”, upozorava da će cijene izvoza električne energije nastaviti rasti ako se uskoro ne donesu adekvatne mjere.

“Suština je u tome da električna energija proizvedena iz uglja nosi visok ugljenični trošak, koji se sada ugrađuje u cijenu prilikom izvoza u EU. Kao posljedica toga kupci na regionalnim berzama, poput srpske berze električne energije, već nude niže cijene. U prvom kvartalu zabilježeno je da su cijene bile približno 28 evra po megavat-satu niže u odnosu na period prije početka primjene ovog mehanizma, upravo zbog očekivanih dodatnih troškova emisija prilikom izvoza u EU. To direktno smanjuje izvozni potencijal i prihode elektroprivreda, posebno onih koje se oslanjaju na proizvodnju iz termoelektrana. U određenim slučajevima izvozne cijene mogu pasti i ispod cijena po kojima se električna energija prodaje domaćoj privredi, koje se kreću oko 75 evra po megavat-satu”, rekao je on za “Nezavisne”.

Domaći transportni sektor suočava se sa ubrzanim gašenjem kompanija, dok desetine hiljada radnih mjesta dolaze u pitanje. Procjene pokazuju da je do 20.000 radnih mjesta direktno ugroženo u narednih 18 mjeseci., kazali su iz Konzorcijum Logistike BiH.

Dodaju da sektor drumskog transporta u Bosni i Hercegovini ulazi u najkritičniju fazu u posljednjih nekoliko decenija. Ono što je do juče bilo upozorenje, danas postaje realnost – pritisak na profesionalne vozače iz BiH unutar Evropske unije intenzivira se, dok je pravna i operativna sigurnost njihovog rada ozbiljno narušena.

“Primjena sistema Entry/Exit System (EES), koji je trebao donijeti transparentnost i preciznu evidenciju boravka, u praksi ne daje očekivane rezultate za transportni sektor. Naprotiv, pokazuje se da ni uredno evidentiran ulazak u EU ne garantuje vozačima mogućnost da završe transportni zadatak”, ističu iz Konzorcijuma.

Od ulaska do hapšenja – nova realnost
Dodaju da od 1. maja 2026. godine zabilježen je niz slučajeva u kojima su vozači iz Bosne i Hercegovine, nakon legalnog ulaska na teritoriju EU i prolaska svih kontrola, zaustavljani unutar država članica. U posljednjih nekoliko dana evidentirani su konkretni slučajevi u Njemačkoj i Austriji, gdje su vozači zadržavani, hapšeni i deportovani.

“Kontrole koje se provode unutar teritorije EU, često bez jasnog obrazloženja i transparentnih kriterijuma, stvaraju pravnu nesigurnost i operativni rizik koji direktno pogađa međunarodni transport. Dodatni problem predstavlja činjenica da EES evidencija ne pruža nikakvu stvarnu zaštitu”, pojašnjavaju.

Institucionalni odgovor – bez rezultata
Kako su rekli istovremeno, domaće institucije ne nude adekvatan odgovor. Nakon višemjesečnih sastanaka i rada međuresornih tijela, uključujući aktivnosti prema Evropskoj komisiji, nijedan konkretan zahtjev sektora nije realizovan.

“Jasno definisani zahtjevi – rasterećenje poslovanja, smanjenje čekanja na granicama, unapređenje rada Uprave za indirektno oporezivanje, povrat dijela trošarina i zaštita profesionalnih vozača – ostali su bez implementacije.

Umjesto sistemskih rješenja, sve češće se kao alternativa pominje preusmjeravanje poslovanja u države članice EU, uključujući Hrvatsku, što dugoročno vodi ka slabljenju domaćeg sektora”, kazali su iz Konzorcijuma.

Ekonomske posljedice – ubrzano gašenje sektora
Pojašanjavaju da posljedice su već vidljive. Domaći transportni sektor suočava se sa ubrzanim gašenjem kompanija, dok desetine hiljada radnih mjesta dolaze u pitanje. Procjene pokazuju da je do 20.000 radnih mjesta direktno ugroženo u narednih 18 mjeseci.

“Paradoksalno, u isto vrijeme postoji ozbiljan nedostatak vozača i veliki broj nepopunjenih radnih mjesta – upravo zbog nesigurnih uslova rada i nejasnog pravnog okvira”, istakli su iz prestavnici prevoznika.

Poruka sektora – vrijeme je isteklo
Transportni sektor Bosne i Hercegovine više nema prostora za čekanje. Ako sistem koji reguliše ulazak i boravak, poput EES-a, ne garantuje osnovnu pravnu sigurnost, postavlja se ključno pitanje: pod kojim uslovima domaći prevoznici uopšte mogu poslovati na tržištu Evropske unije?

U narednom periodu očekuju se jasnije reakcije sektora, ali i konkretni potezi prema domaćim i međunarodnim institucijama.

“Jedno je sigurno – trenutni model više nije održiv. Pritisak na profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine se nastavlja – ne kroz formalne zabrane, već kroz operativne prakse koje im onemogućavaju rad.

Ako ni nakon urednog ulaska u EU ne postoji garancija za obavljanje posla, poruka je jasna. Vrijeme je da se stvari nazovu pravim imenom”, zaključili su iz Konzorcijuma.

Cijena bitkoina premašila je 80.000 dolara, prvi put od 31. januara ove godine, pokazali su podaci sa berze.

Na berzi kriptovaluta “Bajnans”, cijena bitkoina porasla je za 2,7 odsto do 5.20 časova po srednjoevropskom vremenu.

Bitkoin trenutno košta 80.200 dolara.

Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto.

Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu.

Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.

 

Iako se u javnosti često govori o ekonomskoj krizi i talasu otpuštanja u Njemačkoj, jedna industrija bi u narednom periodu mogla da doživi snažan rast, uz nova zapošljavanja i značajno veće prihode.

Republiku Srpsku je tokom tri mjeseca ove godine posjetilo 98.389 turista, što je za 4,6 odsto više nego u istom periodu lani, rečeno je Srni u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

Turisti su ostvarili 277.895 noćenja, što je za 8,1 odsto više.

– Ako uporedimo broj ostvarenih noćenja tokom tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani, planinska mjesta zabilježila su povećanje od 24,4 odsto, a banjska za 3,4 odsto, dok su ostala turistička mjesta ostala na istom nivou – rekla je saradnik za odnose sa javnošću u Turističkoj organizaciji Sanela Šimun.

Ona je napomenula da su se gosti u prosjeku zadržavali tri dana.

Kao i prethodne godine, osim domaćih turista najveću posjetu ostvarili su gosti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore, dok se od ostalih evropskih zemalja ističu Turska, Austrija, Njemačka i Italija.

Šimunova je navela da su domaći turisti najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, zatim banjskim, planinskim i mjestima koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od navedenih grupa, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj.

– Strani turisti su najveći broj noćenja ostvarili u banjskim mjestima, zatim ostalim turističkim mjestima i planinskim mjestima – rekla je Šimunova.

Zapadni Balkan ne koristi sopstveni ekonomski potencijal – milioni žena i mladih ostaju van tržišta rada, što direktno usporava rast regiona, upozorava Svjetska banka u najnovijem izvještaju objavljenom danas, 29. aprila.

Iz Svjetske banke upozoravaju da radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi je za boljim platama i perspektivama u inostranstvu.

Žene i mladi suočeni sa preprekam

“Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima, iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla. Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišten kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada”, navodi se u izvještaju Svjetske banke i ističe:

“Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi za 0.35 procentnih poena”.

2,8 miliona potencijalnih radnika

“Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorištenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da poduzme i ojača svoju ekonomiju”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan i dodaje:

“I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, naš izvještaj pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak”.

Rast regiona ostaje ispod ranijih prognoza

U izvještaju se navodi i da ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana ostaće prigušen tokom 2026. i 2027. godine, pod uticajem prelijevanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku, uporne inflacije i produbljene neizvjesnosti.

“Da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada biće od ključnog značaja”, navode iz Svjetske banke.

Dodaje se da prognoze iz Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 % u 2026. što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija.

Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 % u 2027. godini

Starenje stanovništva dodatni alarm za ekonomiju

Takođe, alarm je i starenje stanovništva.

“Stanovništvo zapadnog Balkana stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu biće starija od 65 godina”, naglašava se u izvještaju.

Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan ističe da globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na zapadnom Balkanu.

“Rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana”, ističe ona.