VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Svaki drugi radnik u Srpskoj prima do 1.400 KM, sindikat najavljuje borbu za veće plate

    Svaki drugi radnik u Srpskoj prima do 1.400 KM, sindikat najavljuje borbu za veće plate

    Pregovori o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2027. godinu počinju sutra, a Savez sindikata Republike Srpske najavljuje da će insistirati na značajnijem povećanju primanja, uz poruku da simbolične korekcije više nisu prihvatljive. Sindikalci upozoravaju da veliki broj radnika nije zadovoljan trenutnim zaradama i da je neophodno obezbijediti uslove za dostojanstven život od vlastitog rada.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da će sindikat u pregovore ući sa konkretnim zahtjevima, koji će biti zasnovani na analizama i ekonomskim pokazateljima.

    „Mi se nećemo zadovoljiti simboličnim povećanjem koje se neće osjetiti. Naravno da će zavisiti od odgovornosti posla. Ne želim da licitiram sa iznosima, ali analize pokazuju koliko je to moguće. Mi ćemo izaći sa konkretnim stavom, ali ono na čemu insistiramo jeste da bude osjetno povećanje plata, a ne samo kozmetičke promjene“, poručio je Stanković.

    Prema pisanju RTRS-a, istraživanje među radnicima pokazalo je da više od 80 odsto njih nije zadovoljno visinom svojih primanja.

    Stanković smatra da sadašnje plate ne omogućavaju radnicima dostojanstven život, te da se stanje mora promijeniti već naredne godine.

    „Radnik u 2027. mora da živi puno bolje i kvalitetnije nego sada, a to može samo povećanjem primanja“, istakao je predsjednik Saveza sindikata.

    Dodaje da je neophodno sistemski urediti oblast plata kako bi se zaustavio odlazak radnika iz Republike Srpske i stvorili uslovi za njihov ostanak.

    „Moraju se sistemski urediti stvari da ljudi ne žele da odlaze iz Srpske nego da ostanu, a to je moguće samo ako plate rastu i ako imaju uvjerenje da će plate i dalje rasti“, naglasio je Stanković.

    Ukazao je i na podatak da svaki drugi radnik u Republici Srpskoj ima platu do 1.400 KM, ocjenjujući da je nedopustivo da profit raste, dok primanja zaposlenih stagniraju.

    „Ne može se stalno profit gomilati, a da plate stagniraju“, poručio je Stanković.

    Pred socijalnim partnerima sada je zadatak da usaglase iznos najniže plate za 2027. godinu, uz uvažavanje zahtjeva sindikata, ali i mogućnosti privrede.

  • Bankarski depoziti u BiH od danas zaštićeni do 100.000 KM po deponentu

    Bankarski depoziti u BiH od danas zaštićeni do 100.000 KM po deponentu

    Osigurani depoziti u bankama u Bosni i Hercegovini od danas iznose do 100.000 KM po deponentu, čime je dosadašnji zaštićeni iznos od 70.000 KM povećan za 30.000 KM. Nova mjera trebalo bi da pruži veću sigurnost građanima i dodatno ojača povjerenje u bankarski sektor.

    Odluku o povećanju osiguranog iznosa prije sedam dana usvojio je Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH, a njena primjena počinje 1. novembra.

    Prema pisanju RTRS-a, iz Agencije navode da povećanje osiguranog depozita predstavlja značajan korak u unapređenju zaštite štediša i usklađivanju domaćeg sistema sa standardima i direktivama Evropske unije.

    „Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji“, saopšteno je iz Agencije.

    To znači da će u slučaju propasti banke deponenti imati pravo na isplatu osiguranog iznosa do 100.000 KM po osobi, u skladu sa pravilima sistema osiguranja depozita. Zaštita se odnosi na ukupan iznos osiguranih depozita jednog deponenta u istoj banci, a ne na svaki pojedinačni račun.

    Upravni odbor Agencije odlučio je i da stopa premije koju banke plaćaju za osiguranje depozita u narednoj godini ostane nepromijenjena. Ona će i dalje iznositi 0,26 odsto na godišnjem nivou.

    Povećanje limita osiguranja predstavlja jednu od važnih mjera za jačanje sigurnosti štednje građana i stabilnosti finansijskog sistema u BiH.

  • Moskva produžila zabranu izvoza dizela

    Moskva produžila zabranu izvoza dizela

     Vlada Ruske Federacije saopštila je danas da je produžila zabranu proizvođačima dizel goriva izvoz do kraja januara 2027. godine.

    “Potpisan je dekret kojim se produžava zabrana izvoza dizel goriva i brodskog goriva, kao i gasnih ulja iz Rusije od strane direktnih proizvođača, do 31. januara 2027. godine, zaključno sa tim danima”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da je cilj odluke održavanje stabilnosti domaćeg tržišta goriva.

    Zamjenik premijera Aleksandar Novak rekao je da Vlada radi na tome da se pojedinačni dobavljači koji isporučuju gorivo na svjetsko tržište izuzmu od zabrane u novembru.

    Početkom oktobra, Vlada je djelimično ukinula zabranu izvoza nakon sporazuma ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, o isporuci ruskog dizela na svjetsko tržište.

    Očekuje se da će prvi tankeri stići prije srednjoročnih izbora u SAD 3. novembra.

    Novak je procijenio da će isporuke ruskog dizela svjetskim tržištima dostići 2,15 miliona tona u novembru, u odnosu na 510.000 tona u oktobru.

  • Poznato šta će biti sa novcem štediša nakon gašenja ALTA banke

    Poznato šta će biti sa novcem štediša nakon gašenja ALTA banke

    Štediše ALTA banke u Srbiji ne bi trebalo da ostanu bez novca koji su položile u ovoj finansijskoj instituciji, jer sistem osiguranja depozita garantuje isplatu do 50.000 evra po deponentu, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

    Nakon što je ALTA banci oduzeta dozvola za rad i pokrenut postupak stečaja, iz centralne banke poručuju da je zaštita građana i drugih povjerilaca jedan od prioriteta, te da će biti preduzete mjere kako bi klijenti što prije mogli da raspolažu svojim osiguranim sredstvima.

    Štediše će blagovremeno biti obaviještene u kojoj banci će moći da podignu novac do garantovanog iznosa od 50.000 evra, kao i o načinu prijave ostalih potraživanja i njihovoj isplati.

    Prema informacijama NBS, Agencija za osiguranje depozita omogućiće isplatu osiguranih iznosa u roku od sedam radnih dana, u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita i nakon donošenja odgovarajućeg sudskog rješenja.

    Iz Narodne banke Srbije naglašavaju da oduzimanje dozvole za rad i pokretanje stečajnog postupka ne znači da dužnici ALTA banke prestaju da imaju obaveze prema ovoj finansijskoj instituciji. Oni će dobiti jasne instrukcije o načinu izmirenja dugovanja nakon pokretanja stečaja.

    NBS je navela da je cilj preduzetih mjera da imovina banke ostane pod nadzorom i da se spriječi njeno rasipanje, kako bi građani i privreda koji imaju sredstva u banci mogli ponovo da raspolažu svojim novcem.

    Iz centralne banke ističu da će, zajedno sa Agencijom za osiguranje depozita, nastojati da cijeli postupak bude sproveden što brže i transparentnije, uz očuvanje stabilnosti bankarskog sektora i finansijskog tržišta, prenose Nezavisne.

  • BDP Republike Srpske mogao bi dostići 20 milijardi KM do kraja godine

    BDP Republike Srpske mogao bi dostići 20 milijardi KM do kraja godine

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske mogao bi do kraja ove godine dostići 20 milijardi KM, što bi predstavljalo rast od oko 50 odsto u odnosu na period od prije pet godina, izjavio je direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović.

    On je pojasnio da je BDP Republike Srpske na kraju 2025. godine iznosio 18,7 milijardi KM, te da dosadašnji ekonomski pokazatelji ukazuju na mogućnost dostizanja nove granice do kraja godine.

    „Uzimajući kretanja posljednjih pet godina i sam početak ove, vrlo realna pretpostavka je da BDP do kraja godine dostigne 20 milijardi KM“, rekao je Milunović u podkastu Srne.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u proteklih pet godina bilježila pozitivne stope rasta, uprkos brojnim izazovima, među kojima su pandemija virusa korona, transportna kriza, geopolitička zaoštravanja i inflatorni šokovi. Ovi faktori, kako je istakao, nisu zaustavili rast ekonomske aktivnosti.

    Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni, Milunović je naveo da je pokrivenost uvoza izvozom u prvih devet mjeseci ove godine iznosila oko 65 odsto. Iako je izvoz blago smanjen, a uvoz zabilježio određeni rast, riječ je o znatno povoljnijem odnosu nego prije dvije decenije, kada je pokrivenost bila svega 33 odsto.

    Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske su Srbija i Hrvatska, dok među pojedinačnim izvoznim proizvodima prednjači električna energija, koja čini oko 10 odsto ukupnog izvoza. Kada je riječ o uvozu, najviše se nabavlja gorivo, a na povećanje njegove vrijednosti uticao je i globalni rast cijena nafte, prenosi RTRS.

    Milunović je ocijenio i da bi prosječna neto plata u Republici Srpskoj u narednih nekoliko mjeseci mogla dostići 1.000 evra. Trenutna prosječna neto plata iznosi 1.727 KM, što je nominalno povećanje od oko 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok realni rast iznosi 4,6 odsto.

    U poređenju sa avgustom i septembrom 2021. godine, plate su veće za oko 65 odsto, dok je njihov realni rast u petogodišnjem periodu premašio 20 odsto. Milunović je naglasio da je važno što je rast zarada bio veći od povećanja cijena.

    Prema podacima Zavoda za statistiku, broj zaposlenih u Republici Srpskoj kreće se oko 290.000 i veći je nego prethodne godine. Najviše radnika zaposleno je u prerađivačkoj industriji i trgovini, sektorima koji zajedno obuhvataju više od trećine ukupno zaposlenih.

    Milunović je naveo i da Zavod godišnje objavi oko 500 različitih publikacija, uz približno 240 statističkih istraživanja, ističući da statistički podaci predstavljaju važan alat za donošenje odluka.

  • Novac gubi vrijednost dok stoji u banci, razlika se vidi već nakon godinu dana

    Novac gubi vrijednost dok stoji u banci, razlika se vidi već nakon godinu dana

    Inflacija postepeno umanjuje vrijednost novca koji građani čuvaju u bankama, a primjer sa 10.000 evra pokazuje koliko kupovna moć ušteđevine može da opadne za samo godinu dana ukoliko novac stoji na računu bez kamate.

    Prema obračunu platforme za poređenje kamatnih stopa Raisin, koji je objavljen povodom Svjetskog dana štednje, razlika zavisi od toga da li se novac čuva na tekućem računu, štedi po viđenju ili oročava.

    Ukoliko bi inflacija u Njemačkoj ostala na nivou od 3,3 odsto, koliko je iznosila u septembru, 10.000 evra na računu bez kamate nakon godinu dana imalo bi kupovnu moć od svega 9.680 evra.

    S druge strane, štednja po viđenju uz kamatu od 2,9 odsto donijela bi 290 evra kamate, ali bi realna vrijednost novca nakon uračunavanja inflacije iznosila oko 9.960 evra. Kod oročene štednje sa godišnjom kamatom od 3,5 odsto, kupovna moć dostigla bi približno 10.020 evra.

    Ovi podaci zasnovani su na prosjeku pet najpovoljnijih ponuda na njemačkom tržištu, a ne na kamatama koje nude sve banke. Kako prenosi B92, riječ je o modelskom obračunu koji pokazuje uticaj inflacije, a ne o prognozi budućeg kretanja cijena.

    Na dugoročnom nivou gubitak može biti još izraženiji. Čak i kada bi se inflacija vratila na cilj Evropske centralne banke od dva odsto, 10.000 evra ostavljenih na računu bez kamate tokom pet godina izgubilo bi više od 940 evra kupovne moći.

    Na važnost pažljivijeg upravljanja ušteđevinom upozorila je i Katarina Lit, članica uprave platforme Raisin, ističući da građani često više vremena posvećuju pronalaženju načina da uštede na svakodnevnim troškovima nego upravljanju vlastitim finansijama.

    Prilikom izbora štednje važna je i dostupnost novca. Štednja po viđenju omogućava podizanje sredstava u svakom trenutku, ali banka može mijenjati kamatnu stopu. Kod oročene štednje kamata je garantovana tokom ugovorenog perioda, ali novac uglavnom nije moguće podići prije njegovog isteka.

    U Njemačkoj kamate na štednju podliježu oporezivanju, uz neoporezivi iznos od 1.000 evra godišnje za pojedince, odnosno 2.000 evra za bračne parove koji zajednički podnose poresku prijavu.

    Istovremeno, depoziti u bankama Evropske unije zakonski su osigurani do 100.000 evra po osobi i banci, što predstavlja dodatnu zaštitu za štediše u slučaju propasti banke.

  • Odobreno gotovo 30 miliona KM za stambene kredite

    Odobreno gotovo 30 miliona KM za stambene kredite

     Investiciono-razvojna banka /IRB/ Republike Srpske je od 1. juna odobrila 29,4 miliona KM za stambene kredite, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Nedeljko Ćorić.

    On je naveo da je do sada primljeno 290 zahtjeva u iznosu od 44,3 miliona KM.

    “U proceduri se nalaze 92 zahtjeva, dok je osam klijenata odustalo od zahtjeva zbog nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uslova definisanih procedurama odobravanja i politikom obezbjeđenja”, naglasio je Ćorić.

    Kada su u pitanju direktni plasmani prema jedinicama lokalne samouprave i preduzećima, Ćorić kaže da su u toku razgovori sa nekoliko lokalnih zajednica.

    “Za sada je trenutno odobren zajam privrednom društvu `Kompred` iz Ugljevika, koji je u nadležnosti u opštine”, istakao je Ćorić.

  • Privredna komora traži zamrzavanje minimalca i smanjenje doprinosa

    Privredna komora traži zamrzavanje minimalca i smanjenje doprinosa

    Privredna komora Republike Srpske predložila je Vladi Republike Srpske da najniža plata u 2027. godini ostane na ovogodišnjem nivou, uz istovremeno smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto tokom naredne dvije godine. Među zahtjevima privrednika su i zadržavanje sadašnjih cijena električne energije, kao i mogućnost isplate do 2.000 KM godišnje zaposlenima bez dodatnog poreskog opterećenja.

    Ovi prijedlozi dio su mjera koje je Privredna komora Republike Srpske uputila Vladi za izradu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period od 2027. do 2029. godine.

    Kada je riječ o doprinosima, Komora predlaže postepeno smanjenje zbirne stope sa sadašnjih 31 na 30 odsto u 2027. godini, a zatim na 29 odsto u 2028. godini. Cilj je, kako navode, rasterećenje privrede, očuvanje radnih mjesta i usklađivanje sa stopama koje se primjenjuju u Federaciji BiH.

    Privrednici smatraju da bi najniža plata u 2027. godini trebalo da ostane na nivou iz 2026. godine, kako bi se ublažili troškovi poslovanja i spriječio dodatni pritisak na poslodavce.

    Jedan od prijedloga odnosi se i na omogućavanje isplate posebnog podsticajnog primanja zaposlenima u iznosu do 2.000 KM godišnje, bez plaćanja poreza na dohodak i doprinosa.

    Komora traži i da cijene električne energije i mrežarine za privredne subjekte u 2027. godini ostanu na nivou iz ove godine, uz obrazloženje da bi to pomoglo ublažavanju posljedica energetske krize i očuvanju kontinuiteta proizvodnje.

    Među predloženim mjerama je i povećanje sredstava za tehnološko unapređenje privrede na najmanje 100 miliona KM u narednoj godini, uz uspostavljanje mehanizma za njihovo dalje godišnje uvećavanje.

    Privredna komora upozorava na pad industrijske proizvodnje, smanjenje broja zaposlenih u industriji i rast spoljnotrgovinskog deficita. Posebno ukazuju na smanjenje izvoza i sve veći udio uvoza robe namijenjene potrošnji, umjesto proizvodnji, zbog čega traže dodatnu podršku domaćim proizvođačima i izvoznicima.

    U prijedlogu se nalazi i niz mjera za suzbijanje zloupotreba bolovanja, uključujući uvođenje elektronskog sistema koji bi omogućio razmjenu podataka između zdravstvenih ustanova, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, poslodavaca i drugih nadležnih institucija.

    Komora predlaže i restrukturiranje javnih preduzeća, racionalizaciju broja zaposlenih u skladu sa stvarnim potrebama, kao i jasnije utvrđivanje odgovornosti za neefikasno poslovanje. Traže i hitno formiranje robnih rezervi Republike Srpske.

    Značajan dio prijedloga odnosi se na poresko rasterećenje. Između ostalog, predlaže se povećanje godišnjeg ličnog odbitka sa 12.000 na 24.000 KM, kao i povećanje neoporezivog iznosa uplata za dobrovoljno penzijsko osiguranje sa 1.200 na 2.400 KM godišnje.

    Privrednici traže i širenje poreskih oslobađanja na određena primanja zaposlenih, poput toplog obroka kod poslodavaca koji ga ne obezbjeđuju u vlastitim restoranima ili putem keteringa, terenskog dodatka i pomoći za liječenje malignih oboljenja.

    Posebno ukazuju na razlike u poreskom tretmanu regresa u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te predlažu izmjene propisa kako bi se poslodavcima olakšalo zapošljavanje novih radnika, naročito u oblastima istraživanja i razvoja.

    U oblasti zapošljavanja Komora upozorava na nedostatak radne snage i predlaže pojednostavljivanje procedura za angažovanje stranih radnika. Navode da poslodavci na termine za vize ponekad čekaju i do šest mjeseci, zbog čega traže aktivnije uključivanje diplomatsko-konzularne mreže BiH i češće posjete konzularnog osoblja državama iz kojih dolazi veći broj radnika.

    Među prijedlozima su i veća ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku, usklađivanje nastavnih programa sa potrebama tržišta rada, kao i podsticaji za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju zaposlenih.

    Komora traži i smanjenje administrativnih i neporeskih nameta, procjenu uticaja novih propisa na privredu prije njihovog donošenja, digitalizaciju javne uprave i snažniju podršku izvozu kroz promociju domaćih proizvoda na inostranim tržištima.

    Predložene mjere obuhvataju i poljoprivredu, energetiku, zelenu tranziciju i razvoj tržišta kapitala, a iz Komore ističu da je potrebno obezbijediti predvidiv sistem podsticaja i dugoročno planiranje ulaganja.

    Kako pišu Nezavisne, Privredna komora smatra da bi predložene reforme trebalo da budu među prioritetima nadležnih institucija u narednom trogodišnjem periodu, kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i povećala konkurentnost privrede Republike Srpske.

  • Najgori dan u istoriji Gugla: Za jedan dan izgubio 500 milijardi dolara

    Najgori dan u istoriji Gugla: Za jedan dan izgubio 500 milijardi dolara

    Akcije Guglove matične kompanije Alphabet zabilježile su u četvrtak najveći jednodnevni pad u istoriji kompanije, izgubivši gotovo 13 odsto vrijednosti. Dramatičan pad izbrisao je oko 500 milijardi dolara tržišne kapitalizacije i dodatno uzdrmao američko tržište, posebno tehnološki indeks Nasdaq.

    Glavni razlog za zabrinutost investitora su slabiji poslovni rezultati, ali i sve veći troškovi razvoja vještačke inteligencije. Problem za Google predstavlja i činjenica da tehnologija u koju ulaže ogromna sredstva postaje potencijalna prijetnja njegovom najvažnijem izvoru prihoda – internet oglašavanju, piše B92, pozivajući se na Wall Street Journal.

    Dodatni pritisak na kompaniju stvaraju rezultati poslovanja u trećem kvartalu. Sektor Google Services, koji obuhvata pretraživač, Jutjub i pretplatničke usluge, ostvario je prihod od 96,3 milijarde dolara, dok su analitičari očekivali 98,5 milijardi.

    Istovremeno, primjetno je usporavanje rasta prihoda od Guglovog pretraživača. U prvom kvartalu rast je iznosio 19 odsto, u drugom 17, dok je u trećem pao na 12 odsto.

    Vještačka inteligencija mijenja poslovni model

    Google se godinama oslanjao na prihode od oglasa koji se prikazuju uz rezultate internet pretrage. Međutim, razvoj vještačke inteligencije mijenja navike korisnika, koji sve češće umjesto liste internet stranica dobijaju direktne odgovore generisane pomoću AI tehnologije.

    Takav način pretraživanja smanjuje potrebu za klikovima na sponzorisane linkove, što bi moglo ugroziti dosadašnji model zarade kompanije.

    Direktor poslovanja Googlea Filip Šindler priznao je da kompanija trenutno ostvaruje manje prihoda od pretraga zasnovanih na vještačkoj inteligenciji nego od tradicionalnog pretraživanja. To se događa uprkos činjenici da ukupan broj pretraga raste najbržim tempom u posljednjih pet godina.

    Zbog toga Google postepeno uvodi oglase u svoj AI Mode, odnosno režim pretraživanja zasnovan na vještačkoj inteligenciji, nastojeći da pronađe način za očuvanje prihoda i u novim tehnološkim okolnostima.

    Pored toga, kompaniju opterećuju ogromna ulaganja u razvoj novih AI modela i izgradnju centara za obradu podataka. Operativni troškovi premašili su očekivanja, a zabilježen je i negativan slobodni novčani tok.

    OpenAI sve ozbiljnija konkurencija

    Pritisak na Google dodatno pojačava konkurencija, prije svega kompanija OpenAI, koja razvija ChatGPT i sve više ulazi na tržište digitalnog oglašavanja.

    OpenAI je u februaru počeo testiranje oglasa među korisnicima ChatGPT-ja u SAD, a tokom ljeta saopštio je da je na putu da ostvari godišnji prihod od oglašavanja od milijardu dolara.

    Kompanija je nedavno objavila i da je više od 100.000 oglašivača već pokrenulo kampanje na ChatGPT-ju, dok su oglasi dostupni u 89 zemalja.

    Ipak, stručnjaci upozoravaju da OpenAI za sada nije preuzeo značajniji dio Guglovih prihoda od oglašavanja. Većina kompanija tek ispituje mogućnosti novog oblika oglašavanja, bez većeg smanjivanja budžeta namijenjenih Googleu.

    Analitičari kompanije NewStreet Research ocjenjuju da će Google ostati pod pritiskom sve dok ne pokaže investitorima da može istovremeno očuvati profitabilnost svog pretraživača i povećati zaradu od vještačke inteligencije.

    Prema njihovim procjenama, vraćanje povjerenja investitora moglo bi potrajati sve do prve polovine 2027. godine.

  • Banke u Srpskoj zarađuju stotine miliona, građani plaćaju sve skuplje naknade

    Banke u Srpskoj zarađuju stotine miliona, građani plaćaju sve skuplje naknade

    Banke u Republici Srpskoj ostvaruju rekordne profite, dok građani sve veći dio svojih primanja izdvajaju za provizije, naknade i druge troškove bankarskih usluga. Umjesto da zaradu dominantno ostvaruju od kamata na plasirane kredite, banke sve više prihoda obezbjeđuju kroz različite dodatne namete koje plaćaju njihovi klijenti.

    Podaci o poslovanju pokazuju da je bankarski sektor u Republici Srpskoj tokom 2025. godine ostvario neto dobit od 266,9 miliona KM, što je za 19,7 miliona KM ili 7,97 odsto više nego godinu ranije.

    Trend rasta nastavljen je i u 2026. godini, pa su banke samo za prvih šest mjeseci ostvarile neto dobit od 165,1 milion KM. Riječ je o povećanju od 23 miliona KM, odnosno 16,18 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Kako piše Srpskainfo, ekonomisti upozoravaju da se sve veći dio bankarske zarade ostvaruje kroz nekamatonosne prihode, odnosno naknade za platni promet, vođenje računa, elektronsko bankarstvo i obradu kreditnih zahtjeva, čiji troškovi nerijetko prelaze i 1.000 KM.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da su banke prepoznale kako se kroz brojne manje, ali redovne naknade mogu ostvariti značajni prihodi.

    – Banke su posredničke institucije koje bi dobit trebalo da ostvaruju prvenstveno na razlici između pasivnih kamata na depozite i aktivnih na kredite. Međutim, težište se prebacilo ka nekamatonosnim prihodima, kao što su troškovi obrade, naknade za vođenje računa i platni promet. Shvatile su da je to izuzetan način da dobro zarade – naveo je Mlinarević.

    On ukazuje i na nedostatak stvarne cjenovne konkurencije među bankama, ističući da su cijene pojedinih usluga gotovo identične, što otvara sumnju u moguće dogovore na tržištu.

    – Kad pogledate cijene usluga koje naplaćuju, oni se skoro pa u fening dogovore da podijele tržište. Umjesto da se iscrpljuju konkurencijom i snižavaju cijene kako bi privukle klijente, banke se vode logikom: „Bolje da se dogovorimo, pa da podijelimo tržište podizanjem cijena i ostvarujemo visoke profite“. Ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka. Ako su cijene kod svih iste, moralo je biti dogovaranja – upozorio je Mlinarević.

    On smatra da bi Konkurencijski savjet BiH trebalo da ispita ovakvu praksu, ali i pravnu osnovanost naplate pojedinih spornih naknada.

    Na problem netransparentnih troškova upozorava i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da banke klijentima ne predstavljaju dovoljno jasno stvarnu cijenu kreditnog zaduženja.

    Prema njegovoj ocjeni, građani se često privlače naizgled povoljnim kreditnim uslovima, dok se značajan dio troškova nalazi u pratećim naknadama i drugim obavezama.

    – Banke bi morale jasnije isticati kolika je stvarna, efektivna kamatna stopa. Međutim, one se ponašaju kao preduzeća koja objavljuju „akcijske popuste“, a prije toga podignu cijene. Privlače građane prividno povoljnim uslovima, dok u pozadini sakriju visoke prateće troškove. Dodatni nameti i takse često se u konačnici približe visini same kamatne stope koju klijent plaća – ocijenio je Stanić.

    Dodatno pitanje koje opterećuje korisnike dugoročnih kredita jeste obračun euribora. Ekonomista Zoran Pavlović ranije je ukazivao na nelogičnost primjene ove evropske referentne kamatne stope u domaćim bankama, s obzirom na to da se novac za kreditne plasmane obezbjeđuje prvenstveno iz depozita građana, privrede i javnih institucija.

    Zbog visokih zarada bankarskog sektora, sve češće se postavlja i pitanje opravdanosti dodatnog oporezivanja ekstraprofita.

    Povoljan poreski ambijent predstavlja još jednu pogodnost za banke. Porez na dobit u Republici Srpskoj iznosi 10 odsto, dok se dividende ne oporezuju, što omogućava da se veliki dio ostvarene dobiti prebaci matičnim bankama uz relativno mala poreska izdvajanja.

    Dok zaposleni plaćaju poreze i doprinose na svoje plate, bankarski sektor ostvaruje stotine miliona maraka dobiti, a građani sve veći dio troškova njegovog poslovanja snose kroz provizije, naknade i skuplje usluge.