VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Folksvagen grupa zabilježila je još jedan pad profita u drugom kvartalu, čime je potvrđena velika kriza u ovom gigantu autoindustrije.

    U periodu od aprila do juna, neto dobit grupe nakon oporezivanja pala je za 32,9 odsto, na 1,54 milijarde evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila iz Volfsburga.

    U drugom kvartalu 2025. godine Folksvagen je ostvario zaradu od 2,29 milijardi evra. To je već tada bilo 36 odsto manje nego godinu ranije, prema podacima Njemačke novinske agencije (DPA).

    Isporuke širom grupacije pale su za gotovo devet odsto, na 2,08 miliona vozila, što je kompanija ranije i najavila. Na važnom kineskom tržištu prodaja je pala čak za više od trećine, na 424.300 vozila. Međutim, van Kine prodaja je zabilježila nešto bolje rezultate.

    Carine, ratovi, geopolitičke tenzije i sve snažnija konkurencija stvorili su dodatne poteškoće za kompaniju, izjavio je izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume.

    Zbog toga kompanija planira nove mjere smanjenja troškova koje uključuju značajno smanjenje broja zaposlenih. Pod revizijom je do 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i četiri fabrike u Njemačkoj, pored ranije najavljenog ukidanja 50.000 radnih mjesta do 2030. godine.

    Ovakvim planovima snažno se protive sindikati i radničko vijeće. Protivljenje postoji i iz savezne pokrajine Donja Saksonija, koja posjeduje 20 odsto udjela u Folksvagenu i ima dva predstavnika u nadzornom odboru. Zajedno sa zaposlenima, oni imaju većinu u tom tijelu. Prema medijskim izvještajima, planove je odbor u početku odbio.

    Folksvagen je već ranije najavio ukidanje 50.000 radnih mjesta u cijeloj grupaciji u Njemačkoj do 2030. godine. Od tog broja, oko 35.000 radnih mjesta odnosi se na matični brend, dok će ostatak biti u kompanijama poput Audija i Poršea.

    Više od 37.000 zaposlenih već je potpisalo odgovarajuće sporazume o odlasku iz kompanije.

  • Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev predvidio je tešku energetsku krizu u Evropskoj uniji.

    – Kao što sam prije godinu dana predvidio ranjivost Ormuskog moreuza, sada smatram da će EU pogoditi teška energetska kriza, jer će cijene nafte, a i gasa drastično skočiti, a Evropljani će trpjeti posljedice jer njihove birokrate vode borbu protiv ruskih energenata na račun Evropljana i njihovog prosperiteta – napisao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dmitrijev je za ponovni prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz rekao da predstavlja nadolazeći cunami energetske krize.

    Svjetske cene nafte porasle su za šest odsto u četvrtak, pri čemu je cijena barela sirove nafte marke “Brent” porasla iznad 100 dolara, slijedi iz podataka sa berze.

    Prema mišljenju Dmitrijeva, cijene nafte će premašiti i 150 dolara za barel.

    – Ponovo smo na putu da se premaši granica od 150 dolara – naveo je on.

  • Avionske karte ponovo poskupljuju

    Avionske karte ponovo poskupljuju

    U junu su cijene avioprevoza u Evropskoj uniji bile u prosjeku više za 3.1 odsto nego u isto periodu prošle godine Među članicama su ipak zabilježene velike razlike, od rasta od 28.7 odsto u Belgiji do pada od 45.1 odsto u Slovačkoj.

    Cijene međunarodnih letova u junu su porasle za 4,5 posto na godišnjem nivou, a domaćih za dva odsto.

    Podaci Eurostata pokazuju da su cijene avioprevoza od januara 2025. do juna 2026. značajno oscilirale pod uticajem potražnje za putovanjima, sezonskih kretanja i geopolitičkih događaja.

    Najveći godišnji rast u tom periodu zabilježen je u aprilu 2025. godine, kada su cijene bile više za 13,7 posto nego godinu ranije.

    Početkom 2026. zabilježen je godišnji pad cijena, nakon čega su uslijedila poskupljenja u februaru i martu, te snažan pad od 4,7 posto u aprilu. U maju su cijene avioprevoza porasle za 8,1 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok je rast u junu usporio na 3,1 posto.

    Na ukupna kretanja najviše su uticale cijene međunarodnog avioprevoza.

    Cijene međunarodnih putovanja porasle su za 14,1 posto u aprilu 2025. te za 8,7 posto u maju 2026. godine.

    Belgija je od aprila do juna bilježila kontinuiran, ali postepeno usporavajući rast cijena. U aprilu su bile više za 41,5 odsto, u maju za 33,8 odsto, a u junu za 28,7 odsto na godišnjem nivou.

    Nasuprot tome, u Slovačkoj su cijene avioprevoza u aprilu pale za 53 odsto, u maju za 48,2 odsto, a u junu za 45,1 odsto.

  • Inspektori za pola godine otkrili 100 neprijavljenih radnika u Srpskoj

    Inspektori za pola godine otkrili 100 neprijavljenih radnika u Srpskoj

    Inspektori Inspektorata Republike Srpske su tokom prvih šest mjeseci ove godine kontrolisali oko 7.700 radnika zatečenih na radu, pri čemu je utvrđeno da njih 100 nije imalo zaključen ugovor o radu niti su bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

    Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da su zbog utvrđenih nepravilnosti poslodavcima izrečene kazne u ukupnom iznosu od oko 150.000 KM.

    “Za prvih šest mjeseci ove godine republička inspekcija rada je u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu izvršila 2.070 kontrola, od čega je 680 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta, poslodavcima je izrečeno 350 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 186 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 342.000 KM, te su nadležnim sudovima podnesene tri prekršajne prijave”, navode iz Inspektorata.

    Oni podsjećaju da ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika imaju svi inspektori Inspektorata Republike Srpske u svojim primarnim oblastima nadzora, kao i inspektori Poreske uprave Republike Srpske i Republičke uprave za igre na sreću, čime je značajno povećan broj inspektora i broj kontrola u ovom segmentu, dok je ranije te kontrole vršila samo inspekcija rada.

    Više od 1.500 kontrola sa nepravilnostima tokom prošle godine

    “U 2025. godini republička inspekcija rada je izvršila 4.320 kontrola, od čega je 1.545 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta poslodavcima je izrečeno 979 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 450 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 840.000 KM, te je nadležnim sudovima podneseno osam prekršajnih prijava”, navode oni.

    Kako dodaju, u toku prošle godine po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 15.526 radnika zatečenih na radu kod poslodavaca, od čega je za 243 radnika utvrđeno da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom, te su po tom osnovu poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 365.000 KM.

    Građevinarstvo među sektorima gdje je rad na crno najizraženiji

    “Angažovanje radnika na crno najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima”, ističu iz Inspektorata.

    Dodaju da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, rokove za isplatu plata i naknada plata, organizovanje poslova zaštite na radu, sprovođenje mjera zaštite na radu.

    Sindikat: Radnika na crno ima, posebno u građevinarstvu

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da u građevinarstvu ima radnika na crno i da je to činjenica koju inspekcija utvrđuje na terenu.

    “Radnika koji rade na crno ima. To je činjenica koju inspektorati utvrđuju na terenu i to nije ništa nepoznato niti tajno. Rad na crno, odnosno siva ekonomija, podrazumijeva i isplatu plata u kovertama, što imamo u velikoj mjeri u građevinarstvu. S obzirom na to da su prosječne plate u ovoj djelatnosti veoma niske, a znamo da radnici u građevinarstvu zapravo zarađuju više nego što statistika pokazuje, jasno je da je taj problem prisutan”, kazala je Vrabičićeva.

    Kako kaže, građevinski sektor je oduvijek bio među djelatnostima s najvećim brojem radnika zaposlenih na crno, odnosno ljudi koji nisu prijavljeni i rade po potrebi.

    “Kada poslodavcu zatreba radnik – angažuje ga, odradi posao, bude plaćen na crno i to je jednostavno nešto što se mora sistemski urediti. To nije problem koji sindikat može riješiti sam”, kazala je ona.

    Nepravilnosti i u zaštiti radnika na gradilištima

    Kako je dodala, kada je riječ o zaštiti radnika, bilježe se brojne nepravilnosti.

    “Imamo slučajeve neadekvatne zaštitne opreme, kao i situacije u kojima pojedini poslodavci nabavljaju opremu koja nije primjerena uslovima rada. Takođe, dešava se i da radnici ne koriste zaštitnu opremu, nažalost, iako to nije česta pojava”, kazala je Vrabičićeva.

    Sindikat traži jasna pravila za rad na visokim temperaturama

    Prema njenim riječima, trenutno je veliki problem sa radom na visokim temperaturama, posebno tokom ljetne sezone.

    “Ono na čemu Savez sindikata već duži period radi jeste pokušaj da se zakonski uredi oblast rada na visokim temperaturama. Potrebno je jasno odrediti pri kojoj temperaturi i u kojim uslovima radnik više ne bi trebalo da radi na otvorenom, odnosno kada mora biti sklonjen sa visokih temperatura. Tada bi svi imali obavezu da se pridržavaju tih pravila, a inspektori bi imali zakonsko uporište da reaguju kada na gradilištu zateknu radnike koji rade u uslovima opasnim po zdravlje i život”, istakla je Vrabičićeva, dodajući da je to teško sprovoditi u praksi.

    “Problem postoji, ali vjerujem da smo dovoljno dugo uključeni u ovu aktivnost i da zaista ne postoji nijedan ozbiljan razlog da se ova oblast što prije ne uredi. To ne bi trebalo da predstavlja problem ni poslodavcima ni zakonodavcu. Umjesto apela, preporuka i sugestija, potrebno je imati jasno zakonsko rješenje koje će ovu oblast trajno urediti i omogućiti da bude regulisana onako kako treba”, kazala je ona.

  • Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela sirove nafte “brent” prešla je danas 100 dolara, pošto su nastavljeni sukobi Irana i SAD, što podstiče zabrinutost zbog poremećaja u snabdijevanju.

    Američka vojska je 12. noć zaredom izvršila udare na vojne ciljeve u Iranu.

    Prekid vatre između Irana i SAD dogovoren sredinom juna gotovo je propao, a borbe su izbile ovog mjeseca oko strateški značajnog Ormuskog moreuza.

    SAD vrše dnevne i noćne napade na ciljeve u Iranu, a Teheran je gađao američke saveznike i američke vojne baze širom regiona, prenijela je agencija DPA.

  • Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Zavod za statistiku FBiH demantovao je Republički zavod za statistiku Republike Srpske kada je riječ o prosječnoj neto plati, navodeći da ti podaci mogu dovesti javnost u zabludu.

    Iz federalnog Zavoda za statistiku saopštili su da podaci za maj koji se odnose na FBiH govore da je prosječna neto plata iznosila 1.698 KM te da je Republički zavod za statistiku juče saopštio da je prosječna plata u Republici Srpskoj za jun iznosila takođe 1.698 KM, što je za 2,1 posto više u odnosu na maj i 3,9 posto više nego u junu prošle godine.

    “Nije opravdano upoređivati podatke za dva različita mjeseca. Ni u tom slučaju ne može se zaključiti da su prosječne plaće u oba entiteta jednake”, naveli su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Pojasnili su da je ključna razlika u metodologiji obračuna, odnosno da su u prosječnu neto platu u Republici Srpskoj za određene djelatnosti uključeni i topli obrok te regres, dok se u Federaciji BiH ove naknade iskazuju odvojeno od plate.

    “Zbog toga prosječna primanja u Republici Srpskoj prikazana u većem iznosu nego što bi bila kada bi se primjenjivala metodologija koja važi u Federaciji BiH. To stvara pogrešnu sliku i zbog toga direktno poređenje prosječne plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bez prethodnog usklađivanja iznosa za obračun nije statistički opravdano”, ocijenili su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Dodali su da je prilikom tumačenja podataka o prosječnoj plati neophodno jasno navesti šta je sve uključeno u obračun, jer različit obuhvat primanja direktno utiče na konačan rezultat.

  • Cijene goriva u BiH bilježe ogroman skok

    Cijene goriva u BiH bilježe ogroman skok

    Vozače u BiH posljednjih dana na benzinskim pumpama dočekuju neugodna iznenađenja. Cijene goriva bilježe ogroman skok, pri čemu je litar dizela uveliko prešao psihološku granicu od 3,20 KM.

    Glavni razlog za ovaj nagli rast je nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je snažno uzdrmala svjetska tržišta nafte.

    Nakon perioda relativnog zatišja, cijene naftnih derivata u BiH ponovo divljaju. Kako javljaju čitaoci portala Klix, ali i zvanične aplikacije za praćenje cijena, veliki skok zabilježen je u samo zadnjih par dana, a poskupljenja se na pumpama dešavaju gotovo na dnevnoj bazi.

    Trenutno se cijene dizela u Sarajevu kreću od 3,00 pa do čak 3,36 KM po litru.

    S druge strane, litar benzina se prodaje u rasponu od 2,70 do 3,17 KM. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, identičan trend i slična situacija s naglim poskupljenjima bilježi se i u ostatku Federacije BiH.

    Zanimljivo je da su cijene goriva proteklih sedmica bile u konstantnom padu, prvenstveno zbog smirivanja situacije i primirja na Bliskom istoku. Međutim, geopolitička slika se preko noći promijenila.

    Novi napadi i direktna eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i intenziviranje sukoba između jemenskih Huta i Saudijske Arabije, izazvali su novu nesigurnost. Ovi događaji su momentalno uzdrmali globalna tržišta i gurnuli cijene sirove nafte prema gore.

    S obzirom na to da cijene sirove nafte na svjetskim berzama i dalje rastu, gorivo u BiH moglo dodatno poskupjeti u narednim danima.

    Kao i uvijek do sada, veće cijene na pumpama pokreću lančanu reakciju. Skuplje gorivo automatski znači i skuplji prevoz roba, što će se neminovno preliti na konačne cijene osnovnih životnih namirnica, brojnih drugih proizvoda i usluga. Za građane BiH, ovo predstavlja samo još jedan u nizu udara na ionako oslabljene kućne budžete.

  • Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Dok Vlada Republike Srpske najavljuje povećanje plata i penzija kao dokaz poboljšanja životnog standarda, dio ekonomske javnosti upozorava da se budžetska stabilnost i dalje održava prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima i prihodima od indirektnih poreza. Prema njihovim ocjenama, izostaju mjere koje bi dugoročno ojačale privredu i obezbijedile održive javne finansije.

    Ekonomisti smatraju da se umjesto sistemskih reformi nastavlja praksa oslanjanja na kreditna sredstva, dok se istovremeno izbjegavaju promjene poreske politike koje bi, kako tvrde, mogle povećati budžetske prihode kroz oporezivanje dividendi i ekstraprofita.

    Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ocjenjuje da izvršna vlast nije preduzela potrebne korake kako bi stvorila uslove za snažniji razvoj privrede, što bi dugoročno omogućilo stabilnije finansiranje budžeta.

    – Ne vidim mjere koje bi doprinijele jačanju privrede. Prije nego što se očekuje uredna otplata dugova i veći budžetski prihodi, potrebno je stvoriti uslove da privreda može da raste. Umjesto toga, rješenje se pronalazi u novim zaduženjima, uz logiku da će dugove neko vraćati u budućnosti – rekla je Cenićeva.

    Dodaje da je prethodni period mogao biti iskorišten za sprovođenje reformi koje bi danas davale rezultate.

    – Sada ulazimo u izborni ciklus, nakon kojeg slijedi formiranje nove vlasti. Ponovo ćemo slušati obećanja o reformama i prvih sto dana rada, ali ne vidim da je do sada urađeno nešto što bi obezbijedilo veće prihode i smanjilo potrebu za stalnim zaduživanjem – smatra ona.

    Govoreći o položaju pojedinih privrednika, Cenićeva tvrdi da postoje dvostruki aršini.

    – Oni koji imaju političku podršku prolaze bez problema. Ko dobija velike tendere i ima podršku vlasti može mnogo više od ostalih. Takav sistem funkcioniše godinama – istakla je.

    Prema njenim riječima, tokom više od dvije decenije vlasti SNSD-a mijenjali su se privrednici koji su imali povlašten položaj.

    – Kada više nisu korisni ili dođu u sukob s vlastima, gube taj status i zamijene ih drugi. Istovremeno, javna preduzeća posluju veoma loše, što pokazuje da se javni interes potiskuje u drugi plan, dok prednost imaju partijski interesi – navodi Cenićeva.

    Ona smatra da je poreski sistem odavno zahtijevao ozbiljne izmjene, ali da političke volje za to nema.

    – Godinama se govori o progresivnom oporezivanju, ali se od toga odustaje uz obrazloženje da nije popularno. U međuvremenu, Republika Srpska, a sve više i Federacija BiH, najveći dio prihoda ostvaruju kroz indirektne poreze i nova zaduženja. Takav model nije održiv i zahtijeva temeljne promjene – poručila je.

    Jedna od reformi koju stručnjaci godinama predlažu jeste uvođenje poreza na dividendu, kao i povećanje poreza na dobit, što je praksa u većini zemalja regiona.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je Bosna i Hercegovina među rijetkim državama koje nisu uredile ovu oblast, što, prema njegovim riječima, pogoduje pojedincima koji ostvaruju visoke profite bez odgovarajućeg poreskog opterećenja.

    – Objašnjenja da bi različite poreske stope između entiteta dovele do odlaska investitora služe uglavnom kao izgovor da se ništa ne mijenja. Suštinski problem je što se štite oni koji ostvaruju najveću zaradu. Imamo primjere direktora kompanija sa milionskim profitom koji su prijavljeni na minimalne plate, dok novac izvlače kroz dividende na koje se ne plaća porez. Uvođenjem poreza na dividendu budžet bi dobio dodatne prihode, a otvorio bi se prostor za rasterećenje rada – rekao je Gavran.

    On upozorava da slabljenje privredne aktivnosti dodatno umanjuje mogućnosti punjenja budžeta.

    – Veći prihodi mogli bi se ostvariti kroz drugačiju poresku politiku, čime bi se smanjila potreba za novim kreditima. Ključno pitanje nije samo koliko se država zadužuje, već i na šta se taj novac troši. Ne vidi se da zaduženja donose bolji životni standard ili povoljnije uslove poslovanja. Novac završava u budžetu, dok su nova zaduženja sve skuplja zbog rasta kamata i nepovoljnijih uslova finansiranja – upozorio je Gavran.

    Dodaje da se sličan model posljednjih godina primjenjuje u oba entiteta, zbog čega su posljedice gotovo identične.

    – Dug raste, privreda slabi, a građani osjećaju pad životnog standarda. Izlaz iz takvog začaranog kruga postoji, ali samo ako postoji politička spremnost za promjene – ocjenjuje on.

    Kao jedan od najvažnijih koraka navodi reformu poreskog sistema.

    – Odluka o oporezivanju dobiti i dividende zavisi isključivo od vlasti. Isto važi i za mjere kojima bi se moglo uticati na rast cijena i troškove života. Međutim, čini se da sadašnji sistem odgovara vlastima jer više cijene automatski znače i veće prihode od PDV-a, dok građani snose najveći teret takve politike – zaključio je Gavran.

  • Prosječna neto plata u Srpskoj porasla na 1.698 KM

    Prosječna neto plata u Srpskoj porasla na 1.698 KM

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u junu 2026. godine iznosila je 1.698 KM, što predstavlja nominalni rast od jedan odsto u odnosu na maj, odnosno realni rast od 2,1 odsto, pokazuju najnoviji podaci, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

    U poređenju s junom prošle godine, prosječna neto plata veća je nominalno za 8,6 posto, dok realni rast, nakon uračunate inflacije, iznosi 3,9 odsto. Prosječna bruto plata u junu iznosila je 2.620 KM.

    Najveće prosječne neto plate zabilježene su u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti, gdje su zaposleni u prosjeku primali 2.234 KM. S druge strane, najniže zarade ostvarene su u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva, gdje je prosječna neto plata iznosila 1.278 KM.

    Na godišnjem nivou rast plata evidentiran je u svim djelatnostima, a najveći je zabilježen u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima (20,4 odsto), poslovanju nekretninama (16,1 odsto) te ostalim uslužnim djelatnostima (14,1 odsto).

    Istovremeno, cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u junu su bile niže za 1,1 posto u odnosu na maj, dok je godišnja inflacija iznosila 4,5 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su cijene porasle za 18,3 posto, prvenstveno zbog poskupljenja goriva i maziva od 31,3 odsto. Slijede stanovanje s rastom cijena od 11,8 odsto, zdravstvo sa 8,8 odsto te restorani i hoteli sa 6,5 odsto.

    S druge strane, na godišnjem nivou pojeftinili su odjeća i obuća za 4,5 odsto, uglavnom zbog sezonskih sniženja, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića niže za 1,3 posto zahvaljujući padu cijena mlijeka i mliječnih proizvoda te voća.

    Podaci pokazuju i pad industrijske proizvodnje. Desezonirana industrijska proizvodnja u junu bila je manja za 0,7 posto u odnosu na maj, dok je kalendarski prilagođena proizvodnja pala za 6,1 odsto u poređenju s junom prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja manja je za 7,4 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

    Broj zaposlenih u industriji u junu ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, ali je za 3,9 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

    Vanjskotrgovinska razmjena Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2026. godine pokazuje da je izvoz ostao na prošlogodišnjem nivou i iznosio je 2,615 milijardi KM, dok je uvoz povećan za 7,1 odsto i dostigao 3,94 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 66,4 odsto.

    Samo u junu izvezena je roba vrijedna 484 miliona KM, što je osam posto više nego godinu ranije, dok je uvoz porastao za 18,5 odsto i iznosio 714 miliona KM.

    Najvažniji vanjskotrgovinski partner Republike Srpske u prvih šest mjeseci bila je Srbija. Izvoz u ovu zemlju dostigao je 488 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 629 miliona KM, pa je ukupna robna razmjena između Republike Srpske i Srbije premašila 1,1 milijardu KM.

    Najveći izvozni proizvod bila je električna energija, vrijedna 258 miliona KM, dok su u uvozu najveće učešće imala naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, čija je vrijednost iznosila 311 miliona KM.

  • Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.