VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Temu pod lupom EU nakon kazne od 200 miliona evra

    Temu pod lupom EU nakon kazne od 200 miliona evra

    Kineska platforma za internet trgovinu Temu, koja u Evropskoj uniji ima oko 130 miliona korisnika, moraće da pooštri kontrolu nezakonitih i nebezbjednih proizvoda nakon kazne od 200 miliona evra, a Evropska komisija prihvatila je plan kojim se kompanija obavezala na dodatne mjere zaštite potrošača.

    Naime, Evropska komisija prihvatila je plan kineske internet prodavnice Temu za otklanjanje nedostataka utvrđenih u skladu sa Aktom o digitalnim uslugama, a platforma se obavezala da će pojačati nadzor nad prodajom nezakonitih proizvoda.

    Šta Temu mijenja u poslovanju?

    Temu će sprovesti dodatnu procjenu rizika i unaprijediti nadzor nad mjerama kojima se nastoji spriječiti prodaja nezakonitih proizvoda.

    Ukoliko se pokaže da je potrebno, platforma će te mjere dodatno pooštriti, piše Euronews.

    Evropska komisija navela je i da će Temu analizirati na koji način njegovi sistemi za preporučivanje proizvoda mogu doprinijeti širenju ponude ilegalnih proizvoda.

    Zašto je Temu kažnjen sa 200 miliona evra?

    Temu je u maju kažnjen sa 200 miliona evra zbog propusta povezanih sa prodajom nezakonitih i nebezbjednih proizvoda. Među njima su bile opasne igračke za djecu i neispravni punjači.

    Kazna je izrečena nakon istrage koju je Komisija pokrenula u oktobru 2024. godine kako bi provjerila da li platforma ispunjava obaveze propisane Aktom o digitalnim uslugama za veoma velike internet platforme, prenosi b92.

    Istraga je pokazala da Temu nije dovoljno efikasno prepoznavao i otklanjao rizike koje takvi proizvodi predstavljaju za potrošače u Evropi.

    “Cijenimo konstruktivnu saradnju sa Komisijom tokom cijelog procesa“, naveli su predstavnici Temua u saopštenju.

    Kako nova pravila EU utiču na jeftine pošiljke?

    Temu na tržištu Evropske unije ima oko 130 miliona korisnika, zbog čega se ubraja među najveće internet trgovce u Evropi.

    Istovremeno, platforma se prilagođava i novim pravilima koja se odnose na pošiljke male vrijednosti. Od jula se na takve pakete obračunava nova naknada od tri evra, dok su pošiljke vrijedne manje od 150 evra ranije mogle da ulaze u Evropsku uniju bez plaćanja carine.

    Nakon uvođenja novih pravila, uvoz pošiljaka male vrijednosti, naročito onih koje stižu iz Kine, smanjen je za približno 30 do 40 odsto.

  • Zašto građani gomilaju novac? Stručnjaci otkrili šta stoji iza rasta gotovine u BiH

    Zašto građani gomilaju novac? Stručnjaci otkrili šta stoji iza rasta gotovine u BiH

    U Bosni i Hercegovini u opticaju se nalazi više od 7,4 milijarde konvertibilnih maraka gotovine, a količina fizičkog novca nastavlja da raste uprkos sve većoj upotrebi bankovnih kartica i digitalnih načina plaćanja. Stručnjaci ovakav trend povezuju sa ekonomskom neizvjesnošću, nepovjerenjem u banke i strahom od mogućih poremećaja u platnom sistemu.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju 2025. godine vrijednost gotovog novca u opticaju iznosila je 7,46 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 8,56 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Sličan trend zabilježen je i tokom pandemije virusa korona, kada je gotovina u opticaju dostigla 6,17 milijardi KM, odnosno 18,7 odsto više nego godinu ranije, piše BL portal.

    Iz Centralne banke objašnjavaju da je povećana potražnja za fizičkim novcem zabilježena i nakon početka rata u Ukrajini, kao i poslije isključenja Sberbanke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT.

    Ipak, naglašavaju da se na osnovu ukupne količine gotovine u opticaju ne može precizno utvrditi koliko novca građani čuvaju kod kuće, niti zbog čega se odlučuju na takav način štednje.

    „Ne može se pouzdano tvrditi da povećanje količine gotovine u opticaju istovremeno znači i povećanje količine gotovine koju građani drže izvan banaka“, ističu iz Centralne banke.

    Rast potražnje za gotovinom nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu. Podaci Evropske centralne banke pokazuju da je vrijednost evronovčanica u opticaju tokom posljednje decenije povećana sa jednog na 1,6 biliona evra.

    Glavni ekonomista Evropske centralne banke Filip Lejn potvrdio je da građani sve rjeđe koriste novčanice za svakodnevne kupovine, ali ih istovremeno sve više zadržavaju kao finansijsku rezervu.

    Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da postoji nekoliko razloga zbog kojih građani Bosne i Hercegovine radije čuvaju gotovinu nego novac na bankovnim računima.

    Među najvažnijim razlozima navodi izuzetno niske kamatne stope na štednju, kao i naknade koje banke naplaćuju za održavanje računa.

    Prema njegovoj ocjeni, građani često nemaju finansijsku korist od držanja novca u bankama, dok bankarske institucije istovremeno ostvaruju značajnu dobit koristeći njihova sredstva.

    Gavran smatra da je povjerenje u bankarski sistem dodatno narušeno ranijim slučajevima blokiranja i zatvaranja računa pojedinim građanima i kompanijama zbog međunarodnih sankcija.

    Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja zavisnost Bosne i Hercegovine od međunarodnih sistema plaćanja i američkih kartičnih kompanija.

    On upozorava da bi eventualne političke odluke ili međunarodne sankcije mogle otežati pristup elektronskim načinima plaćanja, zbog čega smatra da je potrebno razvijati alternativne platne mehanizme.

    Pitanje dostupnosti novca u kriznim situacijama postalo je posebno aktuelno nakon što je Evropska unija preporučila građanima da, pored osnovnih životnih namirnica i drugih potrepština, obezbijede i određenu količinu gotovine dovoljnu za najmanje 72 časa.

    Gavran smatra da je takva preporuka opravdana, ali napominje da nije jednostavno procijeniti koliko bi novca građani trebalo da imaju na raspolaganju u slučaju dužih poremećaja.

    Sličan stav iznio je i predsjednik Udruženja „e-Transformacija“ Semir Dedić, koji upozorava da dostupnost novca na bankovnim računima zavisi od funkcionisanja čitavog niza tehničkih sistema.

    Prekid interneta, nestanak električne energije ili sajber napad na infrastrukturu mogli bi privremeno onemogućiti kartična plaćanja i podizanje novca.

    Dedić zbog toga smatra razumnim da građani imaju određenu gotovinsku rezervu koja bi im omogućila da nekoliko dana podmiruju osnovne životne potrebe.

    Istovremeno, naglašava da bankarski sistem spada među bezbjednije finansijske sisteme, te da preporuka o čuvanju gotovine ne znači da su banke nepouzdane.

    Prema njegovoj ocjeni, kombinovanje različitih načina čuvanja i korišćenja novca predstavlja oblik raspodjele rizika, jer građani tako ne zavise isključivo od jednog platnog mehanizma.

    Stručnjaci zaključuju da rast digitalnih plaćanja i povećana potražnja za gotovinom nisu suprotstavljeni trendovi. Dok kartice i elektronske transakcije postaju sve zastupljenije u svakodnevnoj trgovini, fizički novac zadržava važnu ulogu k

  • Analitičari upozoravaju na rizike: Evo koliko bi investitori mogli izgubiti na berzi

    Analitičari upozoravaju na rizike: Evo koliko bi investitori mogli izgubiti na berzi

    Sve veća ulaganja u vještačku inteligenciju izazivaju zabrinutost na svjetskim berzama, jer pojedini analitičari upozoravaju na mogućnost stvaranja investicionog balona čije bi pucanje moglo dovesti do ozbiljnih finansijskih gubitaka. Prema jednom od razmatranih scenarija, investitor koji je uložio 10.000 dolara mogao bi ostati bez približno trećine tog iznosa.

    Ukoliko bi američki berzanski indeks S&P 500 do kraja 2027. godine izgubio oko 30 odsto vrijednosti, ulaganje od 10.000 dolara u fond koji prati taj indeks smanjilo bi se na približno 7.000 dolara.

    Ipak, riječ je o hipotetičkom scenariju zasnovanom na ranijim berzanskim kretanjima, a ne o prognozi da će se takav pad zaista dogoditi, prenose Nezavisne.

    Istorijski podaci kompanija First Trust i Blumberg pokazuju da su periodi rasta američkog tržišta akcija od 1942. godine u prosjeku trajali duže od četiri godine.

    Nasuprot tome, takozvana medvjeđa tržišta, odnosno razdoblja izraženog pada cijena akcija, trajala su prosječno nešto više od 11 mjeseci. Tokom tih perioda vrijednost akcija u prosjeku je padala za 31,7 odsto.

    Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je veliki dio sadašnjeg rasta američkih berzi povezan sa tehnološkim kompanijama koje ulažu u razvoj vještačke inteligencije.

    Prema navodima iz analize, tehnološki sektor čini približno 40 odsto vrijednosti indeksa S&P 500, dok je svih deset najvećih kompanija u njegovom sastavu na određeni način povezano sa razvojem ili primjenom vještačke inteligencije.

    Takva koncentracija znači da bi eventualni pad vrijednosti vodećih tehnoloških kompanija mogao imati znatno šire posljedice po američko tržište akcija.

    Analitičari sadašnju situaciju porede sa takozvanim dotkom balonom, koji je nastao krajem devedesetih godina prošlog vijeka, kada su investitori masovno ulagali u internet kompanije.

    Nakon pucanja tog balona uslijedio je dugotrajan pad berze, tokom kojeg je indeks S&P 500 izgubio gotovo 37 odsto vrijednosti, a negativan tržišni ciklus trajao je približno godinu i po.

    Međutim, između tadašnjih i današnjih tržišnih okolnosti postoje z

  • Nafta pojeftinila nakon važnih razgovora u Teheranu: Brent na 115 dolara

    Nafta pojeftinila nakon važnih razgovora u Teheranu: Brent na 115 dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu zabilježile su pad nakon diplomatskih razgovora između Saudijske Arabije i Irana, koji su otvorili mogućnost smirivanja tenzija na Bliskom istoku. Sjevernomorska nafta Brent trgovala se po cijeni od približno 115 dolara za barel, dok je američka sirova nafta WTI pojeftinila na oko 101,5 dolara.

    Na kretanje cijena uticali su razgovori visokih zvaničnika Saudijske Arabije i Irana u Teheranu, čiji je cilj smanjenje napetosti između dvije države, prenose Nezavisne, pozivajući se na podatke portala Trejding ekonomiks.

    Saudijski ministar odbrane, princ Halid bin Salman, sastao se sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom i sekretarom Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Mohsenom Rezaijem.

    Sastanku su prisustvovali i načelnik Generalštaba pakistanske vojske Asim Munir, kao i šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin.

    Diplomatski razgovori održani su u vrijeme povećanih bezbjednosnih rizika na Bliskom istoku, nakon što su jemenski Huti, koje podržava Iran, tokom prethodnih sedmica izveli više napada na Saudijsku Arabiju.

    Zbog nastavka neprijateljstava, investitori strahuju od novih poremećaja u proizvodnji, preradi i izvozu nafte, što bi moglo izazvati dodatnu nestabilnost na energetskom tržištu.

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države preduzele su mjere za ublažavanje problema u snabdijevanju energentima.

    Američke vlasti odobrile su oslobađanje do 400.000 barela nafte iz Strateških naftnih rezervi kako bi nadoknadile poremećaje nastale zbog problema u jednoj rafineriji u saveznoj državi Luizijani.

    Ipak, mogućnost značajnijeg povećanja američke proizvodnje i dalje je neizvjesna.

    Naftne kompanije oprezne su kada je riječ o novim velikim ulaganjima, prvenstveno zbog nestabilnih cijena i geopolitičkih rizika koji otežavaju dugoročno planiranje poslovanja.

    Dalje kretanje cijena nafte zavisiće, između ostalog, od razvoja bezbjednosne situacije na Bliskom istoku i mogućnosti da diplomatski razgovori doprinesu smirivanju regionalnih sukoba.

  • Rusija otkrila svoje energetske adute: Prva po rezervama, druga po proizvodnji gasa

    Rusija otkrila svoje energetske adute: Prva po rezervama, druga po proizvodnji gasa

    Rusija raspolaže najvećim rezervama prirodnog gasa na svijetu, dok po količini proizvodnje ovog energenta zauzima drugo mjesto na globalnom nivou, saopšteno je iz Kremlja.

    Iz pres-službe ruskog predsjednika ističu da zemlja, pored značajnih energetskih resursa, posjeduje razvijenu infrastrukturu i snažne tehnološke kapacitete koji omogućavaju dalji razvoj gasne industrije, prenosi RTRS.

    „Naša zemlja zauzima prvo mjesto u svijetu po rezervama prirodnog gasa i drugo po proizvodnji. Imamo dobro razvijenu infrastrukturu i značajnu tehnološku osnovu“, navedeno je u saopštenju Kremlja.

    Ruske vlasti posebno naglašavaju da se nastavlja postepeno preusmjeravanje isporuka prirodnog gasa prema istočnim tržištima.

    Prema navodima Kremlja, tokom posljednjih nekoliko godina Rusija je znatno proširila svoju resursnu bazu i dodatno unaprijedila kapacitete za transport ovog energenta.

    U tom periodu pušteni su u rad novi gasovodi, a istovremeno je razvijan i sektor tečnog prirodnog gasa, koji ruske vlasti vide kao perspektivan pravac daljeg razvoja energetske industrije.

    Iz Kremlja poručuju da se diverzifikacija izvoznih pravaca nastavlja sistematski, uz oslanjanje na postojeće resurse, infrastrukturu i tehnološke mogućnosti zemlje.

  • Banke nastavljaju sa izmjenama tarifnika: Stižu nove naknade za podizanje gotovine

    Banke nastavljaju sa izmjenama tarifnika: Stižu nove naknade za podizanje gotovine

    Klijenti UniCredit Bank d.d. Mostar koji koriste Mastercard International kartice povezane sa računima u evrima od 5. novembra plaćaće dodatnu naknadu prilikom podizanja konvertibilnih maraka na bankomatima u Bosni i Hercegovini. Nova provizija iznosiće jedan odsto od vrijednosti transakcije.

    To znači da će podizanje 500 KM sa računa u evrima korisnika koštati dodatnih pet KM, dok će za isplatu 1.000 KM banka obračunavati deset KM naknade za konverziju.

    Kako piše BL portal, nova pravila odnosiće se na klijente UniCredit Bank d.d. Mostar u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu, ali neće važiti za korisnike UniCredit Bank a.d. Banja Luka, koja posluje kao zasebna banka.

    Dodatni troškovi na bankomatima drugih banaka

    Iz UniCredita su pojasnili da će se nova naknada u početku obračunavati isključivo prilikom podizanja gotovine na bankomatima u BiH, dok je njena primjena na plaćanja putem POS terminala planirana za kasniji period.

    Pritom je važno razlikovati trošak konverzije od provizije za korištenje bankomata druge banke, jer se ove dvije naknade mogu istovremeno obračunavati.

    Prema novom tarifniku, korisnici Mastercard International kartica neće plaćati naknadu za podizanje novca na bankomatima banaka koje pripadaju UniCredit grupi. Međutim, za korištenje bankomata ili šaltera drugih banaka u BiH predviđena je provizija od 1,5 odsto, uz dodatnih 15 KM po transakciji.

    Tako bi korisnik koji na bankomatu druge banke podigne 500 KM mogao platiti ukupno 27,50 KM naknada, od čega pet KM za konverziju i 22,50 KM za podizanje gotovine.

    I druge banke naplaćuju različite provizije

    Naknade za korištenje kartica i konverziju valuta postoje i u drugim bankama, ali se razlikuju prema vrsti transakcije i uslovima poslovanja.

    Nova banka za korištenje kartice u inostranstvu obračunava jedan odsto, dok podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka naplaćuje 2,5 odsto, uz minimalnu proviziju od pet KM.

    U Addiko banci Banjaluka naknada za inostrane transakcije debitnim karticama iznosi 1,5 odsto, dok je prema ranije objavljenim tarifama podizanje novca na bankomatima drugih banaka koštalo 2,5 odsto, uz najmanje deset KM.

    KIB banka iz Velike Kladuše od 8. oktobra primjenjuje naknadu od jedan odsto za konverziju transakcija u inostranstvu, a za podizanje gotovine Visa debitnom karticom na bankomatima drugih banaka predviđena je provizija od 1,5 odsto i dodatnih 12 KM.

    Ipak, nova naknada UniCredita razlikuje se od ovih primjera jer se obračunava i za transakcije unutar BiH, kada se konvertibilne marke podižu sa računa u evrima.

    Bankarske usluge sve skuplje

    Promjene u UniCreditu dolaze nakon što je više banaka u BiH tokom prethodnih mjeseci korigovalo cijene svojih usluga.

    MF banka je od 23. oktobra povećala mjesečnu naknadu za vođenje deviznog računa sa 3,50 na 4,50 KM, dok je cijena Smart paketa porasla sa 4,80 na 6,80 KM.

    KIB banka je početkom oktobra povećala naknadu za aktivni tekući račun sa debitnom karticom sa 2,60 na četiri KM, a vođenje deviznog računa sa tri na četiri KM.

    Izmjene tarifnika prethodno su sprovele i Nova banka, Addiko banka i ATOS banka, pri čemu su pojedina poskupljenja obuhvatila elektronska plaćanja, vođenje računa i druge bankarske usluge.

    Najavljene i naknade za instant plaćanja

    UniCredit je novim tarifnikom predvidio i cijene budućih instant transakcija putem mobilnog i internet bankarstva.

    Prenos novca između vlastitih računa biće besplatan, dok će instant uplata drugom fizičkom ili pravnom licu unutar iste banke koštati 0,60 KM. Za prenos sredstava u drugu banku, do iznosa od 5.000 KM, naknada će iznositi jednu KM.

    Ipak, ove provizije neće automatski stupiti na snagu 5. novembra,

  • Građani Srpske manje trošili u septembru

    Građani Srpske manje trošili u septembru

    Promet u trgovinama Republike Srpske tokom septembra zabilježio je pad u odnosu na prethodni mjesec, a najveće smanjenje registrovano je u prodaji goriva, hrane, pića i duvana, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Vrijednost ukupnog prometa u maloprodaji bila je za 5,8 odsto manja nego u avgustu, kada se posmatraju tekuće cijene. U stalnim cijenama, odnosno kada se isključi uticaj promjena cijena, pad je iznosio 6,8 odsto, prenosi BL portal.

    Najizraženije smanjenje zabilježeno je u trgovini gorivima i mazivima, gdje je promet u tekućim cijenama opao za 10,3 odsto. Istovremeno, prodaja hrane, pića i duvanskih proizvoda ostvarila je pad od 9,5 odsto u odnosu na avgust.

    Ipak, podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju drugačiju sliku. U periodu od januara do septembra promet u trgovini na malo nominalno je porastao za 9,6 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, dok je realni rast iznosio 5,6 odsto.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku navode da je, nakon uklanjanja sezonskih uticaja, septembarski promet zapravo zabilježio povećanje u odnosu na avgust.

    Prema desezoniranim podacima, promet u tekućim cijenama porastao je za četiri odsto, dok je u stalnim cijenama povećan za 0,9 odsto.

    To znači da je, uprkos padu ukupnog prometa prema neprilagođenim mjesečnim pokazateljima, trgovina na malo zabilježila blagi realni rast kada se uzmu u obzir sezonske promjene.

  • Nakon pilećeg mesa, BiH planira izvoz živih životinja i jaja A klase

    Nakon pilećeg mesa, BiH planira izvoz živih životinja i jaja A klase

     Proizvođači izvoze u EU pileće meso i jaja B klase, a cilj je da u narednoj godini izvoze žive životinje i jaja A klase, istaknuto je na sastanku predstavnika Koordinacionog odbora peradara BiH i Spoljnotrgovinske komore.

    Na sastanku u Sarajevu zaključeno je da će izvoz pilećeg mesa iz BiH u EU, koji je, nakon četvoromjesečne zabrane počeo 1. jula, značajno pomoći domaćim proizvođačima da proizvode plasiraju na ovo zahtjevno tržište, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore.

    Da bi mogli izvoziti svoje proizvode na EU tržište, domaći proizvođači moraju ispuniti veterinarsko-zdravstvene, sanitarne i administrativne uslove koje propisuje EU legislativa.

    Razgovarano je i o saradnji u organizaciji 3. Međunarodnog kongresa peradarstva koji će biti održan od 12. do 14. maja naredne godine u Tesliću.

    Kongres će obuhvatiti nekoliko tržišno-ekonomskih tema, kao što su pitanja energetske efikasnosti u peradarstvu, dodatne mogućnosti finansiranja, digitalizacija, upotreba vještačke inteligencije.

    Time će, kako je istaknuto, uz aktuelne teme iz oblasti nutricionizma, zdravstvenog statusa životinja i biosigurnosti na farmama, Kongres peradarstva još više dobiti na relevantnosti, kako na domaćem, tako i na regionalnom tržištu.

  • Cijene hrane u Srpskoj otišle u nebo: Teletina i kafa skuplje za skoro 15 KM, evo koliko košta hljeb

    Cijene hrane u Srpskoj otišle u nebo: Teletina i kafa skuplje za skoro 15 KM, evo koliko košta hljeb

    Cijene osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj tokom proteklih pet godina značajno su porasle, a pojedini proizvodi danas koštaju gotovo dvostruko više nego 2021. godine. Najveća poskupljenja zabilježena su kod mesa, kafe i čokolade, dok su osjetno skuplji i hljeb i suhomesnati proizvodi.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram teletine bez kosti u septembru ove godine koštao je u prosjeku 34,2 KM, dok je u istom mjesecu 2021. godine njegova cijena iznosila 19,9 KM. To znači da je za pet godina poskupio za više od 14 KM.

    Još izraženiji rast zabilježen je kod junetine sa kostima, čija je prosječna cijena povećana sa približno 8,5 na 17,8 KM po kilogramu, odnosno više nego dvostruko, piše Srpskainfo.

    Poskupljenja nisu zaobišla ni ostale vrste mesa. Kilogram svinjetine, koji je prije pet godina koštao oko 8,4 KM, sada se prodaje po prosječnoj cijeni od 11,4 KM, dok je pileći file sa 9,6 poskupio na 13,6 KM.

    Znatno više novca potrebno je izdvojiti i za suhomesnate proizvode. Kilogram suvog svinjskog vrata skuplji je za šest KM i trenutno košta oko 21,6 KM, dok je čajna kobasica poskupjela za gotovo devet KM, dostigavši prosječnu cijenu od 26,8 KM.

    Rast cijena posebno je primjetan i kod hljeba, jedne od najvažnijih namirnica u svakodnevnoj potrošnji. Kilogram polubijelog hljeba u proteklih pet godina poskupio je za 1,5 KM, dok je cijena bijelog hljeba povećana sa 2,3 na gotovo 3,9 KM po kilogramu.

    Skuplja je i riža, za koju je potrebno izdvojiti u prosjeku 1,3 KM više po kilogramu nego u septembru 2021. godine.

    Među proizvodima sa najvećim rastom cijena nalazi se kafa. Njena prosječna cijena za pet godina povećana je sa 13,3 na 28,5 KM po kilogramu, što predstavlja poskupljenje od približno 15 KM.

    Ni ljubitelji slatkiša nisu pošteđeni. Kilogram mliječne čokolade u septembru ove godine koštao je čak 28,5 KM, odnosno 12 KM više nego prije pet godina.

    Značajan rast zabilježen je i kod domaće rakije. Litar šljivovice, koji je 2021. godine koštao u prosjeku 18,2 KM, sada dostiže cijenu od 26,5 KM.

    Ovakva kretanja cijena dodatno opterećuju kućne budžete, posebno kada je riječ o namirnicama koje građani svakodnevno kupuju.

    Visoke cijene pojedinih proizvoda dovode do toga da potrošači sve češće smanjuju količine koje kupuju ili odustaju od određenih namirnica, dok statistički podaci pokazuju koliko je svakodnevna kupovina postala skuplja u odnosu na period od prije samo pet godina.

  • Tenzije na Bliskom istoku utiču na berze: Energetske kompanije rastu, Nikkei slabi

    Tenzije na Bliskom istoku utiču na berze: Energetske kompanije rastu, Nikkei slabi

    Japansko tržište akcija nastavilo je negativan niz, a berzanski indeks Nikkei zabilježio je treći uzastopni pad, prvenstveno zbog slabljenja vrijednosti akcija proizvođača čipova i nepovoljnih kretanja na američkom tržištu.

    Tokom jutarnjeg trgovanja Nikkei 225 izgubio je 0,43 odsto vrijednosti, spustivši se na 62.425,47 poena. Ukoliko bi se trgovanje završilo na tom nivou, bila bi to najniža zaključna vrijednost indeksa od 30. jula.

    Istovremeno, širi japanski indeks Topix ojačao je za 0,48 odsto i dostigao 3.984,74 poena, što pokazuje da negativna kretanja nisu zahvatila cjelokupno tržište, prenose Nezavisne.

    Zanimljivo je da je među kompanijama obuhvaćenim indeksom Nikkei njih 166 ostvarilo rast vrijednosti akcija, dok je 59 zabilježilo pad. Međutim, zbog velikog uticaja tehnoloških kompanija na obračun indeksa, njihov negativan rezultat bio je dovoljan da cjelokupan pokazatelj završi u minusu.

    Za razliku od tehnološkog sektora, energetske i trgovačke kompanije ostvarile su značajne dobitke, podstaknute prethodnim poskupljenjem nafte.

    Među najvećim dobitnicima našao se Inpex, čije su akcije porasle za 4,92 odsto, dok je JGC Holdings ostvario rast od 4,56 odsto. Vrijednost akcija korporacije Mitsubishi povećana je za 4,28 odsto.

    Na kretanja svjetskih berzi dodatno utiču geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, posebno nakon intenziviranja napada Huta na Saudijsku Arabiju, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju naftom.

    Ipak, cijene nafte povukle su se sa šestomjesečnog maksimuma poslije informacija o diplomatskim aktivnostima katarskih posrednika u Teheranu, usmjerenim na smirivanje situacije uz koordinaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Oprez investitora dodatno je pojačan negativnim rezultatima američkih berzi, iako je energetski sektor indeksa S&P 500 prethodno ostvario rast od 2,5 odsto i dostigao rekordnu vrijednost.

    Viši analitičar kompanije Monex Securities Satoši Saito smatra da tehnički pokazatelji ukazuju na mogućnost skorijeg oporavka japanskog indeksa, koji trenutno pokazuje znakove kratkoročne potcijenjenosti.

    Međutim, upozorava da bi nastavak neizvjesnosti na međunarodnim tržištima mogao ograničiti eventualni rast.

    Dalji razvoj situacije zavisiće od kretanja tehnoloških akcija, cijena energenata i političkih prilika na Bliskom istoku, koje nastavljaju da utiču na raspoloženje investitora širom svijeta.