VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Sukob SAD i Irana ponovo podigao cijene nafte

    Sukob SAD i Irana ponovo podigao cijene nafte

    Nova eskalacija sukoba između SAD i Irana podigla je danas, 17. jula, cijene nafte, dok tržišta prate razvoj situacije u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu.

    Fjučersi za brent naftu porasli su za 70 centi, odnosno 0,83 odsto, na 84,93 dolara po barelu, dok je američka laka nafta WTI poskupjela za 81 cent, odnosno 1,03 odsto, na 79,76 dolara po barelu, čime su nadoknađeni gubici iz prethodne trgovinske sesije, javlja Rojters.

    Od početka sedmice oba referentna tipa nafte poskupjela su za gotovo 12 odsto.

    Brent je na putu da zabilježi treću uzastopnu sedmicu rasta, dok bi WTI mogao da ostvari drugu uzastopnu sedmičnu dobit, prenosi Tanjug.

    Glavni tržišni analitičar kompanije KCM Trade Tim Voterer ocijenio je da mogućnost da Crveno more postane još jedna velika tačka poremećaja u snabdijevanju dodatno komplikuje izglede na globalnom tržištu nafte.

    Prema njegovim riječima, istovremeni rizici u Ormuskom moreuzu i Crvenom moru održavaju geopolitičku premiju u cijenama oba referentna tipa nafte.

    Analitičari kompanije IG ocijenili su da bi cijena američke nafte WTI, ukoliko se održi iznad ključnog nivoa podrške u rasponu od sredine 70 dolara po barelu, mogla da dostigne nivo od oko 85 dolara.

    Rast cijena uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države prvi put od prošlomjesečnog memoranduma o razumijevanju, kojim su privremeno obustavljena neprijateljstva, izvele dva velika talasa vazdušnih udara u jednom danu, uglavnom na ciljeve duž južne obale Irana, dok su napadi nastavljeni i u četvrtak.

    Istovremeno, azijske berze zabilježile su pad na početku današnjeg trgovanja, pri čemu je japanski indeks Nikei 225 oslabio za više od tri odsto.

  • Ministar objasnio ko je izuzet od ograničenja marži u Srpskoj

    Ministar objasnio ko je izuzet od ograničenja marži u Srpskoj

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac rekao je da je Vlada Srpske danas usvojila izmjene Odluke o određivanju marže u prometu određenih proizvoda kojom je definisano da se propisane mjere neće primjenjivati na trgovce koji maloprodajnu djelatnost obavljaju isključivo u jednom maloprodajnom objektu na teritoriji Srpske.

    Puhovac je na konferenciji za medije u Banjaluci naveo da je izmjena usvojena budući da trgovci sa jednim maloprodajnim objektom raspolažu znatno ograničenijim ekonomskim i organizacionim kapacitetima u odnosu na velike trgovačke lance, te se izuzimanjem ove kategorije štiti njihova ekonomska održivost.

    Pored toga, naveo je, izmjenama se preciznije određuju vrste proizvoda, njihove karakteristike i veličine pakovanja za koje se primjenjuju propisane maksimalne marže u iznosu od šest odsto u veleprodaji i osam odsto u maloprodaji, čime se onemogućavaju različita tumačenja propisa u praksi i obezbjeđuje efikasniji inspekcijski nadzor.

    On je dodao da je usvojena i Odluka o dopuni Odluke o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata kojom se od ograničenja marži izuzimaju benzinske pumpne stanice smještene na auto-putevima u Republici Srpskoj.

    Puhovac je rekao da je ta mjera rezultat detaljne analize specifičnih uslova poslovanja navedenih stanica, koje karakteriše obaveza kontinuiranog obezbjeđivanja dostupnosti usluga korisnicima auto-puta, te povećani troškovi rada i održavanja prateće infrastrukture.

  • ECB izabrala banke za testiranje digitalnog evra

    ECB izabrala banke za testiranje digitalnog evra

    Evropska centralna banka (ECB) saopštila je danas da je izabrala 36 pružalaca platnih usluga (PSP), među kojima su banke i finansijsko-tehnološke kompanije, koji će učestvovati u pilot fazi projekta digitalnog evra.

    Najveći dio liste učesnika čine banke poput Unikredita (UniCredit), Dojče banke (Deutsche Bank), Rajfajzen banke (Raiffeisen Bank), Nove Ljubljanske banke (NLB) i Pireus banke (Piraeus Bank).

    U projektu učestvuju i finansijsko-tehnološke kompanije kao što su Revolut, Strajp (Stripe), Satispej (Satispay) i Neksi pejments (Nexi Payments).

    Pilot projekat počinje 2027. godine

    Pilot projekat trebalo bi da počne u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 mjeseci.

    Cilj je da se testiraju tehničke funkcije digitalnog evra, način njegove upotrebe u svakodnevnim plaćanjima i korisničko iskustvo prije eventualnog uvođenja ove valute.

    ECB je saopštila da je na poziv za učešće stiglo više od 50 prijava, što, prema ocjeni ove institucije, pokazuje veliko interesovanje privatnog sektora za razvoj novog evropskog platnog sistema.

    „Veliko interesovanje tržišta pokazuje spremnost privatnog sektora da aktivno učestvuje u projektu digitalnog evra i doprinese jačanju evropskog platnog sistema“, izjavio je član Izvršnog odbora ECB-a Pjero Ćipolone (Piero Cipollone), koji predsjedava radnom grupom za digitalni evro.

    Testiraće se sve vrste plaćanja

    Tokom pilot faze koristiće se beta verzija digitalnog evra, koja će po funkcijama i tehnologiji biti veoma slična verziji predviđenoj nacrtom evropskog zakonodavstva.

    U testiranju će učestvovati zaposleni u Evropskoj centralnoj banci i nacionalnim centralnim bankama evrozone, kao i odabrani trgovci, uključujući internet prodavnice, restorane i kafiće.

    Korisnici će moći da isprobaju različite vrste plaćanja, uključujući transfere između građana, plaćanja u prodavnicama i onlajn kupovinu, prenosi Tanjug.

  • Katastrofalan pad akcija kompanije IBM

    Katastrofalan pad akcija kompanije IBM

    Akcije kompanije IBM pale za više od 20 odsto nakon slabe prodaje u drugom kvartalu 2026. godine.

    Akcije američke tehnološke kompanije IBM pale su za više od 20 odsto nakon što je kompanija preliminarno prijavila prihod za drugi kvartal 2026. u iznosu od 17,2 milijarde dolara, ispod očekivanja analitičara sa Volstrita koji su prognozirali 17,9 milijardi dolara.

    Najveći problem predstavlja odjeljenje za infrastrukturu koje je registrovalo pad prodaje za sedam odsto međugodišnje, posebno zbog slabije potražnje za glavnim računarskim sistemima i pratećim IBM softverom, prenosi Blumberg.

    Izvršni direktor firme IBM Arvind Krišna priznao je da kompanija nije dovoljno brzo reagovala na promjene u ponašanju klijenata.

    Prema njegovim riječima, IBM je očekivao probleme u lancima snabdijevanja zbog nestašice memorijskih čipova izazvane AI bumom, ali nije predvidio da će korisnici preusmjeriti dio budžeta ka kupovini servera, skladišta podataka i memorije kako bi se zaštitili od budućeg rasta cijena.

    “Ono što se dogodilo bilo je gore od naših očekivanja. Ovi uslovi zahtijevali su savršeno sprovođenje plana, a mi to nismo uspjeli u ovom kvartalu”, naveo je Krishna u pismu investitorima.

    Pad prodaje predstavlja udarac IBM-ovoj višegodišnjoj strategiji transformacije iz tradicionalnog proizvođača hardvera u kompaniju fokusiranu na softver, klaud usluge i vještačku inteligenciju, prenosi B92.

    Problem za IBM predstavlja i činjenica da vještačka inteligencija istovremeno otvara nove mogućnosti, ali i ugrožava dio postojećeg softverskog poslovanja.

    Investitori strahuju da AI alati mogu da automatizuju dio funkcija koje su ranije zahtijevale tradicionalni poslovni softver.

  • Čeka li Evropu, Balkan i BiH novi naftni šok?

    Čeka li Evropu, Balkan i BiH novi naftni šok?

    Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

    Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

    I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

    Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

    SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

    Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

    “Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

    Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

    “To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

    Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

    On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

    Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

    “Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

  • “Blekrok” povećao profit, upravlja imovinom čija vrijednost premašuje mnoge države

    “Blekrok” povećao profit, upravlja imovinom čija vrijednost premašuje mnoge države

    Američka investiciona kompanija Blekrok (BlackRock) ostvarila je u drugom tromjesečju rast neto dobiti od 20 odsto, dok je vrijednost imovine kojom upravlja prvi put premašila 15 biliona dolara (oko 13,1 bilion evra).

    Do takvog rezultata došlo je zahvaljujući snažnom rastu tržišta kapitala i velikom prilivu sredstava u fondove kojima se trguje na berzi, prenosi Rojters.

    Najveći svjetski upravljač imovinom saopštio je da je imovina pod upravljanjem na kraju juna dostigla rekordnih 15,34 biliona dolara (oko 13,1 bilion evra), dok je neto priliv sredstava klijenata iznosio 192 milijarde dolara (oko 164 milijarde evra).

    Najveći dio novih ulaganja usmjeren je u akcijske i obvezničke ETF fondove iz porodice iShares.

    Prilagođena zarada po akciji iznosila je 13,91 dolar, iznad očekivanja analitičara od 12,59 dolara, dok je operativna marža porasla na 45,9 odsto, što je najviši nivo u gotovo pet godina.

    Nakon objave rezultata, akcije Blekroka porasle su više od sedam odsto na pretberzanskom trgovanju.

    Kompanija je istovremeno nastavila širenje poslovanja u segmentu privatnih tržišta, nakon akvizicija kompanija Global Infrastructure Partners, HPS Investment Partners i Preqin, u koje je ukupno uložila oko 28 milijardi dolara (oko 24 milijarde evra).

    U drugom kvartalu privatni kredit privukao je šest milijardi dolara novih ulaganja, dok je u infrastrukturne fondove uloženo 5,2 milijarde dolara.

    Izvršni direktor Blekroka Leri Fink izjavio je da kompanija i dalje bilježi snažan rast zahvaljujući povoljnim tržišnim uslovima i sve većem interesovanju investitora za ETF proizvode i privatna tržišta, uz cilj da do 2030. godine prikupi 400 milijardi dolara nove privatne imovine, prenosi Tanjug.

  • Kako poreski sistem nagrađuje sivu ekonomiju

    Kako poreski sistem nagrađuje sivu ekonomiju

    Godinama se u Republici Srpskoj održava poreski sistem koji, prema ocjenama ekonomista, više podstiče nego što suzbija sivu ekonomiju. Razlika između oporezivanja rada i oporezivanja dobiti toliko je velika da mnogim poslodavcima postaje finansijski isplativije da dio zarade radnicima isplaćuju mimo zvaničnih tokova.

    Primjer je jednostavan. Ukoliko radnik sa visokom stručnom spremom treba da dobije povećanje plate od 1.000 KM iznad minimalne zarade, poslodavac na taj iznos državi mora uplatiti oko 639 KM poreza i doprinosa. Međutim, ukoliko isti iznos ostane evidentiran kao dobit preduzeća, poresko opterećenje iznosi svega 100 KM, jer je porez na dobit 10 odsto, dok porez na dividendu u Republici Srpskoj ne postoji.

    Razlika od 539 KM po zaposlenom, upozoravaju stručnjaci, predstavlja snažan finansijski motiv da se dio plata isplaćuje „na ruke“, čime država ostaje bez značajnih prihoda, a najveći teret snose fondovi PIO i zdravstvenog osiguranja, kao i sami radnici kojima su zvanične plate znatno niže od stvarnih primanja.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da upravo ovakav odnos između poreza na dobit i opterećenja rada predstavlja jedan od glavnih razloga zbog kojih se razvija praksa isplate plata u kovertama.

    – Zbog niskog poreza na dobit i viših doprinosa na regularno isplaćenu zaradu, više se isplati poslodavcima da na ruke, dakle u koverti, dio onoga što je dobit isplate radnicima bez da na to plaćaju doprinose, s obzirom da to de fakto nije u zakonskim tokovima, odnosno ne prolazi račune samih radnika. Na taj način se, uslovno rečeno, pokušava zadržati radna snaga s višim nivoom primanja, a smanjiti teret dažbina na rad koji moraju poslodavci da obračunavaju i plaćaju. Povećanje stope oporezivanja dobiti je jedan od načina na koji se može prevenirati razvoj ovakve situacije. Međutim, što god su doprinosi viši u odnosu na oporezivanje dobiti, to će više motivisati poslodavce da na taj način pokušavaju da izvuku određenu korist za sebe, a da opet zadrže radnike – rekao je Mlinarević.

    Kao trajno rješenje, Mlinarević vidi duboku reformu poreskog sistema, koja bi podrazumijevala manje opterećenje rada uz povećanje zvaničnih zarada. Smatra da bi takva promjena mogla biti fiskalno neutralna, jer bi dio izgubljenih prihoda od doprinosa bio nadoknađen većom potrošnjom i rastom prihoda od PDV-a.

    – U nekom dugom roku jedini način jeste da se pokuša napraviti fiskalni plan koji bi podrazumijevao smanjenje doprinosa, ali uz povećavanje minimalnih zarada, pri čemu bi država trebala da analizira mogućnost da taj prijedlog bude budžetski neutralan. Kroz rast minimalnih zarada imali bismo manje prilive po osnovu doprinosa, ali bi se kroz veću potrošnju povećali prilivi od PDV-a i drugih oblika poreza na potrošnju. Državi je na kraju apsolutno svejedno da li će novac prikupiti kroz doprinose ili kroz PDV – budžet ne bi trpio, a sa druge strane radnicima bi ostala znatno veća oficijelna zarada – objašnjava Mlinarević.

    Osim što umanjuje prihode javnih fondova, ovakav sistem, kaže on, dugoročno šteti i zaposlenima, jer će se posljedice najviše osjetiti kada steknu uslove za penziju.

    – Zbog načina na koji se obračunava penzija preko ličnih koeficijenata, gdje se vaša tekuća zarada poredi sa prosječnom, a vaša je stalno na papiru bila na minimalcu, vi ćete biti u podređenom položaju kada budete ostvarili penziju. Ova reforma bi omogućila da se istinski sve uvede u legalne tokove i da se poboljša status radnika kroz javno iskazane, a ne skrivene plate – zaključuje on.

    Govoreći o mjerama kojima država pokušava da ublaži ovaj problem, poput mogućnosti da poslodavci jednom ili dva puta godišnje isplate neoporezive naknade, Mlinarević smatra da takva rješenja imaju ograničen domet.

    – Tu dajete mogućnost da se legalno isplate prihodi radnicima, pa oni dobijaju priliku da u slučaju da žele da se kreditno zaduže da njihova prosječna plata raste. Ipak, ova plaćanja u koverti su problem jer kada odete u banku i tražite kredit, njima je jedino mjerodavan iznos koji ste prikazali na papiru i na osnovu toga procjenjuju vaš bonitet i mogućnost zaduživanja. Ovako bi bar imali formalno veće prihode – naveo je on.

    Komentarišući rekordnu prošlogodišnju dobit privrede Republike Srpske, koja je premašila četiri milijarde maraka, Mlinarević smatra da argumenti poslodavaca protiv povećanja minimalne plate ne stoje kada se uporede sa njihovim finansijskim rezultatima.

    – Kada govorimo o potrebi da se povećaju minimalne zarade imamo pritisak poslodavaca da će to uticati na njihovu profitabilnost, ugroziti poslovanje, dovesti do zatvaranja firmi i povećati nezaposlenost. U strahu od takvog razvoja situacije stvara se narativ gdje to djeluje kao vrlo opasna mjera i da je bolje sačuvati radno mjesto, pa makar i uz manje plaćanje, nego povećati zarade. A onda kada uzmete podatke o visini dobiti koju ostvaruju za jednu godinu, vidite da je tu neravnomjerna raspodjela i da bi povećanje minimalnih zarada u stvari samo bila redistribucija jednog dijela dobiti poslodavaca prema radnicima. Za određene djelatnosti imate ostvarene profite kakvih nema ni u jednoj normalnoj ekonomiji. Zbog niskih zarada ostvaruju ogromne dobiti u djelatnostima koje nisu sofisticirane u smislu tehnološkog sadržaja, a radi se čak i o nekim primitivnim djelatnostima koje su lake za organizaciju, gdje je jedini način da se obogatite taj da malo platite radnike. Kada pogledate disbalans između visine dobiti i zarada ljudi, na primjer u tekstilnoj industriji, ispada da mi porađamo milionere preko leđa običnih radnika i njihovih niskih zarada – naglasio je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, povećanje plata ne bi ugrozilo poslovanje kompanija, već bi samo smanjilo njihove enormne profite.

    – Ne morate imati 100 miliona, možete imati 80 miliona dobiti. Nevjerovatno je da ćete vi zatvoriti posao zato što niste ostvarili 100, nego 80 miliona dobiti, jer bilo gdje drugo da krenete ne biste mogli to da zaradite nego samo ovdje kod nas. Na taj način bi se mogla razbiti ta fama o tome da je opasno podizati minimalne zarade. Poslodavci jako dobro znaju kakvo je stanje, pa tek sada, kada se pojavio ozbiljan deficit radne snage, počinju da dižu zarade koje su uvijek mogli da dižu, ali su koristili momentum i narativ da je minimalna zarada tolika da je objektivno nemoguće povećati je. U tim okolnostima su oni sticali ogromno bogatstvo – navodi ekonomski stručnjak.

    Na kraju upozorava da cijenu sadašnjeg sistema ne plaćaju samo radnici već i javni fondovi.

    – Naravno da je to gubitak, to je ozbiljan gubitak za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja. Kada bismo izračunali koji je to iznos, vidjeli bismo da je u pitanju značajan iznos – objasnio je Mlinarević.

  • Povećan broj zaposlenih u Srpskoj – BDP veći za milijardu i po

    Povećan broj zaposlenih u Srpskoj – BDP veći za milijardu i po

    U Republici Srpskoj rast bruto domaćeg proizvoda i broja zaposlenih. Podaci za prošlu, i prvih šest mjeseci ove godine ohrabruju jer je primjetan rast BDP-a za milijardu i po maraka, kao i broja zaposlenih na godišnjem nivou.

    Brojke su jasne – zaključno sa 31. martom u Republici Srpskoj zaposleno je 290.727 radnika. U odnosu na mart prošle godine to je 1399 lica više, procentualno 0,5 odsto.

    – Kada uđemo u strukturu zaposlenih onda vidimo da je većina, oko 246. 000, zaposlena u poslovnim subjektima dok se ostatak odnosi na preduzetnike i lica zaposlena kod preduzetnika – dodao je Ognjen Ignjić iz Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Veći broj zaposlenih potvrđuje i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske. Najviše radnika treba prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini i obrazovnom sektoru. U prvih šest mjeseci ove godine poslodavci su iskazali potrebu za zapošljavanjem 5700 radnika što je za 19 i po odsto više nego u istom periodu prošle godine. Više zaposlenih znači i manje nezaposlenih.

    – U ovom trenutku u Republici Srpskoj se nalazi 47.926 nezaposlenih lica koja se nalaze na ecvidenciji Zavoda za zapošljavanje i za 0,7 odsto je manji broj u odnosu na prethodni mjesec a za 6,9 procenata manje u odnosu na isti period prošle godine – ističe pomoćnik direktora u Sektoru za posredovanje i aktivne mjesre zapošljavanje u ZZRS Luka Glibo.

    Podaci o broju zaposlenih i rastu bruto domaćeg proizvoda ohrabruju. Prošle godine BDP je iznosio 18,7 milijardi maraka i veći je za milijardu i po u odnosu na godinu ranije. U procentima – nominalni rast od 8,7 a realni od dva odsto. BDP po stanovniku je iznosio 16.914 KM, što je rast od 1‚420 KM ili 9,2 odsto u odnosu na 2024. Ovo je najveći rast po djelatnostima.

    U pojedinim djelatnostima bilo je i pada BDP-a ali to nije uticalo na ekonomsku aktivnost Srpske koja bilježi stabilan i konstantan rast. U odnosu na 2021. godinu BDP je skočio za preko šest milijardi maraka ili 49 odsto.

    – Sve ono što smo pričali o velikom investicionom ciklusu počinje da daje rezultate realizacijom velikih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, izgradnjom autoputeva, energetskih kapaciteta i tako dalje se povlači jedan značajan dio i domaće radne snage i svega onoga što je bitno da se poveća obrt novca među našim građanima i da to utiče na životni standard jednostavno Republika Srpska u ovom momentu ima investicione ciklus preko sedam milijardi – navodi predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

    Sve ovo, kaže premijer, pokazuje da Republika Srpska ima dobar razvojni pravac.

  • Građani Srpske ne osjećaju povećanja plata i penzija

    Građani Srpske ne osjećaju povećanja plata i penzija

    Statistika kaže da su plate porasle. Vlasti će se pohvaliti da prosječna neto plata u Srpskoj iz mjeseca u mjesec raste, a da su i penzioneri dobili povećanja. Međutim, kada se brojevi stave jedan pored drugog, postaje jasno da rast primanja ne znači i bolji život.

    Naprotiv, za većinu građana svaki novi mjesec predstavlja novu borbu.

    Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za maj dostigla je 2.911,52 KM. Samo četiri mjeseca ranije, u februaru, iznosila je 2.857 KM. To znači da su minimalni troškovi života jedne četvoročlane porodice za svega četiri mjeseca porasli za 54,52 KM.

    Za isto vrijeme prosječna neto plata povećana je sa 1.649 na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Drugim riječima, troškovi života rasli su brže od zarada.

    Još je poraznija činjenica da prosječna plata ni danas nije dovoljna ni za 60 odsto sindikalne potrošačke korpe. U maju je prosječnom radniku nedostajalo gotovo 1.230 KM da pokrije ono što sindikati smatraju minimumom dostojanstvenog života za četvoročlanu porodicu.

    A taj „minimum“ daleko je od luksuza.

    U sindikalnoj korpi nema vožnje automobila, nema ljetovanja, zimovanja, odlazaka u restorane, niti bilo kakvih većih životnih zadovoljstava. Nema ni kredita koje otplaćuje veliki broj građana. Nema vanrednih troškova, popravke automobila, rođendana, ekskurzija ili neplaniranih odlazaka ljekaru. U njoj su samo osnovne životne potrebe. Hrana, režije, higijena, lijekovi, odjeća, školski pribor i autobuska karta. A ni za to prosječna plata nije dovoljna.

    Posebno zabrinjava položaj penzionera. Prosječna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, a u maju 697,62 KM. Povećanje za četiri meseca iznosi svega 1,18 KM. Za to vreme sindikalna korpa porasla je 54,52 KM.

    Dok su životni troškovi rasli iz mjeseca u mjesec, povećanje penzije bilo je manje od cijene jednog hljeba i litre mlijeka. Prosječna penzija danas pokriva tek oko 24 odsto minimalnih troškova života jedne porodice, što dovoljno govori o tome koliko su stariji građani izloženi siromaštvu.

    Najveći „neprijatelj” kućnog budžeta i dalje je hrana. Za prehranu je potrebno izdvojiti 1.339,75 KM, odnosno skoro polovinu ukupne sindikalne korpe. Za režije odlazi dodatnih 722 KM, dok za higijenu, lijekove, odjeću, obuću, prevoz i obrazovanje ostaje ono što mnogim porodicama već odavno nije dovoljno.

    Posebno je simbolično da je za obrazovanje i kulturu u sindikalnoj korpi predviđeno svega 93 KM mjesečno. To je manje nego što mnoge porodice izdvoje za jedan odlazak u market. Poruka je jasna. Kada se jedva preživljava, kultura, knjige, pozorište ili bioskop postaju luksuz.

    Na to upozorava i Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Ona kaže da građani više ne pričaju o kvalitetu života, već isključivo o preživljavanju.

    -Imamo jako malo novca i pričamo samo o tome kako da preživimo. Niko ne uzima u obzir ljude koji imaju kredite. Sramotno je kada vidimo koliko izdvajamo za obrazovanje i kulturu, kao i za higijenu – kaže Marićeva za Srpskainfo.

    Ni poređenje sa Federacijom BiH ne donosi optimizam. Tamo je sindikalna potrošačka korpa u junu iznosila 3.290 KM, dok je prosječna plata za april bila 1.706 KM, odnosno pokrivala je svega 51,86 odsto minimalnih troškova života.

    Inače, u sindikalnu potrošačku korpu spadaju hljeb, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, riba, jaja, voće, povrće… Između ostalog uračunato je brašno, pavlaka, jaja, piletina, svinjetina sa i bez kosti, krompir, jabuke, te sezonsko povrće.

    U stavku stanovanje i komunalne usluge uključeni su troškovi električne energije, vode, grijanja, odvoza smeća i ostalih komunalnih naknada, a u tekuće održavanje domaćinstva sredstva za čišćenje, sitne popravke i održavanje higijene stambenog prostora. Kropu čine i nabavka odjeće i obuće, te proizvodi za ličnu higijenu, osnovni lijekovi i medicinske usluge koje nisu u potpunosti pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Pod stavkom prevoz računaju se troškovi transporta, a obrazovanje i kultura nabavka školskog pribora, udžbenika i minimalni izdaci za kulturne i društvene aktivnosti porodice.

    Građani ne žive od statističkih procenata, već od novca koji ostane nakon što plate hranu, račune i lijekove. A tog novca ostaje malo ili nimalo.

  • Koje kompanije najviše izvoze, a ko najviše uvozi u BiH?

    Koje kompanije najviše izvoze, a ko najviše uvozi u BiH?

    Lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine je “DP Metals BH”, rudarska kompanija koja posluje u Varešu, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

    Najveći izvoznici u BiH u prvih šest mjeseci ove godine

    Drugo mjesto zauzela je “Aluminij Industries” iz Mostara, kompanija koja se bavi proizvodnjom, preradom i reciklažom aluminijuma, kao i izradom aluminijumskih legura i gotovih proizvoda za različite industrijske primjene.

    “Na trećem mjestu nalaze se ‘TT kabeli’ iz Širokog Brijega, vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Četvrto mjesto pripalo je kompaniji ‘Nova Alumina’ iz Zvornika, jednom od najvećih proizvođača alumosilikatnih proizvoda u regionu, čiji se proizvodi izvoze na brojna inostrana tržišta”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Dodaju da se na petom mjestu nalazi “ASTA Bosnia” iz Ćoralića kod Cazina, moderna fabrika specijalizovana za proizvodnju i preradu bakrenih žica i komponenti za energetsku infrastrukturu.

    “Šesto mjesto zauzela je kompanija ‘Miviko’ iz Posušja, proizvođač električnih vodova i kablova za domaće i strana tržišta. Sedmo mjesto pripalo je kompaniji ‘Sisecam Soda Lukavac’, (SSL) jednoj od najvećih hemijskih kompanija u Bosni i Hercegovini, čiji se proizvodi izvoze na brojna svjetska tržišta”, pojašnjavaju iz UIO.

    Aluminij Industries među vodećim izvoznicima i uvoznicima

    Na osmom mjestu nalazi se brčanski “Bimal”, najveći domaći proizvođač jestivih ulja, koji svoje proizvode plasira na tržišta zemalja regiona i Evropske unije.

    “Deveto mjesto zauzele su ‘Elektrane Stanari’, koje značajan dio proizvedene električne energije izvoze na inostrana tržišta. Listu 10 najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini za prvih šest mjeseci ove godine zaključuje FEAL iz Širokog Brijega, jedna od vodećih kompanija za proizvodnju aluminijumskih profila, čiji proizvodi nalaze primjenu u građevinskoj i industrijskoj proizvodnji širom evropskog tržišta”, ističu iz UIO.

    Najveći uvoznici u Bosnu i Hercegovinu

    S druge strane, najveći uvoznik u Bosnu i Hercegovinu u istom periodu bila je sarajevska “Holdina”.

    “Na drugom mjestu nalazi se ‘Aluminij Industries’ iz Mostara, dok je treće mjesto zauzela ‘Petrol BH Oil Company’ iz Sarajeva. Četvrto mjesto pripalo je ‘Optima grupi’ iz Banjaluke, dok je na petom mjestu ‘Hercegovinalijek’ iz Mostara”, istakli su iz Uprave za indirektno oporezivanje.

    Na šestom mjestu nalazi se “Porsche BH”, dok je sedmu poziciju zauzela kompanija “TT kabeli” iz Širokog Brijega.

    “Na osmom mjestu je ‘Violeta’ iz Gruda, deveto mjesto pripalo je ‘Antunoviću AGS’ iz Orašja, a listu deset najvećih uvoznika zaključuje ‘ASTA Bosnia’ iz Ćoralića kod Cazina”, zaključili su iz UIO.

    Promjene na listi najvećih izvoznika u odnosu na prošlu godinu

    Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci prošle godine na prvom mjestu među najvećim izvoznicima nalazili su se “TT kabeli” iz Širokog Brijega. Na drugom mjestu bio je “ArcelorMittal” Zenica, treća je bila “Nova Alumina” iz Zvornika, četvrti SSL iz Lukavca, peti “Bimal” iz Brčkog, šesti “Aluminij Industries” iz Mostara, a sedmi “Pretis” iz Vogošće. Na osmom mjestu su “Elektrane Stanari”, deveti je “Adriatic Metals BH” iz Vareša, a deseti “Miviko” iz Posušja.