Kategorija: Ekonomija

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, izvoz se u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne blago smanjio, dok je godišnja inflacija skoro pet odsto, tačnije 4,9 odsto.

Izvoz se za godinu dana blago smanjio

Kako se navodi u ovim podacima, u periodu januar – mart 2026. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od milijardu i 246 miliona KM, što je za 0,3% manje nego u periodu januar – mart 2025. godine, te uvoz u vrijednosti od milijardu i 895 miliona KM, što je za 3,2% više nego u periodu januar – mart 2025. godine.

“Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 65,8%. U martu 2026. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 474 miliona KM, što je za 2,3% više nego u martu 2025. godine, te uvoz u vrijednosti od 760 miliona KM, što je za 7,5% više nego u februaru 2025. godine, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 62,4%. U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom, u periodu januar – mart 2026. godine najviše se, od ukupno ostvarenog izvoza, izvozilo u Srbiju, i to u vrijednosti od 235 miliona KM (18,8%) i u Hrvatsku 209 miliona KM (16,8%). U istom periodu najviše se, od ukupno ostvarenog uvoza, uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 302 miliona KM (16%) i iz Italije, u vrijednosti od 276 miliona KM (14,6%)”, stoji u ovim podacima Zavoda.

Prosječna neto plata realno rasla 6,2 odsto

Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj koja je isplaćena u martu ove godine na godišnjem nivou nominalno je veća za 11,4 odsto, a realno 6,2 odsto.

Kada je u pitanju inflacija, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 1,4%, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 4,9%.

“Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga više cijene zabilježene su u 11, a niže cijene u jednom odjeljku. Najveći godišnji rast cijena u martu 2026. godine zabilježen je u odjeljku stanovanje 10,6%, zatim u odjeljku zdravstvo 9,6%, prevoz 9,1%, zatim rekreacija i kultura 6%. Slijedi odjeljak restorani i hoteli sa povećanjem od 5,9%, zatim odjeljak alkoholna pića i duvan sa višim cijenama od 4,1%. Više cijene od 3,3% zabilježene su u odjeljku ostali proizvodi i usluge, kao i u odjeljku obrazovanje sa istim procentom povećanja od 3,3%. Rast od 2,6% zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića. Više cijene od 1,3% zabilježene su u odjeljku komunikacije, dok je povećanje od 1,1% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo. Niže cijene u martu 2026. godine, na godišnjem nivou od 1,9%, zabilježene su u odjeljku odjeća i obuća”, objašnjava se u podacima Zavoda za statistiku RS.

Stagnacija izvoza zbog slabljenja tražnje na ključnim tržištima

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se u kontekstu projektovane godišnje inflacije kao dominantan faktor javlja uvezeni rast cijena energenata i sirovina.

“Participacija rasta minimalne zarade nema veliki ponder uticaja zbog niskog učešća u strukturi cijene koštanja. Rast plata više ima redistributivni nego strukturni efekat. Stagnacija izvoza je povezana sa slabljenjem tražnje na ključnim izvoznim tržištima poput Njemačke. Dalja dinamika izvoza će biti opredijeljena ekonomskim oporavkom industrijske proizvodnje u EU, a koja će zavisiti od stabilizacije cijena energenata s obzirom na to da su najznačajniji industrijski sektori EU energetski intenzivne proizvodnje.

U narednom sazivu Vlade Republike Srpske trebalo bi doći do izmjena, te bi moglo biti formirano novo ministarstvo, i to ekonomije, koje bi zamijenilo trenutno privrede i preduzetništva.

Inicijativa za novo ministarstvo ekonomije

Naime, Unija poslodavaca RS već duži period predlaže da se formira ministarstvo ekonomije, na šta je lider SNSD-a, najveće stranke u Srpskoj, Milorad Dodik dao potvrdan odgovor.
On je prije nekoliko dana razgovarao sa poslovnom zajednicom, te objavom na društvenim mrežama najavio formiranje ministarstva ekonomije, koje će, kako je istakao, objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede.

Cilj: objedinjavanje privrede na jednom mjestu

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da bi cilj novoformiranog ministarstva ekonomije bio taj da “svi oni koji prave pare” budu na jednom mjestu.
“U ovom ministarstvu bi se trebale dešavati aktivnosti da se na jednak način podrži kompletna privreda, u cilju boljeg planiranja i razvoja najvažnijih privrednih grana. Prema obećanjima iz politike, dio aktivnosti će se sada provoditi, do potpune reorganizacije, koja bi trebala ići formiranjem nove Vlade Republike Srpske”, istakao je Trivić.

Problem rasute nadležnosti

Prema njegovim riječima, zadatak je da novo ministarstvo bude temelj svega.
“U njemu bi trebalo da budu integrisani i privreda i preduzetništvo, ali i da se osnuju novi resori, budu veći resursi i da njegov značaj bude veći. Trenutno je situacija takva da imamo privredu rasutu u šest-sedam ministarstava, od kojih većina ni ne vodi računa o privredi, već se bavi nekim drugim stvarima. Ovo je naš dugogodišnji zahtjev, ali je i praksa u mnogim zemljama da sva privreda bude na jednom mjestu. I sadašnje ministarstvo je formirano na naš prijedlog, ali smo stava da ga treba još značajnije ojačati”, naglasio je Trivić.

Potrebna šira ekonomska strategija

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da je činjenica da je trenutno Ministarstvo privrede i preduzetništva samo jedna od grana ekonomije.
“U suštini, nama treba nešto što će se baviti cijelom ekonomijom Republike Srpske, a ne samo jednom njenom granom. Ovakvo ministarstvo nam je potrebno, ali da se istovremeno ugasi Ministarstvo privrede i preduzetništva, odnosno da se ono integriše u jedan resor novog ministarstva. Novo ministarstvo ekonomije bi imalo šira ovlašćenja i poglede rada. Ipak, jako bitno je da između novog ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija postoji jako bliska veza, te da politike i strategije budu koordinisane”, pojasnio je Đogo.

Platni bilans kao ključni zadatak

Dodao je da je naša sramota što ne radimo platni bilans Republike Srpske.
“Ovo rade veći gradovi u Njemačkoj. Kod nas se rade samo neke opšte stvari, a mislim da bi trebalo da se raditi platni bilans, što bi bio zadatak tog novog ministarstva”, istakao je Đogo.

Rodijum je najskuplji prirodni metal na globalnom tržištu i njegova cijena prelazi 325 dolara po gramu, izjavio je profesor na Ruskom ekonomskom univerzitet Plehanov, Mihail Gordijenko.

Gordijenko je naveo da se rodijum nalazi u grupi platinastih metala i da je njegova visoka cijena posljedica činjenice da ne postoji ciljano rudarenje, već se dobija kao sporedni proizvod pri eksploataciji platine i paladijuma, prenijela je RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, ulazak na tržište zavisi od razvoja tih nalazišta.

On je istakao da se očekuje da će tržište u budućnosti zavisiti od produženja vijeka postojećih rudnika, širenja postojećih kapaciteta i prerade otpada, a ne od otvaranja novih velikih nalazišta.

Prema njegovim navodima, oko 80 odsto rodijuma koristi se u automobilskim katalizatorima za smanjenje štetnih emisija.

U tekstu se navodi i da podaci Geološkog zavoda SAD pokazuju da Južna Afrika ima 72 odsto svjetskih rezervi metala platinske grupe, Rusija 10 odsto, a Zimbabve osam odsto, dok ostale zemlje imaju manje od jedan odsto.

Gašenjem peći u Novoj Željezara Zenica, uz sirenu za evakuaciju radnika, simbolično je okončan višedecenijski ciklus integralne proizvodnje čelika i jedna era industrijskog razvoja Zenice i šire regije.

Iz uprave ove komapnije kazali su  da je  juče, 23. aprila 2026. godine završen je proces obustave integralne proizvodnje čelika,

Dan ranije  je, izvršena sigurna obustava pogona Aglomeracija, a tokom  jučerađnjeg dana u pogonu Visoke peći izvršeno je izljevanje posljednje količine tečnog gvožđa, dok je zadnja talina čelika obrađena u pogonu Čeličana juče oko 15 sati.

Generalni direktor Nove Željezare Zenica, Ahmed Hamzić, je zajedno s radnicima u noćnoj smjeni pratio završne aktivnosti na Visokoj peći.

U proteklih šest mjeseci bio je rame uz rame s radnicima u pogonima, svjestan težine uslova u kojima rade, a današnji dan predstavlja jedan od najtežih trenutaka za cijeli kolektiv.

“Još uvijek ne mogu vjerovati da država nije na vrijeme zaštitila domaćeg proizvođača i da je dozvolila da se ugrozi kompletan privredni sistem Bosne i Hercegovine. Sve reakcije koje su uslijedile vidim kao posljednje pokušaje traženja opravdanja i prebacivanja krivice na nas koji smo mjesecima ulagali, smanjivali minuse i imali jasnu viziju kako ovaj gigant izvesti na zelenu granu.  Zahvalan sam radnicima na povjerenju, predanom i profesionalnom radu. Učinio sam sve što sam mogao i dao maksimum, ali je očito da bez stvarne institucionalne podrške i snažne uključenosti lokalne zajednice nismo uspjeli, i iskreno, još uvijek nisam svjestan da je ovo scenario koji danas živimo. Žalosno je da je država zakazala na najvažnijem potezu” poručuje Hamzić.

Napominje  da  3. aprila Uprava zvanično uputila dopis Vladi Federacije BiH, Federalnom minisarstvu energije, rudarstva i industrije i Vijeću ministara BiH o donesenoj odluci o obustavi proizvodnje

“Imajući u vidu da je Vlada FBiH suvlasnik Nove Željezare Zenica sa 8 odsto  udjela u osnivačkom kapitalu, kao i moguće nepovjerenje prema privatnom kapitalu, iskazali smo spremnost da ponudimo dodatni vlasnički udio kako bi interes države i Federacije BiH bio osnažen i stvoreni uslovi za donošenje i provođenje mjera s ciljem zaštite i očuvanja radnih mjesta u Društvu i povezanim kompanijama; međutim, do danas nismo dobili nikakvo zvanično očitovanje niti prijedlog”, kazao  je Hamzić.

Ističe da je   Vlada FBiH dan uoči obustave proizvodnje putem medija iznosi prijedloge o kojima nisu bili obaviješteni niti konsultovani kao većinski vlasnici društva.

Nova Željezara Zenica naglašava da obustava integralne proizvodnje ne znači zatvaranje fabrike. Kompanija će, u skladu sa finansijskim mogućnostima i važećim zakonskim okvirima, raditi na uspostavi novog modela poslovanja. Taj proces će podrazumijevati reorganizaciju poslovanja i moguće smanjenje broja zaposlenih, kako među direktno, tako i među indirektno angažiranim radnicima.

Govoreći o radnicima koji bi mogli ostati bez posla,  Hamzić je naglasio ličnu i profesionalnu odgovornost Uprave

“Spreman sam osigurati novac iz grupacije dase ljudima što prije isplate otpremnine koje su njihovo zakonsko pravo i koje zaslužuju. To su ljudi koji krvavo zarađuju svoj hljeb i koji zaslužuju da se prema njima postupi pošteno i odgovorno. Ne bih volio da ljudi budu poslani kućama bez mogućnosti da pokriju osnovne troškove do pronalaska novog posla. Nadam se da ćemo pronaći adekvatan zakonski model kojim ćemo dati najbolje rješenje i ispoštovati te radnike”, kazao je Hamzić.

Cijene nafte na tržištima u Aziji skočile su danas za četiri odsto, nakon što je Iran najavio da neće ponovo otvoriti Ormuski moreuz zbog američke pomorske blokade iranskih luka, uprkos produženju prekida vatre.

Odmah nakon ponoći, referentna cijena američke nafte “West Texas Intermediate” porasla je na 96,73 dolara po barelu, za 4,06 osto, prenosi Gardijan.

Međunarodna referentna cijena nafte “Brent” iz Sjevernog mora porasla je na 105,63 dolara, odnosno za 3,62 dosto,

Ali, cijene obje vrste nafte smanjile su cijenu nekoliko minuta kasnije.

Fjučersi “Brent” sirove nafte porasli su danas na azijskom tržištu na 103,18 dolara po barelu, za dodatnih 1,3 odsto, nakon što su preko noći skočili za 3,5 odsto i ponovo prešli cijenu iznad 100 dolara, prenosi Rojters.

Poljoprivrednici iz Republike Srpske obratili su se premijeru Savi Miniću s prijedlogom da se PDV, koji je ostvaren na osnovu povećanja cijena goriva, preusmjeri na direktnu podršku poljoprivrednicima u skladu sa prijavljenim površinama koje obrađuju i predviđenih količina regresiranog dizela, a što bi, ističu, pogotovo pomoglo malim poljoprivrednicima koji nisu u sistemu PDV-a.

Poljoprivrednike zadesila značajna poskupljenja

To podrazumijeva, kako navode iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, samo onaj PDV naplaćen između razlika cijena prije 28. februara i danas.

“Ova razlika je po našim računicama oko 1,2 miliona KM”, poručuju iz ovog udruženja.

Ističu da su ove godine poljoprivrednike u Srpskoj zadesila značajna poskupljenja svih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, od  đubriva, preko sjemena i veterinarskih usluga, poskupljenja struje do cijena goriva.

Smanjen broj zasijanih površina

“Već su primjetna manja ulaganja naših poljoprivrednika, ali i smanjen broj zasijanih površina u ovom periodu godine nego što je to uobičajeno. Nažalost, ovi problemi su posljedica svjetskih zbivanja, na koje nismo mogli uticati ni mi ni Vi”, poručuju iz Udruženja u pismu adresiranom na Minića.

Regresirano gorivo

Međutim, kako navode, mogu se preduzeti određene mjere koje koliko-toliko mogu napraviti domaću poljoprivredu konkurentnijom i obezbijediti prehrambenu sigurnost stanovništva.

“Na ovaj način uz regresirano gorivo bismo se dodatno približili nekim cijenama prije krize na Bliskom istoku i povećanja cijena goriva. S druge strane, mišljenja smo da bi realizacija ovog prijedloga iskreno obradovala poljoprivrednike kao još jedan državnički korak ka saniranju negativnih posljedica poskupljenja svih inputa poljoprivredne proizvodnje”, dodaju.

Poljoprivrednici u teškoj situaciji

Snežana Marković, koja ima malo poljoprivredno gazdinstvo u Sokocu, za “Nezavisne novine” kaže da bi im, s obzirom na tešku situaciju i poskupljenja, uveliko pomogle takve olakšice.

Pojašnjava da oni, kao malo gazdinstvo, nisu u sistemu PDV-a, odnosno nemaju povrat PDV-a.

“Sad je vrijeme vanjskih radova pa nam je neophodno gorivo. Jeste da imamo regresirano gorivo, ali maltene su ga pojela ova poskupljenja. Ali i sve ostalo je poskupjelo – od sjemena pa do hrane”, rekla je Markovićeva.

Pojašnjava da u svom gazdinstvu trenutno ima, sa junicama, 10 grla.

Teška godina

“Ovo je jedna od težih godina s obzirom na to da je prošla godina bila sušna pa je i sijeno odavno potrošeno, te se u skladu s  tim više kupuje gotova hrana, koja je opet sve skuplja”, kaže ona.

Takav vid pomoći, odnosno kad bi premijer i ministarstvo mogli pozitivno da odgovore na taj prijedlog Udruženja, bi im, naglašava ona, zaista mnogo značio.

Podsjetimo, mljekari i poljoprivrednici su se prethodnih mjeseci žalili na teško stanje u tom sektoru.

Inače, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je prije nekoliko dana isplatilo premiju za mlijeko za januar ove godine u iznosu od 3.130.357  KM, i to za 2.470 korisnika.

Ako su spremni da ugase nešto što traje 133 godine, što je kičma Bosne i Hercegovine, što je preživjelo tri rata i od čega zavisi više od 11.000 ljudi i brojne firme, onda je jasno koliko je situacija ozbiljna, kazao je za “Nezavisne novine” Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica.

Naime, jutros (22. aprila) u sedam sati obustavom rada pogona  Aglomeracije, koji je zaustavljen započeo  proces gašenja integralne proizvodnje u kompaniji Nova Željezara Zenica, čime su direktno ugrožene desetine hiljada radnih mjesta.

Fetić je istakao je da su zaposleni suočeni s neizvjesnom budućnošću, ali da još uvijek postoji tračak nade.

Naglasio je da su tražili od uprave da se Visoka peć ostavi u toplom režimu, kako bi postojala mogućnost ponovnog pokretanja proizvodnje, ali da je sada, potpunim prekidom rada, praktično došao kraj.

Radnici su, kako kaže, već posljednjih pet mjeseci svjesni da situacija ne ide u dobrom smjeru.

“I raniji vlasnici su poslovali s gubicima, ali je tada bila riječ o kooperaciji  koja je mogla nadoknaditi sredstva iz drugih izvora, dok sadašnji vlasnik to nije u mogućnosti i ne želi praviti dodatne minuse, što direktno pogađa oko 1.900 radnika”, kazao  je Fetić.

Kazao je da plan da radnici od 27. aprila koriste godišnje odmore.

“Nadamo  da će se do tada pronaći rješenje i omogućiti nastavak proizvodnje”, rekao je Fetić.

Dodao je da bi, ukoliko se ne pronađe rješenje, zaposlenima trebale biti isplaćene otpremnine u visini do šest plata, što iznosi oko 9.000 do 10.000 KM, nakon čega bi radnici završili na birou.

Kazao je da je Sindikata metalaca Federacije Bosne i Hercegovine, odlučilo je da 30. aprila organizuje proteste zbog najavljenog gašenja integralne proizvodnje u kompaniji Nova Željezara Zenica.

Fetić je upozorio da mnogi nisu svjesni rizika gašenja ove kompanije, koja postoji već 133 godine.

“Ako su spremni da ugase nešto što traje 133 godine, što je kičma Bosne i Hercegovine, što je preživjelo tri rata i od čega zavisi više od 11.000 ljudi i brojne firme, onda je jasno koliko je situacija ozbiljna”, poručio je Fetić i ističe da mnogi nisu  svjesni  gašenja ove firme.

Podsjetimom Vlada Federacije Bosne i Hercegovine juče  je predstavila plan mogućeg rješenja krize u jedinom proizvođaču čelika u BiH, pri čemu je kao nosioca tog procesa odredila kompaniju Energoinvest.

Ranije je upozoreno da bi prestanak rada Željezare doveo u pitanje čak 11.000 radnih mjesta, s obzirom na to da od njenog poslovanja zavise željeznice u oba entiteta, kao i oko 500 drugih kompanija.

Priča o uvođenju 13. plate u Republici Srpskoj i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, ali i podijeljena mišljenja među radnicima i poslodavcima.

Dok dio zaposlenih očekuje da bi dodatna plata mogla postati praksa koja bi popravila njihov finansijski položaj, drugi sumnjaju da će se takva ideja uopšte realizovati. Skepticizam je posebno izražen među radnicima u privatnom sektoru, koji smatraju da poslodavci nisu spremni da izdvoje dodatna sredstva za ovu namjenu.

Podsjećanja radi, lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa privrednicima najavio je mogućnost uvođenja 13. plate, uz napomenu da ona ne bi bila predmet oporezivanja.

Poslodavci su, s druge strane, poručili da nemaju principijelnih primjedbi na ovu ideju, ali naglašavaju da dodatna isplata zavisi isključivo od poslovnih rezultata. Kako ističu, samo firme koje ostvare dovoljan profit moći će sebi priuštiti takav trošak.

U javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, vodi se živa rasprava o tome koliko je ova mjera realna. Građani izražavaju sumnju da će većina poslodavaca, čak i u slučaju većih prihoda, biti spremna da dio dobiti podijeli sa zaposlenima.

Komentari ukazuju i na bojazan da bi 13. plata mogla ostati rezervisana uglavnom za zaposlene u javnom sektoru, dok bi radnici kod privatnika ostali bez takvih benefita. Pojedini upozoravaju i na mogućnost zloupotreba, poput preusmjeravanja dijela redovne plate u neoporezive naknade.

Iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske ocjenjuju da bi ova mjera mogla doprinijeti poboljšanju standarda radnika, ali naglašavaju da je potrebno ispuniti određene uslove prije njene primjene. Prema njihovim najavama, zakonsko rješenje moglo bi biti definisano u narednih mjesec ili dva, dok bi eventualna isplata bila moguća krajem godine.

Predstavnici Saveza sindikata Republike Srpske smatraju da bi efikasnije rješenje bilo drugačije definisati postojeća prava radnika. Umjesto uvođenja 13. plate, predlažu da Vlada utvrdi minimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv, po uzoru na naknade za topli obrok i prevoz.

Prema njihovom stavu, takav model bi bio sigurniji za radnike, jer je regres zakonski obavezan, dok isplata 13. plate ostaje na dobrovoljnoj osnovi i zavisi od odluke poslodavca.

Na kraju, iako se ideja o dodatnoj plati predstavlja kao potencijalno značajan iskorak, ostaje otvoreno pitanje koliko je ona zaista ostvariva u praksi i ko će od nje imati konkretnu korist.