Kategorija: Ekonomija

Ukoliko se rast cijena nafte na svjetskim berzama nastavi i u narednim danima, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini vrlo lako bi mogle premašiti tri marke po litru, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je da su cijene nafte na svjetskim berzama u roku od 48 sati porasle do 86 dolara po barelu.

“Već na benzinskim pumpama imamo određena povećanja cijena, što smo i ranije najavljivali, od pet do sedam feninga. Međutim, ukoliko se ovaj rast cijena zadrži još nekoliko dana, vrlo lako bismo mogli doći u situaciju da cijene naftnih derivata premaše tri marke po litru”, kazao je Bečarević.

Ističe da je situacija na Bliskom istoku izuzetno napeta i trenutno se sve prati iz sata u sat.

Blokada Ormuskog moreuza mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene

“Ukoliko se kriza dodatno produbi, posebno u slučaju blokade Ormuskog moreuza, bojim se da bi moglo doći do novog rasta cijena nafte”, pojašnjava Bečarević.

Dodaje da je za detaljnije i sigurnije prognoze potrebno sačekati razvoj situacije u narednim danima.

“Ipak, već sada je evidentno da je došlo do drastičnog poskupljenja – cijena barela nafte porasla je za oko 20 odsto. Ako se takav trend zadrži nekoliko dana, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti tri marke po litru”, rekao je Bečarević.

Struka upozorava da bi gorivo moglo dostići tri KM po litru

Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da će cijena na pumpama u BiH zavisiti od daljeg kretanja cijena na svjetskim berzama, ali i od nabavnih cijena koje će formirati rafinerije.

“Ukoliko se sadašnji nivo cijena zadrži, realno je očekivati da će gorivo na benzinskim pumpama dostići, pa čak i premašiti tri marke po litru”, rekao je Bajić.

Podsjetio je da se promjene na svjetskom tržištu vrlo brzo odražavaju i na domaće tržište, posebno zbog toga što Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.

Cijene na pumpama u Banjaluci već povećane

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe naveli su da su u utorak, 14. jula, korigovali cijene goriva.

Kako su kazali, cijena dizela povećana je sa 2,78 KM na 2,88 KM po litru, dok se benzin trenutno prodaje po cijeni od 2,72 KM po litru.

Vlada RS produžila mjeru podrške za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je u ponedjeljak do 15. avgusta ove godine mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela, dok će Inspektorat RS nastaviti pojačan nadzor formiranja cijena naftnih derivata.

Naime, Vlada Republike Srpske je 13. jula na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta 2026. godine.

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je na četvrtoj sjednici, održanoj 1. aprila ove godine, usvojila Odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

Inspektorat RS nastavlja kontrolu formiranja cijena goriva

Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da će republička inspekcija nastaviti kontinuiran nadzor nad formiranjem cijena goriva.

“Povodom najava o mogućem rastu cijena tečnih naftnih goriva, usljed rasta cijene nafte na svjetskim berzama, republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva u Republici Srpskoj.

Podsjetimo, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

Brent nafta premašila 86 dolara zbog krize SAD i Irana

Cijena nafte brent je u utorak porasla na više od 86 dolara po barelu nakon novog rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok su evropski i američki berzanski indeksi uglavnom u padu.

Prema podacima sa berze, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,38 odsto, na 80,791 dolar po barelu, dok je cijena nafte brent porasla za 3,49 odsto, na 86,235 dolara po barelu.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države naplaćivati taksu od 20 odsto na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz, dodajući da će taj pomorski prolaz biti otvoren “sa ili bez Irana”, što je dodatno podstaknulo neizvjesnost na globalnom tržištu nafte.

Ukoliko se rast cijena nafte na svjetskim berzama nastavi i u narednim danima, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini vrlo lako bi mogle premašiti tri marke po litru, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Rast cijena nafte na svjetskim berzama mogao bi donijeti novo poskupljenje goriva

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je da su cijene nafte na svjetskim berzama u roku od 48 sati porasle do 86 dolara po barelu.

“Već na benzinskim pumpama imamo određena povećanja cijena, što smo i ranije najavljivali, od pet do sedam feninga. Međutim, ukoliko se ovaj rast cijena zadrži još nekoliko dana, vrlo lako bismo mogli doći u situaciju da cijene naftnih derivata premaše tri marke po litru”, kazao je Bečarević.

Ističe da je situacija na Bliskom istoku izuzetno napeta i trenutno se sve prati iz sata u sat.

Blokada Ormuskog moreuza mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene

“Ukoliko se kriza dodatno produbi, posebno u slučaju blokade Ormuskog moreuza, bojim se da bi moglo doći do novog rasta cijena nafte”, pojašnjava Bečarević.

Dodaje da je za detaljnije i sigurnije prognoze potrebno sačekati razvoj situacije u narednim danima.

“Ipak, već sada je evidentno da je došlo do drastičnog poskupljenja – cijena barela nafte porasla je za oko 20 odsto. Ako se takav trend zadrži nekoliko dana, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti tri marke po litru”, rekao je Bečarević.

Struka upozorava da bi gorivo moglo dostići tri KM po litru

Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da će cijena na pumpama u BiH zavisiti od daljeg kretanja cijena na svjetskim berzama, ali i od nabavnih cijena koje će formirati rafinerije.

“Ukoliko se sadašnji nivo cijena zadrži, realno je očekivati da će gorivo na benzinskim pumpama dostići, pa čak i premašiti tri marke po litru”, rekao je Bajić.

Podsjetio je da se promjene na svjetskom tržištu vrlo brzo odražavaju i na domaće tržište, posebno zbog toga što Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.

Cijene na pumpama u Banjaluci već povećane

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe naveli su da su u utorak, 14. jula, korigovali cijene goriva.

Kako su kazali, cijena dizela povećana je sa 2,78 KM na 2,88 KM po litru, dok se benzin trenutno prodaje po cijeni od 2,72 KM po litru.

Vlada RS produžila mjeru podrške za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je u ponedjeljak do 15. avgusta ove godine mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela, dok će Inspektorat RS nastaviti pojačan nadzor formiranja cijena naftnih derivata.

Naime, Vlada Republike Srpske je 13. jula na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta 2026. godine.

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je na četvrtoj sjednici, održanoj 1. aprila ove godine, usvojila Odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

Inspektorat RS nastavlja kontrolu formiranja cijena goriva

Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da će republička inspekcija nastaviti kontinuiran nadzor nad formiranjem cijena goriva.

“Povodom najava o mogućem rastu cijena tečnih naftnih goriva, usljed rasta cijene nafte na svjetskim berzama, republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva u Republici Srpskoj.

Podsjetimo, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

Brent nafta premašila 86 dolara zbog krize SAD i Irana

Cijena nafte brent je u utorak porasla na više od 86 dolara po barelu nakon novog rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok su evropski i američki berzanski indeksi uglavnom u padu.

Prema podacima sa berze, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,38 odsto, na 80,791 dolar po barelu, dok je cijena nafte brent porasla za 3,49 odsto, na 86,235 dolara po barelu.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države naplaćivati taksu od 20 odsto na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz, dodajući da će taj pomorski prolaz biti otvoren “sa ili bez Irana”, što je dodatno podstaknulo neizvjesnost na globalnom tržištu nafte.

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama –  kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe –  govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Žetva pšenice u Republici Srpskoj završena je na oko 95 odsto zasijanih površina, prosječan prinos je oko 6,5 tona po hektaru, a kvalitet odličan, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Srpske Saša Lalić.

Lalić je naveo da je kod pojedinih proizvođača, koji su primijenili adekvatne agrotehničke mjere, prinos i veći, čak do 10 tona po hektaru.

Prema njegovim riječima, pšenica je zasijana na više od 43.000 hektara, odnosno oko 20 odsto više nego lani, a očekivana proizvodnja je oko 280.000 tona.

– Za podsticaj je prijavljeno više od 28.000 hektara, za oko 6.000 više nego lani. U toku su terenske kontrole, završili smo satelitsko snimanje i ima površina koje su prijavljene, a nisu pod pšenicom, te će biti isključene – rekao je Lalić.

On je naveo da je planirano da podsticaji budu isplaćeni ove ili naredne sedmice, napominjući da je u proteklih šest godina isplaćeno više od 60 miliona KM, plus regresirano dizel-gorivo.

Govoreći o otkupnoj cijeni pšenice, Lalić je rekao da je ona od 0,34 do 0,36 KM bez PDV-a po kilogramu, te da je na cijenu teško uticati.

Lalić je napomenuo da u Republici Srpskoj ima dovoljno skladišnih kapaciteta, što je besplatno do mjesec dana.

On je istakao da je veoma važno poštovati struku, nauku i agrotehniku da bi se očekivao dobar prinos i kvalitet zrna pšenice, te da resorno ministarstvo svake godine radi oglede na kojima je moguće vidjeti kako se različite sorte ponašaju na određenim lokalitetima i zemljištima.

– Vaš je izbor šta želite da uradite. Hljebne sorte su sigurno značajno bolje plaćene, od 0,48 do 0,50 KM. Nažalost, imamo dosta pšenice koja nam ne završi u mlinsko-pekarskom sektoru. Na to godinama pokušavamo da skrenemo pažnju – naglasio je Lalić za Srnu.

Bh. dijaspora koja živi širom Evrope i svijeta iz godine u godinu šalje sve više novca u Bosnu i Hercegovinu, a prema mišljenju ekonomista, oni dobrim dijelom na taj način održavaju ekonomiju i domaću potrošnju.

Šta pokazuju novi podaci Centralne banke BiH?

Trend sve većeg priliva novca nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, kada su ukupni transferi iz inostranstva bili 1,326 milijardi maraka, od čega se na doznake odnosi 956,6 miliona maraka.

Pokazuju to podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”.

Oni potvrđuju rast novčanih doznaka, ali i ostalih tekućih transfera, pod šta spadaju i socijalna davanja.

Naime, prema njihovim podacima, u prva tri mjeseca ove godine stiglo je oko 25 miliona maraka više novca kroz personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, jer je u prvom kvartalu lani taj iznos bio 931,39 miliona KM.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, u prvom kvartalu ove godine oni su iznosili 370 miliona, od čega se na socijalna davanja odnosi 339,54 miliona, dok su od januara do marta lani ostali tekući transferi bili 314,71 miliona KM, od čega 287,49 miliona marka socijalnih davanja.

Zašto su doznake iz dijaspore važne za ekonomiju BiH?

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovo uobičajena slika priliva novca iz inostranstva od doznaka koji daleko prevazilazi priliv po osnovu stranih ulaganja i potvrđuje kako dobrim dijelom dijaspora održava u životu našu ekonomiju i održava domaću potrošnju iznad nivoa koji odgovara stvarnom životnom standardu.

“Domaćim vlastima je očito lakše osigurati priliv novca izvana tako da potiču građane na iseljavanje, poslije čega šalju novac svojim porodicama, nego da poboljšaju poslovno okruženje i potiču investicije ili povratak iseljenih građana”, kaže Gavran.

On dodaje da je važno napomenuti da je stvarni iznos priliva po ovom osnovu daleko veći, jer se značajna sredstva prenose i mimo formalnih tokova novca.

Kako građani vide sve veću zavisnost od novca iz inostranstva?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da joj ovaj broj djeluje kao mali s obzirom na iskustvo iz njenog okruženja koje potvrđuje da svaka druga porodica primi barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.

“Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kaže ona navodeći da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.

Cijene kafa i kakao na berzama su naglo skočile jer su se investitori zabrinuli da bi klimatski poremećaji izazvani El Ninjom mogli da ugroze prinose ove dvije globalno tražene biljke širom Brazila i Zapadne Afrike.

Fjučersi kafe skočili su u ponedjeljak i do 18,5 odsto, dostigavši 3,57 dolara po funti ( 0,4536 kilograma) što je najveći dnevni porast cijene za ovu robu od 2000. godine, prenosi portal Forbs.

Ta “istorijska sesija” gurnula je fjučerse kafe u domen meme-akcija, hartija od vrijednosti koje postaju viralne i eksplozivno rastu zbog diskusija na društvenim mrežama, a ne zbog stvarnih poslovnih rezultata, saopštila je finansijska grupa Stoun iks.

U saopštenju se navodi da je agresivna kupovina institucionalnih investitora i fondova koji trguju na osnovu računara nadvladala prodaju na veliko iz zemalja proizvođača kafe.

– Zabrinutost zbog vremenskih prilika porasla je jer trgovci očekuju moguće poremećaje žetve zbog El Ninja, a zalihe premijum arabike su veoma male – navodi se.

Međutim, analitičari kažu da nema stvarnih klimatskih problema koji pogađaju usjeve u Brazilu i da je kvalitet i dalje primarna briga proizvođača.

Brazil je najveći svjetski proizvođač i izvoznik arabika kafe, dok Vijetnam dominira u proizvodnji robuste.

Oko 60 odsto ukupnih količina kakaoa proizvede se u Obali Slonovače, 32 odsto i u Gani oko 28 procenata.

U Republici Srpskoj prošle godine čak deset preduzeća koja, prema zvaničnim podacima, nisu imala nijednog zaposlenog, ostvarila su više od 37 miliona KM dobit, pokazuju podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Naime u podacima koje su dostavili “Nezavisnim novinama” na vrhu liste nalazi se “Mljekara” Laktaši, koja je, iako nije prijavila nijednog zaposlenog, ostvarila dobit od čak 17,1 milion KM.

Na drugom mjestu je “Prijedor Land Development”, preduzeće registrovano za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, sa dobiti od 4,2 miliona KM.

Slijedi banjalučki “Pay Concept”-“Koncept plaćanja”, koji se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemima, a prošlu godinu završio je sa dobiti od 3,1 milion KM, takođe bez ijednog prijavljenog radnika.

Među najuspješnijima je i firma “Fond stanovanja” iz Banjaluke, registrovan za ostalo odobravanje kredita, koji je ostvario dobit od 2,5 miliona KM.

“Dobit veću od dva miliona KM zabilježila je i firma ‘A&K konsalting’ iz Banjaluke, koja se bavi savjetovanjem u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem. Njena prošlogodišnja zarada iznosila je 2,1 milion KM”, kazali su iz APIF-a.

Na listi se nalaze i dvije firme sa identičnom dobiti od po 1,9 miliona KM – OLIMP NET d.o.o. Doboj i “Process Equipment DMT” iz Bijeljeina. Obje su registrovane za nespecijalizovanu trgovinu na veliko.

“Među preduzećima bez zaposlenih koja su ostvarila milionsku dobit je i “Bola Consulting” Bijeljina, registrovana za posredovanje u trgovini specijalizovanoj za određene proizvode ili grupe proizvoda. Ovo preduzeće prošlu godinu završilo je sa dobiti od 1,5 miliona KM”, dodaju iz APIF-a.

Dodaju da je banjalučki “DigitBoost Solutions”, koji posluje u oblasti reklamnih agencija i propagande, ostvario dobit od 1,3 miliona KM, dok je “Madisson K. Consulting” Banjaluka, čija je djelatnost poslovno savjetovanje i upravljanje, prijavio dobit od 1,1 milion KM.

Podaci APIF-a pokazuju da dobit nije nužno povezana sa brojem prijavljenih radnika, budući da su sva navedena preduzeća prošlu godinu završila bez ijednog zaposlenog, a zajedno su ostvarila više od 37 miliona KM dobiti.

Milionsku dobit prošle godine ostvarila su i brojna preduzeća koja su, prema podacima APIF-a, zapošljavala samo jednog radnika.

Na vrhu liste nalazi se prijedorski DIP-CO, čija je osnovna djelatnost proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Ovo preduzeće prošlu godinu završilo je sa dobiti od čak 18,3 miliona KM.

“Odmah iza njega je banjalučki WWIN d.o.o., registrovan za savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, sa ostvarenom dobiti od 17,7 miliona KM.

Među najuspješnijim firmama sa samo jednim zaposlenim nalazi se i “Ban Gradnja” d.o.o. Banjaluka, koja se bavi izgradnjom puteva i auto-puteva, a ostvarila je dobit od 11,6 miliona KM”, navodi se u ovim podacima.

Dobit od 5,8 miliona KM prijavio je i banjalučki “Skechers BH”, čija je djelatnost trgovina na veliko odjećom i obućom.

Na listi je i “Niagara Sports Global Management” iz Gradiške, registrovan za ostale stručne, naučne i tehničke djelatnosti, sa dobiti od 3,6 miliona KM.

Po 3,5 miliona KM dobiti ostvarile su tri kompanije “Asw-Inženjering” Bijeljina, koja se bavi računarskim programiranjem, “Tropic” Banjaluka, registrovan za iznajmljivanje i upravljanje sopstvenim ili zakupljenim nekretninama, te “Custom Valve Services”, Laktaši, čija je osnovna djelatnost popravka mašina.

“Među firmama sa jednim zaposlenim koje su ostvarile višemilionsku dobit nalazi se i “Lian Sports” Bijeljina, registrovan za posredovanje u trgovini specijalizovanoj za određene proizvode ili grupe proizvoda, sa dobiti od 3,2 miliona KM”, dodaju iz APIF-a.

Listu zaključuje banjalučka “Pharos Football Academy”, koja posluje u oblasti ostalih stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti i prošle godine ostvarila je dobit od 2,5 miliona KM.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske  rekao je za su razlozi ovakvih rezultata višestruki.

“Moguće je da neko ostvaruje prihod u inostranstvu pa ga ovdje fakturiše da bi ostvario manje poreza, što je za našu državu pozitivno”, kazao je Trivić

Evropska centralna banka (ECB) planira da uvede stabilnu digitalnu valutu. Njome bi potrošači mogli bezbjedno da plaćaju u prodavnicama, na internetu ili direktno između sebe. Sve bi to bilo garantovano od strane evropskih monetarnih vlasti. Ti planovi nisu samo digitalna nadogradnja za Evropu, već sve više predstavljaju i geopolitičku nužnost.

Valuta i za članice EU koje ne koriste evro
Digitalni evro mogle bi da koriste i države članice Evropske unije koje još nisu uvele evro. Osim toga, funkcionisao bi i van mreže, što bi bilo korisno u slučaju nestanka električne energije ili u područjima sa slabom internet vezom.

Ipak, do njegove primjene još je dug put. Ovog četvrtka (9. jula) Evropski parlament dao je zeleno svjetlo za nastavak pregovora sa Savjetom Evropske unije i Evropskom komisijom o njegovom uvođenju. Evropski donosioci odluka žele da pravni okvir usvoje još tokom ove godine; pilot-projekat planiran je za 2027, dok bi puna primjena mogla da uslijedi 2029. Godine, piše DW.

Evropa je u velikoj mjeri zavisna od američkih platnih sistema poput Vise i Mastercarda. Usluge mobilnog plaćanja kao što su Google Pay, Apple Pay ili PayPal stvaraju dodatni nivo zavisnosti.

“Kada bi se sve transakcije u svijetu obračunavale u dolarima, a digitalni evro ne bi postojao, to bi ograničilo mogućnost Evropske centralne banke (ECB) da upravlja sopstvenom valutom”, rekao je Bas van Donselaar iz konsultantske kompanije PaymentGenes za DW.

Digitalni evro bi olakšao onlajn kupovinu
Trgovina i plaćanja sve se više sele na internet i u sve većoj mjeri oslanjaju na strane digitalne valute. Digitalni evro mogao bi da pomogne u boljem upravljanju novčanom masom, efikasnijem odgovoru na ekonomske krize i zaštiti evra od spoljnih šokova. Druge velike svjetske ekonomije već su otišle korak dalje, među njima i Kina sa svojim digitalnim juanom (e-CNY).

ECB takođe planira da omogući direktna plaćanja između pametnih telefona. Time bi u svakodnevnim plaćanjima mogla da bude očuvana anonimnost slična onoj koju pruža gotovina, uz istovremeno poštovanje propisa o sprečavanju pranja novca. Evelien Witlox, direktor projekta digitalnog evra pri ECB-u, opisuje planove kao sigurnu javnu opciju za digitalna plaćanja koja spaja jednostavnost i praktičnost modernih načina plaćanja sa povjerenjem i stabilnošću gotovine.

Kako bi digitalni evro bio široko prihvaćen, ECB želi da mu da status zakonskog sredstva plaćanja. Prema dosadašnjim prijedlozima, svaki trgovac koji ima terminal za kartično plaćanje morao bi da prihvata i digitalni evro, bez dodatnih naknada za potrošače.

Kao i kod fizičkih novčanica, njegovu vrijednost garantovao bi Evrosistem – Evropska centralna banka i nacionalne centralne banke. Digitalni evro zato uvijek vrijedi jednako kao i obični evro. Za razliku od kriptovaluta, njegova vrijednost je stabilna i ne osciluje.

Federalna uprava za inspekcijske poslove od 6. do 12. jula 2026. godine provodi pojačane inspekcijske nadzore na području Hercegovine, s posebnim fokusom na turističke destinacije Mostar, Neum, Blagaj, Međugorje i Kravice, gdje se tokom ljetne turističke sezone bilježi povećan broj domaćih i stranih posjetilaca.

Inspekcijski nadzor vrše federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori s ciljem kontrole primjene propisa iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, fiskalizacije i zaštite potrošača. Posebna pažnja usmjerena je na zakonitost obavljanja djelatnosti hotela, kafića, restorana, suvenirnica, trgovina, iznajmljivanja ležaljki na plažama i pekara.

Direktorica naglasila važnost zakonitog poslovanja

Timove na terenu posjetila je direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović, koja je tom prilikom naglasila značaj zakonitog poslovanja kao temelja sigurnog tržišta i razvoja održivog turizma.

“Turistička sezona je prilika za pojačanu privrednu aktivnost, ali i vrijeme pojačane odgovornosti svih učesnika na tržištu. Prisustvo federalne tržišne inspekcije na popularnim turističkim destinacijama osigurava fer uslove za poslovenja, suzbija nelojalnu konkurenciju i mehanizam je borbe protiv sive ekonomije”, rekla je Prvulović i dodaje:

“Cilj naših nadzora nije samo sankcionisanje utvrđenih nepravilnosti, nego provođenje preventivnih i korektivnih mjera i zaštita potrošača”.

Inspekcije će biti nastavljene širom Federacije BiH

Iz Federalna uprava za inspekcijske poslove navode da će i u narednom periodu nastaviti s planskim i ciljanim inspekcijskim nadzorima širom Federacije, usmjerenim na unapređenje zakonitosti poslovanja, zaštitu javnog interesa i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta.

Uprava poziva sve poslovne subjekte da dosljedno poštuju zakonske obaveze, jer, kako naglašavaju, zakonito poslovanje je temelj bezbjednog tržišta i razvoja održivog turizma.

Apeluju na građane i turiste da prilikom svake kupovine proizvoda ili korištenja usluga zahtjevaju fiskalni račun, čime direktno doprinose suzbijanju sive ekonomije i zaštiti vlastitih potrošačkih prava.