Kategorija: Ekonomija

Nakon kratkotrajnog perioda blagog pojeftinjenja, cijene goriva na benzinskim pumpama u Banjaluci ponovo su u porastu, pa je za litar derivata sada potrebno izdvojiti četiri do pet feninga više nego prethodnih dana.

Prema najnovijim cjenovnicima, dizel je dostigao cijenu od 3,44 KM po litru, dok je benzin prešao granicu od tri konvertibilne marke i košta 3,02 KM.

Kako objašnjavaju domaći distributeri, primarni razlog novog talasa poskupljenja leži u skoku rafinerijskih cijena, koje su pod direktnim uticajem globalnih dešavanja.

“Cijena je formirana na osnovu rafinerijskih cijena, a pretpostavlja se da je uzrok rasta neizvjesna situacija na Bliskom istoku”, navodi za Fenu direktor “Krajina petrola” a.d. Banjluka Milovan Bajić.

Prema njegovim riječima, stabilizacija cijena na domaćem tržištu ne očekuje se sve dok se ne smire geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, ali je malo vjerovatno da će se cijene goriva ikada vratiti na raniji, znatno niži nivo.

Iz sektora naftnih derivata ističu i da je poslovanje na pumpama u potpunosti usklađeno sa domaćim propisima te da nema govora o neopravdanom podizanju cijena.

“Na snazi je Uredba Vlade RS o ograničenim maržama i ne vjerujem da bilo ko to prekoračuje. Inspekcija je stalno u kontrolama”, naglašava Bajić.

Po toj uredbi, maksimalna marža na naftne derivate ograničena je na 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM po litru u maloprodaji.

Cijena prirodnog gasa u Evropi porasla je danas na najviši nivo od sredine marta, dok problem predstavljaju i niske zalihe u skladištima koje su u Njemačkoj ispod 51 odsto.

Fjučersi za isporuku gasa u septembru na berzi TTF dostigao je danas 64,6 evra po megavat-satu, a gas je za dvije nedjelje poskupio više od 20 odsto, prenosi Špigel.

Rast cijena gasa je posljedica novih napetosti oko Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine energentima.

Napadi na trgovačke brodove ponovo izazivaju zabrinutost da isporuke nafte i gasa iz Persijskog zaliva još neko vrijeme neće biti vraćene na raniji nivo.

Pored toga, evropske zalihe gasa u skladištima su znatno manje nego prošle godine, upozorava njemački list.

Popunjenost evropskih gasnih skladišta na dan 17. avgusta iznosila je 61,4 odsto, u poređenju sa gotovo 74 odsto godinu dana ranije.

Situacija je još teža u Njemačkoj, gdje su skladišta bila popunjena svega 50,1 odsto, naspram gotovo 67 odsto prošle godine.

Problem je što je gas trenutno skup, pa kompanije ne žele da kupuju velike količine po visokim cijenama, već kalkulišu i čekaju eventualnu pomoć države, dodaje se u članku.

Cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH blago su pale, a pojeftinjenje se, zavisno od pumpe, kreće od sedam do 10 feninga po litru.

Trenutne cijene dizela u BiH kreću se od oko tri KM do 3,50 KM po litru, dok je cijena benzina nešto niža i uglavnom je ispod tri KM po litru. Ipak, građani ove cijene i dalje smatraju veoma visokim.

“Na jednoj pumpi, na kojoj smo prošle sedmice točili gorivo, cijena dizela iznosila je 3,33 KM po litru, dok je ove sedmice pala na 3,28 KM. Međutim, na istoj pumpi na drugoj lokaciji cijena dizela iznosi 3,22 KM. Očigledno je da konkurencija utiče na formiranje cijena, pa se one razlikuju od pumpe do pumpe. Ipak, za građane je dobra vijest što cijene bilježe pad, makar on bio posljedica pojačane konkurencije na tržištu”, kazao je jedan Banjalučanin.

Prije ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku cijene goriva su značajno pale, pa je cijena dizela u jednom trenutku iznosila oko 2,60 KM po litru.

Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da je na tržištu goriva trenutno prisutna određena stagnacija, dok su promjene cijena na benzinskim pumpama, kako navodi, posljedica novih ulaznih troškova, primjene uredbe o ograničavanju cijena, ali i konkurencije.

“Neka manja stagnacija postoji, a te promjene koje se dešavaju na pumpama posljedica su novih ulazaka i primjene uredbe o ograničavanju cijena. U našem slučaju, tu je i konkurencija”, rekao je Bajić.

Govoreći o kretanju cijena goriva u narednom periodu, Bajić je istakao da je u ovom trenutku teško davati bilo kakve prognoze.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, rekao je za “Nezavisne novine” da se cijena barela nafte posljednjih dana kreće između 87 i 90 dolara.

“To što se tiče eventualno nekog manjeg sniženja, vjerovatno je vezano za neke druge troškove koji su smanjeni, jer se u posljednjih par dana cijena barela kretala oko 88, 87 do 90 dolara, tako da to nije nikakvo značajnije smanjenje”, rekao je Bečarević.

On je dodao da je zbog ratnih sukoba u ovom trenutku teško davati bilo kakve pouzdane prognoze.

“U posljednjih par dana cijena se malo ustabilila, tako da se kreće između 85 i 90 dolara. Nema nikakvih značajnijih ni skokova ni padova, te je situacija ovih par dana dosta stabilna”, kazao je Bečarević.

Govoreći o cijenama goriva u Sarajevu i okolini, Bečarević je naveo da je dizel nešto iznad tri KM po litru, dok su cijene benzina uglavnom ispod tri KM, iako na pojedinim pumpama mogu biti i više.

“Dizel je više od tri KM, nešto oko tri, preko tri KM, a što se tiče benzina, jednog i drugog, oni su nešto ispod tri KM. Ima negdje i preko, ali uglavnom su ispod tri KM”, rekao je Bečarević.

Vlada Republike Srpske produžila mjeru podrške

Vlada Republike Srpske produžila je do 14. septembra 2026. godine mjeru kojom građani i privredni subjekti ostvaruju povrat od 10 feninga po litru kupljenog goriva.

Odluka se odnosi na bezolovni motorni benzin i dizel-gorivo, a pravo na umanjenje cijene imaju pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica na benzinskim pumpama koje učestvuju u programu.

Prema podacima Vlade RS, od početka primjene mjere u aprilu ove godine iz budžeta je za povrat novca izdvojeno više miliona maraka.

U periodu april – maj isplaćeno je 1,83 miliona KM, od maja do juna 2,45 miliona KM, dok se za period jun – jul očekuje isplata od oko 2,7 miliona KM.

U programu 45 privrednih subjekata

U sprovođenje mjere trenutno je uključeno 45 privrednih subjekata koji se bave prometom naftnih derivata, sa ukupno 281 prodajnim mjestom u Republici Srpskoj.

Podaci o benzinskim pumpama koje učestvuju u programu dostupni su na internet stranici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Poslodavci u Republici Srpskoj sve više traže nove radnike, za sedam mjeseci republičkom Zavodu za zapošljavanje prijavili su da im nedostaje 6.553 zaposlenih, što je za 1.019 lica ili 18,4 odsto više nego u istom periodu lani.

Direktor Zavod za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina rekao je da ovi podaci pokazuju da poslodavci imaju sve veće potrebe za novim zapošljavanjem.

Među najtraženijim zanimanjima u 2026. godini izdvajaju se prodavači, medicinske sestre, odnosno tehničari i obućari, dok je značajna potražnja za radnicima registrovana u građevinarstvu, proizvodnji, saobraćaju, zdravstvu i IT sektoru.

Škipina je naveo da su za sedam mjeseci Zavodu su dostavljene 4.066 prijave o potrebnom zapošljavanju, što je sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine, naglasivši da je još značajnije što je broj traženih radnika povećan za 18,4 odsto.

On je naveo da je potražnja za radnim mjestima za koja nije precizno navedeno zanimanje povećana sa 475 na 833, što predstavlja rast od čak 75,3 odsto.

Naglasio je da to ukazuje na veliku potrebu za radnicima na jednostavnijim poslovima, ali i na činjenicu da se struktura potražnje mijenja u skladu sa potrebama privrede.

Istovremeno, raste i broj realizovanih zapošljavanja, a Škipina je naveo da je za sedam mjeseci realizovano 3.399 zapošljavanja ili 114 više nego u istom periodu lani.

Škipina je dodao da ohrabruje činjenica da je broj lica koja su zaposlena sa evidencije Zavoda povećan sa 1.420 na 1.565, odnosno za 10,2 odsto.

On je dodao i da više nije dovoljno posmatrati samo broj lica na evidenciji nezaposlenih, već da je mnogo važnija njihova struktura zanimanje, znanje, iskustvo, starosna dob i spremnost za rad.

Prema njegovim riječima, upravo tu neusklađenost nastoje da smanje kroz posredovanje, profesionalnu orijentaciju, obuke i aktivne mjere zapošljavanja.

Ocijenio je da podaci za sedam mjeseci ove godine pokazuju dinamičnije tržište rada i nastavak rasta potreba privrede, ali i potvrđuju da će jedan od ključnih zadataka biti obezbjeđivanje radne snage koja po svojim znanjima i vještinama odgovara potrebama poslodavaca.

Hrana iz uvoza i dalje dominira u Bosni i Hercegovini, a to potvrđuju podaci koji govore da su u samo šest mjeseci ove godine na bh. tržište stigli poljoprivredno-prehrambeni proizvodi vrijedni 2,4 milijarde maraka.

Ovi brojevi objedinjeni su u dokumentu “Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH” Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a ubrajaju uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kafe, žitarica, sokova, alkohola i drugih proizvoda.

Sa liste smo isključili stavke “duvan i cigarete”, “hrana za životinje”, “biljni materijali za pletarstvo” i “sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće”.

Tako je najveći uvoz zabilježen iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Holandije, Njemačke i Mađarske.

Kada je riječ o izvozu, ako isključimo ranije pomenute stavke, on je iznosio 579.194.040 KM, a najviše se izvozilo u Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Italiju.

Zašto BiH i dalje toliko zavisi od uvozne hrane?

“Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on u najvećem dijelu orijentisan na uvozu: žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, mada ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta”, navodi se u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako veliki uvoz utiče na domaće proizvođače?

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da, što je veći uvoz, to se više uništava domaća proizvodnja.

Kako dodaje, kada se u Evropskoj uniji stvore viškovi, tada meso dolazi na naše tržište po niskim cijenama.

“Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači ne mogu na ovakvim osnovama da budu konkurentni tom mesu”, kaže on.

Sem vlastima, Maljčić ističe da takva situacija odgovara i građanima.

“Jednog dana će to doći na naplatu”, rekao je on dodajući da je zbog svega toga upitna domaća proizvodnja u budućnosti.

Šta poljoprivrednici traže od vlasti?

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine”, ističe da BiH trenutno ima potrebu za velikim uvozom, jer su vlasti svojim neradom ugušile domaću proizvodnju.

“Opštepoznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 odsto potreba građana. Toliko se proizvede, sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata smo proizvodili 80 odsto, a uvozili 20 odsto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krompiru, a mi uvozimo krompir. Imamo jug”, kaže Bićo.

Kako dodaje, možemo proizvesti sve.

“Država treba da zauzme stav šta hoće, da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i da budemo praktično neovisni”, navodi on.

Svi znaju koji je grad u BiH „grad milionera“. Niko ne zna odakle ta brojka. A podatak koji zaista postoji ispričao je jaču priču od svake procjene.

Suša je ove godine teško pogodila poljoprivrednu proizvodnju širom BiH, a posebno usjeve kukuruza, čiji bi prinosi, prema procjenama poljoprivrednika i stručnjaka, mogli biti manji i do 90 odsto, dok se već strahuje od nestašice i poskupljenja stočne hrane.

Prinosi kukuruza mogli biti smanjeni između 80 i 90 odsto

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, ističe za “Nezavisne novine” da će prinosi kukuruza ove godine biti smanjeni između 80 i 90 odsto.

“Ima parcela gdje bukvalno nema ništa. Berba bi trebalo da krene za sedam do deset dana. Nema šta da se bere, sve je izgorjelo. Katastrofa”, kazao je Bakajlić.

Kako je najavio, u narednom periodu očekuje se skok cijena stočne hrane, što bi dodatno moglo otežati položaj stočara.

“Najbolje je rasprodati stoku da te glava ne boli”, kazao je Bakajlić, ukazujući na tešku situacije sa kojom se suočavaju proizvođači.

Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode

I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kazao je da je stanje na poljima, kada je riječ o kukuruzu, kritično.

“Stanje je trenutno takvo da se već vide štete na usjevima, pogotovo silažnom kukuruzu, a što su niža područja, situacija je sve gora i gora”, kazao je Bićo.

Ističe da je krajnje vrijeme da se proglasi stanje elementarne nepogode.

Kako je rekao, ovogodišnja sjetva bila je oko 50 odsto skuplja.

“Sjetva je rađena kada je cijena goriva bila oko četiri marke, a repromaterijal je bio 50 odsto skuplji”, kazao je Bićo, dodajući da je došlo vrijeme u kojem bi mnogi poljoprivrednici mogli biti u velikom minusu.

Prema njegovim riječima, zbog velike štete na usjevima postoji realna opasnost od nedostatka stočne hrane, što bi dodatno moglo povećati troškove proizvodnje.

Suša uništila veliki dio poljoprivrednih površina

Da će ove godine prinosi najzastupljenije žitarice, kukuruza, biti smanjeni i za više od 80 odsto, kaže za “Nezavisne novine” Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Republike Srpske.

“Suša je uništila veliki dio poljoprivrednih površina, pogotovo proljetni dio vegetacije, kao što su kukuruz, krompir i veće površine povrća. Mali je procenat površina gdje su ljudi mogli da navodnjavaju i tamo je uspjelo da se nešto spasi”, rekao je Mandić.

Kako je pojasnio, i suncokret i soja ugroženi su zbog suše, s tim da je soja pretrpjela znatno veću štetu.   Suncokret je, kako navodi, specifična biljka i nešto je otporniji na nedostatak vlage.

“Što se tiče soje i kukuruza, to je zaista veliki procenat uništenih usjeva” istakao je Mandić.

On navodi da gotovo svake godine suša pričini veliku štetu na usjevima kukuruza. Ipak, proizvođači koji se bave ovom proizvodnjom još ne odustaju od tih površina.

“Priroda je neumoljiva. Proizvođači i dalje pokušavaju da održe te površine, ali šteta je ove godine ogromna”, rekao je.

Moguće poskupljenje stočne hrane

Mandić očekuje da bi zbog smanjenih prinosa moglo doći do skoka cijena stočne hrane. Istovremeno, cijene pšenice i kukuruza, kako kaže, trenutno su prilično niske.

“Sve poskupljuje, a cijene pšenice i kukuruza su dosta niske. Kako god da se desi katastrofa, cijene su opet niske” kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, poljoprivrednici bi u narednom periodu možda trebalo da razmisle o većim površinama pod ozimnim kulturama, kao i o ranoj proljetnoj sjetvi.

“Berba kukuruza u normalnim uslovima počinje početkom oktobra, ali bi ove godine mogla početi znatno ranije. Nema tu ništa od prinosa, ali ljudi moraju riješiti da oslobode i urede parcele”, zaključio je Mandić.

Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.

“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.

​U posljednjih nekoliko decenija, Norveška je postala privlačno mjesto za radnike iz raznih dijelova svijeta, uključujući i Balkan. Trenutno se procjenjuje da u Norveškoj živi oko 10.000 Srba, većinom u Oslu i Bergenu.

Tekstilna i obućarska industrija BiH suočava se sa sve težim uslovima poslovanja, što potvrđuje i pad izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, dok domaće kompanije istovremeno muku muče sa nedostatkom radne snage, rastom troškova te, kako ističu, veoma teško krpe svaki mjesec.

Izvoz tekstila, odjeće, kože i obuće pao

Naime, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH,  vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz bio 1.117.420.389 KM i manji je za 3,86 odsto.

“Spoljnotrgovinski bilans ove industrija u prvih šest mjeseci pokazuje deficit od 333.389.361 KM, a jedina tarifna grupa koja ostvaruje suficit od oko 165,9 miliona KM je obuća”, kazali su iz Komore.

Domaći proizvođači suočeni sa padom proizvodnje

Da je u ovoj privrednoj grani veoma loša situacija, potvrdio je za “Nezavisne novine” Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji ističe da se ova branša generalno nalazi u veoma nezavidnoj situaciji.

“Došlo je do ozbiljnog fizičkog pada obima proizvodnje, ali i pada izvoza i vrijednosti izvoza. Sa druge strane, imamo i problem radne snage, pa se postavlja pitanje – kada bismo imali nekakvog većeg posla, ko bi ga radio”, kazao  je Pazurević.

Ističe da se proizvođači nalaze u vrlo teškoj situaciji, jer,  kako kaže, nisu  uspjeli za sve ove prethodne godine da stvore uslove i ambijent da sami počnu neku vrstu vlastite proizvodnje.

“Ovisimo o inostranim partnerima u svijetu, a došlo je do strašnih poremećaja. Zbog činjenice da je Azija postala veoma interesantna zbog cijene rada, veoma teško krpimo svaki mjesec, kako kada su u pitanju obaveze prema radnicima, tako i obaveze prema državi”, istakao je Pazurević.

Kako je dodao, dodatni problem predstavljaju stalna poskupljenja proizvodnje, električne energije i komunalnih usluga.

“Imamo činjenicu da neprestano dolazi i do poskupljenja proizvodnje, struje, komunalnih usluga, tako da se bojim da ćemo na ovaj način veoma brzo imati daleko težu situaciju”, rekao je Pazurević.

Sve manje radnika u proizvodnji

Kada je riječ o odlasku radne snage, Pazurević smatra da je došlo do blagog zastoja, na šta, prema njegovim riječima, utiče i trenutna situacija u svijetu.

“Došlo je do zastoja, ali imamo činjenicu da u našim firmama godine prolaze, ljudi malo ulaze u ozbiljne godine, a nema novih radnika. Ljudi odlaze u penziju, a sa druge strane, priliv novih radnika je prilično usporen. To je razlog koji utiče na smanjenje broja zaposlenih”, kazao je Pazurević.

On upozorava da se na taj način ostaje bez radnika koji imaju iskustvo, dok godinama nije dovoljno urađeno na stvaranju sistema obrazovanja i obuke mladih za zanate i rad u proizvodnji.

“Na taj način ostajemo bez radnika koji imaju iskustva, a već godinama pričamo da nismo uspjeli da otvorimo škole gdje bi se učenici mogli obučavati za zanate i za rad u našim firmama. Zbog toga ćemo imati otežanu situaciju kada je u pitanju proizvodnja”, naglasio je Pazurević.

Novi partneri dolaze sporadično

Prema njegovim riječima, kompanije uspijevaju da zadrže tradicionalne partnere s kojima godinama sarađuju, jer među njima postoji određeni stepen međusobnog povjerenja.

“Svi uspijevamo da imamo tradicionalne partnere sa kojima godinama sarađujemo. Postoji jedan stepen povjerenja među firmama i zadržavamo postojeće partnere. Ali kada su u pitanju novi partneri, to je sporadično. Možda se pojavi neki manji ugovor, ali se neka ozbiljna kompanija već odavno nije pojavila”, zaključio je Pazurević.

Hrvatska najveće izvozno tržište

Iz Spoljnotrgovinske komore ističu da je, kada je riječ o izvoznim tržištima, analiza pokazala da je gotovo 90 odsto proizvoda ove industrije usmjereno prema 10 država, od kojih su sve, osim Švajcarske, članice EU.

Hrvatska je vodeće izvozno tržište sa oko 174,7 miliona KM, što je dijelom posljedica blizine i integrisanosti u regionalne lance vrijednosti, posebno u segmentu dijelova obuće i čarapa.

Iz Komore navode da Italija sa oko 141,8 miliona KM i Njemačka sa oko 123,5 miliona KM predstavljaju ključna tržišta za obuću i odjevne proizvode višeg cjenovnog razreda.

“Struktura uvoza pokazuje da BiH uvozi i sirovine i repromaterijale za domaću industriju, ali i značajne količine gotovih proizvoda. Uvoz gotove odjeće iznosi oko 455,5 miliona KM, što je 40,8 odsto ukupnog uvoza”, ističu iz Komore.

Ovogodišnja berba grožđa u Republici Srpskoj trebalo bi da počne u drugoj polovini avgusta, a vinogradari očekuju rekordnu godinu po kvalitetu grožđa.

Zbog visokih temperatura berba pojedinih ranih sorti mogla bi početi nešto ranije nego što je uobičajeno.

Vinogradari očekuju dobar kvalitet grožđa

Radovan Vukoje, vlasnik Vinarije “Vukoje” iz Trebinja, kaže da se tačan termin početka berbe još ne može precizno odrediti, ali da bi prvi grozdovi trebalo da budu ubrani u roku od pet do deset dana.

“Od samog početka bila je velika borba. Trebalo je zadržati svježinu i dovoljno lista, a sve tehničke operacije uraditi na vrijeme. Očekujemo dobru berbu i odličan kvalitet, kao i prošle godine”, rekao je Vukoje.

Podsjetio je da će 18. avgusta u Vinskoj galeriji “Vukoje” biti održan “Salon žilavke”, na kojem će se okupiti eminentni proizvođači ove autohtone hercegovačke sorte iz cijele Hercegovine.

U Banjaluci berba prvih sorti poslije 20. avgusta

I Boban Kovačić iz Vinarije “Crveni brijeg” iz Banjaluke rekao je da bi berba prvih sorti kod njih trebalo da počne poslije 20. avgusta.

“Za sada je situacija kod nas dobra. Fali vode u vinogradu i trebalo bi kiše, ne samo da pokupi prašinu, nego da dobro natopi zemlju i da voda dođe do korijena, kako bi loza imala koristi”, kazao  je Kovačić.

On očekuje dobru godinu, sličnu prethodne dvije, ali ističe da im je važniji kvalitet grožđa nego veliki prinosi.

“Mi se generalno baziramo na manje prinose, a bitno nam je da kvalitet bude dobar”, kazao je Kovačić.

Vinarija Jungić očekuje berbu za oko 15 dana

Iz Vinarije “Jungić” iz Čelinca očekuju da bi njihova berba mogla početi za oko 15 dana.

Navode da je sezona bila prilično sušna, ali da je stanje u vinogradima za sada zadovoljavajuće.

“Do sada je sve bilo kako treba, ali ovi posljednji dani su ključni. Naredne dvije do tri sedmice pokazaće kako će se vremenske prilike odraziti na grožđe”, kazali su iz ove vinarije.

Dodaju da bi određena količina kiše dobro došla vinogradima, posebno kako bi se zemljište natopilo i voda doprla do korijena.

Sušna godina pogodovala vinovoj lozi

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, smatra da je godina veoma povoljna za vinogradare i da bi kvalitet grožđa mogao biti izuzetno dobar.

“Ova sušna godina je prijala vinovoj lozi i bila je veoma povoljna za vinogradare, jer je grožđe drugačija vrsta voća od svega ostalog”, rekao je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, zbog visokih temperatura berba bi mogla početi ranije, ali to ne bi trebalo da se negativno odrazi na kvalitet.

“Mogu očekivati da će imati dosta dobro grožđe, da će imati dosta šećera i da će ovo biti jedna rekordna godina po kvalitetu”, kazao je Dojčinović.

Iako se očekuju nešto manji prinosi, Dojčinović smatra da će vinogradari to nadoknaditi kvalitetom.

“Vrhunski je kvalitet i nemaju razloga da budu nezadovoljni. Mogu očekivati nešto manje roda, ali to će amortizovati kroz kvalitet”, zaključio je Dojčinović.