VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Trinaesta plata u Srpskoj: Velika očekivanja, još veće sumnje

    Trinaesta plata u Srpskoj: Velika očekivanja, još veće sumnje

    Priča o uvođenju 13. plate u Republici Srpskoj i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, ali i podijeljena mišljenja među radnicima i poslodavcima.

    Dok dio zaposlenih očekuje da bi dodatna plata mogla postati praksa koja bi popravila njihov finansijski položaj, drugi sumnjaju da će se takva ideja uopšte realizovati. Skepticizam je posebno izražen među radnicima u privatnom sektoru, koji smatraju da poslodavci nisu spremni da izdvoje dodatna sredstva za ovu namjenu.

    Podsjećanja radi, lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa privrednicima najavio je mogućnost uvođenja 13. plate, uz napomenu da ona ne bi bila predmet oporezivanja.

    Poslodavci su, s druge strane, poručili da nemaju principijelnih primjedbi na ovu ideju, ali naglašavaju da dodatna isplata zavisi isključivo od poslovnih rezultata. Kako ističu, samo firme koje ostvare dovoljan profit moći će sebi priuštiti takav trošak.

    U javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, vodi se živa rasprava o tome koliko je ova mjera realna. Građani izražavaju sumnju da će većina poslodavaca, čak i u slučaju većih prihoda, biti spremna da dio dobiti podijeli sa zaposlenima.

    Komentari ukazuju i na bojazan da bi 13. plata mogla ostati rezervisana uglavnom za zaposlene u javnom sektoru, dok bi radnici kod privatnika ostali bez takvih benefita. Pojedini upozoravaju i na mogućnost zloupotreba, poput preusmjeravanja dijela redovne plate u neoporezive naknade.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske ocjenjuju da bi ova mjera mogla doprinijeti poboljšanju standarda radnika, ali naglašavaju da je potrebno ispuniti određene uslove prije njene primjene. Prema njihovim najavama, zakonsko rješenje moglo bi biti definisano u narednih mjesec ili dva, dok bi eventualna isplata bila moguća krajem godine.

    Predstavnici Saveza sindikata Republike Srpske smatraju da bi efikasnije rješenje bilo drugačije definisati postojeća prava radnika. Umjesto uvođenja 13. plate, predlažu da Vlada utvrdi minimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv, po uzoru na naknade za topli obrok i prevoz.

    Prema njihovom stavu, takav model bi bio sigurniji za radnike, jer je regres zakonski obavezan, dok isplata 13. plate ostaje na dobrovoljnoj osnovi i zavisi od odluke poslodavca.

    Na kraju, iako se ideja o dodatnoj plati predstavlja kao potencijalno značajan iskorak, ostaje otvoreno pitanje koliko je ona zaista ostvariva u praksi i ko će od nje imati konkretnu korist.

  • Ivanović: Pelet najbolje početi nabavljati odmah, najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize

    Ivanović: Pelet najbolje početi nabavljati odmah, najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize

    Pred novu sezonu grijanja stižu upozorenja – pelet bi u BiH mogao bi dostići rekordne cijene, a ne isključuju se ni nestašice. Šta stoji iza ovih najava, koliko će građani morati izdvojiti za ogrev i da li je vrijeme za kupovinu već sada?

    Predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a da postoje problemi sa sirovinom, ali da peleta ima dovoljno.

    – Cijene su pristojne, ali najavljuje se pritisak na cijene zbog energetske krize u EU – rekao je Ivanović.

    Istakao je da je najbolje početi nabavljati pelet odmah, jer se ne zna šta će biti u budućnosti.

    – Može doći i do nestašice, jer kako sam rekao, postoje problemi sa sirovinom – izjavio je on.

    Naglasio je da građani ne trebaju čekati.

    – Kada kupite na vrijeme, možete birati i kvalitet. Kasnije uglavnom bude dostupan samo loš kvalitet – izjavio je Ivanović.

    Komentarisao je i tržište.

    – Preko 90 odsto je domaće tržište, a izvoz nije značajan – jasan je Ivanović.

    Najsvio je i razgovore sa predstavnicima Šuma Srpske.

    – Razgovaraćamo o pitanju sirovine – dodao je Ivanović.

  • Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

    Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

    Više od tri četvrtine ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine je završilo u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu januar – mart ove godine ukupan izvoz je iznosio 4,154 milijarde KM, što je za 0,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    “Uvoz je iznosio 7,255 milijardi KM, što je za 0,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,101 milijardu KM”, stoji u podacima.

    Kada je u pitanju EU, izvoz je u prvom kvartalu iznosio 3,212 milijardi KM, što je za 5,7 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

    “Uvoz iz EU je iznosio 4,227 milijardi KM, što je za 0,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 76 odsto”, stoji u podacima.

    Znači, ukupan izvoz je u tri mjeseca ove godine iznosio 4,154 milijarde KM, te je od ovog iznosa u EU izvezeno robe vrijednosti 3,212 milijardi KM.

    Prostom matematičkom računicom možemo zaključiti da je od 100 odsto izvoza, 77,3 odsto otišlo u zemlje Evropske unije.

    Ovo sve pokazuje koliko privreda i ekonomija naše države zavise od saradnje sa EU.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene BiH već deceniju unazad pokazuju da se oko 75 odsto te razmjene ostvari sa EU.

    “Ovi podaci su posebno relevantni za našu izvoznu industriju koja preko 73% svog izvoza plasira na tržišta zemalja EU. Stoga je jasno da su kretanja u EU ključne determinante za dinamiku rasta proizvodnje i izvoza bh. industrije. To je posebno vidljivo kada se u obzir uzme visok stepen integrisanosti našeg industrijskog izvoza u proizvodne mreže kompanija iz EU. Ono što može djelovati obeshrabrujuće je struktura izvoza u kojoj dominiraju resursno intenzivni proizvodi manjeg nivoa dodane vrijednosti”, ističe Mlinarević.

    Dodaje da se upravo tu i nalazi šansa za unapređenje ekonomske saradnje s EU u dijelu privlačenja investicija većeg tehnološkog nivoa i proizvodne sofisticiranosti.

    “Za tako nešto je potrebno raditi na subvencionisanju tih investicija i izgradnji infrastrukture kako bi se smanjili transportni troškovi i naša zemlja učinila investiciono atraktivnijom. Osim mjera na privlačenju SDI iz EU potrebno je napraviti plan za unapređenje domaće proizvodnje u kontekstu tehnološke modernizacije i usvajanja standarda kvaliteta koji važe za tržište EU”, naglasio je Mlinarević.

    Ekonomista Admir Čavalić smatra da ovi podaci pokazuju da smo apsolutno ekonomski zavisni od Evropske unije.

    “Dešava se prirodna konvergencija domaće ekonomije spram EU, što je tipično za zemlje koje su ušle u EU ili su na putu za ulazak u EU. Ipak, dugoročno bi bilo dobro da se vrši diverzifikacija vlastitih izvoznih aktivnosti, a tako i uvoznih, jer u kontekstu geopolitičkih rizika potrebno je imati različita tržišta, ali i u kontekstu recesije na inostranim tržištima. Zbog ovoga je dobro imati različite destinacije za izvoz, te je bitno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što donosi dalju diverzifikaciju našeg globalnog izvoza. Ovo je prirodan, očekivan proces, te je vrlo interesantno kako izvozne aktivnosti prirodno, organski, kao suncokret se okreću Briselu i EU koja ima izuzetnu potražnju za našim proizvodima”, naglasio je Čavalić.

  • Kome će uskoro porasti rate kredita u Srpskoj

    Kome će uskoro porasti rate kredita u Srpskoj

    Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput najavio je da će uskoro u Srpskoj porasti rate kredita sa promjenljivom kamatnom stopom.

    ko 87 odsto kreditnog portfolija ima fiksnu kamatnu stopu, što znači da većina klijenata neće osjetiti promjene. Preostalih 13 odsto odnosi se na kredite vezane za euribor. Povećanja će biti postepena i najizraženija od jula, kada banke vrše usklađivanje kamatnih stopa. Ako euribor ostane na sadašnjem nivou, rast rata biće umjeren. Takođe, klijenti imaju mogućnost prelaska sa promjenljive na fiksnu kamatnu stopu, u dogovoru sa bankom, rekao je Šuput.

    Da je rast rata neminovan, potvrdio je i ekonomista Zoran Pavlović koji je naglasio da, na svu sreću, povećanje neće biti značajno.– Sigurno je da će porast euribora u Evropi imati efekat na sve one koji imaju varijabilnu kamatu u kreditima koji su primarno vezani za stanogradnju. Ono što je dobra stvar je da se taj euribor nije značajno promijenio, jer to je u kategoriji do 1%, tako da neće poskupljenje biti značajno – kazao je Pavlović.

    On je naglasio da je potpuno neopravdana naplata euribora. Objasnio je da je euribor uveden kao kategorija obezbjeđenja stranih banaka za koje se očekivalo da će zbog nedostatka novca u depozitima od domaćeg stanovništva i firmi donositi evre iz Evrope iz svojih centrala, mijenjati ih u Centralnoj banci BiH i puniti kasu svojih kćerki banaka u BiH.

    – Pošto je situacija takva da su depozitni novac, dakle depoziti koje držimo kao građani, firme, kantoni i entiteti toliki da nijedna banka nije povukla evre iz svoje centrale, potpuno je neopravdana naplata euribora. Po osnovu euribora banke u BiH su u 2024. godini registrovale milijardu profita, dobit. Platili su 100 miliona odnosno onih 10% na dobit, a 900 su rasporedili – rekao je Pavlović.

    Na pitanje kako se može prestati primjenjivati odluka o uvođenju euribora, Pavlović je rekao da je „jedan od guvernera Centralne banke postavio to pitanje, pa su ga vrlo brzo ućutkale banke“.

    – Banke su jedna lobistička ekipa koja je vrlo potentna i koja neće da joj se uskrati taj euribor. Jer, u principu, kamate bi trebale biti kao u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske (IRB), jer IRB nema euribor. Dakle, ono što bi banke trebale raditi je isto, jer mi imamo KM koja je potpuno vezana za evro i ne može se promijeniti. Dakle, po tom osnovu su zaštićeni svi oni koji su potencijalno dali evre u BiH, a situacija je takva da nisu dali ništa evra – objasnio je on.

    Dodao je da ako neka banka tvrdi da je donijela evre od svoje centrale, onda mora imati dokument kada ih je promijenila u Centralnoj banci BiH.

    – A nije promijenila evre, znači da ih nije ni donijela. Ako ih nije donijela, onda nema ni euribora – naglasio je Pavlović

  • Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

    Visoki troškovi proizvodnje i dnevnice: Slatka jagoda, gorka računica

    Berba jagoda, prvog sezonskog voća u Srpskoj i okruženju, počinje za svega nekoliko dana, a zbog povoljnih vremenskih prilika i velike potražnje na tržištu proizvođači se nadaju dobrom kvalitetu i stabilnijoj cijeni, što će im barem djelimično olakšati pokrivanje sve većih troškova proizvodnje.

    Berba jagoda u Republici Srpskoj počinje za nekoliko dana, a proizvođači očekuju kvalitetan rod zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima.

    Troškovi proizvodnje su visoki, posebno zbog skupe radne snage, pri čemu dnevnice berača iznose od 80 do 100 KM.

    Otkupna cijena jagoda je nestabilna – proizvođači navode da bi realna cijena bila oko 20 KM po kilogramu, ali na tržištu često pada i na oko pet KM.

    Nedostatak radne snage i nesiguran otkup dovode do smanjenja proizvodnje i odustajanja dijela proizvođača od uzgoja jagoda.

    Iako potražnja postoji i većina roda se proda, proizvođači ističu da je teško ostvariti dovoljnu zaradu samo od proizvodnje jagoda.

    Prema riječima proizvođača ovogodišnji rod trebao bi biti kvalitetan zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, ali upozoravaju da su troškovi proizvodnje i dalje visoki, dok je tržište neizvjesno.

    Slavko Zvonar iz Laktaša, koji se proizvodnjom jagoda bavi više od dvije decenije, kaže da će prve količine iz njegovih plastenika stići za pet do deset dana.

    “Za sada je sve idealno, barem kod mene. Ova godina je pogodna za plasteničku proizvodnju, a domaće jagode bi trebalo da budu kvalitetne i slatke”, rekao je Zvonar.

    Ipak, naglašava da se proizvodnja iz godine u godinu smanjuje. Razlog su, kako kaže, visoki troškovi, nedostatak radne snage i nesiguran otkup.

    “Nekada sam imao mnogo veće površine, ali sam smanjio proizvodnju. Danas radim sam, berem i prodajem. Prije sam imao i do devet radnika, ali uz sve troškove na kraju ne ostane ništa”, istakao je Zvonar, dodajući da prve jagode iz njegove proizvodnje neće biti ispod deset do 12 maraka po kilogramu.

    Prema njegovim riječima, dnevnice berača danas se kreću od 80 do 100 maraka, što dodatno opterećuje proizvođače.

    “Realna cijena jagode trebala bi biti oko 20 maraka po kilogramu da bi se pokrili troškovi. Međutim, na tržištu cijena brzo pada, često i na pet maraka, jer je diktiraju preprodavci”, upozorava on.

    Slična situacija je i u Prijedoru. Dalibor Jović, vlasnik plantaže koja se prostire na oko hektar, kaže da je još rano govoriti o cijeni, ali potvrđuje da će prve jagode iz plastenika stići za sedam do deset dana.

    “Prošle godine smo imali cijenu od deset maraka tokom cijele sezone. Volio bih da ove godine bude niža, ali troškovi su značajno porasli, od sadnog materijala do goriva i radne snage, tako da je sada teško reći koliko će to biti tačno”, kazao je Jović.

    Ističe da njegova proizvodnja nije tretirana hemijskim sredstvima, zbog čega su prinosi manji, ali kvalitet bolji.

    “Sve što proizvedemo uspijemo prodati. Imamo stalne kupce, a dio ide i u preradu. Međutim, da se može živjeti samo od jagoda, ne može. Svi u domaćinstvu imamo i druge poslove”, naglasio je Jović.

    Da tržište funkcioniše bez većih problema kada je riječ o plasmanu, potvrđuju i proizvođači iz Čelića, gdje se jagoda uzgaja u zaštićenim prostorima. Očekuju početak berbe krajem aprila ili početkom maja, uz prinose od oko dvije tone po dunumu.

    “ Potražnja postoji i većinu proizvodnje uspijemo prodati. Cijena varira iz dana u dan, ali smatram da bi prosjek od četiri marke po kilogramu na veliko bio zadovoljavajući”, kazali su na plantaži jagode “Fragaria”.

    Ipak, i oni upozoravaju da je radna snaga jedan od najvećih problema, jer berači po kilogramu uzimaju i do 1,2 marke, što značajno povećava troškove.

    Stariji proizvođači podsjećaju da je situacija nekada bila znatno povoljnija. U Slatini kod Laktaša jagode su se, kako kažu, uzgajale na gotovo svakom imanju, a organizovan otkup omogućavao je sigurnu zaradu.

    “Nekada smo sa dunum-dva mogli kupiti traktor. Danas nema sigurnog otkupa, cijene diktiraju preprodavci, a radne snage gotovo da i nema”, istakao je Daroslav Rogić iz Aleksića kod Laktaša, koji se ovom proizvodnjom bavio 40 godina.

    Dodao je da su zbog svega toga odustali od ozbiljnije proizvodnje, a zasadi su svedeni na minimum ili isključivo za vlastite potrebe.

    Rasadnik

    Na probleme u ovom sektoru ukazuju i iz rasadnika voća “Vučković” iz Prijedora. Vlasnik Dragan Vučković kaže da se proizvodnja jagode ne širi značajnije upravo zbog nedostatka radne snage.

    “Jagoda najviše zavisi od radne snage i to je ograničavajući faktor koji koči proizvođače da prošire zasade”, rekao je Vučković.

    Dodaje da je u voćarstvu primjetan trend rasta proizvodnje šljive, dok se kod jagode uglavnom održava postojeći nivo zasada, bez većih proširenja.

    (Glas Srpske)

  • Rad na crno i dalje “trese” Srpsku

    Rad na crno i dalje “trese” Srpsku

    Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno.

    Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

    – Kada govorimo o tom terminu on ne postoji, ali u praksi i te kako. I danas je to prisutno, iako je je nelogično, jer imamo manjak radnika, koji se uvozi iz drugih zemalja. Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi – istakao je Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    On ističe da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

    – Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom – dodao je Ružičić.

    Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

    – Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju – istakao je Aćić.

    Јedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

    – Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca. Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati – dodao je Aćić.

  • Kakve mehanizme imaju vlasti u BiH i regionu u borbi protiv inflacije

    Kakve mehanizme imaju vlasti u BiH i regionu u borbi protiv inflacije

    Dok se formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj i ne nazire, FBiH ima tu instituciju, koja trenutno u zalihama čuva robu vrijednu oko 40 miliona KM.

    Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, koja, između ostalog, obavlja stručne poslove koji se odnose na organizaciju sistema robnih rezervi, kao i čuvanje i obnavljanje tih rezervi.

    Hrvatska ima Ravnateljstvo za robne zalihe, koje obavlja poslove u vezi sa stvaranjem, finansiranjem, upotrebom, korištenjem i obnavljanjem strateških robnih zaliha, što podrazumijeva i osiguranje skladišnog prostora za njihovo čuvanje.

    Politička koplja oko (zastarjelog) sistema
    “Niko neće biti gladan”: I premijer Republike Srpske Savo Minić je nedavno potvrdio da robne rezerve trebaju Republici Srpskoj.

    “Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je tada Minić.

    U martu je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, na protokol Vlade Republike Srpske dostavio prijedlog zakona o robnim rezervama, a Minić je, prije nekoliko večeri, kada je održana TV debata između njih dvojice, izjavio da je taj sistem zastario.

    “Robne rezerve su nekada, one stare, bile za skladište brašna, ulja, soli, šećera i tako dalje. Sada vidimo da je to nešto sasvim drugo – nafta, neki drugi derivati”, rekao je Minić.

    Regionalna iskustva: Srbija i Hrvatska pune skladišta
    U Srbiji, po svemu sudeći, misle drugačije. Njihova Republička direkcija za robne rezerve je prije nekoliko sedmica oglasila prodaju radi obnavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvidom u oglas za prodaju, “Nezavisne novine” su utvrdile da su njime obuhvaćeni i so (čak 3.387.600 kg), goveđi naresci, paštete, tovne svinje i junad…

    “Javni oglas je otvoren do konačne prodaje oglašenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, naveli su iz Republičke direkcije za robne rezerve, sa sjedištem u Beogradu.

    Hrvatska otkrila karte: Nadležni u Hrvatskoj su u februaru ove godine otkrili karte. Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar rekao je da Hrvatska u robnim zalihama ima žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana, te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 stanovnika.

    “Pored toga imamo u MORH-u (Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske) određene kapacitete”, rekao je Špehar.

    Glas struke: Ukidanje rezervi bila je najveća greška
    Borci za zaštitu potrošača poručuju da su robne rezerve hitno potrebne i u Republici Srpskoj.

    “Mislim da najveća greška, u možda zadnjih desetak godina, onih koji su predlagali odluke jeste dovođenje robnih rezervi u status da se one moraju ukinuti. Žao mi je što se kod nas riječ stručnjaka ne sluša. Pod hitno bi trebalo obnoviti robne rezerve, za šta trebaju dvije do tri godine, ali bolje i to čekati pa biti siguran, nego da imamo ovo što smo sada dočekali”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

    Federacija BiH: Zalihe od 40 miliona dovoljne tek za prvu pomoć
    Iako, dakle, FBiH ima svoje robne rezerve, i kod njih je situacija daleko od idilične.

    Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi FBiH, rekao je za Faktor da su, za razliku od ranijih kriza, poput pandemije virusa korona, robne rezerve FBiH sada nešto popunjenije, ali su količine hrane u robnim rezervama i nafte i naftnih derivata u terminalima FBiH dovoljne samo za kratkotrajne intervencije.

    “Na zalihama imamo robe u vrijednosti od otprilike 40 miliona KM. Sagledavajući geopolitičko stanje u svijetu, tendencije rasta cijena, jasno je da bi za robne rezerve trebalo više izdvajati”, rekao je Bavrka.

  • Centralna banka BiH: Krediti domaćim sektorima skoro 30 milijardi

    Centralna banka BiH: Krediti domaćim sektorima skoro 30 milijardi

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju februara ove godine iznosili su 29,22 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 458,3 miliona KM ili 1,6 odsto.

    Ovo se navodi u novim podacima Centralne banke BiH o monetarnim kretanjima, u kojima piše da je kreditni rast registrovan kod sektora stanovništva za 122,7 miliona KM (0,8%).

    Struktura kreditnog rasta po sektorima

    “Kod vladinih institucija je za mjesec dana ostvaren rast za 127,6 miliona KM (8,0%) i kod nefinansijskih privatnih preduzeća za 231,3 miliona KM (2,0%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou je registrovano kod nefinansijskih javnih preduzeća za 13,3 miliona KM (1,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 10 miliona KM (2,6%)”, ističe se u podacima.

    Dalje stoji da je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru 2026. godine iznosila 12,1%, nominalno 3,15 milijardi KM.

    “Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,61 milijardu KM (12,4%), kod privatnih preduzeća za 966,5 miliona KM (9,0%), kod vladinih institucija za 379,8 miliona KM (28,4%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 133,3 miliona KM (20,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 63,3 miliona KM (20,4%)”, piše u podacima Centralne banke BiH.

    Depoziti premašili 37,4 milijarde KM

    Kada su u pitanju depoziti, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara 2026. godine iznosili su 37,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 165,3 miliona KM (0,4%). “Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod stanovništva za 284,7 miliona KM (1,4%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 23,7 miliona KM (1,2 %) i kod ostalih domaćih sektora za 36,4 miliona KM (1,7%). U istom periodu depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 131 milion KM (1,5%) i kod vladinih institucija za 48,5 miliona KM (1,1%)”, stoji u podacima.

    Štednja građana u stalnom porastu

    Dodaje se da je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru 2026. godine iznosila 10,8%, što je u apsolutnom iznosu 3,65 milijardi KM. “Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 2,07 milijardi KM (11,5%), u čijoj strukturi su transakcijski računi porasli za 17,5%, depoziti po viđenju za 6,5% i oročeni depoziti za 5,1%. Rast depozita na godišnjem nivou zabilježen je i kod privatnih preduzeća za 874,8 miliona KM (11,1%), kod vladinih institucija za 550,4 miliona KM (13,8%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (0,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 140,6 miliona KM (7,0%)”, zaključuje se u saopštenju.

    Gavran: Inflacija i manjak investicija diktiraju trendove

    Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da se dio rasta svakako može objasniti inflacijom, kako kod depozita, tako i kredita, ali da nominalni rast nema jednaku stvarnu vrijednost.

    “Kod depozita su neki od razloga sigurno ukupna nestabilnost (pa je novac na računima ipak dostupniji u slučaju hitne potrebe nego neko dugoročno ulaganje) i ograničen izbor alternativnih ulaganja u BiH (tržište kapitala je praktično mrtvo, cijene nekretnina su nerazumno visoke i dostupne jedino onima s jako velikim iznosima novca, a ulaganje u poslovanje je prerizično). Kod kredita bi za puno razumijevanje morali utvrditi njihovu strukturu, jer zaduživanje poslovnih subjekata ne bi moralo biti loš znak ako se novac koristi za ulaganja, a recimo zaduživanje za vraćanje ranijih dugova ili zaduživanje građana za egzistencijalne potrebe bi bilo negativno”, ističe Gavran.

    Dodao je da se, u svakom slučaju, nastavlja i dalje širiti klasna podjela između većine koja nema mogućnost štednje i prinuđena se zaduživati i manjine koja povećava štednju i nema potrebe za kreditima.

    “Sigurni dobitnici su banke koje plaćaju besramno nisku kamatu na štednju, a naplaćuju mnogo više kamate na kredite”, zaključio je Gavran.

  • Južna interkonekcija: Šta u slučaju da BiH ili Hrvatska odustanu?

    Južna interkonekcija: Šta u slučaju da BiH ili Hrvatska odustanu?

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poslalo je na javne konsultacije sporazum između BiH i Hrvatske o gasovodu Južna interkonekcija, koji treba da bude potpisan 28. i 29. aprila u Dubrovniku, a u kojem se navodi da će svaka ugovorna strana osigurati pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na “vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima”.

    Uslovi za potpisivanje ovog sporazuma stvoreni su nakon što je i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio izmjene i dopune Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska, a u kojima se navodi da će projekat realizovati kompanija AAFS iz Sarajeva, iza koje stoji američki kapital.

    Za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini zadužena je Vlada Federacije BiH, kojoj je ostavljena mogućnost realizacije modelom dodjele koncesije.

    Kao zvanični nosilac investicije u BiH imenovana je kompanija “AAFS Infrastructure and Energy” d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. S druge strane granice, za realizaciju na teritoriji Republike Hrvatske odgovorna je Vlada RH, a nosilac tamošnje investicije biće državna kompanija “Plinacro” d.o.o. iz Zagreba.

    Sporazumom su precizirani i predviđeni strogi mehanizmi zaštite od eventualnih političkih ili ekonomskih opstrukcija.

    U slučaju da neko blokira projekat, moraće platiti odštetu.

    “U slučaju da jedna od ugovornih strana bez osnovanog razloga odustane od realizacije projekta ‘Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ prije početka izgradnje ili tokom same izgradnje, odgovorna je drugoj ugovornoj strani za prouzrokovanu štetu i nastale troškove”, piše u članu 10. ovog sporazuma.

    Kao nadležna tijela za sprovođenje ovog višemilionskog međudržavnog projekta određeni su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa za Bosnu i Hercegovinu i Ministarstvo privrede za Republiku Hrvatsku.

    Ova ministarstva imaće rok od 30 dana od stupanja sporazuma na snagu da osnuju zajedničko operativno tijelo koje će koordinisati radove na terenu.

    Linija imovinskopravne podjele biće identična zajedničkoj državnoj granici na pravcu Zagvozd – Posušje, čime se udaraju i konačni temelji za pravnu sigurnost ovog energetskog poduhvata.

    “Svaka od ugovornih strana može pismenim putem otkazati ovaj sporazum diplomatskim putem. U tom slučaju ovaj sporazum prestaje šest mjeseci nakon datuma prijema obavijesti o otkazu”, piše u sporazumu.

    Podsjećanja radi, realizacijom projekta “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna -Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude- Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla. Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju plina u Bosni i Hercegovini.

  • Ministarstvo trgovine RS: Uvođenje neradne nedjelje traži ozbiljnu analizu

    Ministarstvo trgovine RS: Uvođenje neradne nedjelje traži ozbiljnu analizu

    Neradna nedjelja u Federaciji BiH je izazvala, prema dostupnim informacijama, niz negativnih posljedica, po pitanju prometa, nivoa zaposlenosti, ali i reakcije lokalnih zajednica koje traže izuzeće od ove zakonske odredbe, zbog čega pažljivo treba razmotriti sve aspekte ovog pitanja u Republici Srpskoj.

    Istaknuto je ovo iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, iz kojeg navode da se pojam neradne nedjelje često pogrešno tumači u javnosti kao neradni dan za sve, iako se odnosi samo na trgovinu.

    Ukazali su da je prije donošenja odluke o njenom uvođenju neophodno analizirati prilike u lokalnoj zajednici i kako bi ova mjera uticala na poslovanje i život građana.

    Kada je riječ o neradnoj nedjelju u Republici Srpskoj, iz Ministarstva navode da je sektor trgovine u direktnoj i stalnoj vezi sa potrebama građana i privrede.

    “Prije donošenja odluka neophodno je analizirati stanje i prilike u lokalnoj zajednici, te uticaj koji će donesene odluke imati na poslovanje i život građana”, ističu iz Ministarstva.

    Dodaju da je u vezi sa ovom temom neophodno pažljivo analizirati sve korake, uz posebno poklanjanje pažnje ne samo efektima na privredu, već i na zadovoljstvo radnika.

    Podsjećaju da je, prema odredbama Zakona o trgovini, propisano da skupština jedinice lokalne samouprave utvrđuje radno vrijeme, raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojim je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine.

    Iz Ministarstva napominju da su u procesu donošenja Zakona o trgovini ispoštovali sve zakonom propisane procedure, uključivši širu javnost i sve zainteresovane strane.

    “Imajući u vidu da sve opštine nisu jednako razvijene niti imaju razvijene iste privredne oblasti ili potencijalne mogućnosti za razvoj neke od privrednih grana, kao ni da su potrebe samih stanovnika i privrednika jednake, usvojena je odredba Zakona o trgovini, koja je dala autonomno pravo lokalnim zajednicama da na svojoj teritoriji, oblast utvrđivanja neradnih dana urede sami, a vodeći računa o ekonomskim i društvenim uticajima koje jedna takva odluka može imati”, navode iz Ministarstva.

    Naglašavaju i to da se pojam neradne nedjelje često pogrešno tumači kao neradni za sve djelatnosti.

    Iz Ministarstva ukazuju da se u ovom kontekstu podrazumijeva neradni dan samo za sektor trgovine, dok za zaposlene u drugim djelatnostima koje trenutno, takođe, rade nedjeljom to ostaje radni dan.

    “Zbog toga je posebno važno istaći to da Zakon o radu propisuje i dnevne i sedmične odmore, kao i da je Opštim kolektivnim ugovorom utvrđena veća cijena rada nedjeljom i praznicima”, rečeno je iz Ministarstva.

    Dodaju i da postoje zakonski uslovi koji garantuju zaštitu prava radnika i adekvante naknade za rad nedjeljom, ali da je svakako neophodno putem nadležnih organa pratiti realizaciju i poštovanje ovih propisa u praksi.