Kategorija: Ekonomija

Elektroprivreda Republike Srpske analiziraće potrošnju električne energije u domaćinstvima, nakon čega bi mogao biti predložen drugačiji obračun za potrošače koji prelaze određeni prag potrošnje. Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić poručio je da se eventualne promjene ne očekuju prije marta naredne godine, dok se energetski sektor suočava sa rastom troškova proizvodnje i problemima u radu termoelektrana.

Đokić je pojasnio da je direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović ranije ukazao na mogućnost uvođenja različitih cijena za domaćinstva koja troše veće količine struje, posebno u slučajevima kada se električna energija koristi za grijanje. Konkretan model još nije utvrđen, a prvo je potrebno analizirati potrošnju domaćinstava, pišu Nezavisne.

„Ako bi Republika Srpska imala istu cijenu električne energije kao Federacija BiH, prihodi Elektroprivrede Republike Srpske bili bi veći za 120 miliona KM“, rekao je Đokić.

Prema njegovim procjenama, kada bi cijena struje u Srpskoj bila na nivou cijene u Srbiji, prihodi Elektroprivrede bili bi veći za 250 miliona KM, dok bi izjednačavanje sa cijenom u Hrvatskoj donijelo dodatnih 500 miliona KM.

Ministar je upozorio da se termoelektrane u Republici Srpskoj suočavaju sa ozbiljnim finansijskim izazovima zbog visokih troškova proizvodnje i niske prodajne cijene električne energije.

„Interes Republike Srpske nije da ugasimo naše termoelektrane, već da one postoje i rade“, naglasio je Đokić, ističući da je očuvanje domaćih proizvodnih kapaciteta važno za stabilnost energetskog sistema.

Govoreći o proizvodnji i izvozu električne energije, naveo je da Srpska može ostvarivati viškove u godinama sa povoljnim hidrološkim prilikama, dok su u sušnim periodima mogućnosti proizvodnje ograničene. Kada termoelektrane i hidroelektrane rade optimalno, mogu proizvesti oko 35 odsto više električne energije nego što je potrebno domaćinstvima i privredi.

Đokić je najavio i nastavak aktivnosti na konsolidaciji rada dvije termoelektrane, uz očekivanje da će povoljnije hidrološke prilike olakšati proizvodnju.

Kao važne dugoročne projekte naveo je hidroelektrane „Dabar“ i „Bistrica“, koje su u završnim fazama izgradnje. Prva hidroelektrana „Bistrica“, instalisane snage 36 megavata, trebalo bi da bude završena u prvoj polovini naredne godine, dok se priključenje hidroelektrane „Dabar“, instalisane snage 159 megavata, na mrežu očekuje 2028. godine.

Prema Đokićevim riječima, ovi projekti trebalo bi da doprinesu stabilnosti i većoj proizvodnji električne energije u Republici Srpskoj.

Ipak, za domaćinstva ostaje otvoreno pitanje na koji način bi eventualni novi tarifni model bio primijenjen, koliki bi bio prag potrošnje i koliko bi iznosila viša cijena. Konačna odluka zavisiće od rezultata analize i daljih postupaka nadležnih institucija.

Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu Republike Srpske moglo bi se preliti na cijene proizvoda i usluga, upozoravaju predstavnici privrede, ekonomisti i sindikalci. Iako još nije poznato koliko će struja poskupjeti ni kada će nova cijena stupiti na snagu, sagovornici upozoravaju da bi posljedice mogle osjetiti i kompanije i građani.

Prerađivačka industrija već se suočava sa padom proizvodnje i izvoza, dok uvoz raste, a dodatni troškovi energije mogli bi dodatno otežati položaj domaćih preduzeća. Kako pišu Nezavisne, privrednici strahuju da bi veći računi za električnu energiju mogli ugroziti njihovu konkurentnost na inostranim tržištima.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić upozorio je da prerađivačka industrija već četiri godine bilježi pad privredne aktivnosti, broja zaposlenih i izvoza. Istovremeno, sve veće prisustvo uvoznih proizvoda na domaćem tržištu dodatno opterećuje domaće proizvođače.

Prema njegovim riječima, rast cijene električne energije mogao bi pokrenuti novi talas poskupljenja, a time i dodatno podstaći inflaciju. Ukoliko bi nakon toga uslijedili zahtjevi za povećanje plata koji ne bi bili praćeni rastom produktivnosti, domaće kompanije mogle bi se suočiti sa novim gubitkom konkurentnosti.

Poskupljenje struje kao dodatni udar na građane

Da bi se veći troškovi privrede mogli preliti na potrošače, upozoravaju i predstavnici udruženja za zaštitu građana.

Snežana Šešlija, predsjednica dobojskog udruženja „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR), ocijenila je da bi posljedice novih cijena električne energije mogle dodatno pogoršati životni standard stanovništva.

Prema njenoj ocjeni, kompanije neće jednostavno preuzeti dodatne troškove na sebe, već postoji mogućnost da ih prenesu na krajnje kupce, kroz skuplje proizvode i usluge.

Koliko bi cijene mogle porasti?

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da će uticaj na cijene zavisiti od toga koliki udio električna energija ima u ukupnim troškovima proizvodnje, ali i od mogućnosti kompanija da veće rashode prenesu na kupce.

On je upozorio i na mogućnost da pojedini proizvođači najavljeno poskupljenje iskoriste kao povod za povećanje cijena iznad nivoa koji bi opravdali stvarni dodatni troškovi. Kao jednu od mogućih mjera naveo je pojačane inspekcijske kontrole.

Sličan problem ističu i u Savezu sindikata Republike Srpske. Stručna saradnica za ekonomska pitanja Božana Radomir navela je da je u prethodnim godinama često dolazilo do prenošenja poslovnih troškova na potrošače.

Kao primjer je navela podatke o rastu neto dobiti privrednih subjekata za više od 17 odsto u prošloj godini, dok je u trgovini zabilježen rast od 21 odsto.

Cijena za domaćinstva zasad ostaje nepromijenjena

Dok se za privredu najavljuje povećanje cijene električne energije, predstavnici vlasti poručili su da cijena za domaćinstva neće rasti do marta naredne godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je da građani do tada mogu biti spokojni kada je riječ o cijeni struje, uz najavu da će u martu biti obavljene potrebne korekcije.

Koliko će poskupljenje za privredu iznositi i na koji način će biti sprovedeno, zasad nije poznato. Upravo će ti detalji biti važni za procjenu stvarnog uticaja na poslovanje kompanija, kretanje cijena i kupovnu moć građana.

Uprkos uvjerljivoj prezentaciji, malo je vjerovatno da će “Teslin” leteći automobil “roudster” ući u serijsku proizvodnju zbog rizika po bezbjednost saobraćaja, izjavio je profesor emeritus sa Univerziteta Floride DŽej Riter.

“Pretpostavljam da će biti proizvedeno svega nekoliko novih `Teslinih` vozila. Odgovornost proizvođača za štetu koju proizvod može da izazove predstavljaće veliki problem”, rekao je Riter.

On je naglasio da će biti teško učiniti novo vozilo dovoljno pouzdanim.

“Šta ako nešto ne bude išlo po planu i neko pogine kada automobil težak 2.000 kilograma padne s neba?”, upitao je Riter.

On je dodao da ne sumnja u to da je prezentacija automobila bila autentična, i da je kompanija sposobna da proizvede vozilo sa takvim mogućnostima.

Proizvođač električnih vozila “Tesla” predstavio je prošle sedmice svoj novi sportski automobil “roudster”. Tokom demonstracije, vozilo opremljeno mlaznicama nalik raketnom motoru preskočilo je prepreku, zavrtjelo se oko svoje ose, nakratko lebdjelo iznad tla, a zatim se bezbjedno prizemljilo.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je nakon toga da je impresioniran prezentacijom kompanije u vlasništvu američkog preduzetnika Ilona Maska, iako je malo vjerovatno da će se ikada naći u tom vozilu.

Mask je nakon prezentacije obećao da će “roudster” moći da izvodi akrobatske manevre u autonomnom režimu vožnje i da će biti svjestan svoje okoline.

Izvršni direktor Rajanera Majkl O'Liri izjavio je danas da bi cijene avio-karata u Evropi sljedeće godine mogle da porastu i za 20 odsto, što bi, prema njegovoj procjeni, bio najveći skok cijena putničkog avio-prevoza u istoriji Starog kontinenta.

– Očekujem da će cijene avionskih karata u Evropi u narednih 12 mjeseci porasti za 10, 15, možda i 20 odsto – rekao je O'Liri na konferenciji za novinare u Briselu, prenosi Rojters.

Rat na Bliskom istoku izazvao je nagli rast cijena avionskog goriva, što je smanjilo profitne marže avio-kompanija koje nisu unaprijed osigurale cijene goriva.

O'Liri je naveo da su Rajaner i druge evropske kompanije imale dobro zaštićene pozicije za 2026. godinu, ali i da većina evropskih prevoznika ima vrlo malo takvih aranžmana od aprila 2027. godine.

Rajaner je, prema njegovim riječima, na početku sukoba krajem februara imao unaprijed zaštićenu cijenu putem hedžinga za 80 odsto potreba za gorivom, po cijeni od 67 dolara po barelu, do marta 2027. godine.

Irska avio-kompanija je, međutim, za narednu godinu osigurala cijenu za samo 15 odsto svojih potreba za gorivom, po cijeni 85 dolara po barelu, dok su trenutne tržišne cijene znatno više, prenosi RTRS.

O'Liri je u Briselu najavio i ukidanje 20 linija i više od milion sjedišta iz zimskog reda letenja u Belgiji, zbog planiranog povećanja tamošnjeg poreza na avio-saobraćaj sa dva na sedam evra u januaru.

Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu u Republici Srpskoj moglo bi se preliti na cijene robe i usluga, ali samo poskupljenje neće otkloniti dugogodišnje probleme u elektroenergetskom sektoru. Na to je upozorio potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić, ukazujući na potrebu promjena u upravljanju Elektroprivredom Republike Srpske.

Trivić smatra da nije prihvatljivo da privreda snosi teret socijalne politike kroz cijenu električne energije za domaćinstva, dok se istovremeno od preduzeća očekuje da posluju u sve težim uslovima.

„Mislim da nije u redu da privreda finansira socijalni dio cijene struje“, poručio je Trivić.

Prema njegovoj ocjeni, cijena električne energije za stanovništvo nije realna, što može umanjiti motivaciju za štednju i ulaganja u energetsku efikasnost. Kao jedan od problema izdvojio je nedovoljnu zaštitu stambenih objekata, ali i korišćenje električne energije za grijanje.

„Da je država ranije uvela realne cijene, vjerovatno bi se i građani drugačije ponašali“, smatra Trivić.

Govoreći o posljedicama najavljenog poskupljenja za privredu, on je upozorio da bi veći troškovi električne energije mogli uticati na cijene proizvoda i usluga. Kako je naveo  BL Portal, cijena struje koju plaćaju privrednici već je znatno viša nego prije četiri ili pet godina.

„Logika i istorija cijena kažu da svako poskupljenje utiče dalje na inflaciju“, rekao je Trivić.

Ipak, ne očekuje da bi samo povećanje cijene električne energije trebalo da izazove drastičan rast cijena hrane. Prema njegovim riječima, energija u troškovima prerađivačke industrije učestvuje sa oko četiri do pet odsto, zbog čega bi konačni efekat zavisio i od obima poskupljenja.

Privrednici su, kako je naveo, predložili formiranje posebne tarifne grupe za prerađivačku industriju, koja bi bila izuzeta od povećanja cijene struje. Iako je takvo rješenje načelno bilo dogovoreno, konačan ishod zavisiće od stava Elektroprivrede Republike Srpske i njenog finansijskog položaja.

Međutim, Trivić smatra da se problemi ovog javnog preduzeća ne mogu riješiti samo promjenom cijena.

„Ovo poskupljenje neće riješiti probleme Elektroprivrede bez sistemskih promjena u upravljanju“, upozorio je.

Kao jedan od ključnih problema izdvojio je dugogodišnje teškoće u radu termoelektrana Ugljevik i Gacko, uz ocjenu da su neadekvatno upravljanje i odnosi unutar ovih energetskih postrojenja dodatno opteretili poslovanje cijelog sistema.

Trivić je ocijenio da su posljedice takvog načina upravljanja sada došle na naplatu, te da je za stabilizaciju elektroenergetskog sektora potrebno više od korekcije tarifa.

Evropa se suočava sa novim talasom inflatornih pritisaka, rastom cijena energenata i sve izraženijim finansijskim rizicima, a posljedice bi se mogle preliti i na Republiku Srpsku. Domaću privredu već opterećuju pad industrijske proizvodnje, slabiji izvoz i rast uvoza, dok bi nova poskupljenja mogla dodatno ugroziti standard građana.

Prema podacima koje su objavile Nezavisne, godišnja inflacija u evrozoni u septembru je dostigla 3,8 odsto, u odnosu na 3,2 odsto mjesec ranije. Posebno zabrinjava rast cijena energenata, koje su u evrozoni bile 18,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Ukoliko se takvi trendovi nastave, Evropska centralna banka mogla bi duže zadržati kamatne stope na povišenom nivou, a nije isključeno ni njihovo povećanje. To bi moglo uticati na euribor, a posredno i na troškove otplate kredita sa promjenljivom kamatnom stopom.

Dodatnu neizvjesnost predstavlja finansijska situacija velikih evropskih ekonomija. Javni dug Francuske dostigao je približno 3.595 milijardi evra, odnosno oko 119 odsto bruto domaćeg proizvoda. Visoka zaduženost i političke teškoće u donošenju budžetskih mjera ograničavaju mogućnosti za reagovanje u slučaju novih ekonomskih poremećaja.

Republika Srpska u period pojačanih ekonomskih rizika ulazi sa nepovoljnim pokazateljima u proizvodnji i spoljnotrgovinskoj razmjeni. Industrijska proizvodnja u avgustu bila je manja za 11,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je za prvih osam mjeseci zabilježen pad od 7,2 odsto. U poređenju sa julom, desezonirana proizvodnja smanjena je za 9,2 odsto.

Istovremeno, od januara do avgusta izvoz je iznosio oko 3,47 milijardi KM, a uvoz 5,32 milijarde KM. Izvoz je smanjen za 0,4 odsto, dok je uvoz porastao za 7,8 odsto, pa je spoljnotrgovinski deficit dostigao približno 1,85 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,2 odsto.

Novi rast cijena energenata i sirovina mogao bi povećati troškove poslovanja domaćih preduzeća i dodatno oslabiti njihovu konkurentnost na inostranim tržištima. U takvim okolnostima kompanije bi mogle ograničiti investicije, dok bi mogućnosti za povećanje plata bile dodatno sužene.

Rizici postoje i u domaćem elektroenergetskom sektoru. Zastoj Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“, povezan sa problemima u snabdijevanju i eksploataciji uglja, mogao bi povećati troškove „Elektroprivrede Republike Srpske“ ukoliko bude potrebno da se nedostajuća električna energija nabavlja na tržištu.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijena električne energije za domaćinstva, dok će privreda plaćati skuplju struju. To znači da bi preduzeća mogla prva osjetiti dodatno opterećenje, naročito ako istovremeno porastu cijene goriva, prevoza i drugih ulaznih troškova.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorio je, u izjavi za „Glas Srpske“, da rast cijena energenata može imati značajne inflatorne posljedice. Njihov intenzitet zavisiće od trajanja geopolitičkih sukoba, poremećaja u snabdijevanju i brzine prenosa viših troškova goriva na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje pritisaka, Mlinarević je izdvojio smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Dodatno upozorenje stiže iz Centralne banke BiH, koja procjenjuje da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto. Među ključnim rizicima izdvojeni su rast cijena energenata i mogućnost da se poskupljenje hrane sa određenim vremenskim odmakom prenese na domaće tržište.

Pritisci na privredu dolaze u trenutku kada se građani već suočavaju sa visokim troškovima života. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu dostigla 2.936 KM. Prosječna zarada tako je pokrivala svega 57,7 odsto procijenjenih mjesečnih potreba.

Iako je prosječna plata nominalno porasla sa 956 KM u 2020. godini na 1.695 KM u avgustu ove godine, poskupljenja su umanjila stvarni efekat tog rasta. Za hranu je u avgustu bilo potrebno izdvojiti oko 1.354 KM, što predstavlja značajan dio porodičnog budžeta.

Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard upozorila je da bi inflacija u evrozoni mogla ostati znatno iznad ciljanog nivoa tokom prve polovine 2027. godine, prvenstveno zbog viših cijena energenata. Među faktorima koji dodatno komplikuju ekonomske izglede izdvojeni su sukobi na Bliskom istoku i neizvjesnost u globalnoj trgovini.

Prema njenim procjenama, poskupljenja energenata mogla bi se postepeno prenijeti i na baznu inflaciju i cijene hrane, dok bi istovremeno mogla usporiti privredni rast.

Za Republiku Srpsku jedan od ključnih izazova biće sposobnost domaće privrede da izdrži nove spoljne udare bez dodatnog pada proizvodnje i izvoza. Ukoliko se istovremeno nastave rast troškova energije, skuplje zaduživanje i pritisci na cijene osnovnih proizvoda, posljedice bi se mogle osjetiti kroz sporiji rast privrede i dalji pad kupovne moći stanovništva.

Volkswagen je ubjedljivo najzastupljenija automobilska marka u Bosni i Hercegovini, dok podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju smanjenje uvoza vozila. Prema statistici, na putevima širom zemlje registrovano je više od 1,35 miliona motornih i priključnih vozila, a gotovo svaki treći nosi znak njemačkog proizvođača.

Podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) pokazuju da je tokom 2025. godine u BiH bilo registrovano ukupno 1.355.856 vozila. Njihov broj porastao je za 4,68 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći dio voznog parka nalazi se u Federaciji BiH, gdje su registrovana 816.064 vozila. U Republici Srpskoj evidentirano je 496.615, dok je u Brčko distriktu registrovano 43.177 vozila.

Kada je riječ o popularnosti proizvođača, Volkswagen je na prvom mjestu sa 407.798 registrovanih vozila, što predstavlja 30,08 odsto ukupnog broja. Druga je Škoda sa 110.557 vozila, a treći Mercedes sa 92.275.

Među markama koje su takođe veoma zastupljene nalaze se Audi sa 88.199 vozila, Peugeot sa 81.557 i Opel sa 72.024. Slijede Renault, Citroen, BMW i Toyota, dok se na ostale proizvođače odnosi nešto manje od četvrtine ukupnog broja registrovanih vozila.

Za razliku od rasta broja registrovanih automobila, uvoz je tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježio pad. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uvezeno je 69.159 vozila, odnosno 2.057 manje nego u istom periodu prošle godine.

Od ukupnog broja ovogodišnjeg uvoza, 7.126 vozila bilo je novo, a 62.033 polovno. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine uvezena su 7.383 nova i 63.833 polovna automobila.

Njemačka je ostala glavno tržište iz kojeg se uvoze vozila u BiH, sa ukupno 40.821 automobilom. Na drugom mjestu je Češka sa 9.145, a slijede Francuska sa 6.565 i Japan sa 2.082 uvezena vozila. Iz Hrvatske i Tajlanda uvezen je po jedan automobil, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje.

Ekonomista Igor Gavran smatra da bi jedan od razloga za smanjenje uvoza mogla biti veća cijena korišćenja automobila sa tradicionalnim pogonskim sistemima, prvenstveno zbog skupljeg goriva. Kao dodatne faktore naveo je usporavanje ekonomske aktivnosti i pritisak na životni standard građana.

Ipak, Gavran je upozorio da se radi o mogućem objašnjenju, a ne o konačnom zaključku, te da će jasnija slika biti dostupna nakon objavljivanja podataka za cijelu godinu.

Detaljnije podatke o registrovanim vozilima i uvozu objavile su Nezavisne, pozivajući se na statistiku BIHAMK-a i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.