VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • SNSD i poslodavci dogovorili 13. platu: Šta to znači za radnike

    SNSD i poslodavci dogovorili 13. platu: Šta to znači za radnike

    Unija poslodavaca Republike Srpske i SNSD predložili su i dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate za radnike u realnom sektoru u Srpskoj.

    Dogovoreno formiranje ministarstva ekonomije

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, objavio je na društvenim mrežama da se sastao sa privrednicima Republike Srpske te prijateljski razgovarao o konkretnim projektima koji će direktno unaprijediti standard ljudi i snagu ekonomije.

    “Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj. Ključ napretka je jasan – definisati strateške grane i snažno ih razvijati: turizam, poljoprivredu, prerađivačku i elektromašinsku industriju. Republika Srpska danas ima stabilnost potvrđenu i na međunarodnom finansijskom tržištu. Sada tu stabilnost pretvaramo u konkretne mjere za naš narod i našu privredu. Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi”, naglasio je Dodik.

    Škrebić: Imamo već dosta preduzeća koja isplaćuju 13. platu

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da su sa Dodikom razgovarali o više tema, koje za cilj imaju da poboljšaju stanje u privredi, a samim tim i položaj radnika.

    “Razgovarali smo o tehnološkom razvoju, povezivanju tehničkih fakulteta, stavljanju u funkciju Naučno-tehnološkog parka, zloupotrebi položaja, odnosno načinu kako da se to spriječi, što je na štetu ljudi koji su stvarno bolesni. Takođe, razgovarali smo o podsticajima za automatizaciju, odnosno tehnološkom razvoju preduzeća, da se uključi i IRB za kreditiranje dugoročnih projekata i tako dalje. Jedna od tema je bila i 13. plata. Suštinski, 13. plata već postoji i u razvijenijim, ali i manje razvijenijim ekonomijama, ali u Republici Srpskoj imamo već dosta preduzeća koja isplaćuju 13. platu. Ideja je da ona bude bez poreza i doprinosa. Tu ne bi trebalo da bude značajnijih problema, uz određene zakonske izmjene. Ovo bi bio stimulans za preduzeća da isplaćuju u što većoj mjeri tu 13. platu”, objasnio je Škrebić.

    Relativno brzo bi zakonski trebalo početi sa primjenom

    Na pitanje kada bi zakonski mogla da počne primjena 13. plate, Škrebić odgovara da, ako bude sve kako je planirano, relativno brzo bi trebalo doći do toga.

    “Potrebno je izmijeniti neke zakone, što bi se trebalo desiti tokom naredne sedmice. Nadamo se da bi ovo pitanje trebalo da bude na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske na jednoj od narednih sjednica. Ovo je zajednički prijedlog SNSD-a i poslovne zajednice. Ova 13. plata nije obavezna ni u jednoj državi. Cilj je poboljšanje položaja radnika, borba protiv sive ekonomije, ali i da se olakša nekim preduzećima da neka primanja radnika budu bez poreza i doprinosa”, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, najvažnija tema razgovora je bila prerađivačka industrija jer se zna da ona ima dosta problema, a zna se da je prerađivačka industrija osnova svake privrede.

    “Sve ove stvari o kojima smo pričali nisu nepoznate, one već postoje u regionu, ali i kod naših konkurenata”, zaključio je Škrebić.

    Bez poreza u FBiH radnicima do 300 KM mjesečno

    Kada je u pitanju Federacija BiH, početkom februara je Vlada FBiH donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini.

    U saopštenju Vlade FBiH piše da je poslodavcima u ovom entitetu tokom ove godine omogućeno da svojim radnicima isplate do 300 KM mjesečno na ime pomoći i bez dodatnog opterećenja po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.

  • Cijene nafte pale u minuti nakon vijesti o otvaranju moreuza

    Cijene nafte pale u minuti nakon vijesti o otvaranju moreuza

    Cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

    Odmah nakon te vijesti o otvaranju moreuza reagovao je Donald Tramp, predsjednik SAD koji je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao “Iran je upravo objavio da je prolaz potpuno otvoren. Hvala vam!”.

    Na ove vijesti reagovalo je i tržište i cijene nafte značajno su pale. Cijena Brent nafte za barel iznosi oko 88 dolara i u svega nekoliko minuta pala je za više od deset posto.

    Cijena WTI nafte pala je za 11,8 posto na 83 dolara.

    Slična kretanja su i s Crude naftom koja je pala na 84 dolara, odnosno za 10,67 posto.

  • MMF: Srbiju očekuje ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. godini

    MMF: Srbiju očekuje ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. godini

    Srbiju očekuje ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. godini, uz ubrzanje na po 3,5 odsto u 2027. i 2028. godini, navodi se u najnovijoj proljećnoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o izgledima za zemlje Evrope.

    Procjenjuje se da će inflacija u Srbiji iznositi 5,2 odsto u 2026, a nakon toga postepeno padati na 4,9 odsto u 2027. i 3,0 odsto u 2028. godini.

    MMF na svom blogu navodi da se Evropa suočava sa novim energetskim šokom izazvanim ratom na Bliskom istoku, koji usporava rast i ponovo podiže inflaciju, dok se za 2026. godinu projektuje rast evrozone od svega 1,1 odsto, a Evropske unije 1,3 odsto, uz visok nivo neizvesnosti.

    Analiza nazvana “Reformisanje Evrope pod pritiskom”, koju je pripremio direktor MMF-a za Evropu Alfred Kamer, upozorava da se Evropa ponovo nalazi na “poznatoj raskrsnici”, pošto se opet suočava sa sporijim rastom, slabijim investicijama i potrošnjom, kao i rizikom od pogoršanja finansijskih uslova.

  • Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu novi rekordi, ali trguje se oprezno

    Na Wall Streetu su zabilježeni novi rekordi, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq indeks dostigli najviše vrijednosti u istoriji, ali je trgovanje proteklo oprezno zbog neizvjesnosti na Bliskom istoku i iščekivanja kvartalnih rezultata kompanija.

    Dow Jones indeks porastao je 0,24 odsto, na 48.578 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,26 odsto, na 7.041 bod, a Nasdaq 0,36 odsto, na 24.102 boda.

    Pozitivni signali sa Bliskog istoka
    Podršku tržištu pružile su vijesti o smirivanju tenzija na Bliskom istoku. Izrael i Liban dogovorili su desetodnevno primirje, dok je predsjednik SAD Donald Tramp saopštio da je Iran u pregovorima ponudio da odustane od nuklearnog oružja na period duži od 20 godina.

    Tramp je dodao da su SAD i Iran „vrlo blizu“ postizanja sporazuma, nagovještavajući mogućnost njegovog potpisivanja u narednom periodu.

    Tržišta zavise od vijesti o ratu
    Analitičari ističu da se kretanje tržišta u posljednje vrijeme gotovo u potpunosti oslanja na vijesti iz regiona.

    „Tržišta osciluju na osnovu pozitivnih i blago neutralnih informacija o situaciji na Bliskom istoku. U posljednjih mjesec i po dana trgovanje zavisi isključivo od vijesti o ratu s Iranom“, rekao je Kris Zakarjeli iz kompanije Northlight Asset Management.

    U prvim sedmicama sukoba između SAD, Izraela i Irana cijene dionica su oštro pale, ali su u posljednje vrijeme, zahvaljujući očekivanjima o mogućem mirovnom sporazumu, indeksi nadoknadili gubitke i dostigli nove rekorde.

    U fokusu i rezultati kompanija
    Pažnja investitora usmjerena je i na kvartalne poslovne rezultate, koji su u većini slučajeva nadmašili očekivanja analitičara.

    Ipak, ima i negativnih iznenađenja. Dionice brokerske kuće Charles Schwab pale su više od sedam odsto, dok je nakon zatvaranja tržišta cijena dionice Netflixa pala oko osam odsto, nakon objave poslovnog izvještaja.

    Rast i na evropskim berzama
    Pozitivno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta. Londonski FTSE indeks porastao je 0,29 odsto, na 10.589 bodova, a frankfurtski DAX 0,36 odsto, na 24.154 boda.

    S druge strane, pariški CAC indeks zabilježio je blagi pad od 0,14 odsto i spustio se na 8.262 boda, prenosi tportal.

  • Zašto je hrana luksuz u BiH

    Zašto je hrana luksuz u BiH

    Dok građani u BiH svakodnevno izdvajaju sve više novca za osnovne namirnice, poređenja sa cijenama u evropskim zemljama otvaraju ozbiljno pitanje – kako je moguće da se u bogatijim državama jede jeftinije nego kod nas.

    Nekada je odlazak u inostranstvo bio rezervisan za kupovinu odjeće, dok se danas sve češće razmatra putovanje zbog hrane. Primjeri iz italijanskih marketa pokazuju da se osnovne namirnice mogu kupiti znatno povoljnije nego u domaćim prodavnicama, uprkos višestruko većem standardu.

    Razlike su posebno vidljive kod konzervirane hrane. Dok se u Italiji pakovanja tunjevine prodaju po cijenama koje su višestruko niže, u Banjaluci isti ili manji proizvodi dostižu znatno veće iznose. Već na tom primjeru jasno se vidi nesrazmjer.

    Slična situacija je i sa gotovim jelima poput raviola. Iako su cijene gotovo izjednačene, razlika u kvalitetu i porijeklu dodatno naglašava nelogičnost domaćeg tržišta.

    Kod dodataka poput pesta razlike su još izraženije. Proizvodi koji u Italiji važe za standardne i pristupačne, kod nas se prodaju po višim cijenama, često bez istog kvaliteta.

    Najveća odstupanja primjećuju se kod sireva. Dok su u zemljama proizvodnje dostupni po razumnim cijenama, u BiH dostižu znatno više iznose, čak i kada se prodaju u manjim pakovanjima. Time postaju luksuz, a ne svakodnevna namirnica.

    Sličan trend prati i pića i ulja. Proizvodi poput proseka ili maslinovog ulja, koji su u Italiji široko dostupni po nižim cijenama, kod nas se prodaju znatno skuplje, često u manjim pakovanjima.

    Ni osnovne namirnice poput tjestenine ne odstupaju od ovog obrasca. Isti proizvođači nude iste proizvode, ali uz značajno više cijene na domaćem tržištu.

    Zanimljivo je da kod mesa razlike nisu toliko izražene. Cijene junetine i svinjetine u zapadnim zemljama često su slične onima u BiH, što dodatno naglašava nelogičnost kada su u pitanju drugi proizvodi.

    Poređenja sa Njemačkom pokazuju isti obrazac. Proizvodi poput čokoladnih namaza, džemova ili kikiriki putera tamo su osjetno jeftiniji, dok se kod nas prodaju po znatno višim cijenama, čak i kada su u pitanju manja pakovanja.

    U konačnici, građani širom BiH plaćaju hranu po cijenama koje su jednake ili više nego u razvijenim evropskim državama, dok su prihodi neuporedivo manji. Akcije u domaćim marketima rijetko donose značajne uštede, za razliku od zapadnih tržišta gdje su popusti često drastični.

    Takva situacija dovodi do toga da kupovina postaje pažljivo planirana, često svedena na minimum. Mnogi proizvodi se izbjegavaju, a potrošnja se prilagođava ograničenom budžetu.

    Na kraju ostaje isto pitanje koje se sve češće postavlja – koliko dugo će ovakav odnos cijena i standarda biti održiv i ko će prvi ponuditi odgovor na njega.

  • U prvom kvartalu od poreza prikupljeno 6,3 milijarde KM

    U prvom kvartalu od poreza prikupljeno 6,3 milijarde KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) i Poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH su u prvom kvartalu od poreza ukupno naplatile oko 6,3 milijarde KM.

    Prihodi od indirektnih poreza veći za 169 miliona KM

    Kako se navodi u saopštenju UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza za tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM i veći su za 169 miliona KM ili 6,14% u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM.

    “Uprava je u prva tri mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 516 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva tri mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su dvije milijarde i 403 miliona KM i veći su za 8,75% u odnosu na prihode raspoređene korisnicima u prva tri mjeseca 2025. godine”, piše u saopštenju UIO BiH.

    Dodaje se da je u martu 2026. godine prikupljeno milijardu i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, ili 8,96% više u odnosu na mart 2025. godine.

    “Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 245 miliona KM. Najveći dio prikupljenih prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila milijardu i 328 miliona KM, Republika Srpska 744 miliona KM i Brčko distrikt 75 miliona KM”, navodi se u saopštenju.

    Poreska uprava FBiH prikupila više od dvije milijarde KM

    Iz Poreske uprave FBiH saopštili su da su poreski obveznici u ovom entitetu u periodu januar-mart 2026. godine uplatili 2.159.940.276 KM javnih prihoda, što je za 17.768.397 KM manje nego u istom periodu prethodne godine.

    “Na dan 31. mart 2026. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 135.308, a na dan 31. mart 2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 132.195”, ističe se u saopštenju UIO BiH.

    Na račun javnih prihoda u RS uplaćeno 118,5 miliona KM više novca

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 1,222 milijarde maraka, što je za 118,5 miliona KM ili 11 odsto više u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

    “Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza bilježi rast od 12 procenata, doprinosa za 10 procenata, dok je povećanje naplate po osnovu ostalih javnih prihoda 11 odsto”, istakli su iz Poreske uprave RS.

    Naveli su da je, kada su u pitanju doprinosi, naplata u periodu januar-mart ove godine iznosila 711,9 miliona KM, što je za 65 miliona KM više nego u istom periodu 2025, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja veća za po 10 odsto, dok je za Fond dječje zaštite naplata doprinosa veća za 12 procenata, a za Zavod za zapošljavanje veća je za 11 odsto.

    “Direktni porezi su u prva tri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 346,6 miliona KM, što je za 37,2 miliona maraka više nego u uporednom periodu prethodne godine. Najveća naplata kod direktnih poreza ostvarena je kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od oko 200 miliona maraka, što je za osam odsto više”, dodali su, između ostalog, iz Poreske uprave RS.

  • Cijene nafte stagniraju

    Cijene nafte stagniraju

    Cijene nafte danas su uglavnom stagnirale na berzama, pa je nafta Brent bila oko 95 dolara po barelu, a američka sirova nafta VTI oko 92 dolara.

    Trgovci nastavljaju da procjenjuju aktuelna dešavanja na Bliskom istoku i signale da bi sukob uskoro mogao da se smiri, što bi omogućilo saobraćaj kroz Ormuski moreuz, prenio je “Trejding ekonomiks”.

    Američka vojska je saopštila da je potpuno obustavila komercijalni saobraćaj do i iz iranskih luka, iako neke informacije ukazuju na to da nekoliko brodova u vezi sa Teheranom nastavlja da prolazi kroz moreuz.

    Vašington post piše da američko Ministarstvo odbrane planira da u narednim danima rasporedi dodatnih 6.000 vojnika u regionu, a zatim još 4.200 do kraja mjeseca.

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je sukob “vrlo blizu završetka”, dodajući da se čini da su iranske vlasti spremne da postignu mirovni sporazum.

  • Vlada FBiH usvojila zaključak: Zadužuju se 800 miliona evra na Londonskoj berzi

    Vlada FBiH usvojila zaključak: Zadužuju se 800 miliona evra na Londonskoj berzi

    Vlada FBiH usvojila zaključak kojim će se na Londonskoj berzi zadužiti za 800 miliona evra.

    Prema usvojenom zaključku Vlada FBiH odobrava angažman banaka, zajedničkih vodećih menadžera: “Bank of America”, “Citi”, “Deutsche bank” i “Raiffeisen Bank International”, te zadužuje Federalno ministarstvo finansija da sa istima usaglasi i zaključi odgovarajući ugovorni aranžman i sve druge potrebne dokumente.

    Odobren je angažman pravnog savjetnika Baker Botts LLP London sa kojim će ugovorni angažman nakon dogovora potpisati Federalno ministarstvo finansija.

    Takođe, Vlada FBiH je imenovala stručni tim za prezentaciju ekonomske pozicije FBiH međunarodnim investitorima, u sastavu: Goran Miraščić, Kabinet Premijera Federacije BiH; Samir Bakić, Federalno ministarstvo finansija; Mario Glibić, Federalno ministarstvo finansija; Alija Aljović, Federalno ministarstvo finansija; Anja Kolovrat-Rotim, Federalno ministarstvo pravde, prenosi RTRS.

    Kako piše u zaključku, zadatak stručnog tima je sveobuhvatna prezentacija makroekonomskih pokazatelja, okvira fiskalne politike, stanja javnih finansija, te strateških sektorskih informacija i prioriteta ekonomske politike Federacije BiH, s ciljem osiguranja adekvatnog pristupa međunarodnom finansijskom tržištu.

  • MMF upozorava na recesiju: Šta sukobi znače za svjetsku ekonomiju i BiH

    MMF upozorava na recesiju: Šta sukobi znače za svjetsku ekonomiju i BiH

    Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi dalja eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana mogla dovesti svjetsku ekonomiju na ivicu recesije, uz rast inflacije i snažne potrese na finansijskim tržištima.

    Ekonomska šteta od rata se već osjeća

    Kako su naveli u najnovijem izvještaju, ekonomska šteta od rata na Bliskom istoku se već osjeća, zbog čega su smanjene globalne prognoze rasta za 2026. godinu.

    “I kratkotrajan sukob imao bi negativne posljedice, dok bi dugotrajniji rat mogao izazvati ozbiljne globalne poremećaje. Prema centralnoj prognozi, globalni rast bi mogao pasti s prošlogodišnjih 3,4% na 3,1% u 2026. godini, uz rast inflacije na 4,4%. Ipak, u nepovoljnijem scenariju, uz zadržavanje visokih cijena energije, rast bi mogao dodatno usporiti na 2,5%, dok bi inflacija porasla na 5,4%”, piše u izvještaju MMF-a.

    Dodaje se da najcrnji scenario podrazumijeva dugotrajan i intenzivan sukob, cijene nafte iznad 110 dolara po barelu, koji bi doveo svijet na prag recesije, s rastom od oko 2%.

    “Najveći udar osjetiće zemlje u razvoju i neto uvoznici energije, dok će i razvijene ekonomije trpjeti posljedice. Posebno je pogođena Velika Britanija, kojoj je prognoza rasta smanjena na 0,8%, uz očekivani rast inflacije na gotovo 4%, što je najviši među zemljama G7”, stoji, između ostalog, u izvještaju.

    Ono što nas zanima jeste kako će recesija na globalnom nivou uticati na Bosnu i Hercegovinu?

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da najnovije prognoze MMF-a ukazuju na to da bi u slučaju dugotrajnog rata globalni rast mogao pasti na ispod 2%.

    Rast cijena nafte može uticati na izvoz

    “Reperkusije takvih kretanja na privredni rast BiH se mogu manifestovati kroz kanal slabljenja eksterne tražnje usljed recesije u ključnim trgovinskim partnerima iz EU. Rast cijena nafte može uticati i na cjenovnu konkurentnost našeg izvoza. Isto tako usljed moguće recesije i rasta inflacije u zemljama EU može doći do smanjenja izdašnosti doznaka od dijaspore koje značajno utiču na domaću tražnju. Na monetarnom planu, ukoliko bi se inflatorni trendovi nastavili, restriktivna monetarna politika ECB oličena u rastu referentne kamatne stope može zaoštriti uslove na finansijskom tržištu i ograničiti mogućnosti zaduživanja javnog i privatnog sektora. Svi ovi efekti u udruženom obliku bi mogli uzrokovati ekonomsku recesiju i u BiH”, objasnio je Mlinarević.

    Šta bi globalna recesija značila za BiH?

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je da je vrlo realno da upozorenje MMF-a može imati uticaja na BiH, posebno u kontekstu njemačke recesije koja je aktuelna.

    “Naša ekonomija osjeća posljedice navedenog, i na tržištu rada, i u kontekstu smanjenja industrijske proizvodnje, ograničene vanjskotrgovinske aktivnosti i slično. Šta bi recesija za BiH značila? Nakon dva kvartala usporavanja ekonomske aktivnosti, to podrazumijeva dalju stagnaciju na tržištu rada, izostanak novih radnih mjesta, manji potencijal za dizanje plata i eventualno gašenje određenih privrednih subjekata”, naveo je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Šokovi za bh. ekonomiju

    On dalje kaže da se možemo nadati da neće doći do toga jer je ovo prije svega upozorenje, te nije izvjesno da će doći do recesije na globalnom nivou.

    “Kada je riječ o šokovima za bh. ekonomiju, oni su prije svega energetski, te se oni dalje transformišu u ukupne troškove za bh. privredu i slabljenje konkurentnosti naše ekonomije. Cijenu navedenog plaćaju svi, građani, vozači, potrošači, a svakako i privreda”, naglasio je Čavalić.

  • Plan za spas ribnjaka u RS koji je osnovan 1903. godine

    Plan za spas ribnjaka u RS koji je osnovan 1903. godine

    Odbor povjerilaca ribnjaka “Saničani” u stečaju danas, 15. aprila, jednoglasno je usvojio Prijedlog plana reorganizacije ovog stečajnog dužnika, rekao je Vojo Pavičić, stečajni upravnik ove firme.

    “Sjednica Skupštine povjerilaca koja će odlučivati o ovom dokumentu trebalo bi da bude održana krajem maja ili početkom juna”, objasnio je Pavičić i dodao:

    “Odbor povjerilaca imao je obavezu da se izjasni o planu reorganizacije da bi stečajni sud mogao ići u dalju proceduru.”

    Ciljevi plana i nastavak poslovanja

    Kako je objasnio cilj stečajnog plana je da se u cijelosti namire svi povjerioci sa priznatim potraživanjima, troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase.

    Jedan od ciljeva je i da se sačuvaju radna mjesta, odnosno da preduzeće nastavi sa svojom djelatnošću.

    “Apsolutno sam uvjeren da privredno društvo može da radi pozitivno”, istakao je Pavičić i nastavio:

    “Ribnjak ima važnu funkciju u ekosistemu i bitan je hidrotehnički objekat koji reguliše tok rijeke Gomjenice”.

    Procjene ulaganja i interes institucija

    Član Odbora povjerilaca Vladimir Radulović iz “Voda Srpske” rekao je da je ova javna ustanova zainteresovana za informacije o ulaganjima, budući da je riječ o velikom hidrotehničkom objektu i da je važno da budući vlasnik realizuje određene investicije.

    “Ono što se ne može planom nametati je koliki će to biti iznos. Naše okvirne procjene se kreću od 2,5 do pet miliona KM. Ta sredstva novi vlasnik treba da obezbijedi”, dodao je Radulović, prenosi Srna.

    Stav radnika i finansijska situacija

    Član odbora povjerilaca Veljko Dragić, predstavnik radnika ribnjaka, rekao je da radnici podržavaju plan reorganizacije.

    “Vjerujemo da ribnjak ‘Saničani’ može poslovati pozitivno, jer je to veliki ekonomski potencijal. Riba je deficitarna roba u regionu, tako da se mora uvoziti iz susjednih zemalja, a pored ovakvih kapaciteta, šteta je da to ne funkcioniše i ne radi”, izjavio je Dragić.

    On je naveo da je trenutno zaposleno pet radnika, da im je od dolaska novog stečajnog upravnika u julu prošle godine do kraja godine isplaćeno šest plata sa doprinosima.

    “Ostalo nam je šest plata u prošloj 2025. i deset plata u 2024. godini”, dodao je Dragić.

    Plan prodaje i nastavak rada

    Planom reorganizacije predviđen je prenos cjelokupne imovine i prava na novoosnovano ili postojeće privredno društvo, o čemu će odlučiti grad Prijedor i Vlada Republike Srpske.

    Sva imovina i prava prenose se na kupca za 3.827.000 KM, čime će se izmiriti troškovi stačajnog postupka, dugovi stečajne mase i priznata potraživanja povjerilaca te steći uslovi da ribnjak nastavi poslovanje.

    Ribnjak u Saničanima osnovan je 1903. godine, promijenio je niz organizacionih oblika i poslovao je uspješno sve do promjene strukture akcionara 2013. godine, od kada je većinski vlasnik Radojica Ratkovac. Računi su blokirani od februara 2016. godine, a stečaj je otvoren u martu 2021.

    Foto: Nezavisne novine