Kategorija: Ekonomija

Kupci prve nekretnine uskoro će moći da podnose zahtjeve za povrat plaćenog PDV-a, ali će prije toga morati da prikupe obimnu dokumentaciju propisanu novim pravilnikom.

Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u, kojim je precizno uređena procedura ostvarivanja ovog prava, usvojen je 22. juna. Osim kupca, određena dokumentacija biće potrebna i za supružnika, kao i za ostale članove domaćinstva.

Agent za nekretnine Dragan Milanović pojašnjava da je jedan od osnovnih uslova da podnosilac zahtjeva, ali i članovi njegovog domaćinstva, u posljednjih deset godina nisu bili vlasnici nekretnine na području Bosne i Hercegovine.

Pravo na povrat PDV-a može se ostvariti za stan do 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva. Najveći iznos koji je moguće dobiti po jednom zahtjevu iznosi 24.557 KM.

Za podnošenje zahtjeva neophodno je dostaviti izvod iz matične knjige rođenih, odnosno vjenčanih gdje je primjenjivo, uvjerenje o državljanstvu, potvrdu o prebivalištu, notarski ovjeren ugovor o kupoprodaji, račun sa iskazanim PDV-om, kao i dokaz da je cjelokupan iznos za kupovinu stana uplaćen na račun prodavca.

Pored toga, potrebno je pribaviti potvrde poreskih organa da podnosilac u posljednjih deset godina nije imao promet nekretnina, potvrdu da ne posjeduje drugu nekretninu osim kupljenog stana, dokaz da je nekretnina evidentirana u službenim registrima, ovjerenu izjavu da se radi o prvoj nekretnini (IKPS obrazac), izjavu o članovima domaćinstva, podatke o bankovnom računu na koji će biti izvršen povrat sredstava, kao i saglasnost za obradu ličnih podataka putem ISLP obrasca.

Slična dokumentacija predviđena je i za supružnika, dok će za ostale članove domaćinstva biti potrebni rodni listovi, potvrde o državljanstvu i prebivalištu, uvjerenja koja se odnose na vlasništvo nad nekretninama, kao i dokaz o srodstvu ukoliko ono nije vidljivo iz priložene dokumentacije.

Pravilnik je usvojen na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić tada je izjavio da bi građani kompletnu dokumentaciju trebalo da prikupe za manje od pet dana. Dodao je da je pravilnik mogao biti usvojen još u novembru prošle godine, ali da su, kako je naveo, pojedinci političke interese stavili ispred interesa građana. Prema njegovim riječima, primjena ove mjere koštaće budžet Republike Srpske oko 50 miliona KM.

Priča o uvođenju 13. plate i godišnjih bonusa u Republici Srpskoj dobila je svoj zvanični nastavak kroz surove i neumoljive brojke. Nakon što je Privredna komora RS u analizi za BL portal spustila loptu na zemlju i priznala da dodatnu platu mogu očekivati uglavnom radnici u finansijski stabilnim i uspješnim kompanijama, podaci koje smo dobili iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) mnogo toga otkrivaju.

Ove cifre su do kraja ogolile domaće tržište i precizno nacrtale granicu između onih koji plivaju u profitu i onih koji jedva preživljavaju.

Zvanični podaci APIF-a o prošlogodišnjim finansijskim rezultatima potvrđuju da domaća privreda jeste ostvarila istorijski profit, ali da je on neravnomjerno raspoređen, što automatski znači da će krug radnika koji će vidjeti godišnje nagrade ostati dramatično uzak.

Milijarde na računima, ali i hiljade gubitaša

Prema posljednjem finansijskom skeneru u Republici Srpskoj sa pozitivnim finansijskim rezultatom poslovalo je ukupno 8.424 preduzeća. Ova uspješna privredna društva uspjela su da akumuliraju rekordan iznos ostvarene dobiti od skoro četiri milijarde maraka, tačnije 3.822.363.707 KM.

Ipak, druga strana medalje krije ozbiljan minus koji gasi optimizam. Naime, u istom obračunskom periodu, čak 3.323 preduzeća poslovala su negativno. Kada se ove dvije cifre uporede, postaje jasno da skoro svaka treća firma u Srpskoj tone u gubitke i bori se za goli opstanak. U takvim okolnostima, tražiti od njih isplatu 13. plate ili bilo kakvih stimulacija je potpuno nerealno, što potvrđuje raniji stav Privredne komore da privreda ne posluje pod jednakim uslovima.

Ko su poslodavci koji drže ključ od sefa?

Privredna komora RS ranije je istakla da se stabilni sistemi upravljanja ljudskim resursima i redovni bonusi uglavnom vezuju za srednja i veća izvozno orijentisana preduzeća, IT sektor, finansije i razvijeni dio prerađivačke industrije. Podaci APIF-a sada daju precizan uvid u to koliko zapravo imamo takvih, ozbiljnih poslodavaca.

U cijeloj Republici Srpskoj registrovano je svega 2.192 preduzeća koja zapošljavaju više od 10 radnika. Upravo u toj grupi srednjih i velikih preduzeća leži najveći potencijal za uvođenje modernih modela nagrađivanja. Preostali dio uspješnih firmi čine mikro-preduzeća i samostalni biznisi koji često nemaju finansijsku kondiciju za isplatu punih trinaestih plata.

Radnici dobijaju novac samo ako država povuče potez

Ova finansijska slika daje jasan putokaz nadležnima. Sa više od 3,8 milijardi maraka čiste dobiti u džepovima uspješnih firmi, novca za nagrađivanje radnika na tržištu očigledno ima. Međutim, da bi se poslodavci motivisali da taj profit podijele sa zaposlenima i tako ih zadrže na domaćem tržištu, hitno je potreban zakonski okvir koji zagovaraju privrednici.

Ukoliko država omogući dobrovoljni model po kojem bi se dodatna godišnja nagrada isplaćivala potpuno oslobođena poreza i doprinosa, radnici u pomenute 8.424 uspješne firme mogli bi se nadati punom iznosu bonusa. U suprotnom, bez poreskog vjetra u leđa, surove brojke APIF-a jasno poručuju – 13. plata za većinu radnika u Srpskoj ostaće samo pusti san na papiru.

Mercedes-Benc prinuđen je da dodatno pooštri mjere štednje, a najnovija mjera je odgađanje vanredne isplate radnicima koja je dogovorena kolektivnim ugovorom. Taj dodatak trebalo je da bude isplaćen u julu.

Za sada nije poznato o kojem se tačno iznosu radi, ali on obično iznosi 18,4 odsto mjesečne plate. Mercedes je u pismu naveo da strukturni troškovi proizvodnje u Njemačkoj, posebno troškovi rada, više nisu konkurentni u međunarodnom poređenju.

Uprava je istovremeno za naredne sedmice najavila razgovore sa radničkim savjetom o produženju radnog vremena bez dodatne naknade.

Prema kolektivnom ugovoru, zaposleni trenutno rade 35 časova sedmično. Kompanija je navela da je i dalje pod ogromnim pritiskom da smanjuje troškove, jer cijenu svojih proizvoda mora zadržati konkurentnom.

“Uprkos svim našim naporima, stanje u Njemačkoj je dramatično”, saopštila je uprava, dodajući da svaki novi birokratski zahtjev za fabrike u Njemačkoj dodatno pogoršava cjenovnu konkurentnost Mercedesovih automobila.

Mercedes se već duže vrijeme suočava s poslovnim poteškoćama. Poslovni rezultat u prvom kvartalu pao je za 17,2 odsto. Prošle godine prihod je prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu, sa 10,4 na 5,3 milijarde evra, pri čemu je i 2024. godina već bila veoma loša.

Poslovanje kompanije opterećuju carine, kretanje deviznih kurseva i sve jača konkurencija na najvažnijem tržištu – u Kini. Zbog toga su promet i profit u kontinuiranom padu.

Mercedes je na ove izazove pokušao da odgovori programom štednje koji je pokrenuo prošle godine.

Smirivanje sukoba na Bliskom istoku dovelo je do pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, ali vozači u Republici Srpskoj i dalje ne osjećaju u potpunosti to pojeftinjenje na benzinskim pumpama.

Tokom vrhunca krize gorivo je dostizalo cijenu od gotovo četiri marke po litru, dok se danas dizel prodaje za oko 2,75 do 2,80 KM. Iako je riječ o osjetnom pojeftinjenju u odnosu na najskuplji period, gorivo je i dalje znatno skuplje nego prije eskalacije sukoba, kada je litar dizela koštao oko 2,25 KM.

Istovremeno, cijena sirove nafte vratila se na nivo od približno 75 dolara po barelu, nakon što je krajem aprila dostigla oko 126 dolara, što je bio najviši nivo u posljednje četiri godine.

U Savezu sindikata Republike Srpske smatraju da pad cijene nafte nije adekvatno ispraćen na domaćem tržištu. Ističu da su ranija poskupljenja goriva bila gotovo trenutna, dok sadašnja pojeftinjenja dolaze znatno sporije i u manjem obimu nego što bi to tržišne okolnosti opravdavale.

Zbog toga od nadležnih institucija traže detaljniju kontrolu formiranja cijena i provjeru da li su prethodna poskupljenja bila opravdana, kao i da li postoje uslovi za dodatno snižavanje cijena goriva u skladu sa aktuelnim kretanjima na svjetskom tržištu.

Iz Sindikata upozoravaju da su visoke cijene goriva nakon izbijanja sukoba izazvale lančani rast cijena brojnih proizvoda i usluga, posebno osnovnih životnih namirnica, zbog čega očekuju veću društvenu odgovornost trgovaca i privrede prema građanima koji su, kako navode, podnijeli najveći teret inflacije.

Ekonomista Predrag Mlinarević ocjenjuje da su distributeri goriva djelimično korigovali cijene, ali da to nije dovoljno u odnosu na pad vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu.

Prema njegovim riječima, kompanije kao razlog navode da ostali troškovi poslovanja nisu smanjeni, ali smatra da takvo objašnjenje ne može dugoročno opravdavati visoke cijene. Zbog toga, ističe, potrebno je analizirati kompletan lanac nabavke i utvrditi da li su marže i troškovi zaista opravdani.

Mlinarević upozorava da se nakon smirivanja tržišta smanjuje i intenzitet inspekcijskih kontrola, zbog čega je, kako kaže, manje pritiska na distributere da dodatno koriguju cijene. Prema njegovoj procjeni, litar dizela trenutno bi trebalo da košta oko 2,30 KM, što znači da vozači na pumpama i dalje plaćaju približno pola marke više.

On ne očekuje da će pad cijene nafte automatski dovesti i do pojeftinjenja hrane i ostalih proizvoda iz potrošačke korpe. Kako navodi, trgovci sada tvrde da gorivo ima mali udio u ukupnoj cijeni proizvoda, iako su upravo rast cijene nafte ranije koristili kao glavni argument za poskupljenja. Rješenje vidi u jačanju konkurencije na tržištu, što bi, smatra, moglo ograničiti neopravdano visoke cijene.

Zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH u EU trebalo bi da bude ukinuta danas, rečeno je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić ranije je podsjetio da je zabrana trajala četiri mjeseca, odnosno od kada je ustanovljen ptičiji grip na podruju opštine Petrovo.

– Ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa od velikog je značaja za domaće proizvođače – rekao je Lukić za Srnu.

Ptičiji grip na području opštine Petrovo evidentiran je u februaru, dok su zone nadzora ukinute početkom aprila, od kada se i očekivao povratak izvoznog statusa pilećeg mesa na tržište EU.

Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Vremenske prilike, izuzetno visoka temperatura vazduha i suša negativno utiču na sve segmente poljoprivredne proizvodnje, biljne i stočarske, rečeno je u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Viši stručni saradnik Siniša Slijepac rekao je da u ovoj regiji žetva pšenice nije počela u većem obimu.

– Visoka temperatura je stigla u vrijeme kad pšenica trebala da završava sa zrenjem, treba da otpušta vlagu. Zbog vremenskih prilika ovaj proces je prekinut – rekao je on.

Slijepac kaže da je u prijedorskoj regiji, u odnosu na ostatak Republike Srpske, bolja situacija na poljima koja su pod kukuruzom.

– Imali smo bolju situaciju kad su padavine u pitanju. S druge strane, zemljište na sjeverozapadu Srpske bolje zadržava vlagu. Ipak, ovo je prvi toplotni talas i ne znamo kakav će biti nastavak sezone – rekao je on.

Slijepac je objasnio da izrazito visoka temperatura vazduha može imati negativan uticaj u voćnjacima gdje nema navodnjavanja.

– Usljed toplotnog stresa dolazi do poremećaja fiziološkog procesa i biljka smanjuje aktivnost kako bi sačuvala vodu, zbog čega dolazi do usporenog rasta i slabijeg razvoja plodova – rekao je Slijepac i dodao da poseban problem predstavljaju ožegotine, oštećenje pokožice ploda usljed visoke temperature.

On apeluje na proizvođače da svim kulturama obezbijede dovoljne količine vode.

– Kad je u pitanju voćarska proizvodnja treba obezbijediti i dovoljne količine kalijuma koji biljkama pomaže da lakše prevaziđu stres – objasnio je on.

Slijepac je rekao da stočari takođe treba da obezbijede dovoljne količine vode za stoku i sklonište od sunca.

Centralna banka BiH značajno je povećala procjene inflacije za ovu godinu, upozoravajući da rast cijena energenata na svjetskom tržištu i izraženi rizici iz međunarodnog i domaćeg okruženja održavaju snažne inflatorne pritiske.

Ukupna inflacija

Prema najnovijim projekcijama, ukupna inflacija mogla bi dostići 6,1 odsto u trećem kvartalu, dok ekonomisti upozoravaju da bi, uz spoljne šokove i neopravdana poskupljenja na domaćem tržištu, rast cijena mogao ostati povišen i do kraja godine.

Inflatorni pritisci pojačani

Iz Centralne banke BiH ističu da su inflatorni pritisci pojačani zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, čiji se efekti sve više prelijevaju na domaće cijene.

“Trenutno procjenjujemo da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi 5,3 odsto, a temeljna inflacija 4,5 odsto. Očekujemo da će inflatorni pritisci ostati prisutni i u trećem kvartalu, kada bi ukupna inflacija mogla dostići 6,1 odsto, dok bi temeljna inflacija ostala na nivou od 4,5 odsto”, navode iz Centralne banke BiH.

Neizvjesnost

Iz CB BiH upozoravaju da su rizici za dalje kretanje cijena izrazito naglašeni zbog neizvjesnosti u međunarodnom i domaćem okruženju. Za razliku od ranijih godina, Centralna banka ovog puta nije objavila preliminarne procjene inflacije za četvrti kvartal.

Kako navode, trenutni nivo neizvjesnosti i asimetrični rizici otežavaju pouzdano predviđanje kretanja cijena do kraja godine, zbog čega će preciznije projekcije za završnicu 2026. biti poznate u narednim krugovima ekonomskih procjena.

Dvije dimenzije

Ekonomista Igor Gavran ističe za “Nezavisne novine” da inflatorna očekivanja u BiH imaju dvije dimenzije.

“Ako gledamo realne parametre i stvarni rast troškova poslovanja, ne bi trebalo da bude daljeg povećanja cijena, osim u slučaju širenja sukoba na Bliskom istoku i novog rasta cijena goriva”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, trajno okončanje sukoba stabilnim mirovnim sporazumom moglo bi dovesti do značajnog pojeftinjenja goriva, a time i do pada cijena drugih proizvoda i usluga.

“Međutim, drugu dimenziju čine unutrašnji faktori rasta cijena, gdje dominiraju pohlepa i zloupotreba tržišnih okolnosti, odnosno povećanje cijena sa malo ili nimalo osnova, čak i kada troškovi poslovanja ne rastu ili se smanjuju”, pojasnio je Gavran.

Dodao je da bi otpornost na spoljne šokove mogla biti ojačana povećanjem strateških rezervi goriva, pokretanjem prerade nafte u domaćoj rafineriji i razvojem infrastrukture za tranziciju na električna vozila.

“S druge strane, zloupotrebe tržišta i ostvarivanje ekstra profita moguće je suzbiti jedino odlučnijim kontrolama cijena, strožim kaznama i dodatnim oporezivanjem, ali vlasti zasad ne pokazuju namjeru da preduzmu takve mjere”, rekao je Gavran.

On smatra da je bojazan od zadržavanja ili čak dodatnog rasta inflacije opravdana, iako bi njeni efekti mogli biti ublaženi adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija.

Istovremeno, CB BiH procjenjuje da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosio 2,1 odsto, što je identično brzoj procjeni objavljenoj u martu.

Sadašnje projekcije

U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje projekcije ne donose značajnije promjene u kratkoročnim izgledima ekonomskog rasta, potvrđujući očekivanja o umjerenoj dinamici privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2026. godine iznosi dva odsto. Najveći doprinos rastu daje sektor usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije negativan usljed slabe spoljne tražnje i povišenih troškova proizvodnje.

Nafta je u petak zvanično završila u padu i zabilježila treću sedmicu gubitaka, ali je poslije zatvaranja berze poskupjela zbog vijesti o američkom napadu na Iran.

Vijest je objavljena samo nekoliko minuta prije završetka elektronskog trgovanja nakon redovnog radnog vremena, zbog čega trgovci nisu imali mnogo vremena da reaguju. Napad je izveden kao odgovor na iranski napad od četvrtka na komercijalni brod koji je prolazio kroz Hormuški moreuz.

“Lopta je sada u dvorištu Irana”
SAD su, kako je ocijenio Tarik Zahir, upravljački partner u kompaniji Tajk kepital advajzors (Tyche Capital Advisors), posegnule za “tipičnom stranicom iz priručnika”, prema kojoj moraju nešto da urade kao odgovor na iransku agresiju, ali tako da to bude “brz napad na ograničene ciljeve”, nakon čega bi se nastavili mirovni pregovori.

“Lopta je sada u dvorištu Iranaca”, rekao je Zahir za Marketvoč (MarketWatch) kasno u petak poslijepodne.

Prema njegovim riječima, ako Teheran nastavi da gađa brodove u moreuzu ili zatvori taj plovni put, očekuje da će američki predsjednik Donald Tramp u jednom trenutku izgubiti strpljenje i da bi mogao uslijediti veći napad.

Nafta izgubila više od 20 odsto od početka mjeseca
Fjučers ugovor za američku laku naftu WTI, sa isporukom u avgustu, na kraju trgovanja nakon radnog vremena iznosio je 70,24 dolara po barelu, što je rast u odnosu na dnevno zatvaranje od 69,23 dolara.

Cijene su tokom redovne sesije pale 3,7 odsto, dok su na sedmičnom nivou izgubile 8,7 odsto, prema podacima Dau Džons market data (Dow Jones Market Data).

Avgustovski ugovor za naftu brent iznosio je 72,98 dolara, nakon što je porastao u odnosu na nivo zatvaranja od 71,99 dolara. Brent je u petak zabilježio pad od 4,3 odsto, a na sedmičnom nivou gotovo 11 odsto.

Oba referentna tipa nafte zabilježila su treću uzastopnu sedmicu gubitaka, pri čemu su od početka mjeseca oba pala za više od 20 odsto.

Analitičari: Cijene su pale prebrzo
Tramp je ranije u petak u objavi na društvenim mrežama potvrdio da je Iran prekršio sporazum o prekidu vatre sa SAD napadom na brod u Ormuskom moreuzu.

Pojedini analitičari smatraju da su cijene nafte pale prebrzo, imajući u vidu da neizvjesnost i dalje traje.

Cijene nafte će i dalje biti nestabilne – rekao je Zahir prije američkog udara, dodajući da su “pale previše i prebrzo”.

On je ocijenio da je primirje “veoma krhko” i da trgovci treba da očekuju nastavak nestabilnosti zbog rizika od novih vijesti, sve dok ne bude postignut čvrst sporazum i dok Ormuski moreuz ne bude potpuno otvoren, bez naplate taksi.

Kolin Češinski, glavni tržišni strateg u kompaniji SIA velt menadžment (SIA Wealth Management), naveo je da je sirova nafta bila “glavni pokretač” među robama u reakcijama na vijesti o ratu sa Iranom. Kako je objasnio, cijene nafte su na početku sukoba rasle brže od cijena benzina i drugih roba, a zatim su i brže vodile pad.

I dalje neizvjesnost oko Hormuškog moreuza
Cijene nafte su u četvrtak nakratko porasle nakon što je Iran nagovijestio da pooštrava kontrolu nad Ormuskim moreuzom. Iranske vlasti tada su poručile da će se prema brodovima koji ne budu pratili odobrene rute “postupati u skladu s tim”.

Pitanja o slobodnom prolasku brodova kroz moreuz i dalje su otvorena. Blumberg (Bloomberg) je u petak objavio da je Oman evropskim zvaničnicima saopštio da bi brodovima mogla biti naplaćivana određena taksa za prolazak kroz taj plovni put.