VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stigle domaće jagode, cijene izazvale veliku pažnju kupaca

    Stigle domaće jagode, cijene izazvale veliku pažnju kupaca

    Prve domaće jagode stigle su na police trgovina u Zagreb, a njihova cijena već na startu sezone izazvala je veliku pažnju kupaca.

    Kako piše Jutarnji list, mjerica jagoda domaćeg proizvođača OPG Medak u jednoj zagrebačkoj prodavnici prodavala se za čak sedam evra, dok je cijena po kilogramu dostizala i 12 evra (oko 23 KM).

    I pored toga, interes nije izostao, police su se brzo praznile, što pokazuje koliko su kupci željni prvih proljetnih plodova.

    S druge strane, situacija u Sarajevu je nešto drugačija, ali ne nužno i povoljnija kada se uzme u obzir standard građana.

    Na sarajevskim pijacama cijene jagoda ovih dana kreću se oko 7 KM po mjerici, piše Radio Sarajevo.

    Iako se na prvi pogled čini da su jagode u Sarajevu znatno jeftinije nego u Zagrebu, građani upozoravaju da je riječ o značajnom poskupljenju u odnosu na prošlu godinu.

    Prema riječima kupaca, voće i povrće koje je ranije koštalo oko 5 KM sada dostiže cijene od 8 do čak 10 KM, što dodatno opterećuje kućne budžete.

    Prodavači ističu da su više cijene očekivane na početku sezone, te da bi s dolaskom većih količina i stabilizacijom ponude moglo doći do blagog pada cijena.

    Ipak, mnogi građani poručuju da će, uprkos želji za sezonskim voćem, sa kupovinom ipak sačekati povoljniji period.

    U konačnici, i Zagreb i Sarajevo bilježe isti trend – prve domaće jagode stižu uz visoke cijene, a pravo pitanje za većinu kupaca ostaje kada će postati pristupačnije svima.

  • Borački dodatak više neće određivati Vlada RS već plata

    Borački dodatak više neće određivati Vlada RS već plata

    Osnovica za borački dodatak u Republici Srpskoj, a koji je trenutno 4 KM, biće povećana na 4,5 KM, a svako naredno povećanje više neće zavisiti od odluke Vlade Republike Srpske, već od prosječne neto plate u Srpskoj u prethodnoj godini.

    Ovo je jedna od ključnih izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i poginulih boraca u Odbrambeno otadžbinskom ratu u Republici Srpskoj, a koje je, u formi prijedloga, usvojila Vlada RS na sjednici održanoj u četvrtak, 9. aprila 2026. u Banjaluci.

    Zakon će po hitnom postupku biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, a njegovo usvajanje donijeće, prema riječima Radana Ostojića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, brojna poboljšanja za boračke kategorije.

    Sporan član 16. aktuelnog zakona

    Vlada RS je u izmjene i dopune zakona krenula zbog odluke Ustavnog suda BiH od prije dvije godine, a koji je neustavnim proglasio član 16. aktuelnog Zakona o pravima boraca.

    Za Ustavni sud je bilo sporno to što je prilikom definisanja osnovice došlo do miješanja između izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno da izvršna vlast ne može biti ta koja će regulisati osnovice za borce svake godine, već da se to pitanje mora urediti direktno zakonom.

    “Cilj je da kroz regulisanje člana 16. definišemo da osnovica ne zavisi ni od pojedinca niti od nekog inokosnog organa, nego isključivo od zakona”, poručio je Ostojić.

    Šta se definiše izmjenama člana 16?

    Član 16. Zakona o pravima boraca i u izmjenama i dopunama zakona ostaje ključni za definisanje osnovice za borački dodatak i druge naknade, ali za razliku od ranije, sada precizno definiše kako će se osnovice određivati novčano i to u stavu 1. i 2. ovog člana.

    “Osnovica za obračun primanja, izuzev boračkog dodatka i posebne novčane naknade, utvrđuje se u procentu od 72 odsto od prosječne neto plate. Ovo se odnosi na lične i porodične invalidnine. Na kraju godine će se vidjeti kolika je bila prosječna neto plata u toku kalendarske godine i 72 odsto od te prosječne zarade biće osnovica u nominalnom iznosu. Ta osnovica je sada 1.100 KM”, rekao je Ostojić te nastavio:

    “Što se tiče boračkog dodatka, osnovica za obračun i posebna novčana naknada utvrđuje se u procentu od 0,295 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj u prethodnoj godini, prema saopštenju Zavoda za statistiku RS. To će sada biti 4,5 KM. Kad budemo imali kraj godine, vidjećemo po podacima Zavoda kolika je neto plata, obračunaće se i nadam se da će od naredne godine to biti 5 KM za borački dodatak.”

    Šta još predviđa novi zakon?

    Uz navedeno, zakonom se pojavljuje rješenje za bivše pripadnike Vojske RSK na teritoriji Republike Srpske, a oni bi trebalo da budu uvedeni u registar i imaće prava na primanja.

    “Njihovo učešće u ratu dosad je bilo regulisano zakonom i priznavano je do 19. maja 1992. Sad se stiču uslovi da i onima koji su bili učesnici rata poslije tog datuma, da li na prostoru RSK ili Republike Srpske, taj period bude priznat kao učešće u ratu. Imamo sporno samo što ne postoje vojnoevidenciona dokumenta za te pripadnike i to pitanje ćemo morati da riješimo kroz podzakonski akt, ali oni moraju biti uključeni u to”, pojasnio je Ostojić.

    Nova rješenja su i da će za djecu čija su oba roditelja (i otac i majka) poginula u toku OO rata biti uvedeno godišnje primanje u visini dvije osnovice.

    Pored toga, borci sa 65 i više godina koji su nesposobni za rad i koji ne mogu da ostvare prava na penziju, niti bilo kakva druga, te koji imaju samo primanje u vidu boračkog dodatka, imaće još jedno primanje u visini boračkog dodatka.

    Nadalje, ratni zarobljenici imaće takođe dodatno primanje u visini osnovice kojom se obračunava borački dodatak za onaj period koji su proveli u ratnom zarobljeništvu.

    “Učešće u ratu u zoni borbenih dejstava računalo se od Dejtonskog mirovnog sporazuma, tj. 21. novembra 1995. Za one koji su ostali u zarobljeništvu i poslije tog datuma, sav taj period biće priznat kao učešće u ratu u zoni borbenih dejstava”, pojasnio je ministar.

    Revizija i dalje problem

    A ono što je vrlo važno istaći jeste to da novi zakon još ne rješava pitanje revizije statusa boraca o kojem je bilo mnogo riječi u prethodnom periodu.

    Ostojić ističe da je za to neophodno učešće svih boračkih predstavnika.

    “Tu ima toliko anomalija, otvorio se proces da ljudi sa dva svjedoka dokazuju učešće u ratu i za mjesec dana. Neki dan sam vidio slučaj da čovjek dokazuje i tri dana. Šta će ti tri dana, kaže imam 27 i ta tri i imam jedan mjesec. To je takav apsurd i nemam mogućnosti da ih ovdje izlažem pojedinačno, jer tu ima zaštita ličnih podataka”, naveo je ministar.

  • Nafta pala nakon dogovora SAD i Irana, ali premija rizika ostaje do 2027.

    Nafta pala nakon dogovora SAD i Irana, ali premija rizika ostaje do 2027.

    Dvosedmično primirje koje su Trump i Iran dogovorili u utorak navečer dovelo je do naglog pada cijena nafte, ali tržišta se u praksi još dugo neće oporaviti od ovog ekonomskog šoka.
    U srijedu je cijena sirove nafte pala između 13% i 15%, čime su cijene i Brenta i WTI-a dostigle oko 95 dolara po barelu. Međutim, to je i dalje više od nivoa zabilježenih prije početka sukoba, jer je Brent 27. februara zatvoren na 72,50 dolara po barelu, a WTI na 67 dolara. U poređenju s decembrom, prije početka sukoba, razlika je još veća: 60,90 odnosno 57,40 dolara.

    U najboljem slučaju, primirje će biti odskočna daska za mirovni sporazum do kraja mjeseca. Međutim, proizvodnja nafte, oštećena napadima na energetsku infrastrukturu i zasićenim skladišnim objektima, oporavljat će se mjesecima.

    Nadalje, tržišta će neko vrijeme primjenjivati ​​premiju rizika zbog neizvjesnosti oko budućih poremećaja u opskrbi. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), ova dva faktora će uzrokovati da cijene sirove nafte ostanu više do kraja 2027. godine.

    Štaviše, neki rafinirani proizvodi, poput lož ulja, neće se vratiti na cijene prije rata do 2028. godine. To je prema njihovoj posljednjoj mjesečnoj prognozi, koja je završila 6. aprila i pretpostavlja rat do kraja mjeseca s postepenim ponovnim otvaranjem Hormuškog moreuza – scenariju kojem se strane trenutno nadaju.

    Agencija procjenjuje da će se Brent sirova nafta vratiti na svoj predratni nivo (februar 2026.) u novembru 2027. godine, dok će WTI trebati mjesec dana duže. Uprkos tome, obje sirove nafte bi sljedeće godine završile skuplje za 8,7% odnosno 10,4% nego u decembru 2025. godine. Prognoza za američke rafinirane proizvode je paralelna – benzin će se vratiti na svoj predratni nivo u novembru 2027. godine, a dizel u decembru.

    Gorivo, ključno gorivo za pomorski transport, ne bi se vratilo na svoj predratni nivo u cijelom referentnom scenariju, već u 2028. godini. Prema EIA, to je zbog globalne nestašice sirove nafte i drugih rafiniranih proizvoda.

    Sirova nafta iz Perzijskog zaljeva je neophodna za proizvodnju teškog lož ulja, koje tokom procesa rafiniranja generira ostatke koji se koriste u mješavini lož ulja. Rafiniranje drugih vrsta sirove nafte, kao što je WTI, nema isti kapacitet za naknadnu proizvodnju lož ulja.

    Poput EIA-e, tržišta ukazuju na to da će, uprkos primirju, nepovjerenje i dalje postojati i da će se primijeniti dodatna naknada zbog straha od budućih poremećaja.

    Tranzit i dalje predstavlja visok rizik za osiguravatelje i brodovlasnike, koji će čekati da vide hoće li primirje biti održano prije nego što nastave s operacijama. Nadalje, nema jasnoće u vezi s uslovima koje Iran traži za dozvolu prolaza, uključujući plaćanje naknada, a Teheran je ponovo zatvorio tranzit tankera sredinom popodneva nakon još jednog izraelskog napada na Liban.

    Glavni utjecaj rata u Iranu na tržište nafte i dalje je koncentriran na cijene. EIA predviđa da će se proizvodnja sirove nafte i drugih proizvoda oporaviti na jesen, dostižući 107 miliona barela dnevno, u poređenju sa 98 miliona u martu i 96 miliona predviđenih za april.

    Za ostale proizvode, poput LNG-a, tenzije bi mogle ponovo porasti ljeti, što se poklapa s popunjavanjem skladišnih kapaciteta, jer će uništenje značajnog dijela proizvodnih kapaciteta Katara uticati na količinu dostupnog LNG-a.

    Prognoza ne opisuje detaljno putanje za sve zemlje proizvođače pogođene ugovorom (Irak, Saudijska Arabija, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein), iako ukazuje da bi se obustava proizvodnje sirove nafte u tim zemljama smanjila za 7,5 miliona barela dnevno u martu i porasla na 9,1 milion u aprilu. Ako rat završi ovog mjeseca, obustava bi se smanjila na 6,7 ​​miliona barela u maju.

  • Cijene nafte ponovo rastu

    Cijene nafte ponovo rastu

    Cijene nafte porasle su danas, 9. aprila, nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države da krše elemente dvonedjeljnog sporazuma o prekidu vatre, što je izazvalo zabrinutost da bi tenzije mogle da ponovo eskaliraju, i da poremete snabdjevanje energijom.

    Standardizovani finansijski ugovori kojima se trguje na Interkontinentalnoj berzi (fjučersi) za referentnu naftu “Brent” sa isporukom u junu skuplji su za 2,08 odsto, na 96,83 dolara, dok su fjučersi za američku sirovu naftu “West Texas Intermediate”, sa isporukom u maju porasli za 2,86 odsto, na 97,27 dolara, prenosi CNBC.

    Ovi potezi dolaze dan nakon što je američka sirova nafta zabilježila najveći pad cijene u jednom danu od 2020. godine, pošto je postignut sporazum o dvonedjeljnom prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, prenosi Tanjug.

    Podsjećamo, globalne cijene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su u srijedu, 8. aprila, Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedjeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

    Cijena referentne sirove nafte Brent pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 odsto i trgovala se po cijeni od 95,75 dolara, prenio je juče BBC.

  • Depoziti u februaru porasli na 37,47 milijardi KM

    Depoziti u februaru porasli na 37,47 milijardi KM

    U BiH ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara iznosili su 37,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec veći su za 165,3 miliona KM ili 0,4 odsto, podaci su Centralne banke BiH.

    Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod stanovništva za 284,7 miliona KM ili 1,4 odsto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 23,7 miliona KM ili 1,2 odsto, te ostalih domaćih sektora za 36,4 miliona KM ili 1,7 odsto.

    U istom periodu depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 131 milion KM ili 1,5 odsto, te kod vladinih institucija za 48,5 miliona KM ili 1,1 odsto.

    U strukturi depozita stanovništva, najveći dio odnosi se na transakcione račune i to 50,8 odsto, koji su u odnosu na prethodni mjesec veći za 2,1 odsto, na depozite po viđenju odnosi se 20 odsto, a oni su veći za 0,7 odsto, dok su oročeni depoziti 29,2 odsto ukupnih depozita stanovništva i veći su za 0,7 odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru iznosila je 10,8 odsto, što je u apsolutnom iznosu 3,65 milijardi KM.

    Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva i to za 2,07 milijardi KM ili 11,5 odsto, u čijoj strukturi su transakcijski računi porasli za 17,5 odsto, depoziti po viđenju za 6,5 odsto, a oročeni depoziti za 5,1 odsto.

    Rast depozita na godišnjem nivou zabilježen je i kod privatnih preduzeća za 874,8 miliona KM ili 11,1 odsto, vladinih institucija za 550,4 miliona KM ili 13,8 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM ili 0,7 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 140,6 miliona KM ili sedam odsto.

  • Igor Gavran o gorivu u BiH: Pljačkaju i kad nafta poskupi i kad pojeftini

    Igor Gavran o gorivu u BiH: Pljačkaju i kad nafta poskupi i kad pojeftini

    Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je da su potrošači u BiH žrtve pljačke i kad nafta poskupi, ali i kad pojeftini na svjetskom tržištu.

    Podsjetimo, u fokusu svjetske javnosti je privremeno primirje na Bliskom istoku, a Gavran kaže da dok se ne zaključi trajni mir, ne vjeruje da će biti pozitivnog uzicaja na cijene u BiH, osim eventualno zaustavljanja njihovog rasta.

    Uvijek povećavaju bez opravdanja

    “Naime, jednako kao što distributeri naftnih derivata cijene u BiH uvijek povećaju prije nego za to ima ikakvog opravdanja, kao što su i ovaj put poskupljenja počela prije nego je iko potrošio zalihe nabavljene po daleko nižim cijenama, o čemu su svjedočile i brojne kazne za neopravdana poskupljenja, tako uvijek kada dođe do opravdanih razloga za smanjenje cijena u BiH se to odgađa i odugovlači”, kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, “u prvom slučaju se laže da zaliha nabavljenih po nižim cijenama nema nikako, u drugom se laže da su zalihe nabavljene po višim cijenama ogromne”.

    “U oba slučaja se potrošači pljačkaju i ostvaruje se ekstra profit, a iako inspekcije naplate određene kazne sve je to daleko niže od potrebnog i ne mijenja činjenicu da potrošači plaćaju gorivo više nego je opravdano”, naveo je Gavran.

    Pohlepno ponašanje

    Zbog toga on tek nakon dužeg perioda i značajnijeg procenta smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu očekuje da će i na domaćem tržištu početi cijene da snižavaju, a i tada manje i sporije nego bi trebalo.

    “Ali i ako zanemarimo ovo nemoralno i pohlepno ponašanje trgovaca u BiH, činjenica je da ovo primirje nije promijenilo odnos ponude i tražnje na tržištu niti je odjednom otvoren Hormuski moreuz za sve brodove, a smanjenje svjetskih cijena ne može biti značajnije dok se to me dogodi”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, rekao je za “Nezavisne novine” da ga je obradovala vijest o primirju na Bliskom istoku, te dodao da bi u narednih sedam do deset dana trebalo da pojeftini gorivo na benzinskim pumpama u BiH.

    Nemoguće da odmah pojeftini

    “Ja sam i prije par dana prognozirao da će cijena barela, ako se postigne ovakav vid dogovora, pasti na od prilike 90 dolara i to je sada realna cijena. Mislim da neće odmah doći do pada cijena na našim benzinskim pumpama, trebaće određeno vrijeme, ali doći će sigurno do korekcije”, kaže Bečarević.

    On je istakao da je nemoguće da odmah dođe do pada cijena, ali će se one u narednih sedam dana polako početi spuštati.

    “Neka niko ne očekuje da će se to brzo vratiti na onih nekadašnjih 2,40 – 2,50 po litru, trebaće vremena. Vrlo je bitno hoće li ostati ona taksa za prolaz kroz Ormuski moreuz. Trebaće malo vremena, neka se svi strpe. Ali, vrlo vjerovatno će u narednih sedam do deset dana doći do blagog pada na našim benzinskim pumpama”, rekao je Bečarević za “Nezavisne novine”.

    Postigli primirje

    Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre, koji uključuje nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz. Izrael je takođe pristao na prekid vatre, a Pakistan tvrdi da je postignuto primirje i u Libanu.

    ”Poslije razgovora sa pakistanskim premijerom Šahbazom Šarifom i feldmaršalom Asimom Munirom i njihovog zahtjeva da zaustavim rušilačku silu upućenu ka Iranu i na osnovu pristanka Irana da odmah i u potpunosti otvori Ormuski moreuz, složio sam se da obustavim napade i bombardovanje Irana na dvije sedmice”, naveo je američki predsjednik Donald Tramp.

    Naplata takse

    Međutim, regionalni zvaničnik uključen u pregovore izjavio je da dvonedjeljni plan o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa da Iran i Oman mogu da naplaćuju takse brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz, uski ulaz u Persijski zaliv.

    Prema njegovim riječima, Iran planira da prikupljena sredstva iskoristi za obnovu nakon sukoba, ali se ne zna u koje svrhe će Oman usmjeriti prihod od taksi.

  • Koliko smo goriva uvezli od početka sukoba na Bliskom istoku

    Koliko smo goriva uvezli od početka sukoba na Bliskom istoku

    Od početka sukoba na Bliskom istoku u BiH je zabilježen značajan rast uvoza goriva, pa je tako u martu ove godine uvezeno gotovo 135 miliona litara, što je za skoro 20 miliona litra više nego u martu prošle godine, a stručnjaci upozoravaju da je razlog tome reakcija distributera na globalne geopolitičke šokove.

    Koliko goriva je uvezeno u martu

    Naime, kako se navodi u podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u martu ove godine uvezeno je 134,65 miliona litara goriva u vrijednosti od 268,4 miliona KM, dok je u martu prošle godine uvoz iznosio 115,19 miliona litara, vrijednih 149,3 miliona KM.

    Uvoz goriva u martu ove godine veći je za skoro 20 miliona litara, dok je ukupna vrijednost povećana za više od 119 miliona KM u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    “Dizel zadržava ubjedljivo najveći udio u ukupnom uvozu. U martu ove godine uvezeno je 117,97 miliona litara dizela, vrijednosti 238,3 miliona KM, uz prosječnu cijenu od 2,021 KM po litru. U istom mjesecu prošle godine uvezeno je 100,5 miliona litara, ali po znatno nižoj cijeni od 1,290 KM, što jasno pokazuje koliki je rast troškova ovog energenta”, kazali su iz UIO BiH.

    Ističu da je uvoz benzina porastao sa 12,3 miliona na 14,3 miliona litara. Istovremeno, cijena je porasla sa 1,344 KM na 1,764 KM po litru.

    Vrijednost uvoza benzina gotovo je udvostručena – sa 16,5 miliona na više od 25,2 miliona KM.

    Rast cijena

    Ukupni podaci pokazuju da je rast cijena ključni faktor povećanja vrijednosti uvoza, ali i da je došlo do rasta potrošnje.

    Prema podacima UIO za tri mjeseca ove godine, uvezena su 362.791.734 litara goriva u vrijednosti od 544.263.408 KM, dok je prošle godine u istom periodu to iznosilo 337.824.737 litara u vrijednosti od 469.430.420 KM

    “Benzin se uvozi iz Srbije, Hrvatske i Italije, dok se dizel uvozi iz Italije, Srbije i Hrvatske”, kazali su iz UIO BiH.

    Ističu da se, prema Zakonu o akcizama u BiH, trenutno plaća akciza po litru na dizel gorivo i ostala plinska ulja 0,3 KM, petrolej (kerozin) 0,3 KM, motorni benzin – bezolovni 0,35 KM, motorni benzin 0,4 KM, lož-ulje ekstralako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 KM, biogoriva i biotečnosti 0,3 KM.

    U Bosni i Hercegovini, osim akciza, u cijenu litra derivata nafte uključene su i dvije putarine.

    Prema pojašnjenju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, putarina za održavanje puteva iznosi 0,15 KM po litru, dok putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva iznosi 0,25 KM po litri.

    Pored akciza i putarina, u osnovicu za obračun poreza na dodatu vrijednost (PDV) ulaze i troškovi proizvodnje, transporta i skladištenja. Sve to zajedno čini osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto.

    “Kao primjer, ako je cijena litra dizela 3,5 KM, a akciza iznosi 0,3 KM, putarina za održavanje puteva 0,15 KM, a putarina za izgradnju auto-puteva 0,25 KM, ukupni fiksni nameti iznose 0,7 KM. PDV na ovu osnovicu iznosi 0,51 KM.

    Dakle, ukupni nameti države na dizel po litru su 1,21 KM – od čega je 0,3 KM akciza, 0,4 KM putarine i 0,51 KM PDV”, kazali su iz UIO BiH.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe za “Nezavisne novine” da je rast uvoza goriva u martu rezultat reakcije distributera na šok u vezi sa ratom na Bliskom istoku.

    “Naime, slijedeći osnovnu poslovnu logiku zaštite profita, distributeri su krenuli sa većim nabavkama kako bi preduprijedili rast troškova nabavke usljed rasta cijena goriva”, kazao je Mlinarević.

    Ističe da su, sa druge strane, problemi u lancu snabdijevanja mogli dovesti do nemogućnosti nabavke naftnih derivata te su i sa te strane distributeri imali interes da povećaju nabavke.

  • Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Svijet u krizi, Rusija u plusu?

    Kremlj je u utorak izjavio da postoji ogroman broj zahtjeva za rusku energiju s niza različitih mjesta usred teške globalne energetske krize koja je potresla temelje tržišta nafte i gasa.

    Rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je energetsku krizu za globalnu privredu zarobljavanjem velike količine nafte u Zalivu zbog iranskog zatvaranja Ormuskog moreuza za većinu brodova.

     

     

    Kriza dolazi upravo kada evropski potrošači pokušavaju okončati svoju ovisnost o ruskoj energiji kako bi kaznili Moskvu za sukob sa Ukrajinom, a i dok se čini da će sama Rusija smanjiti svoju proizvodnju nakon ukrajinskih napada na njenu naftnu infrastrukturu.

    Predsjednik Vladimir Putin predložio je brže preusmjeravanje snabdijevanja od evropskih kupaca ako ne žele rusku energiju.

    “Sada kada je svijet s povjerenjem krenuo putem prilično ozbiljne ekonomske i energetske krize, koja raste iz dana u dan, tržište i tržišni uslovi u području energije i energetskih resursa potpuno su se promijenili”, rekao je novinarima portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.

    Još je dodao:

     

    “Postoji ogroman broj zahtjeva za kupovinu naših energetskih resursa iz alternativnih izvora. Pregovaramo, pregovaramo na način koji najbolje odgovara našim interesima.”

    Rusija, drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije, proizvodi oko 10 miliona barela sirove nafte dnevno, a oko polovine se izvozi. Rusija drži najveće svjetske rezerve prirodnog gasa.

    Ipak, Rusija će možda morati smanjiti proizvodnju nafte jer su ukrajinski napadi na luke, naftovode i rafinerije smanjili izvozne mogućnosti za milion barela dnevno, odnosno petinu ukupnog kapaciteta, izvijestio je “Reuters” prošle sedmice.

     

    Azijske zemlje, uključujući Vijetnam, Tajland, Filipine, Indoneziju i Šri Lanku, redaju se za kupovinu ruske nafte jer rat u Iranu blokira snabdijevanje, što povećava mogućnost da potražnja premaši ponudu, izvijestio je “Reuters” prošli mjesec.

    Kao znak potražnje, cijene ruske mješavine Urals trgovale su se s premijom od 5.00 do 8.00 dolara po barelu u odnosu na Brent prošli mjesec.

    Obično se Urals trguje s popustom. Osim nafte, Rusija takođe premješta LNG prema istoku.

    Jamal LNG, kojim upravlja najveći ruski proizvođač ukapanog prirodnog gasa Novatek, poslao je svoj prvi teret u Kinu od prošlog oktobra, pokazali su podaci LSEG-a u utorak, nekoliko sedmica prije postepenog sprovođenja evropske zabrane uvoza ruskog LNG-a.

    Projekat, smješten na poluostrvu Jamal u Arktiku, prethodno je uglavnom izvozio svoj smrznuti gas u Evropu.

    Putin je prošli mjesec rekao da bi Rusija mogla preusmjeriti gas dalje od Evrope, s obzirom na odluku Evropske unije da zabrani uvoz ruskog gasa iz cjevovoda do kraja 2027. i nove kratkoročne ruske LNG ugovore od 25. aprila ove godine, prenosi “TRT World”.

  • Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Evropske akcije gube prednost nad američkim tržištem

    Vrijednost indeksa najsnažnijih evropskih kompanija Euro Stoxx 50 od početka sukoba pala je za više od sedam odsto, dok je njemački DAX indeks potonuo za više od osam odsto.

    Poređenja radi, američki berzanski indeks S&P 500 u istom periodu oslabio je za manje od četiri odsto, prenosi Blumberg.

    Godinama je evropsko tržište nudilo povoljnije cijene akcija u odnosu na Sjedinjene Američke Države, što je privlačilo investitore, ali sada ta prednost brzo nestaje.

    Pad vrijednosti američkih akcija, posebno u tehnološkom sektoru, smanjuje razliku u cijenama na obje strane Atlantika.

    Analitičari upozoravaju da će zarade evropskih kompanija biti pod pritiskom zbog poskupljenja energenata, za razliku od situacije tokom energetske krize 2022. godine.

    Potrošači više nemaju ušteđevinu nagomilanu tokom pandemije, dok slabljenje tržišta rada smanjuje kupovnu moć, a fiskalni prostor za državnu pomoć gotovo je iscrpljen.

    Očekuje se da će rast evropskog indeksa Stoxx 600 u 2026. godini iznositi oko pet odsto, što je znatno niže od ranijih projekcija rasta od 10 odsto i znatno manje u odnosu na rast od 25,5 odsto u 2022. godini.

    Pored toga, ulagače brine mogućnost da Evropska centralna banka podigne kamatne stope kako bi suzbila očekivani rast inflacije zbog poskupljenja energenata, dok američke Federalne rezerve zadržavaju oprezan pristup monetarnoj politici.

    Evropske akcije gube privlačnost koju su godinama gradile, a održavanje interesovanja investitora postaje sve veći izazov, navodi se u analizi Blumberga.

  • Stigla prva kompozicija nafte iz luke Ploče

    Stigla prva kompozicija nafte iz luke Ploče

    Željeznice Republike Srpske ugovorile su novi prevoz nafte i naftnih derivata na relaciji Luka Ploče – Doboj (Ševarlije).

    “Prva kompozicija cisterni sa naftnim derivatima dopremljena je iz Ploča u Doboj, nakon čega je danas, 7 aprila  otpremljena u Ševarlije na industrijski kolosijek “Terminal HIFA”, kazali su iz Željeznica Republike Srpske.

    Dodaju da stoje na raspolaganju svim potencijalnim korisnicima usluga prevoza, nudeći siguran, ekonomičan i ekološki prihvatljiv transport svih vrsta roba, u skladu sa evropskim trendovima i direktivama.

    “U skladu sa potrebama i zahtjevima tržišta, Željeznice Republike Srpske spremne su odgovoriti izazovima i biti na usluzi privredi, razvoju ekonomije i društva u cjelini, pružajući široku lepezu usluga u željezničkom transportu”, kazali su iz ovog preduzeća.

    Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija