Kategorija: Ekonomija

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune. Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati. Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa. „Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska“, rekao je Bajramović. Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama. „Po meni je to neminovnost“, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije. Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune. „Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija“, poručio je. Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže. Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju. „Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine“, upozorio je Bajramović. Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata. To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije. Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije. Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju. Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja. Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara. Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane. Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira. Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra. „Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini“, rekao je Bajramović. Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije. Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika. Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija. Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima. „Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili“, zaključio je, prenose Nezavisne.

Gorivo na benzinskim pumpama u Srpskoj moglo bi poskupjeti već u narednim danima, jer veleprodajne cijene dizela premašuju trenutne maloprodajne, dok najava dodatnih količina ruskog goriva još nije donijela stabilizaciju tržišta. Predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić za „Glas Srpske“ ističe da se poslije objave dogovora Vašingtona i Moskve o privremenom ublažavanju američkih sankcija na ruski dizel berzanske kotacije nisu stabilizovale, pa pritisak na domaće tržište i dalje traje.

Savić navodi da je veleprodajna cijena dizela sa maksimalnom maržom već iznad 3,80 maraka po litru, dok se na benzinskim pumpama litar prodaje za 3,65 do 3,77 maraka. Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuke dizela na američko i svjetsko tržište. Prema Trampovoj najavi, Rusija bi odmah trebalo da isporuči više od 300.000 tona, još 500.000 tona tokom novembra, a potom i milion tona, uz mogućnost dodatnih tri miliona tona u kratkom roku. Najavljene isporuke, međutim, ne znače da će gorivo automatski pojeftiniti.

„Ako znamo da je trenutna veleprodajna cijena sa maksimalnom maržom iznad 3,80 maraka, trenutno nema prostora za sniženje cijena i možemo očekivati novi rast cijena goriva“, poručio je Savić. Veleprodajne cijene formiraju se na osnovu prethodnih berzanskih kotacija, zbog čega se poskupljenja mogu prenijeti na domaće tržište i prije nego što dodatne količine stignu. Prema njegovim riječima, veleprodajna cijena dizela već narednog dana mogla bi biti viša za pet do sedam feninga po litru, dok maloprodajne cijene reaguju sa zakašnjenjem od deset do 15 dana, zavisno od toga kada je gorivo nabavljeno.

Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak izjavio je da bi izvoz te zemlje do kraja godine mogao da dostigne tri do 3,5 miliona tona mjesečno. Savić ocjenjuje da je ovo više psihološki momenat i da će dodatne količine ublažiti stanje na tržištu, ali neće riješiti problem rasta cijena. Domaće tržište najviše je oslonjeno na luku Ploče, u koju derivati dolaze iz evropskih rafinerija. Ekonomista Branislav Jorgić ističe da je ključno da najavljene količine zaista stignu, što može biti otežano oštećenjima ruskih rafinerijskih kapaciteta usljed ukrajinskih napada, a pad cijene sirove nafte ne donosi automatski pojeftinjenje na pumpama. Cijena nafte marke „brent“ juče je skočila na 106 dolara po barelu zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, prenosi RTV BN.

Termoelektrana Ugljevik noćas je ponovo isključena s mreže zbog manjka uglja. To nije iznenadna viša sila, nego kulminacija višegodišnjih strukturnih, finansijskih i upravljačkih problema u RiTE Ugljevik, koja proizvodi oko trećinu ukupne električne energije u Republici Srpskoj. Svaka obustava rada direktno udara na energetsku stabilnost i generiše ogromne gubitke u sistemu Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), koja je primorana da na tržištu nabavlja skupu struju.

Površinski kop Bogutovo Selo praktično je iscrpljen, a otvaranje novog kopa Ugljevik Istok 2 kasni. Mehanizacija je zastarjela i nedovoljno održavana, dok ugalj koji se trenutno kopa ima viši procenat vlage i pepela te nižu toplotnu moć. Dodatno, koncesija za eksploataciju na ležištu Ugljevik Istok 2 godinama je bila vezana za privatnu kompaniju Comsar Energy u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, pa je javno preduzeće ostalo bez direktnog pristupa najkvalitetnijim rezervama u neposrednoj blizini, piše SrpskaInfo.

Predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik Slaviša Čuturić precizirao je razmjere krize: „Razlog isključenja nisu samo opšti tehnički problemi ili raniji sporazumi, već direktno zastoj u eksproprijaciji i neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokaciji Istok 2. Osnovni uslov da se termoelektrana uopšte vrati na mrežu jeste da na depou obezbijedimo zalihe uglja za najmanje 15 do 20 dana neprekidnog rada.“ Istakao je da RiTE Ugljevik isporučuje električnu energiju matičnom preduzeću po 75 evra po megavat-satu, dok uvoz na tržištu u špicevima dostiže i do 1.000 evra po megavat-satu. Kapitalni remont planiran je za kraj juna naredne godine, pa u tom roku moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi i novčani tok kako bi postrojenje premostilo zimu.

Preduzeće opterećuju i obaveze iz pravosnažne arbitražne presude prema slovenačkoj kompaniji ELES zbog predratnih ulaganja: višemilionske odštete i isporuka trećine ukupno proizvedene električne energije Sloveniji. Iako je izgrađeno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova vrijednosti oko 80 miliona evra, njegov rad zahtijeva visoke operativne troškove zbog promjenjivog kvaliteta uglja.

Zvanični rezultati za 2025. godinu pokazuju neto gubitak od 27,8 miliona KM. Rashodi koji su premašili 194 miliona KM pojeli su prihode od 165,7 miliona KM, pa je preduzeće na svakih 100 KM prihoda trošilo približno 117 KM. V.d. direktora Žarko Novaković kao razloge navodi manje poslovne prihode zbog pada proizvodnje, niže jedinične cijene i smanjene prodaje komercijalnog uglja. Uprkos imovinskoj bazi od 812 miliona KM i pozitivnom neto toku gotovine od 13,4 miliona KM, postojeći model poslovanja ocjenjuje se neodrživim.

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu nakon nedavnih izvještaja da je Iran izvršio napade na brodove u Ormuskom moreuzu.

Prema navodima u izvještajima, Iran je napao dva broda u Ormuskom moreuzu dok sve jači sukob između pobunjenih jemenskih Huta i Saudijske Arabije takođe predstavlja rizik po isporuku nafte.

Saudijska Arabija je saopštila da je napad na zgradu naftne kompanije “Aramko” izazvao manji požar i da su ostaci presretnute rakete koju su ispalili Huti povrijedili četiri osobe u Rijadu.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za oko jedan odsto na iznos veći od 107 dolara po barelu.

U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte takođe porasla za 0,5 odsto i sada je 94,64 dolara po barelu.

U velikoj policijskoj akciji širom Srbije uhapšeno je više osoba osumnjičenih za povezanost s organizovanim ubistvima u Beogradu, kako prenose Nezavisne.

Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP), u saradnji s Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal (JTOK), sprovode opsežnu akciju usmjerenu na razbijanje kriminalne grupe koja se dovodi u vezu s teškim krivičnim djelima. Hapšenja su počela juče, 13. oktobra, a nastavljena su i jutros, 14. oktobra.

Prema nezvaničnim informacijama koje objavljuje Telegraf, policijski inspektori i specijalne jedinice pretresaju više desetina lokacija širom Srbije. Akcija obuhvata objekte i vozila koje su, kako se sumnja, koristili pripadnici kriminalne grupe. Riječ je o nastavku višemjesečne istrage, tokom koje je jedan broj osumnjičenih već završio iza rešetaka. Prema informacijama iz istrage, najnovija hapšenja usmjerena su na osobe koje se dovode u vezu s likvidacijama na teritoriji Beograda.

„Niko neće izbeći ruku pravde. Akcija je u punom zamahu i ne staje dok svi članovi ove organizovane grupe ne budu sprovedeni u tužilaštvo“, rekao je izvor blizak istrazi za Telegraf.

Za sada nije saopšten tačan broj uhapšenih, niti su objavljena njihova imena. Takođe, još nije zvanično potvrđeno za koja se konkretno ubistva terete osumnjičeni.

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da se u narednim danima može očekivati rast cijena goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, kako prenosi RTRS.

„Ako znamo da je današnja veleprodajna cijena sa maksimalnom maržom iznad 3,80 KM, a na benzinskim pumpama između 3,65 i 3,77 KM, prema trenutnim pokazateljima nema prostora za sniženje cijena i možemo, nažalost, očekivati rast“, rekao je Savić.

On je pojasnio da je dogovor Moskve i Vašingtona o isporukama ruskog dizela donio kratkoročnu euforiju, ali da jedino dugoročna relaksacija odnosa i pojačan izvoz u dužem periodu mogu dovesti do pada cijena.

„U srijedu i četvrtak prošle sedmice na berzi je došlo do rasta evrodizela od 21,2 feninga bez PDV-a. U ponedjeljak, prvi dan rada berze nakon sporazuma i poslije informacije o sporazumu, došlo je do značajnijeg pada, kasnije se to iznivelisalo i dan se završio u minusu od pet feninga po litru evrodizela. Juče smo imali rast na kraju dana gdje je dizel porastao sedam feninga. Sad kad pogledamo to, da li možemo pričati o padu cijena? Nažalost, u ovom trenutku ne“, rekao je Savić.

Kako kaže, ovo je „više psihološki momenat“, kada se ima u vidu izvoz evrodizela iz Rusije prije izbijanja krize.

„Rusija je rekla da će izvesti 300.000 tona u oktobru, a do Nove godine skoro četiri miliona. Izvoz Rusije u nekim normalnim okolnostima prije izbijanja krize evrodizela je bio oko tri miliona tona mjesečno. Sada već pričamo o nekih 10 odsto. Mislim da je ovo više psihološki momenat, a sigurno će dodatne količine ublažiti stanje na tržištu, ali moje mišljenje je da, nažalost, neće riješiti problem rasta cijena“, rekao je Savić.

On je naveo da se domaće tržište snabdijevava derivatima iz rafinerija u okruženju – Brod, Pančevo i Rijeka.

„Trenutno tržište je oslonjeno procentualno najvećim dijelom na luku Ploče u koju derivati dolaze iz evropskih rafinerija, tako da, ako gledamo kao sistem spojenih posuda, u Evropi fali ruskog dizela, a kada ga na određenim tržištima nedostaje i oni idu u potražnju, traže slobodne količine i to osjete i rafinerije kojima se snabdijevaju naše tržište“, pojasnio je Savić.

Kada je riječ o promjeni cijene evrodizela na svjetskim tržištima, Savić je rekao da cijenu određuje berzanska kotacija i da trgovci u veleprodaji reaguju sa danom zakašnjenja.

„Danas će se formirati cijena na osnovu kotacije od juče, što znači da će cijene sutra biti više za pet do sedam feninga po litri. Maloprodajne cijene reaguju sa određenim kašnjenjem u zavisnosti od sezone u kojoj se nalazimo, rasta cijena i toga kada je distributer išao u nabavku, tako da tek za nekih 10 do 15 dana dolazi do promjene“, pojasnio je Savić.