VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Putin: Spremnost Rusije da isporučuje derivate pozitivno će uticati na globalnu ekonomiju

    Putin: Spremnost Rusije da isporučuje derivate pozitivno će uticati na globalnu ekonomiju

    Spremnost Rusije da isporučuje naftu i naftne derivate na američko i svjetsko tržište pozitivno će uticati na globalnu ekonomiju, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon što je u petak, 9. oktobra, sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom dogovorio da Rusija isporuči više miliona tona dizel-goriva na američko i svjetsko tržište, prenose Nezavisne.

    Putin je dodao da je s Trampom tokom telefonskog razgovora govorio i o mogućnostima rješavanja rata u Ukrajini, prenosi Sputnjik.

    „Značajna pažnja posvećena je perspektivama rješavanja ukrajinske krize, a razmotreni su i situacija oko Irana i različiti aspekti bilateralnih odnosa“, navodi se u saopštenju Putinovog kabineta, prenosi Tanjug.

    Tramp i Putin postigli su dogovor o isporuci više miliona tona dizel-goriva iz Rusije na američko i svjetsko tržište, za šta je Tramp ocijenio da će dovesti do brzog i značajnog pada cijena tog energenta.

    Na Truth Socialu naveo je da će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela, još 500.000 tona tokom novembra, a potom i milion tona u narednom periodu.

    „Između naše potpune kontrole nad Ormuskim moreuzom i ove velike najave o ruskim energentima, cijene dizela za Amerikance, ali i za cijeli svijet, brzo će i rekordno pasti“, poručio je Tramp.

    Istakao je da mu je jedan od glavnih prioriteta snižavanje cijena za američke građane, posebno poljoprivrednike, stočare i kamiondžije.

    Američko Ministarstvo finansija objavilo je odluku da objavi privremenu opštu licencu koja će dozvoliti isporuku ruskog dizela na globalno tržište. Licenca omogućava prodaju do 7. aprila naredne godine.

    „Na osnovu direktive predsjednika Donalda Trampa, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAK) danas objavljuje privremenu opštu licencu kojom će se omogućiti isporuka ruskog dizela na globalno tržište“, objavilo je Ministarstvo finansija na X.

    Reagujući na dogovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da „pokloni Putinu neće donijeti mir ili bilo kakvu korist civilizovanom svijetu“, a Rusija će se „odužiti daljim terorom i podlošću“. Prema njegovim riječima, dozvola Rusiji da prodaje naftne derivate predstavlja investiciju u rat koji mora biti okončan, a ne nastavljen.

  • Ministarstvo finansija otvara put ruskom dizelu na globalno tržište

    Ministarstvo finansija otvara put ruskom dizelu na globalno tržište

    Američko Ministarstvo finansija objavilo je privremenu opštu licencu koja će dozvoliti isporuku ruskog dizela na globalno tržište, prenosi BL Portal.

    Licenca omogućava prodaju ruskog dizela do 7. aprila naredne godine.

    „Na osnovu direktive predsjednika Donalda Trampa, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAK) danas objavljuje privremenu opštu licencu kojom će se omogućiti isporuka ruskog dizela na globalno tržište“, objavilo je Ministarstvo finansija na Iksu.

    Vijest je objavljena neposredno poslije telefonskog razgovora Trampa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

  • Dogovor Trampa i Putina o isporuci ruskog dizela na američko i svjetsko tržište

    Dogovor Trampa i Putina o isporuci ruskog dizela na američko i svjetsko tržište

    Sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio je isporuku više od 300.000 tona dizel-goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tokom novembra i milion tona poslije toga, rekao je Donald Tramp. Poručio je da će američka kontrola nad Ormuskim moreuzom, zajedno sa dogovorenim isporukama ruskih energenata, dovesti do brzog i značajnog pada cijena dizela u SAD i širom svijeta, prenosi RTRS.

    Predsjednici Rusije Vladimir Putin i Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razgovarali su danas telefonom. Poziv je realizovan na inicijativu Trampa.

    Tramp je saopštio da je imao „izuzetno uspješan“ razgovor, tokom kojeg je, prema njegovim riječima, postignut dogovor o velikim isporukama ruskog dizel-goriva na američko i svjetsko tržište.

    „Sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio sam isporuku više od 300.000 tona dizel-goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tokom novembra i milion tona nakon toga“, rekao je Tramp.

    Prema njegovim riječima, Rusija će u najkraćem roku isporučiti i dodatnih tri miliona tona dizela. Američka kontrola nad Ormuskim moreuzom, zajedno sa dogovorenim isporukama, dovešće, rekao je, do brzog i značajnog pada cijena.

    „Snižavanje cijena za Amerikance, posebno za naše sjajne poljoprivrednike, rančere i vozače kamiona, moj je glavni prioritet“, poručio je američki predsjednik.

    Naglasio je da je riječ o veoma važnom dogovoru, a u istoj objavi osvrnuo se i na Iran.

    „Osim toga, treba znati da Iran neće imati nuklearno oružje“, zaključio je Tramp.

    Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da, po nalogu Trampa, odmah izdaje privremenu dozvolu kojom se omogućava isporuka ruskog dizel-goriva na svjetska tržišta.

    „Na osnovu direktive predsjednika Donalda Trampa, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) danas objavljuje privremenu opštu licencu kojom će se omogućiti isporuka ruskog dizela na globalno tržište“, objavilo je Ministarstvo na Iksu.

    Vijest je objavljena neposredno poslije telefonskog razgovora.

    Energetska i ekonomska saradnja između Rusije i Amerike biće nastavljena i koristiće svijetu, rekao je specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev. Naveo je da su Putin i Tramp imali uspješan telefonski razgovor.

    „Energetska i ekonomska saradnja između Rusije i SAD će se nastaviti i koristiće globalnim tržištima i cijelom svijetu“, objavio je Dmitrijev.

  • Do kraja godine još jedno povećanje kamata, očekuje većina u FED-u

    Do kraja godine još jedno povećanje kamata, očekuje većina u FED-u

    Većina zvaničnika američkih Federalnih rezervi očekuje da će do kraja godine biti potrebno još jedno povećanje kamatnih stopa da bi se obuzdala inflacija koja je duže od pet godina iznad cilja centralne banke, prenosi B92.

    U zapisniku nije navedeno kada bi tačno drugo povećanje moglo da uslijedi, nego je naglašeno da bi uporno visoke cijene i stabilno tržište rada mogli da opravdaju novo povećanje referentne stope, preneo je CNBC. FED će o kamatama ponovo odlučivati 28. oktobra, a zatim 9. decembra.

    „Većina učesnika ocenila je da bi još jedno povećanje ciljanog raspona kamatne stope na federalna sredstva verovatno bilo odgovarajuće do kraja godine“, navodi se u zapisniku, uz napomenu da će odluke zavisiti od novih ekonomskih podataka i procjene rizika.

    Na septembarskoj sjednici FED je jednoglasno povećao referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto, što je bilo prvo povećanje od 2023. Od 18 zvaničnika Federalnog komiteta za operacije na otvorenom tržištu koji su dostavili projekcije, njih 16 očekivalo je još jedno povećanje do kraja godine, dok su kao grupa predvidjeli da tokom 2027. neće biti novih povećanja.

    Ipak, noviji podaci o inflaciji i izjave pojedinih zvaničnika ukazuju da povećanje već na oktobarskoj sjednici nije izvjesno.

    Bazni indeks izdataka za ličnu potrošnju, koji FED koristi kao glavni pokazatelj inflacije, porastao je u avgustu 3,0 odsto međugodišnje, a ukupna inflacija iznosila je 3,4 odsto. Oba pokazatelja i dalje su iznad cilja od dva odsto, ali su bila niža od očekivanja.

    Zvaničnici su ocijenili da postoje rizici da inflacija ostane uporno visoka, dok je tržište rada „blizu maksimalne zaposlenosti“, a privredni rast je ubrzan. Više kamatne stope ocijenjene su kao mjera osiguranja od mogućnosti da jača tražnja ili novi poremećaji na strani ponude dodatno podignu inflaciju.

    Istovremeno, prinosi na američke državne obveznice značajno su porasli i dostigli nivoe nezabilježene od 2002. Rast prinosa zvaničnici su povezali sa očekivanjima viših kamata FED-a, ulaganjima u vještačku inteligenciju i stabilnim privrednim rastom, dok su ekonomisti centralne banke naveli i neizvjesnost vezanu za najavu i sprovođenje programa otkupa državnih obveznica Ministarstva finansija SAD.

    Novi podaci njujorškog FED-a, objavljeni u srijedu, pokazali su i da su očekivanja potrošača o rastu cijena u narednih godinu dana dostigla najviši nivo od maja 2023, što dodatno komplikuje procjenu buduće putanje monetarne politike. Vijest prenosi Tanjug.

  • Cijene nekretnina u Banjaluci udvostručene za pet godina

    Cijene nekretnina u Banjaluci udvostručene za pet godina

    Rast cijena najma stanova u Banjaluci posljednjih godina, između ostalog, povezan je i sa poskupljenjem nekretnina, čije su cijene u prethodnih pet godina porasle za oko 100 odsto, rekao je Dragan Milanović, predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Republike Srpske, prenose Nezavisne.

    „Stanovi u novogradnji sada su duplo skuplji nego 2022. godine. Logično je da rastu i cijene najma, s obzirom na to da je potražnja za kupovinom nekretnina velika. Cijene najma nisu rasle u istoj mjeri kao cijene stanova za prodaju, ali je poskupljenje ipak primjetno. Više nemamo jeftinih stanova za 250 do 300 KM“, rekao je Milanović.

    Zakupci se, naveo je, mogu podijeliti u tri kategorije, zavisno od potreba i platežne moći, piše RTRS.

    „U najnižoj cjenovnoj kategoriji su studenti, zatim ljudi koji iznajmljuju stanove za život sa porodicom, dok treću grupu čine poslovni klijenti, koji su stanodavcima najinteresantniji. Kod njih su cijene najma znatno više jer su i njihovi zahtjevi veći“, istakao je Milanović.

  • Za pet godina dobit firmi u Srpskoj porasla 102 odsto, plate svega 23

    Za pet godina dobit firmi u Srpskoj porasla 102 odsto, plate svega 23

    Surova realnost radničke klase u Republici Srpskoj ponovo je ogoljena povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, koji se obilježava 7. oktobra. Dok se rezultati privatnih preduzeća i banaka mjere u milijardama maraka čistog profita, stotine hiljada radnika i dalje spaja kraj sa krajem, bori se sa podstanarskim kirijama, skupom hranom i troškovima mnogo većim od zarada, piše Srpska info.

    Najnovije istraživanje i analiza Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da ekonomija bilježi rast, ali da novostvorena vrijednost završava gotovo isključivo u džepovima vlasnika kapitala.

    Prema Savezu sindikata, od 2020. do 2025. ukupna neto dobit privrednih subjekata skočila je za 102,8 odsto, sa 1,88 na 3,82 milijarde maraka. Kad se uračuna inflacija, realni rast čiste zarade poslodavaca iznosi 56 odsto. Prosječna neto plata u istom petogodišnjem periodu realno je porasla za samo oko 23 odsto. Profit gazdama rastao je 2,4 puta brže nego plate onih koji su ga stvorili.

    Posebno drastičan je sektor trgovine. Realna dobit vlasnika lanaca i prodavnica uvećana je za 16,7 odsto, plate radnika za 3,6 odsto. Dobit trgovaca rasla je 4,6 puta brže od primanja radnika, a sektor je u jednoj godini zabilježio čistu zaradu od preko milijardu maraka.

    Dok se u javnosti često manipuliše podacima o rastu prosječne plate, struktura isplata pokazuje drugu sliku. Sindikat je utvrdio da 70,57 odsto zaposlenih prima platu do 1.800 KM, a skoro polovina, 46,91 odsto, radi za iznos do 1.450 KM. Najnižu zakonsku platu prima oko 51.500 radnika, a ispod nivoa potrebnog samo za osnovnu prehranu nalazi se 105.000 ljudi. Platu veću od 2.000 KM ima samo 16,34 odsto zaposlenih. Zbog niskih primanja 40,41 odsto radnika pored redovnog posla radi i dodatni da preživi mjesec.

    Da radnici ne traže luksuz, nego normalan život, potvrđuje i podatak da 94,15 odsto anketiranih smatra da je za dostojanstven život potreban mjesečni prihod od najmanje 2.000 KM, a 59,43 odsto ističe da je realan minimum 2.500 KM.

    Sa prosječnom platom od 1.695 KM i sindikalnom potrošačkom korpom od 2.937 KM prosječna radnička porodica ne može pokriti ni 60 odsto osnovnih potreba. Samo za hranu, stanovanje i režije ode 72 odsto korpe, 2.085 KM. Od 2020. do 2025. junetina je poskupila 120 odsto, kupus 114, hljeb 73 odsto.

    Posljedice su alarmantne. Prema istraživanju Saveza sindikata 37,4 odsto ispitanih priznalo je da aktivno razmišlja o trajnom odlasku iz Republike Srpske. U podacima je i poruka poslodavcima: oko dvije trećine onih koji planiraju odlazak ostalo bi kad bi dobili značajnije i pravednije povećanje plate.

  • Trogodišnji plan Željeznica Srpske predviđa gubitke od 75 miliona maraka

    Trogodišnji plan Željeznica Srpske predviđa gubitke od 75 miliona maraka

    Preduzeće „Željeznice Republike Srpske“ izradilo je trogodišnji plan poslovanja, a prema tom dokumentu gubitak kretaće se od 20 do 28 miliona maraka u periodu 2026–2028, prenosi BL Portal.

    Na sjednici Skupštine akcionara, zakazanoj za kraj oktobra u Doboju, među materijalom biće i plan od ove godine do zaključno sa 2028. Finansijski gubitak ove godine iznosiće 20,09 miliona, iduće 27,94 miliona, a u posljednjoj planskoj godini zacrtani rezultat je 27,41 milion maraka.

    Poslovanje je značajno opterećeno fiksnim troškovima. Za zarade, naknade zarada i ostale lične rashode ove godine biće potrebno oko 52 miliona maraka, što je polovina ukupnih troškova.

    „Troškovi amortizacije, sa učešćem od 17 odsto u ukupnim troškovima, planirani su u iznosu od 18 miliona KM u 2026. godini“, stoji u planu poslovanja ŽRS.

    Plan prevoza robe za 2026–2028. rađen je na osnovu analize ostvarenog obima, stanja na tržištu i informacija od korisnika. Ove godine preduzeće planira 1.555.711 tona robe i 98.284.333 neto tonska kilometra.

    Prevoz putnika procijenjen je na 30.000 ove godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta od jedan odsto u naredne dvije godine planskog perioda.

    „Plan prevoza putnika izrađuje se na bazi ostvarenja prevoza prethodnog perioda, promjena poslovne politike putničkog saobraćaja, stepena povećanja konkurencije drumskog saobraćaja, cijena prevoza, mobilnosti stanovništva i drugih parametara koji bi mogli imati uticaja na prevoz putnika u željezničkom saobraćaju u planskom periodu“, stoji u planu.

    Menadžment navodi da su u restrukturiranju svi krediti u inostranstvu, osim kredita Svjetske banke WB IBRD 88080, konvertovani u kapital, zajedno sa redovnom i zateznom kamatom zaključno sa početkom septembra 2020.

    „Planirani iznos redovne kamate po osnovu kredita koji su konvertovani u kapital iznose po 1.465.000 KM u sve tri planske godine. Navedene kamate ne terete finansijske rashode u planskim bilansima, iz razloga što se do kraja planskog perioda očekuje njihovo isknjiženje iz poslovnih evidencija na način konverzije ili dokapitalizacijom od strane većinskog vlasnika“, piše u planu.

    Na kraju prošle godine Željeznice su brojale 1.696 radnika, a u planskom periodu predviđeno je dalje smanjenje. Na kraju ove godine bilo bi 1.671, iduće 1.643, a posljednje planske godine 1.601 zaposleni, prenosi Glas.

    U planu menadžment podsjeća da je Vlada Republike Srpske prije dvije godine definisala novu organizaciju, po kojoj će preduzeće biti vertikalno integrisano sa tri sektora: zajednički poslovi, poslovi infrastrukture i poslovi operacija (putnički i teretni saobraćaj), sa odvojenim računovodstvenim politikama. U planskom periodu predviđeno je prilagođavanje toj organizaciji, sa jasno definisanom strukturom ljudskih resursa.

  • Vrijednost bitkoina pala na 73.540 evra

    Vrijednost bitkoina pala na 73.540 evra

    Vrijednost bitkoina danas je u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnenс pala za 1,45 odsto, na 73.540,62 evra, prenosi RTRS.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 29,58 milijardi evra, manje nego juče.

    Indeks straha i pohlepe za bitkoin danas je na nivou 64, u kategoriji „pohlepa“, nešto gore u odnosu na jučerašnjih 71 u istoj kategoriji.

    Vrijednost itirijuma pala je za 1,54 odsto, na 2.260,54 evra, a bajnenс koin za 1,25 odsto, na 678,67 evra.

    Kriptovaluta solana pala je 3,79 odsto, na 100,11 evra, a avalanš za 5,53 odsto, na 9,42 evra.

    Telegramova kriptovaluta gram, koja je zamijenila tonkoin na berzi, pala je 2,97 odsto, na 1,26 evra.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

  • Brent na 105,16 dolara: Cijene nafte u porastu

    Brent na 105,16 dolara: Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu poslije izvještaja o snažnim eksplozijama u prijestonici Saudijske Arabije, prenosi RTRS.

    U Londonu je cijena sirove nafte „brent“ iz Sjevernog mora veća za pet odsto i iznosi 105,16 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 5,1 odsto i sada je 92,75 dolara po barelu.

    Rast cijena nafte uzrokuje inflaciju na globalnom nivou, uključujući i Ameriku.

  • Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu nakon izvještaja o snažnim eksplozijama u prijestonici Saudijske Arabije.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za pet odsto i iznosi 105,16 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 5,1 odsto i sada je 92,75 dolara po barelu.

    Rast cijena nafte uzrokuje inflaciju na globalnom nivou, uključujući i Ameriku.