Kategorija: Ekonomija

Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH krajem februara bilo je 316.648 lica, što je manje za 0,34 odsto u odnosu na prethodni mjesec i za 2,67 odsto nego u februaru lani.

Nezaposlenost u Republici Srpskoj smanjena je za 289 lica ili 0,58 odsto, u Federaciji BiH za 811 osoba ili 0,32 odsto, dok je u Brčko distriktu povećana za osam lica ili 0,07 odsto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Na evidencijama je u februaru bilo najviše kvalifikovanih radnika – 99.189 ili 31,42 odsto ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 90.958 ili 28,82 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 90.877 ili 28,79 odsto.

Posao je tražilo i 25.712 lica sa visokom stručnom spremom ili 7,96 odsto ukupnog broja, 4.837 ili 1,53 odsto sa višom stručnom spremom, 4.084 ili 1,29 odsto sa nižom stručnom spremom, a 579 ili 0,18 odsto su visokokvalifikovani radnici.

Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u februaru novoprijavljenih osoba koje traže posao bilo je 9.760.

U februaru je brisano 10.899 lica sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih je 6.954 zaposleno.

Istovremeno je za 7.324 osobe prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebu za zapošljavanje 2.771 novog radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru je broj zaposlenih
u BiH iznosio 850.095, što je manje za pola procenta u odnosu na prethodni mjesec.

Energetska kriza zbog rata u Iranu protresla je svijet, a energetski stručnjaci upozoravaju da bi kriza mogla potrajati čak i u slučaju da se rat sutra završi jer oštećenu infrastrukturu treba popraviti, što će uzeti i vremena i novca.

Glavni energetski izazovi za BiH

• Zavisanost od uvoza nafte i gasa
• Rast cijena energenata zbog globalnih sukoba
• Nedovoljno razvijeni obnovljivi izvori
• Pritisak EU na smanjenje emisija
• Potreba za diverzifikacijom izvora energije

BiH zavisna od uvoza fosilnih goriva

BiH, kao i većina drugih zemalja u Evropi, uglavnom je zavisna od uvoza fosilnih goriva, poput nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, a dio zavisnosti pokušava riješiti stvaranjem više domaćih alternativa, poput obnovljivih izvora.

Mirza Kušljugić, predsjednik Skupštine nevladine organizacije ReSET, koja se bavi energetikom, tvrdi da se sve veći broj zemalja koje nemaju obilne izvore fosilnih energenata okreće ka obnovljivim izvorima, tvrdeći da zemlje koje su krenule u tom smjeru, poput Kine, ovu krizu podnose znatno bolje.

Kina otišla najdalje

“Poseban fokus je na transportu i nafti. Kina je tu otišla najdalje, jer je veliki uvoznik nafte i snažno razvija električna vozila kako bi smanjila zavisnost od uvoza”, tvrdi on i navodi da će tim putem krenuti i ostale zemlje u Aziji jer ih je ova kriza teško pogodila.

BiH mora biti usklađena s Evropom

Kušljugić tvrdi da BiH mora biti usklađena s Evropom, koja teži ka zelenoj tranziciji, koju smatra ne samo važnom za zaštitu klime, nego i za jačanje energetske nezavisnosti.

Naglašava da BiH i nema puno izbora s obzirom na to da Evropa nameće trgovinu karbon emisijama nastalim iz proizvodnje karbon intenzivnih izvora, poput korištenja fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, proizvodnju i obradu željeza, proizvodnju cementa i gnojiva i drugih proizvoda.

Energetska tranzicija

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati”, ističe on.

Evropa ne odustaje

U Evropskoj komisiji kažu da ne odustaju od svojih klimatskih ciljeva, i da će BiH, ako želi da nastavi evropskim putem, morati da se tome prilagođava. Takođe podsjećaju da je EU stavila na raspolaganje velika sredstva da pomogne u tranziciji, ali da je važno da se BiH kreće putem reformi koje slijede iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i obaveza iz činjenice da je zemlja kandidat za EU.

S obzirom na to da se Sjedinjene Države snažno angažuju u BiH kako bi razvile infrastrukturu za distribuciju tekućeg prirodnog gasa, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je to usklađeno s evropskom politikom. U proteklom periodu imali smo prilike razgovarati i s evropskim i američkim izvorima, i čini se da postoji razumijevanje da je BiH potrebna energetska tranzicija, ali i diverzifikacija gasnog snabdijevanja, kako zemlja ne bi bila zavisna od samo jednog izvora.

Ono gdje se stavovi u određenoj mjeri razilaze je koliko dugo bi ta tranzicija mogla da traje. EU smatra da se radi o periodu do dvije decenije, dok SAD vide moguću koncesiju na period od najmanje 30 godina.

Ukrajinski rat prvi energetski šok

Bilo kako bilo, ukrajinski rat je bio prvi energetski šok, a rat u Iranu je izazvao novi šok, koji je još teže pogodio Evropu, pa se postavlja pitanje na koji način Evropa namjerava ograničiti negativne efekte ovakvih kriza. Rješenja koja ponudi Evropa odraziće se i na odluke koje će donositi BiH, posebno kad je u pitanju izgradnja hidropotencijala.

Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, rekao je da kod izgradnje gasovoda Južna interkonekcija pitanje državne imovine ostaje neriješeno pitanje i da, ako ne bude riješeno, projekat neće biti implementiran.

Objavljena je mapa Evrope zasnovana na analizama pariteta kupovne moći (PPP) u kojoj se može vidjeti gdje plata pokriva osnovne troškove.

Zemlje sa najvišim indeksom kupovne moći

• Luksemburg – oko 180
• Švajcarska – preko 160
• Danska – preko 130
• Norveška, Švedska, Finska – preko 120

Šta zapravo znači kupovna moć?

Kupovna moć nije samo ekonomski pokazatelj, ona direktno određuje kvalitet života.

Prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, ona pokazuje koliko robe i usluga građani mogu da priušte za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji.

Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistika, to je razlika između života sa finansijskom sigurnošću i života u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.

Ovu mapu analizirala je platforma Statista i odnosi se na prethodnu godinu.

Vrh po kupovnoj moći

Tako zemlje sjeverne Evrope i dalje drže vrh po kupovnoj moći.

Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, dok Danska prelazi čak 130.

Ipak, apsolutni lideri su male, ali i izuzetno bogate ekonomije poput Luksemburga (180) i Švajcarske (više od 160).

Prema analizama OECD i Svjetske banke, ove zemlje imaju standard koji je daleko iznad evropskog prosjeka.

Ekonomisti ističu da ove zemlje imaju ključnu prednost, visoku produktivnost, jake institucije i stabilna tržišta rada, što omogućava realni rast plata uprkos inflaciji.

Stagnacija kupovne moći

Zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124), iako i dalje spadaju u razvijeni dio Evrope, bilježe stagnaciju kupovne moći.

To je najviše zbog podataka Eurostata, u čijim podacima piše da je inflacija u posljednjih nekoliko godina u ovim državama “pojela” rast plata, posebno u segmentima energije i hrane.

Španija ima indeks tek nešto veći od 100, dok Portugal sa oko 60 pokazuje koliko realni standard može biti i unutar Evropske unije.

Češka i Poljska su blizu indeksa 100, a Rumunija i Bugarska, koje imaju indeks nešto veći od 70, i dalje zaostaju, iako su se smanjile razlike u posljednjoj deceniji.

Kako stoji Balkan?

Kada je u pitanju Balkan, najbolji indeks imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8).

Bosna i Hercegovina ima indeks 64,3, što je među najgorim ocjenama u Evropi.

Ipak, Srbija je gora sa indeksom 59,1, Sjeverna Makedonija i Grčka 60,7, a Albanija ima ubjedljivo najniži indeks od 43,7.

Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da treba da težimo da stignemo Sloveniju i Hrvatsku prema paritetu kupovne moći.

“Ovo govori da se u ovim zemljama Evropske unije bolje živi za nekih 20 odsto u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Smatram da možemo stići Bugarsku i Rumuniju, iako su one članice EU 20 godina. Životni standard u ovim zemljama je tek neznatno bolji nego u BiH. Ono što me je iznenadilo jeste da BiH ima veću kupovnu moć od Grčke. To se dešava prvi put u novijoj istoriji”, istakao je Đogo.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

Vrijeme u kojem se sjedenje ispred ekrana i držanje džojstika u rukama smatralo isključivo gubljenjem vremena i mladalačkom dokolicom nepovratno je prošlo, a to najbolje potvrđuje primjer iz Banjaluke gdje jedna kompanija otvara radno mjesto za profesionalnog igrača video-igara.

U zanimljivom konkursu koji se ovih dana pojavio u oglasima oni traže „odgovorne i motivisane osobe koje žele da rade u dinamičnom gaming okruženju“, prenosi Capital.

U opisu posla je aktivno igranje video igara, održavanje visokog nivoa tačnosti i odgovornosti tokom rada te rad u timu i komunikacija sa kolegama i nadređenima.

Traže se kandidati koji su svoje vrijeme trošili, odnosno stekli iskustvo u igrama „Dota 2“, „League of Legends“, „FC 26“, „CS2“.

Osnovni uslovi su da je kandidat punoljetan, spreman na puni rad u tri smjene kao i da je odgovoran, tačan i profesionalan u svom radu.

Prednost će imati igrači koji su imali iskustvo u online ili offline turnirima, poznaju kompetetivno okruženje i iskustvo u jedan na jedan mečevima.

„Nudimo stabilno zaposlenje, rad iz kancelarije, platu po satu uz dodatne bonuse na ostvarene pobjede te prijatnu i timsku radnu atmosferu“, navodi se u oglasu.

Ovakav vid angažmana u Banjaluci pokazuje da domaće tržište rada polako počinje prepoznavati gejming kao ozbiljnu privrednu granu u kojoj vještina i strateško razmišljanje imaju jasnu tržišnu cijenu.

Koliko je ovaj biznis postao dominantan na globalnom nivou, najbolje ilustruje podatak da je gejming industrija u 2025. godini po prihodima zvanično premašila vrijednost od 220 milijardi dolara, što je više nego što su filmska produkcija i muzička industrija uspjele da zarade zajedno.

Foto: N.N.

Kupujemo li domaće, uvozno, svježe ili samo dobro upakovano — i znamo li zaista kakvo meso jedemo?

– Јako bitan element je sama deklaracija, odnosno da potrošači znaju šta je ispred njih i da oni odluče da li žele da kupe domaće ili nešto što je iz uvoza – rekao je u Јutarnjem programu RTRS-a  Đorđe Savić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Kada je riječ o govedarskoj proizvodnji ona je više okrenuta proizvodnji mlijeka,i samim tim imamo potrebu za uvozom i žive teladi a kasnije i tovne junadi.

– Sa našom proizvodnjom zadovoljavamo 18 odsto potreba, a imamo i situaciju da proizvođaci imaju problem sa plasmanom. Postoji potreba za intenzivnijom zaštitom domaće proizvodnje,a tu će svakako pomoći sama deklaracija – rekao je Savić.

Goran Mitrović, predsjednik Udruženja uzgajivača goveda Republike Srpske naveo je da se kvalitetnim mjerama može doći do velikih rezultata.

– Mislim da je problem kako da animiramo proizvođače da žele da proizvode, ali oni moraju da imaju profitabinost. Kod junadi je to širom pojam jer za proizvodnju junećeg mesa treba angažovati ogroman kapital da bi se tovilo june. Drugi problem je kako da proizvedemo dovoljno tovnog materijala – rekao je Mitrović.

Poručio je da se treba ulagati kapitalno da bi se došlo do veće proizvodnje junećeg mesa.

– BiH je uvozno orijentisana zamlja kada je u pitanju proizovdnja goveđeg mesa. Mi ne zadovoljano ni do 25 odsto svojih realnih potreba – rekao je Saša Bošković, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.

Istakao je da pri samom uvozu mesa postoje propisi.

– Tu su međunarodni sertifikati gdje su jasno definisana sva pravila – mikrobiološkki kvalitet mesa i postojanje  zaraznih bolesti, iz zamalja iz kojih dolaze, gdje veterinari provjeravaju pošiljku. Drugi zadatak je da oni i fizičkim pregledom ustanove da li je to roba koja je navedena u dokumentaciji, a poslije i da urade uzimanje određenog broja uzorka i pošalje u laboratoriju – rekao je Bošković.

​Cijene zlata su u četvrtak promijenile smjer i pale za više od 1 odsto, prekinuvši četvorodnevni niz pobjeda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će Sjedinjene Države nastaviti rat u Iranu u nadolazećim sedmicama.