Kategorija: Ekonomija

Kvota za zapošljavanje stranih radnika u Republici Srpskoj povećana je za tačno 1.000, od čega se kvota od 300 odnosni na produženje ranije izdatih radnih dozvola, a od 700 na novo zapošljavanje.

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu.

Tako je kvota za produženje ranije izdatih radnih dozvola povećana sa 500 na 800, a za novo zapošljavanje sa 1.500 na 2.200.

Prema riječima Zorana Škrebića, predsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, povećanje kvota može i da ohrabruje “jer znači da se privreda pomalo oporavlja”.

U kojim djelatnostima najviše nedostaje radnika?

“To je još uvijek daleko od dobrog stanja. Ono što je bitno napomenuti jeste da je u svim djelatnostima primjetan nedostatak radne snage, od nekvalifikovanih radnika do visokokvalifikovanih radnika. Najizraženiji nedostatak je u Banjaluci jer je tu velika koncentracija, kako ljudi, tako i privrede, naročito građevinarstva. Dosta je veliki zahtjev za radnicima, majstorima iz oblasti građevinarstva. To ne umanjuje potrebu i značaj onih koji su neophodni u svim drugim djelatnostima, a naročito u prerađivačkoj industriji”, ističe on.

Kako govori Škrebić u razgovoru za “Nezavisne novine”, nije isključeno da u narednom periodu dođe i do novih zahtjeva za povećanje kvota, ali to će zavisiti od privredne aktivnosti.

Prema podacima koji su objavljeni na sajtu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u Srpskoj su do sada u 2026. godini izdate 1.082 radne dozvole stranim državljanima.

Zašto su strani radnici sve potrebniji Republici Srpskoj?

Škrebić je objasnio i zašto su Republici Srpskoj potrebni strani radnici.

“Slobodno mogu da kažem jedan od razloga, a to pokazuje i zvanična statistika, da mi svake godine imamo oko 15.000 penzionera i 9.000 mladih ljudi koji završavaju srednju školu, i to je automatski nedostatak koji se pojavljuje svake godine”, objašnjava on.

Međutim, prema njegovim riječima, problem nedostatka radne snage nije samo prisutan u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini, već i u regionu i cijeloj Evropi.

“Ukoliko budemo jedini plovili uzvodno, mislim da ćemo imati dosta veliki problem koji se tiče kompletne ekonomske aktivnosti, a kada tu dođe problem, onda je problem u svim segmentima i društvenog, i kulturnog, i sportskog života”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

Ko utvrđuje kvotu radnih dozvola?

Inače, iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ističu za “Nezavisne novine” da radne dozvole stranim državljanima i licima bez državljanstva se izdaju na osnovu Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, a godišnju kvotu radnih dozvola za Republiku Srpsku utvrđuje Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje uz saglasnost Vlade Republike Srpske.

Zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH u EU ukida se od 30. juna, izjavio je pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić.

Lukić je podsjetio da je zabrana trajala četiri mjeseca, odnosno od kada je ustanovljen ptičiji grip na podruju opštine Petrovo.

– Ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa od velikog je značaja za domaće proizvođače – rekao je Lukić.

Ptičiji grip na području opštine Petrovo evidentiran je u februaru, dok su zone nadzora ukinute početkom aprila, od kada se i očekivao povratak izvoznog statusa pilećeg mesa na tržište EU.

Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Opštinski sud u Zenici danas nije donio odluku o sudbini Nove Željezare Zenica, iako izvještaj privremenog stečajnog upravnika ukazuje da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem.

Glavnim pretresom rukovodila je sutkinja Sanja Pavlić, koja je nakon saslušanja kompletnog izvještaja privremenog stečajnog upravnika Jasmina Hadžirašidovića najavila da će odluku donijeti u naredna tri dana.

Hadžirašidović je,  istakao kako ostaje pri svim navodima iz izvještaja koji je sačinio na zahtjev ovog suda, u kojem je naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem, a koje zahtijeva potpunu reorganizaciju i prekid integralne proizvodnje čelika, koja je i obustavljena nedavnim gašenjem ili prestanka rada pogona Visoka peć, Aglomeracija i Čeličana.

Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.

Najveći povjerioci su Ferrum iz Zvornika sa 160 miliona, Nova Ljubija Prijedor sa 69 miliona, Pavgord s 41 milion KM, Elektroprivreda BiH s 8,2 miliona, Toplana Zenica sa 6,5 miliona KM, Messer BiH s 5,4 miliona, Energoinvest sa 4,65 miliona KM.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nedavno sačinila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, kojeg su usvojili i zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, ima planove za očuvanje integralne proizvodnje čelika u Zenici i BiH te je nedavno,Opšinskom sudu Zenica, za vanrednu upravnicu predložila dugogodišnju radnicu ovog preduzeća Senu Šaranović.

Vlada Republike Srpske povećala je kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu.

Na današnjoj sjednici Vlada je dala saglasnost na izmjene Odluke o utvrđivanju kvota, kojima je broj radnih dozvola za produženje već izdatih dozvola povećan sa 500 na 800, dok je kvota za novo zapošljavanje povećana sa 1.500 na 2.200.

Naime, pored ove odluke Vlada Republike Srpske je danas, 25. juna, na 16. sjednici donijela Uredbu o objedinjenom izvještaju o poslovanju javnih preduzeća.

“Osnovni razlog za donošenje ove uredbe jeste potreba da se na jedinstven i precizan način urede sadržaj, način izrade, rokovi i postupak dostavljanja objedinjenog izvještaja o poslovanju javnih preduzeća”, navode iz Vlade.

Takođe, Vlada je donijela i Uredbu o Jedinstvenom informacionom sistemu za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj, a usvojen je i Nacrt programa javnih investicija Republike Srpske za period 2027-2029. godina.

Cijene nafte i danas su ostvarile blagi pad, pa se sirova nafta prodaje za 69,4 dolara po barelu, a Brent nafta za 72,6 dolara.

Cijene se približavaju vrijednostima koje su zabilježene prije početka sukoba na Bliskom istoku, jer je sve veći broj tankera nastavio plovidbu kroz Ormuski moreuz usljed napretka u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, piše Trejding ekonomiks.

Cijena zlata pala je na 3.993,49 dolara za trojsku uncu (trojska unca iznosi 31,10 grama), a cijena pšenice je 586,79 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg) što je za 1,04 više nego u srijedu.

Vrijednost evra u odnosu na dolar danas iznosi 1,14 dolara.

Statistički podaci za maj pokazuju blagi pozitivni trend rasta plata. Ali, situacija se razlikuje od sektora do sektora.

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je prosječna neto plata isplaćena u maju iznosila 1.682 KM. Ova cifra predstavlja nominalni rast od 2,4% u odnosu na april.

Tradicionalno profitabilni sektori i dalje drže liderske pozicije, a u maju su titulu najplaćenijih preuzeli stručnjaci. U oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti prosječna neto plata iznosila je 2.186 KM.

Zato radnici u uslužnim djelatnostima i dalje najteže krpe kraj s krajem.

-Najniža prosječna neto plata u maju 2026. godine isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 1.278 KM – podaci su Republičkog zavoda za statistiku.U maju ove godine, u odnosu na maj 2025, u svim područjima zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 19,5%, Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 14,1% i Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 12,7%. –

 

Cijena sirove “brent” nafte prvi put je ispod 76 dolara od 2. marta, pokazali su podaci sa tržišta.

Fjučersi za septembar pojeftinili su u 5.09 časova za 1,08 odsto, na 75,97 dolara po barelu.

Cijena fjučersa je nešto kasnije ponovo porasla na 76,11 dolara po barelu.

Dizel u Bosni i Hercegovini na pojedinim benzinskim pumpama trenutno košta oko 2,60 KM po litru, što predstavlja jednu od najnižih cijena u posljednjih nekoliko mjeseci, ističu sagovornici “Nezavisnih”.

Dodaju da su sadašnje cijene goriva najniže zabilježene od kraja februara, kada je počeo sukob na Bliskom istoku.

Cijene nafte na svjetskom tržištu i uticaj na BiH

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutno cijene nafte na svjetskim berzama u blagom padu, za oko dva do tri dolara. Ipak, kako ističe, takva kretanja za sada neće imati značajniji i brži uticaj na cijene goriva na domaćem tržištu.

“Treba sačekati da cijena nafte padne na oko 70 dolara po barelu kako bi došlo do ozbiljnijeg i osjetnijeg pojeftinjenja goriva. Da li će se to desiti u narednom periodu, zavisi od daljih kretanja na svjetskom tržištu i odnosa ponude i potražnje”, rekao je Bečarević.

On je pojasnio da su rijetke benzinske pumpe na kojima gorivo trenutno košta oko tri marke po litru, dok je u većini slučajeva cijena niža.

“Uglavnom je cijena ispod tri marke. Sada ima dosta pumpi na kojima dizel košta i oko 2,60 KM, tako da potrošači imaju određeni izbor. Oni koji žele da uštede mogu pronaći povoljnije cijene ako se raspitaju i uporede ponudu”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, sadašnje cijene su najniže cijene goriva na benzinskim pumpama zabilježene od kraja februara, što pokazuje da tržište i dalje bilježi određene oscilacije, ali i mogućnost povoljnijih ponuda za potrošače.

Očekuje se dodatno pojeftinjenje goriva

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da se u ovoj sedmici očekuje pojeftinjenje od pet do 10 feninga po litru.

On je istakao da su cijene goriva u posljednja dva mjeseca niže za približno jednu marku po litru.

Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci navode da litar benzina trenutno košta 2,79 KM, dok je cijena dizela 2,86 KM.

Potrošači traže pad cijena i ostalih proizvoda

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, istakla je za “Nezavisne novine” da su potrošači zadovoljni padom cijena goriva.

“Primetan je pad cena goriva, što svakako pozdravljamo. Međutim, ono što nas brine jeste činjenica da nije došlo do snižavanja cena drugih proizvoda koji su ranije poskupeli upravo zbog rasta cena goriva”, kazala je Šešlija.

Kako je rekla, potrošači se nadaju da će cijene goriva nastaviti da padaju, ali i da će cijene ostalih proizvoda krenuti silaznom putanjom.

“Ako se prisjetimo perioda od prije dva ili tri mjeseca, kada su cene goriva rasle, rasle su i cene drugih proizvoda, uključujući hranu i osnovne životne namirnice. Sada, kada gorivo pojeftinjuje, cene tih proizvoda uglavnom ostaju iste i malo ko razmišlja o njihovom snižavanju. Građani se nadaju da će i cene ostalih proizvoda krenuti nadole”, zaključila je Šešlija.

Subvencija od 10 feninga ostaje na snazi do 15. jula

Naime, Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine donijela odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj, a ova mjera je produžena do 15. jula.

Nafta na svjetskim berzama pala na najniži nivo u tri mjeseca

Cijene nafte na svjetskoj berzi u utorak su ostvarile blagi pad, pa se sirova nafta prodaje za 73 dolara po barelu, a cijena Brent nafte za 77 dolara.

Ovo je najniži nivo cijena u posljednja tri mjeseca zahvaljujući znacima napretka u američko-iranskim mirovnim pregovorima, koji su ublažili zabrinutost u vezi snabdijevanja.

 

Uvođenje 13. plate dobra podsticajna mjera od strane Vlade Republike Srpske rekao je Potpredsjednik Unije poslodavaca Saša Trivić.

– Svaka plata koja nije zarađena već administrativno povećana proizvodi inflaciju i sa jedne strane oni koji plaćaju finalne proizvode plaćaju ih skuplje, a sa druge strane oni koji trebaju da izvoze u svoj proizvod sve manje su konkurentni. To je problem naše strukture privrede jer nismo dovoljno automatizovani i nismo dovoljno produktivni – naveo je Trivić.

Trivić komentarišući mogućnost uvođenja 13. plate kaže da je to samo opcija za onoga ko ima sredstva da je isplati.

– Pomoć plate bi se ogledala u tome da 13. plata bude neoporeziva, što znači da će za radnika biti 50 odsto veća ako za onog poslodavca koji može – kaže Trivić.

Danko Ružičić sekretar Saveza sindikata Republike Srpske kaže da i Unija i Savez sindikata razgovaraju pojedinačno sa Vladom Srpske, a posljednji razgovor Saveza bio je prije osam dana.

– Mi smo došli do određenih rezultata i dogovora, ali mi još uvijek nismo sjeli da razgovaramo o pitanjima ovim i način na koji popraviti materijalni status radnika – kazao je Ružičić.

Ističe da podržava pomoć Vlade Republike Srpske prerađivačkoj industriji Republike Srpske kroz razne vidove subvencija, posticaja ali da je dobit privrednih subjekata u Republici Srpskoj bila veća u 2025. godini za 19 odsto, a da je rast plata išao za devet odsto.