Kategorija: Ekonomija

  • Novo pojeftinjenje goriva u BiH: Cijene padaju već naredne sedmice

    Novo pojeftinjenje goriva u BiH: Cijene padaju već naredne sedmice

    Pad cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi se uskoro odraziti i na vozače u Bosni i Hercegovini, pa se tokom narednih dana očekuje novo pojeftinjenje goriva na benzinskim pumpama.

    Prema procjenama predstavnika naftnog sektora, prve korekcije cijena mogle bi uslijediti već početkom naredne sedmice, iako se promjene neće istovremeno pojaviti na svim prodajnim mjestima.

    Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić rekao je za Srpskainfo da će se efekti pada cijena postepeno prenositi na tržište.

    „Naravno, neće naftni derivati odmah pojeftiniti na svim pumpama, cijene zavise od zaliha“, istakao je Savić.

    On pojašnjava da isti princip važi i kada cijene rastu, jer distributeri ne mogu trenutno prilagoditi maloprodajne cijene zbog ranije nabavljenih količina goriva.

    Kako navodi Srpskainfo, trend pojeftinjenja traje već neko vrijeme. Tokom prethodna dva mjeseca cijene benzina i dizela smanjene su za približno jednu marku po litru u odnosu na period najvećih poskupljenja.

    „Na početku krize cijene naftinih derivata u Republici Srpskoj su bile dostigle skoro 4 KM po litru, u međuvremenu gorivo je pojeftinilo skoro za 1 marku, a uskoro će biti još jeftinije“, rekao je Savić.

    Prema trenutnim očekivanjima, u narednih sedam dana gorivo bi moglo dodatno pojeftiniti za između pet i deset feninga po litru.

    Građanima i privredi u Republici Srpskoj i dalje je na raspolaganju i mjera povrata dijela novca za kupljeno gorivo. Odluka Vlade Republike Srpske kojom je omogućen povrat od 10 feninga po litru ostaje na snazi do 16. jula.

    Pravo na ovaj popust moguće je ostvariti na 45 benzinskih pumpi širom Republike Srpske, među kojima se nalazi po devet prodajnih mjesta u Banjaluci i Bijeljini. Ukoliko se nastavi pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, vozači bi i u narednom periodu mogli očekivati povoljnije cijene goriva.

  • Sve više građana u BiH bira kuće na periferiji umjesto stanova u centru

    Sve više građana u BiH bira kuće na periferiji umjesto stanova u centru

    Sve više građana u BiH, posebno mladih porodica, umjesto kupovine stana u gradskom jezgru bira gradnju ili kupovinu kuće na periferiji.

    Razlog su, kako ističu, visoke cijene stanova, veća kvadratura za isti novac i mogućnost života u mirnijem okruženju, zbog čega raste potražnja za placevima i kućama u okolini većih gradova.

    Raste interesovanje za kuće i placeve u okolini Sarajeva

    Berin Kumro, vlasnik Agencije za nekretnine NEX iz Sarajeva, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da se sve veći broj mladih ljudi odlučuje da stambeno pitanje riješi kupovinom kuće na periferiji grada umjesto stana u centru.

    “Sve je veća potražnja za placevima na kojima bi se gradile kuće, ali i za starijim objektima koje je potrebno renovirati. Ljudi u četrdesetim i pedesetim godinama sve češće traže nekretnine u okolini Sarajeva, gdje se odlučuju za život u mirnijem okruženju”, rekao je Kumro.

    Kako je pojasnio, kuće koje se nalaze dva do tri kilometra od centra Sarajeva, a u pristojnom su stanju, mogu se kupiti po cijeni od 400.000 do 500.000 KM.

    “Riječ je uglavnom o objektima površine oko 120 metara kvadratnih, smještenim na parcelama od 300 do 800 metara kvadratnih. Veoma brzo prodamo kuću od 150.000 marka umjesto stana od 50 kvadrata koji isto toliko košta”, kazao je Kumro.

    Banjalučani sve češće biraju gradnju kuće umjesto kupovine stana

    Slična situacija je i u Banjaluci, a kako kaže Dragan Milanović, direktor agencije “Remax” Banjaluka, u posljednje vrijeme primjetan je značajan rast interesovanja za kuće i placeve.

    “Nagli rast cijena stanova u novogradnji, ali i polovnih stanova, doveo je do toga da se sve više građana okreće kupovini placeva i kuća na periferiji grada. Kada kvadrat stana u centru grada košta više od 5.000 KM, mnogi dolaze do zaključka da za isti novac mogu izgraditi kuću od 100 do 150 metara kvadratnih, što je sasvim dovoljno za potrebe jedne porodice”, rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, sve veće cijene nekretnina primorale su mnoge građane da preispitaju svoje prioritete.

    “Kuća možda nije prvi izbor svakoga, ali mnogi jednostavno nisu u mogućnosti da se toliko zaduže ili izdvoje novac potreban za kupovinu stana u gradu. Zbog toga sve češće traže alternativu na periferiji grada”, naveo je Milanović.

    Najtraženije lokacije za gradnju porodičnih kuća

    Dodaje da su među najtraženijim lokacijama za gradnju porodičnih kuća naselja Debeljaci, Dragočaj, Drakulić i Šargovac, gdje se i dalje mogu pronaći parcele po prihvatljivijim cijenama.

    “Sa druge strane, naselja poput Lauša i Lazareva postala su znatno skuplja, jer investitori intenzivno kupuju zemljište za izgradnju stambenih zgrada, što dodatno podiže cijene”, istakao je Milanović.

    Veća kuća i dvorište za cijenu manjeg stana

    Mirko R. iz Banjaluke kaže da je odlučio sa suprugom da kupi plac 7,8 kilometara udaljen od centra grada.

    “Odlučio sam se da pravim kuću jer za cijenu stana od nekih šezdesetak kvadrata u blizini centra grada mogu napraviti duplo veću kuću na placu koji sam pazario. Takođe, dvorište mi je bilo jako bitno kako bi se djeca mogla igrati. I na ovoj lokaciji su mi sve potrebne stvari poput marketa, apoteke, pekare, mesnice ili dječjeg igrališta vrlo blizu, tako da je i to jedan od razloga. Cijene su prethodnih godina eksplodirale i sve je skupo, ali mi je ipak opcija kuće mnogo bolja opcija”, istakao je ovaj Banjalučanin.

  • Cijena barela nafte pala ispod 77 dolara

    Cijena barela nafte pala ispod 77 dolara

    Cijena barela “brent” nafte na međunarodnom tržištu pala je na manje od 77 dolara prvi put od 2. marta, pokazuju podaci o trgovanju.

    Cijena barela za isporuke u avgustu trenutno iznosi 76,99 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,22 odsto.

    Barel “brent” nafte za isporuke u julu pojeftinio je za 4,05 odsto i sada košta 73,68 dolara.

  • Nakon potpisivanja sporazuma pada cijena nafte

    Nakon potpisivanja sporazuma pada cijena nafte

    Cijene nafte pale su danas nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao sporazum sa iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom o okončanju rata na Bliskom istoku, dok je Međunarodna agencija za energiju upozorila na višak ponude sljedeće godine.

    Portal Trejding ekonomiks navodi da je cijena sirove nafte sada 74,56 dolara za barel, cijena Brent nafte 77,64 za barel, dok jecena prirodnog gasa 3,13.

    Fjučersi za avgust pali su za 1,13 odsto na 78,65 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte West Texas Intermediate za jul pali za 1,26 odsto na 75,82 dolara po barelu, orenosi CNBC.

    Prema najnovijem mjesečnom izvještaju o tržištu nafte, očekuje se da će globalna ponuda da padne u prosjeku za 3,9 miliona barela dnevno u 2026. godini na 102,4 mb/d, prije nego što se oporavi na 110,3 mb/d naredne godine.

    – Naš prvi pogled na stanja iz 2027. pokazuje značajan višak koji će se pojaviti sljedeće godine – dodala je IEA.

    U izvještaju New York Life Investment Managementa navodi se i da je nafta i dalje iznad nivoa prije sukoba, da će normalizacija brodarstva da potraje, a da zalihe i strateške rezerve još uvijek treba nadopuniti.

  • Sve manje novih radnika u njemačkoj industriji

    Sve manje novih radnika u njemačkoj industriji

    Zaposlenost u njemačkom industrijskom sektoru pala je na najniži nivo u posljednjoj deceniji, a kompanije se sve više odlučuju da ne zamjenjuju radnike koji odlaze, pokazala je studija koju je naručila Fondacija Bertelsman.

    Sektor trenutno zapošljava 6,6 miliona ljudi, dok je njegov udio u ukupnoj zaposlenosti pao na 19 odsto sa 22 odsto koliko je iznosio 2014. godine, navodi se u studiji Ekonomskog instituta IW.

    Istraživači ističu da pad nije posljedica masovnih otpuštanja, već slabije aktivnosti zapošljavanja.

    Prema studiji, broj novozaposlenih i broj radnika koji napuštaju posao uglavnom su se kretali paralelno do 2019. godine. Od tada se pojavljuje sve veći jaz, jer je novo zapošljavanje opadalo znatno brže nego što su se prekidali radni odnosi.

    „Smanjenje zapošljavanja je znak upozorenja za buduće trendove na tržištu rada. Potrebno nam je oživljavanje potražnje za radnom snagom u industriji i veća dinamika na tržištu rada“, rekla je Luiza Kunce, stručnjak za tržište rada u Fondaciji Bertelsman.

    Ona je dodala da bi snažnije zapošljavanje otvorilo više prilika za nove radnike, olakšalo promjenu karijere i pomoglo obnovi sektora.

    Studija je pokazala i da je njemačka industrija posljednjih godina postala manje privlačna zaposlenima.

    Premija u platama za radnike koji karijeru započinju u industriji pala je na 10,4 odsto u 2024. godini, sa 20,4 odsto koliko je iznosila prije deset godina. Kod dugoročno zaposlenih, prednost u platama smanjena je na 8,7 odsto sa ranijih 16,5 odsto.

    Premija u platama predstavlja dodatni procenat zarade koji radnici ostvaruju izborom zaposlenja u industrijskom sektoru u odnosu na istu ili sličnu poziciju u drugim djelatnostima.

    Autori studije navode da je, uprkos tome, rizik od gubitka posla u industriji tokom 2024. godine ostao niži nego prije deset godina.

  • Kuda vode javne finansije Republike Srpske

    Kuda vode javne finansije Republike Srpske

    Dok predstavnici vlasti uvjeravaju javnost da su finansije Republike Srpske stabilne i da ekonomski pokazatelji idu uzlaznom putanjom, opozicija i dio stručne javnosti upozoravaju da se iza optimističnih poruka krije sve veća zavisnost od kredita.

    Podaci o novim zaduženjima pokazuju da Republika Srpska iz godine u godinu povećava dug, koji se već mjeri milijardama maraka. Istovremeno, na mjesečnom nivou budžet se oslanja na stotine miliona maraka novih pozajmica kako bi servisirao postojeće obaveze.

    Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak takve prakse mogao dovesti do situacije u kojoj će se značajan dio budžetskih potreba finansirati isključivo novim kreditima. Takav model, tvrde, dugoročno predstavlja ozbiljan rizik za finansijsku stabilnost.

    Tokom rasprave o rebalansu budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, opozicioni poslanici iznijeli su niz podataka o rastu javnog duga i troškovima njegovog servisiranja. Posebno su ukazali na visoke iznose koji se izdvajaju za kamate.

    Poslanik SDS-a Pero Đurić naveo je da godišnji troškovi kamata dostižu približno pola milijarde maraka, što je, prema njegovim riječima, više od sredstava koja se izdvajaju za boračke kategorije, ali i značajan teret za budžet koji finansira penzioni sistem.

    Njegov stranački kolega Tomica Stojanović ocijenio je da se u izbornim godinama intenziviraju zaduženja, a da se novac koristi za povećanje plata, penzija i različitih socijalnih davanja. Prema njegovom stavu, opozicija se nalazi u nezavidnoj poziciji jer podrška takvim mjerama znači podršku novom dugu, dok bi glasanje protiv moglo biti predstavljeno kao protivljenje socijalnim izdvajanjima.

    Slične primjedbe iznio je i poslanik PDP-a Milanko Mihajilica, koji je problematizovao nedovoljnu transparentnost pojedinih kreditnih aranžmana i zaduživanja na međunarodnim finansijskim tržištima. On smatra da javnost često nema dovoljno informacija o porijeklu kapitala kojim se finansiraju budžetski deficiti.

    Dio opozicije upozorava i na mogućnost da bi u slučaju ozbiljnijih problema sa otplatom dugova kreditori mogli tražiti dodatne garancije ili uticaj na raspolaganje vrijednim prirodnim resursima.

    Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da budžet Republike Srpske sve više zavisi od novih zaduženja. Prema njegovim procjenama, svakog mjeseca potrebno je obezbijediti značajna sredstva putem kredita kako bi se finansirale redovne obaveze i vraćali ranije preuzeti dugovi.

    On takvu situaciju poredi sa domaćinstvom koje iz mjeseca u mjesec preživljava zahvaljujući novim kreditima. Kako navodi, kada prihodi nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih troškova, zaduživanje postaje privremeno rješenje koje dugoročno produbljuje problem.

    Stanić smatra da je najveći izazov to što se malo pažnje posvećuje povećanju proizvodnje, izvoza i privredne aktivnosti, odnosno stvaranju novih izvora prihoda koji bi omogućili održiviji razvoj javnih finansija.

    Slična upozorenja prethodnih godina dolazila su i od drugih ekonomskih analitičara, koji su ukazivali na rizike kontinuiranog rasta javnog duga.

    S druge strane, predstavnici vlasti odbacuju takve ocjene. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savo Minić nedavno je poručio da su tvrdnje o prezaduženosti politički motivisane i da ne odgovaraju stvarnom stanju.

    Prema njegovim riječima, javni dug Republike Srpske i dalje ostaje na nivou koji ne ugrožava finansijsku stabilnost, te je naglasio da je u poređenju sa zemljama regiona zaduženost i dalje relativno niska.

    Sličan stav iznijela je i ministarka finansija Zora Vidović. Ona ističe da rast bruto domaćeg proizvoda nadmašuje rast zaduženosti, zbog čega ne vidi osnov za tvrdnje o dužničkom ropstvu.

    Međutim, svakodnevni život velikog broja građana pokazuje drugačiju sliku. Prema podacima statističkih institucija, prosječna plata i dalje nije dovoljna da pokrije troškove potrošačke korpe, dok sindikalne procjene ukazuju da su troškovi života znatno veći od prosječnih primanja.

    Ekonomisti upozoravaju da jednokratna povećanja plata, penzija i socijalnih davanja, ukoliko su finansirana novim kreditima, ne predstavljaju trajno rješenje. Veća potrošnja može dodatno podstaći inflaciju, koja potom umanjuje efekat povećanih primanja.

    Zbog toga se, smatraju stručnjaci, održiv ekonomski razvoj ne može graditi na pozajmljenom novcu, već prvenstveno na rastu proizvodnje, investicija i stvaranju novih vrijednosti u privredi.

  • Povrat PDV-a još na čekanju: Kupci stanova taoci nove političke svađe

    Povrat PDV-a još na čekanju: Kupci stanova taoci nove političke svađe

    Nadležni u BiH već više od godinu dana ne uspijevaju građanima omogućiti povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, ali su se uspjeli žestoko posvađati zbog posla koji nisu završili.

    Dok inflacija nemilosrdno guta pare kojim, od vraćenog poreza, brojni kupci stanova namjeravaju da nabave namještaj, napretka nema, već bi se moglo reći da smo, kada je riječ o ovoj povlastici, iz dana u dan sve dalje od njene realizacije.

    Loptica krivice

    Tračak nade pojavio se prije nekoliko dana, kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH i predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH, potvrdio da će nova sjednica UO UIO, nakon niza takvih, neuspjelih, biti održana u naredni ponedjeljak. On je, pritom, lopticu krivice prebacio na teren FBiH.

    “Za naredni ponedjeljak sam zakazao novu sjednicu gdje je tema ponovo pravilnik. Što se tiče samog pravilnika, ja nemam suštinski prigovor ni od jednog člana Odbora, ali imamo opstrukciju iz Federacije BiH. Siguran sam da ćemo istrajati kada su ova pitanja na stolu”, rekao je Amidžić.

    On je dodao da to može reći u svoje ime, ali i u ime ministra finansija Republike Srpske Zore Vidović.

    “Nećemo stati”

    “Dok ovo ne izguramo, mi nećemo stati. Ovdje ljudi moraju biti ispred politike, odnosi se na sve, ne samo ljude u Republici Srpskoj, već i na Federaciju BiH. Nažalost, mi smo imali nerijetko situaciju kada su ljudi pokušali da postave politiku ispred stvarnih potreba stanovništva. To je najmanje 25.000 KM povrata ljudima koji su kupili prvu nekretninu”, rekao je Amidžić za RTRS.

    Nije se dugo čekao odgovor iz Vlade FBiH. Amidžiću, kojeg su nazvali ministrom blokaderom, poručili su da ne blokira FBiH povrat PDV-a građanima, već oni koji godinama blokiraju odluke o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza.

    “Ministar neradnik”

    “Tvrdnje da FBiH opstruiše donošenje pravilnika jednostavno nisu tačne. Tačno je da ministar blokader i neradnik ima problem sa Vladom FBiH jer se u ovom trenutku pred Sudom BiH vodi spor po tužbi Federacije BiH protiv Republike Srpske i Upravnog odbora UIO BiH zbog višegodišnjeg neusvajanja odluka o poravnanju i raspodjeli prihoda od indirektnih poreza. FBiH u tom postupku traži zaštitu svojih finansijskih prava nakon što zakonom predviđena poravnanja nisu vršena godinama, a procjene govore da je budžet FBiH zbog toga oštećen za više od 150 miliona KM”, naveli su iz kancelarije premijera FBiH Nermina Nikšića.

    Zašto pravilnik nije usvojen

    Poručili su da javnost s pravom postavlja pitanje zašto pravilnik nije usvojen ni više od godinu dana nakon što je zakon stupio na snagu i zašto se tek sada traže izgovori za kašnjenje. Podsjećaju da UO UIO BiH predsjedava upravo Amidžić, te da je, kako navode, “odgovornost za blagovremeno pokretanje i okončanje procedura donošenja podzakonskih akata prije svega na onima koji tim procesom upravljaju”.

    “Da budemo jasni, FBiH podržava svako zakonsko rješenje koje građanima olakšava rješavanje stambenog pitanja i interes nam je da svi građani koji ispunjavaju zakonske uslove što prije ostvare pravo na povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine. Podsjećamo da je zakonsko rješenje doneseno još u aprilu prošle godine, a među predlagačima su bili i naši ljudi”, naveli su iz Vlade FBiH.

    Dakle, zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila 2025. godine, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla, što znači da je to trebalo da bude okončano početkom juna 2025.

    Probijen rok

    Sada, godinu dana kasnije, ne zna se kada će članovi UO UIO BiH završiti zaduženje za koje su plaćeni, ali se zna da nezavršen posao neće uticati na iznos njihove plate.

    Amidžić je još ljetos priznao da su probili rok i govorio je i o razlogu zašto je to tako.

    “Mi smo imali rok od 60 dana da završimo posao koji se odnosi na podzakonske akte. Trebalo nam je nešto više, a razlog je da pojednostavimo proceduru po pitanju onoga ko ima pravo na povrat PDV-a. Kada građani budu skupljali papire, to će biti svega sedam dokumenata koji će biti neophodni da ih predaju, te da ostvare pravo povrata PDV-a”, naveo je Amidžić.

    Od sreće do hladnog tuša

    I obradovalo je to mnoge građane, koji su se nadali lakoj proceduri pri prikupljanju papirologije. Malo ko je, međutim, i u najgorem scenariju mogao da pretpostavi da će, umjesto ove povlastice, godinu dana kasnije, dobiti novi rat na političkoj sceni.

    Borci za zaštitu potrošača poručuju da su siti političkih svađa. Sramota je, kažu, ovo što se dešava. Tačnije, ne dešava.

    “Svakome je došlo preko glave. To što još nije omogućen povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine je sramota. Ljudi su kupili stanove i oni jedva čekaju da im se vrati PDV da ih opreme. Oni su blokirani, ali koliko vidim, nadležne potrošači uopšte ne interesuju”, rekla je Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Raste interesovanje za pelet u BiH: Cijene i do 684 KM po toni

    Raste interesovanje za pelet u BiH: Cijene i do 684 KM po toni

    Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

    Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

    Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

    U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

    Svakodnevni upiti

    “Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

    Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

    Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

    Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

    Cijena zavisi od klase

    Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

    “Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

    Kupci u strahu od nestašice

    “Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

    Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

    “Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

    Građani se odlučili na raniju kupovinu

    Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

    “Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

    Cijene previsoke

    Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

    “Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

    On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

    “Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

    Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

  • Poljoprivrednici u BiH strahuju: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

    Poljoprivrednici u BiH strahuju: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

    Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

    Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

    Žetva ječma

    Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

    Velika neizvjesnost

    On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

    “Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

    Mnogi proizvođači su prezaduženi

    Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

    “Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

    U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

    Cijene ječma i kukuruza

    Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

    “Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

    Vremenske nepogode

    Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

    Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

    “Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

    I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

    Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

    “Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

    Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

    “Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

    Nada umire posljednja

    Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

    “Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

    Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

    “Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

  • Cijene nafte pale na tromjesečni minimum usljed izglednog sporazuma Amerike i Irana

    Cijene nafte pale na tromjesečni minimum usljed izglednog sporazuma Amerike i Irana

    Cijene nafte pale su na novi najniži nivo u posljednja tri mjeseca, dok tržišta procjenjuju mogućnost obnove isporuka kroz Ormuski moreuz.

    Fjučersi na naftu “brent” pali su jutros za 1,44 dolara, odnosno 1,7 odsto, na 81,73 dolara po barelu, što je najniži nivo od 10. marta.

    Američka nafta VTI pojeftinila je za 1,55 dolara, ili 1,9 odsto, na 79,20 dolara po barelu, što je takođe najniži nivo od 10. marta.

    Cijene nafte već su juče pale za skoro pet odsto i dostigle najniži nivo na zatvaranju tržišta od 4. marta, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp saopštio da je potpisan memorandum o razumijevanju radi okončanja rata sa Iranom.