VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kilogram telećeg buta od 32 do 50 KM

    Kilogram telećeg buta od 32 do 50 KM

    Čitateljka BL portala Dragana kaže da je mislila da je nekog prevario muža kad se vratio iz mesare sa računom od 100 KM za dva kilograma telećeg buta. Tek kad je vidjela račun shvatila je da kilogram buta košta 50 KM.

    „Stvarno sam mislila da ga je neko prevario. Onda sam vidjela račun i shvatila da je cijena zaista tolika“, ispričala je, dodajući da će teletinu ubuduće kupovati uglavnom „za čorbicu unucima“.

    Cijene ovog mesa značajno variraju od mesare do mesare. U mesari „Kod Laze“ kilogram telećeg buta košta 50 KM, plećka 45 KM, teletina sa kostima 37 KM. U mesari „Iriškić“ but je 32 KM, plećka 27 KM, teletina sa kostima 20 KM. U mesari „Danino“ but je 35 KM, plećka 27 KM, teletina sa kostima 23 KM.

    Za kilogram istog komada mesa kupac može platiti čak 18 KM više, zavisno od mesare.

    Aleksandar Šešić, vlasnik mesare „Kod Laze“, tvrdi da je jedan od razloga razlika između domaćeg i uvoznog mesa. „Velika je razlika u domaćem i uvoznom mesu. Domaće je daleko skuplje.“ Cijena od 50 KM za kilogram buta, kaže, na tom je nivou već nekoliko mjeseci. „Telad su mnogo skupa i zbog toga kilogram ne može biti jeftiniji.“

    Haris Iriškić, vlasnik mesare „Iriškić“, kaže da je i kod njega meso isključivo domaće, a cijene drži nižim zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji. „Meso je kod nas domaće, a povoljniji smo od drugih jer imamo svoju proizvodnju. Imamo farmu i povezani smo od malog teleta do odraslog bika.“

    Smatra da previsoke cijene nisu opravdane. Trenutna cijena žive vage teleta oko 10 KM po kilogramu. „Živa vaga teleta je 10 KM. Kada se uzme koji procenat mesa od živog teleta do očišćenog mesa, tu prodajna cijena u polutkama može biti 20 maraka.“ Ide na veći obim prodaje i manju zaradu po kilogramu. Ne vidi razlog da teletina košta više od 34, 35 maraka.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da se na domaćem tržištu u velikoj mjeri prodaje uvozno meso, a na cijenu utiču porijeklo, kategorija i starost životinje.

    „Naše tržište masovno uvozi meso i većina mesara ima uvozno meso. Cijenu može postaviti svako kakvu želi, a diktira je stanje i kategorizacija mesa. Što je životinja mlađa, cijena je viša, dok je kod starijih grla niža.“

    Ako se uzme 15–16 KM po kilogramu žive vage, u mesarama se može govoriti o oko 30 KM, a u marketima bi korektna cijena bila oko 20 KM. Godinama upozorava na veliki uvoz mesa, koji utiče na položaj domaćih proizvođača i cijenu koju plaća potrošač, prenosi BL Portal.

  • Skoko: RiTE “Gacko” trenutno najveći proizvođač električne energije

    Skoko: RiTE “Gacko” trenutno najveći proizvođač električne energije

    Rudnik i termoelektrana /RiTE/ “Gacko” proizveli su od početka godine više od 900 gigavat-časova električne energije, za oko četiri odsto više u odnosu na plan i trenutno su najveći proizvođač struje u sistemu “Elektroprivrede Republike Srpske”, izjavio je Srni direktor RiTE Maksim Skoko.

    Skoko je rekao da rezultati nisu impozantni jer je plan koji je usvojila Vlada Republike Srpske napravljen u skladu sa trenutnim kvalitetom uglja.

    “Bez obzira na to i dalje smo preduzeće koje u okviru sistema `Elektroprivrede Republike Srpske` ima stabilan rad, na osnovu kojeg, kao i rada ostalih zavisnih preduzeća `Elektroprivreda`, obezbjeđuje električnu energiju za naše potrošače”, naveo je Skoko.

    On je istakao da je na deponiji oko 60.000 tona uglja, dok je otkrivenog oko 600.000 tona, te da se pripremaju za rad u zimskim mjesecima.

    “Po ovim rezultatima trenutno smo najveći proizvođač u sistemu `Elektroprirede Republike Srpske` za ovaj period od gotovo devet mjeseci”, izjavio je Skoko.

    On je naveo da su finansijski, prvo polugodište završili sa pozitivnim rezultatom, što znači  da nastavljaju kontinuitet pozitivnog poslovanja iz prethodne godine.

    Skoko se nada da će tako biti i nastavljeno bez obzira na poteškoće sa kvalitetom uglja, što ne mogu promijeniti dok se ne završi projekat sistema za prečišćavanje uglja.

  • Centralna banka BiH najavila rast cijena hrane u posljednjem kvartalu

    Centralna banka BiH najavila rast cijena hrane u posljednjem kvartalu

    Dok građani strahuju od poskupljenja hrane koja su izvjesna do kraja godine, najave barem za sada ostaju u sjeni predizbornih obećanja.

    Posljednja u nizu koja je najavila poskupljenja jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine. „U posljednjem kvartalu očekuje se i rast cijena hrane koje se sa značajnim odmakom prelijevaju sa stranog na domaće tržište“, napisali su u izvještaju, procjenjujući da bi ukupna i temeljna inflacija mogla iznositi 4,1 odsto u zadnjem kvartalu 2026.

    Ranije su poskupljenja najavili i poljoprivrednici. „Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti“, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana ToPeeR iz Doboja, smatra da će nova poskupljenja mnogi teško preživjeti jer vrlo malo građana ima primanja koja mogu da zadovolje osnovne potrebe.

    „Građani žive u strahu od povećanja cijena, jer su svjesni da će sigurno hrana poskupjeti i to iz više razloga. Jedna od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju da prodaju na domaćem tržištu svoje proizvode, mimo vremenskih prilika. Drugi razlog je zašto strah postoji, pratim predizbornu kampanju, a i prije toga, nisu primijećene izjave nikoga iz političkih krugova ko je govorio o tome kako bi se napravili planovi ili programi da se standard građana zadrži na određenom nivou.“

    Ni tokom kampanje niko nije dao nadu ili plan kako staviti poskupljenje hrane pod kontrolu.

    Ekonomista Milenko Stanić ističe da prihodi većine stanovništva, pogotovo onih u realnom sektoru, ne mogu da prate stalni rast cijena. „Cijena hrane će rasti ne samo zbog rasta cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, ide i jesenja sjetva. Ove godine, pored troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu koja će dodatno usložniti probleme.“

    Vlast može nešto uraditi, kaže, ali su subvencije poljoprivrednicima niske, a isplate neredovne. „Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini BiH i tu zastane. Tu se vidi odnos vlasti. Njima to ide u prilog, ono što šteti narodu, ide u korist vlasti. Zašto? Zato što puni budžet“, prenosi RTV BN.

  • Kineske marke automobila prvi put bolje od međunarodnih po početnom kvalitetu

    Kineske marke automobila prvi put bolje od međunarodnih po početnom kvalitetu

    Još prije nekoliko godina kupovina kineskog automobila za mnoge evropske vozače bila je svojevrsno kockanje. Niža cijena i duga lista opreme zvučale su primamljivo, ali ostajalo je pitanje kvaliteta.

    Najnovija istraživanja pokazuju da se situacija ozbiljno promijenila. Kineski proizvođači više ne zaostaju nužno za poznatim svjetskim markama, a u jednom važnom istraživanju prvi put su ih i prestigli. Ipak, ima stvari koje kupac treba da zna prije odluke.

    BYD, Džili, Čeri, MG i druge kineske marke sve su prisutnije na evropskim putevima. Glavni adut dugo je bio više opreme, veći ekrani i naprednija elektrifikacija za isti novac. Pitanje je ostalo šta se događa kad prođe početno oduševljenje.

    Dio odgovora nude istraživanja kompanije J.D. Power u Kini. Rezultati za 2026. donijeli su značajnu promjenu. U istraživanju početnog kvaliteta domaće kineske marke prvi put su kao grupa ostvarile bolji rezultat od međunarodnih masovnih i premijum proizvođača.

    Kineske marke zabilježile su 218 problema na 100 automobila, premijum marke 219, a međunarodni masovni proizvođači 224. Manji broj znači bolji rezultat. Razlika nije ogromna, ali je značajna zbog pravca tržišta.

    Samo dvije godine ranije, 2024, kineske marke imale su 216 problema na 100 vozila, naspram 209 kod međunarodnih masovnih marki. Prednost tradicionalnih proizvođača se istopila. Među kineskim markama najbolje je prošao Čeri sa 213, ispred Džilija sa 214. Čangan, GAC Trampči i Džetur imali su po 216.

    To ne znači automatski da su kineski automobili pouzdaniji na duge staze. J.D. Power Initial Quality Study prati probleme koje vlasnici prijavljuju tokom prva dva do šest mjeseci. Istraživanje iz 2026. obuhvatilo je 13.919 vlasnika automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, 131 model i 35 marki u Kini.

    Pokazuje kakav je automobil iz salona i u prvim mjesecima, ali ne i kako će se ponašati nakon sedam ili deset godina. Za to služi Vehicle Dependability Study, koje posmatra automobile stare između 13 i 48 mjeseci. Jaz se smanjuje, ali kineske marke još nisu na vrhu.

    Kineske domaće marke u prosjeku su zabilježile 201 problem na 100 automobila, međunarodne masovne 191, premijum 183. Čeri je i tu bio najbolji među kineskim proizvođačima sa 181, FAW Hongći i GAC Trampči po 186.

    Klasični strahovi – motor, mjenjač i osnovni mehanički sklopovi – sve manje dominiraju. Kod automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem udio problema s pogonskim sklopom pao je sa 9,5 odsto 2022. na šest odsto 2026. Infotainment je postao najveći pojedinačni izvor dugoročnih problema, sa 15,9 odsto. Sistemi pomoći vozaču čine 8,6 odsto.

    „Kako tradicionalni mehanički sistemi sazrijevaju, dugoročna stabilnost i jednostavnost korištenja često korištenih pametnih funkcija postaju sve važnije za ukupnu pouzdanost vozila“, zaključuje J.D. Power.

    Posebno istraživanje elektrifikovanih vozila obuhvatilo je više od 21.000 vlasnika, 49 marki i 137 modela. Oko 70 odsto prijavljenih problema povezano je s dizajnom i načinom rada funkcija, a ne s klasičnim kvarovima. Infotainment čini 14,3 odsto, sistemi pomoći vozaču 9,5 odsto. Problemi s punjenjem smanjeni su zahvaljujući baterijama.

    Među pobjednicima kategorija našli su se Siaomi SU7 i YU7, NIO ES8, Čeri Fulvin T9, AITO M5 i M9.

    Podaci više ne podržavaju tvrdnju da su kineski automobili sami po sebi nekvalitetna ili rizična kupovina. Po početnom kvalitetu u Kini 2026. prvi put su prestigle međunarodne konkurente. Kod vozila starih do četiri godine međunarodni proizvođači još imaju prednost, ali se razlika smanjuje.

    Za evropskog kupca to nije cijela računica. Treba provjeriti garanciju, rezervne dijelove, servisnu mrežu, cijenu osiguranja i očekivanu vrijednost polovnog vozila. Rezultati iz Kine ne mogu se automatski preslikati na svaki model u Evropi.

    Pitanje više nije samo „da li vjerovati kineskom automobilu“, nego kojoj marki, kojem modelu i kakvoj servisnoj podršci vjerovati. Nova Ahilova peta modernih automobila sve manje je ispod haube, a sve više na ekranima, prenose Nezavisne.

  • „Ili je tržište glupo ili Amerika laže“

    „Ili je tržište glupo ili Amerika laže“

    Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamed Bager Kalibaf osporio je tvrdnje SAD da su preuzele kontrolu nad Ormuskim moreuzom, ukazujući na i dalje visoku cijenu nafte.

    Na platformi X sinoć je naveo da se naftom trguje oko 35 dolara po barelu iznad nivoa prije rata između SAD i Izraela i Irana.

    „Ili je tržište glupo ili američka narativna mašinerija falsifikuje stvarnost“, napisao je na engleskom.

    Ironično je dodao da za one koji vjeruju američkoj verziji događaja u Ormuskom moreuzu postoji „besplatni dolar na automatu“, pozivajući ih da odu i uzmu ga.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države imaju potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom i odbacio najnoviji mirovni predlog Teherana kao „neprihvatljiv“. Istakao je da SAD „ubedljivo dobijaju“, dok Iran trpi ogromne gubitke zbog američke pomorske blokade i ekonomskih mjera, prenosi B92.

  • Šta je uradila Vlada RS iz ugla ekonomista

    Šta je uradila Vlada RS iz ugla ekonomista

    Vlada Republike Srpske u 2026. ostvarila je istorijski rekord zaduživanjem od 2,64 milijarde KM, dok je industrija u konstantnom padu, upozoravaju ekonomisti Milenko Stanić i Goran Savić.

    Stanić ministarku finansija Zoru Vidović označava kao „najslabiju kariku“. Savić ističe da, uprkos velikom broju usvojenih zakona, Vladi nedostaje strategija za oporavak realnog sektora osim zaduživanja i očuvanja socijalnog mira.

    Stanić podsjeća da je mandat premijera Save Minića počeo neobično, jer je u šest mjeseci tri puta predlagan za mandatara. U ekonomskom smislu Vlada će ostati upamćena prvenstveno po rekordnim dugovima. U 2026. zadužila se tri puta više nego prethodne godine.

    Pozicija ministarke finansija, kaže Stanić, u praksi se pokazala uticajnijom od premijerske. „Ona je najznačajnija, možda nekada i važnija od samog predsjednika Vlade, jer direktno prima instrukcije od predsjednika SNSD i ona je ta sprovodnica. Narodne finansije su bitan resor svake vlade, ali u ovom slučaju mislim da je ona važnija od samog premijera i u tom smislu zaduženje je prije svega realizovano preko Ministarstva finansija, tu je i njena uloga prioritetna.“

    Kao negativan aspekt izdvaja skromnu diplomatiju. Značajniji susreti van granica uglavnom su išli preko Željke Cvijanović i Milorada Dodika, a premijer je na međunarodnoj sceni ostao zabilježen praktično samo po susretu s Đurom Macutom.

    Kao dobar potez vidi sjednice Vlade na terenu i povećanje davanja penzionerima, studentima i socijalnim kategorijama. Iza toga, upozorava, stoji praksa da se ključne odluke donose u stranačkim organima, a ne u institucijama.

    Oštro kritikuje netransparentno trošenje i telefonske sjednice. „Desilo se u međuvremenu da je dosta sredstava uplaćeno za lobiranje bez obavještavanja javnosti, obavještavanja Skupštine, pa čak ni pojedini ministri i članovi Vlade nisu upoznati o toku trošenja tog novca. Bilo je tu kupovine potpuno nepotrebnih objekata i izdvajanja sredstava, kao što je kupovina objekta u Brčkom kladionica kao dom RS, što je nepotrebno bacanje javnog novca.“

    Planirani rast budžetskih prihoda od 6,9 odsto u rebalansu, uz inflaciju od 5 odsto, daje stvarni rast BDP-a od 1,9 do 2 procenta. Rast se oslanja na usluge, trgovinu i ugostiteljstvo, a industrija pada.

    „Industrija od polovine 2023. godine ima ozbiljan pad. Čak i u osam mjeseci ove godine industrija pada između 6 i 8 odsto, dok je prerađivačka industrija u minusu od čak 7,8 odsto u odnosu na prošlu godinu. Svi segmenti industrije, energetika, proizvodnja električne energije, prerađivačka industrija i rudarstvo su u padu. Uvoz nastavlja dinamičnije da raste, izvoz je u padu, a visoki spoljnotrgovinski deficiti se ne pokriva iz proizvodnje, već iz novčanih doznaka radnika iz inostranstva i novih zaduženja.“

    Zaduženje od 2 milijarde i 643 miliona KM više je od trećine entitetskog budžeta. „Kad bismo ocjenjivali rad ministarke Zore Vidović, negativni rezultati, apsolutno nadilaze bilo kakve pozitivne rezultate. Zora Vidović će biti zapamćena kao ministarka finansija koja je ostavila i vladama koje će doći poslije izbora, ali naravno i našim građanima i budućim generacijama, veliku omču oko vrata da oni vraćaju dugove kroz poreze. Veliki teret je ostavljen našoj djeci i omladini. Ona je vjerovatno najslabija karika u Vladi, spašavala je većinu zaduživanjima, ali je potpuno suprotstavila kratkoročni interes, interes ove Vlade, na štetu svih budućih generacija.“

    Savić ističe da je Minićeva Vlada donijela više od 100 zakona, dok su prethodne u prosjeku usvajale 30 do 40 godišnje. Pitanje je kakav je efekat na standard, BDP, javni dug, deficit i inflaciju.

    Hvalili su se izmjenama Krivičnog zakonika o veličanju ustaške ideologije, zakonom o zaštiti trudnica na određeno, pravima boraca i privremenom izdržavanju djece. To su opravdane socijalne mjere, ali u privrednom zakonodavstvu vidi prazninu.

    „Gdje su zakoni i zakonska rješenja koja će omogućiti priliv stranih investicija, koji će poboljšati privrednu aktivnost i uticati na smanjenje javnog duga? Ne vidimo da se ova Vlada uopšte bavila takvim temama, a to su najvažnije teme.“

    Zvanična statistika tvrdi da je javni dug ispod 60 odsto BDP-a, što po njemu prikriva stvarnu dubiozu. „Bio bih srećniji kada bi javni dug Republike Srpske bio 80 odsto BDP-a, a iznos javnog duga uložen u novostvorenu vrijednost, nego kada bi javni dug bio ispod 40 odsto, a uložen u tekuću potrošnju.“

    „Stiče se utisak da ova Vlada, kao i prethodne, nema nikakvu strategiju ni ideju kako podići privredu Republike Srpske. Za Vladu je izgleda najvažnije i najbitnije kako se zadužiti, isplatiti budžetske korisnike i sačuvati socijalni mir“, zaključuje Savić, prenosi Srpska Info.

  • Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu jutros su u porastu pošto je američki predsjednik Donald Tramp odbio ponudu Irana za sedmodnevno primirje.

    Teheran je protekle sedmice iznio plan pred Generalnom skupštinom UN za obustavu neprijateljstava kojim bi Ormuski moreuz ponovo bio otvoren i s tim bi bila ublažena kriza sa isporukama nafte i drugih derivata, što je izazvalo rast cijena.

    Međutim, američki predsjednik je naveo da odbija njihov prijedlog.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 1,8 odsto i sada je 106,19 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za jedan odsto i iznosi 93,34 dolara po barelu.

    Analitičari su za američki portal “Aksios” izrazili očekivanja da će se, uprkos Trampovom stavu, pregovori između Vašingtona i Teherana nastaviti.

    Prema njihovim navodima, indirektni razgovori između Irana i Amerike mogli bi čak i danas da se održe, prenosi Srna.

  • Tramp otkrio kad će pasti cijene nafte

    Tramp otkrio kad će pasti cijene nafte

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države protekle noći transportovale rekordnu količinu nafte iz Hormuškog moreuza i naglasio da je izvezena količina veća nego u periodu prije izbijanja rata.

    Tokom obraćanja novinarima u Čikagu poručio je da se očekuje brz pad cijena nafte na globalnom tržištu, ali pod jasnim uslovima.

    „Cijene nafte će pasti čim Iran odustane i čim se rat završi, a to će se dogoditi uskoro“, izjavio je.

    Izjave dolaze nakon što je Tramp u subotu zvanično odbacio iranski mirovni plan, čiji je cilj bio obustava neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj.

    Iz Teherana stižu podijeljene poruke. Zvanična diplomatija ističe da pregovori i politički dijalog ostaju jedino održivo rješenje za sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, dok iransko vojno rukovodstvo upozorava da su oružane snage u potpunosti spremne za odgovor na bilo kakve nove napade, prenosi Klix.

  • Zemlje EU treba da razmotre manju potrošnju zbog skoka cijena

    Zemlje EU treba da razmotre manju potrošnju zbog skoka cijena

    Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cijena.

    Skladišta u Evropi trenutno su popunjena oko 70 odsto, a cijena na holandskom referentnom tržištu TTF već sedmicama stoji iznad 70 evra po megavat-času, nivo koji nije zabilježen od energetske krize 2022.

    „Suočavamo se sa krizom cena koja je povezana sa krizom u snabdevanju“, upozorio je Jorgensen u pismu ministrima energetike od 25. septembra, koje je prvi objavio Rojters.

    Pored napete situacije na globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, izuzetno toplo i sušno ljeto dodatno je opteretilo elektroenergetske sisteme nekoliko članica. Pozvao je države da razmotre mjere kojima bi se podstaklo dodatno punjenje skladišta ili smanjila potrošnja gasa i električne energije.

    Ministri energetike sastaće se 29. septembra u Irskoj na neformalnim razgovorima. Države bi mogle da podstaknu domaćinstva da smanje potrošnju struje u periodima najveće potražnje, ograniče grijanje u javnim zgradama i noću isključe nepotrebnu javnu rasvjetu, kako bi se smanjila potrošnja gasa za proizvodnju struje.

    Jorgensen je upozorio da trenutno „ne postoje neposredni rizici po sigurnost snabdevanja“. Sličan apel uputio je i u martu, kada je tražio veće zalihe u skladištima, ali taj poziv nije imao očekivani efekat, prenosi B92.

  • Dizel u BiH sada 3,74 KM, benzin oko 3,30 KM

    Dizel u BiH sada 3,74 KM, benzin oko 3,30 KM

    Cijena fjučersa za naftu brent za isporuku u novembru prije dva dana prešla je 106 dolara po barelu na londonskoj berzi. Ipak je to daleko od vrha od početka sukoba u Iranu: krajem aprila brent je koštao 126,41 dolar po barelu, piše ATV.

    Na cijene goriva u BiH to, očigledno, ne utiče na isti način.

    Dok je krajem aprila, na piku svjetske nafte, dizel u BiH u prosjeku bio nešto ispod 3,70 KM, a benzin nešto ispod tri marke, sada dizel prosječno stoji 3,74 KM, a benzin oko 3,30 KM. U septembru je benzin poskupio oko 20 feninga po litru.

    ATV je prije nekoliko dana pisao da je na pojedinim pumpama dizel prešao četiri marke. Krajem prošle sedmice, u nedjelju, na jednoj pumpi u Kneževu dizel je bio 4,01 KM, benzin 3,40 KM.