VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vlada Srpske najavila odgovor na rast cijene goriva

    Vlada Srpske najavila odgovor na rast cijene goriva

    Nakon višednevnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, barel Brent nafte danas je nakratko pao ispod 100 dolara. Mnoge zemlje, posebne evropske, donose mjere, kako bi pokušali ublažiti posljedice poskupljenja nafte. Novu mjeru danas je najavila i Vlada Republike Srpske. Premijer Savo Minić kaže da će na prvoj narednoj sjednici Vlade biti donesena odluka o vraćanju dijela akciza na gorivo i to 10 odsto za privredu, a 20 odsto za građane.

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je, nakon više dana, pala ispod 100 dolara po barelu. Iako je cijena na svjetskom tržištu u blagom padu, gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj konstantno raste. Cijena koja se danas na pojedinim banjalučkim pumpama plaćala za litru dizela iznosila je nešto više od 3,5 KM. Kako bi se to ublažilo, Republika Srpska priprema novi model podrške građanima i privredi kroz povrat dijela sredstava prikupljenih od akciza na gorivo.

    – I to 10 odsto za privredu, 20 odsto za fizička lica za naše građane, što bi u nominalnom iznosu ukoliko uspijemo organizovati i primijeniti tu mjeru iznosilo direktnu pomoć od oko pet miliona KM na mjesečnom nivou – rekao je Minić.

    Lider SNSD-a Milorad Dodik pojasnio je kako će izgledati primjena ove odluke.

    – Na kraju svakog mjeseca svi građani Republike Srpske, koji imaju državljanstvo Republike Srpske moći će kod svoje poreske uprave da prilože račune o sipanju goriva na benzinskim pumpama i da na bazi akcize koja je sad 0,35 KM dobiju između 10 i 20 odsto povrata, za građane će biti nešto više i za privrednike isto tako – rekao je Dodik.

    Vlada će već na prvoj sjednici, koja bi trebalo da bude održana u petak, donijeti određene uredbe kako bi se krenulo u ovu proceduru.

    Minić naglašava da je potrebno još definisati određene mehanizme.

    – Kako sa fiskalnim računom, kome se prijavljuje, ko to obračuna, koji vremenski period će biti obuhvaćen ovom uredbom, koji je vremenski period da se može realizovati povrat tih sredstava, znači imaćemo klasični upravni postupak, na čiji račun će se ta sredstva isplaćivati, itd. – rekao je Minić.

    Vlada je već ranije, 12. marta, donijela odluku o uvođenju marže na osnovne životne namirnice kao i maržu na naftu i naftne derivate – šest pfeniga po litru u veleprodaji i 25 u maloprodaji. Republički inspektorat je uveliko na terenu i kontrološe primjenu odluke Vlade.

    – Ikoristiću ovu priliku da pozovem sve trgovce da ukoliko nisu izvršili usklađivanje cijena, to i urade, jer sama odluka propisuje i novčane kazne koje iznose 8.000 za pravno lice, 4.000 za odgovorno lice u pravnom licu i 5.000 za preduzetnike – rekla je Dušanka Nikolić, portparolka Inspektorata Republike Srpske.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske istakli su da nafte ima dovoljno, ali da i u narednim danima treba očekivati dodatno povećanje cijena.

  • Berze u porastu nakon Trampove objave

    Berze u porastu nakon Trampove objave

    Samo nekoliko sati uoči isteka 48-satnog ultimatuma, američki predsjednik Donald Tramp iznenada je najavio odgodu vojnih udara na Iran, navodeći da su u toku „veoma intenzivni pregovori“. U izjavi za CNBC poručio je da su Sjedinjene Američke Države odlučne da postignu dogovor, ističući i da je u Teheranu već ostvarena „promjena režima“.

    Na društvenoj mreži Truth Social Tramp je objavio da se vojni udari na iransku energetsku infrastrukturu odgađaju na pet dana, uz obrazloženje da su razgovori „vrlo dobri i produktivni“. Naglasio je da Iran „očajnički želi postići dogovor“ te da bi do sporazuma moglo doći u narednih nekoliko dana.

    Ovakve izjave predstavljaju zaokret u odnosu na njegove ranije poruke, kada je tvrdio da „nema nikoga za razgovor“ u Iranu. Sada, međutim, insistira da su kontakti intenzivni i usmjereni ka postizanju konkretnog rješenja.

    Istovremeno, iz Teherana stižu potpuno drugačije tvrdnje. Iranski državni mediji, pozivajući se na visokog bezbjednosnog zvaničnika, negirali su postojanje bilo kakvih pregovora, ocjenjujući američke izjave kao „psihološki rat“. Poručeno je da nema ni direktnih ni indirektnih kontakata između dvije strane, te da neće doći do smirivanja situacije u Hormuškom moreuzu.

    Vijesti o mogućoj deeskalaciji odmah su se odrazile na globalna tržišta. Cijene nafte su naglo pale, pri čemu je Brent oslabio za oko 15 odsto, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala za više od 13 odsto. U padu su bile i cijene gasa, dok su istovremeno berzanski fjučersi zabilježili snažan rast.

    Fjučersi Dow Jones Industrial Averagea porasli su za 2,5 odsto, dok su S&P 500 i Nasdaq-100 zabilježili rast od oko 2,3, odnosno 2,2 odsto. Tržišta su reagovala na najavu mogućeg smirivanja sukoba, nakon perioda izražene nestabilnosti izazvane rastom cijena energenata.

    Podsjećanja radi, Trampov ultimatum uslijedio je nakon što je Iran blokirao Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i gasa. Teheran je ranije upozorio da će u slučaju američkog napada ciljati ključnu infrastrukturu u Zalivu, uključujući energetska i postrojenja za desalinizaciju.

    Rat između SAD i Irana ušao je u petu sedmicu, uz pojačane tenzije i međusobne prijetnje. Najnovije izjave iz Vašingtona i Teherana ukazuju na duboko neslaganje o stvarnom stanju pregovora, dok tržišta i dalje osciliraju u iščekivanju daljeg razvoja situacije.

  • Počele kontrole cijena i marži u Republici Srpskoj

    Počele kontrole cijena i marži u Republici Srpskoj

    Republička tržišna inspekcija započela je danas, u ponedjeljak, 23. marta 2026. kontrolu pridržavanja Odluke o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, a koja se odnosi na osnovne životne namirnice, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske.

    “Angažovani su svi raspoloživi kapaciteti republičke tržišne inspekcije, a za potrebe nadzora u trgovačkim objektima biće angažovani i tržišni inspektori na nivou jedinica loklane samouprave”, rekli su iz Inspektorata.

    Cijene goriva

    Takođe, kako dodaju, predmet nadzora republičke tržišne inspekcije ostaje i pridržavanje Odluke o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

    “Imajući u vidu da kontrole trgovačkih objekata zapravo obuhvataju kontrolu formiranja cijena velikog broja proizvoda, jer za svaki pojedinačni proizvod iz Odluke postoji na desetine robnih marki, riječ je o kompleksnijim kontrolama koje iziskuju i određeno vrijeme. U skladu sa navedenim, javnost će o rezultatima kontrole biti blagovremeno obaviještena”, rekli su iz Inspektorata.

    Tržišna inspekcija će, naglašavaju, kroz svoje nadležnosti realizovati sve aktivnosti koje zakonodavac utvrdi u cilju zaštite životnog standarda građana Republike Srpske i dosljedno provoditi mjere Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva donesene u cilju kontrole cijena.

    Na šta se odluka odnosi

    Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda u Republikci Srpskoj, kojom se propisuje maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam procenata u maloprodaji, u subotu je stupila na snagu, rečeno je u Ministarstvu trgovine i turizma.

    Navedenom odlukom propisuje se i maksimalna marža na lijekove od osam odsto u veleprodaji i 20 procenata u maloprodaji.

    Ova odluka odnosi se na so za ljudsku ishranu, pakovanje od 0,5 do 1,6 kilograma, sva pakovanja svinjske masti, suncokretovo ulji od 0,9 do 5,5 litara, te sva pakovanja biljne masti.

    Odluka se odnosi i na pakovanja pasterizovanog i sterilizovanog mlijeka do 1,6 litre, jogurt zapremine do 1,6 litara, sva pakovanja pšeničnog brašna, kao i sve gramaže hljeba od ovog brašna.

    Marža je ograničena i na šećer kristal pakovanja od 0,5 do 5,5 kilograma, sva pakovanja hrane za dojenčad i bebe, koja je isključivo zamjena za majčino mlijeko.

    Sva pakovanja pelena za djecu i za odrasle, takođe su obuhvaćena odlukom.

    Marža je ograničena i na tečni deterdžent za suđe od jednog litra, kao i za pranje veša u prahu, pakovanje do tri kilograma.

    Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda važiće do 1. juna 2026. godine.

    inspektori će utvrđivati da li se poštuje odluka Vlade Republike Srpske kojom su propisane kazne koje dosežu do 10.000 KM.

  • Gorivo u Banjaluci prešlo 3,50 KM

    Gorivo u Banjaluci prešlo 3,50 KM

    Poskupljenje goriva u Bosni i Hercegovini ne posustaje, a dokaz tome je da je na jednoj banjalučkoj pumpi danas, 23. marta, zabillježena cijena od čak 3,53 KM.

    Kako je zabilježio novinar “Nezavisnih novina”, cijena euro dizela 4 i 5 je trenutno na 3,53 KM, dok je cijena BMB 95, sada na 2,61 KM.

    Podsjetimo, od momenta kada je počelo poskupljenje goriva, a to je krajem februara ove godine, cijena derivata povećana je sa više od jednu KM, a ni dalje prognoze nisu dobre.

    Građani ljuti i ogorčeni očekuju hitne reakcije nadležnih, jer kako kažu, svako novo poskupljenje naftnih derivata sa sobom vuče poskupljenja životnih namirnica i drugih potrepština.

    Globani trend

    Poskupljenje goriva u cijeloj BiH dio je šireg globalnog trenda rasta cijena energenata, koji je posljednjih sedmica dodatno pojačan zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prijetnji zatvaranjem Ormuskog moreuza – jednog od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte.

    Neizvjesnost na tržištu, zajedno sa smanjenom ponudom i strahom od prekida snabdijevanja, već je dovela do rasta cijena sirove nafte na svjetskim berzama, što se direktno preliva i na cijene goriva u regionu.

    Moguć dodatni rast

    Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se geopolitičke tenzije nastave, cijene mogle dodatno rasti, što bi moglo izazvati novi talas inflacije i dodatni pritisak na standard građana širom Evrope.

  • Kvadrat stana u Banjaluci kao u svjetskim metropolama

    Kvadrat stana u Banjaluci kao u svjetskim metropolama

    Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 odsto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće tržište doživjelo je nagli skok.

    Kvadrat u novogradnji u Sarajevu ili Banjaluci danas se plaća kao u evropskim metropolama. Razlozi su brojni kažu agenti za nekretnine, od povoljnih kredita do specifičnog načina gradnje i prodaje.

    – Kada se formira cijena nekretnine puno je faktora u igri, a najznačajniji je ponuda, potražnja, kvalitet, lokacija, infrastrukturne stvari, krediti banaka. Mi ako imamo najveći rast u regionu sigurno imamo imamo i jednu od najboljih kamata za kupovinu stanova, tako da je i to jedan veliki faktor. Stvarne i realne cijene pogotovo stanova u novogradnji, kada kupujete i birate stan još dok se objekat gradi, su malo drugačije i niže jer imate mogućnost pregovaranja, plaćanja u ratama, mogućnost da plaćate po fazama, da uredite stan po svom. To je jedno od objašnjenja zašto je došlo do tako naglog skoka vrijednosti kvadrata – pojasnio je Haris Kadić, agent za nekretnine u Sarajevu.

    Statistika potvrđuje da potražnja ne jenjava, bez obzira na rast cijena. 2021. godine prosječna cijena kvadrata u BiH iznosila je 1.828KM, a u 2025. godini 3.085 KM, što je rast od 69% u periodu od pet godina.

    S druge strane, statistika prodaje stanova u novogradnji takođe pokazuje rast. 2021. godine prodato je 3.707 stanova, a 2025. 4.235 stanova. Prodaja stanova porasla je za 14%.

    Mladi pokušavaju riješiti stambeno pitanje, a stariji sugrađani su primorani na radikalne poteze, pokazuju podaci sa terena. Zbog visokih režija i niskih penzija, velike stanove mijenjaju za manje, kako bi preživjeli. Međutim, problem je što se gradi premalo onoga što je većini zapravo potrebno.

    – Zbog toga što je ponuda relativno mala. Gradi se mali broj stanova u odnosu na potrebe, a i oni koji se grade vrlo često u kategoriji luksuznih i samim tim nisu uopšte opcija za razmatranje za većinu građana. Mogu se odrediti neke razumne granice, a i vlasti, takođe, mogu imati mehanizam da mogu izdati građevinske dozvole, odnosno, da kontrolišu kome će izdati dozvole, koje će projekte odobriti, kakvi su urbanistički planovi i prilikom takvih postupaka imaju mogućnost uslovljavanja, odnosno, neodobravanja onih projekata koji ne ispunjavaju potrebe tržišta – smatra ekonomista Igor Gavran.

    Ekonomisti upozoravaju da se bez konkretnih mjera vlasti stanje neće promijeniti. A u Banjaluci je situacija još ekstremnija.

    Cijene u samom centru grada su se u proteklih pet godina udvostručile, što je natjeralo kupce da fokus sa stanova u centru grada pomjere ka periferiji i samostalnoj gradnji kuća.

    – Poskupljenjem kvadrata u centru grada malo se pomjerio i fokus posljednjih 5,6 godina. Primjećujemo da se više nego ranije kupuju kuće, kupuju se placevi na periferiji i onda ljudi koju nekada za 200 hiljada maraka, uzeću taj primjer, mogli kupiti stan za četvoročlanu porodicu u centru grada, i dalje mogu kupiti kuću sa istim tim kvadratima i da zadovolje te životne potrebe što se tiče kvadrata, ali ne u centru grada, pa se onda odlučuju da eventualno idu na periferiju, da kupuju kuće, da sami grade kuće, tako da vidimo da se pomjerio fokus interesovanja po tipu nekretnine – poručio je Dragan Milanović, vlasnik agencije za nekretnine u Banjaluci, piše N1.

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini trenutno ne poznaje gornju granicu. Investitori broje profite, statistika rekorde, a krov nad glavom za prosječnu porodicu prestaje biti osnovna potreba i postaje nedostižan luksuz.

  • Autoputevi na kredit, odgovornost na budžetu Srpske

    Autoputevi na kredit, odgovornost na budžetu Srpske

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da stane iza velikih kreditnih zaduženja Javnog preduzeća „Autoputevi RS“, preuzimajući ulogu garanta za ukupno 299 miliona evra.

    Prema podacima iz Službenog glasnika, sredstva su namijenjena izgradnji dvije dionice autoputa, a entitet se obavezao da bezuslovno garantuje njihovu otplatu.

    Prva dionica, od Brčkog do Bijeljine u dužini od 17 kilometara, finansiraće se kreditom od 119 miliona evra. Zaduženje će biti realizovano kod kineskih banaka CEXIM i China Construction Bank, uz rok otplate od 15 godina, uključujući trogodišnji grejs period.

    Kamatna stopa definisana je kao šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu maržu od 2,4 odsto, dok je dodatno obezbjeđenje predviđeno kroz garanciju Republike Srpske i osiguranje kod kineske kompanije Sinosure.

    Druga dionica, koja povezuje Vukosavlje i Brčko i duga je 33 kilometra, finansira se kreditom od 180 miliona evra kod Export-Import Bank of China. Uslovi otplate su slični, s tim da je grejs period produžen na četiri godine.

    I u ovom slučaju primjenjuje se ista kamatna formula, što znači da će troškovi zaduženja zavisiti od kretanja EURIBOR-a na međunarodnom tržištu.

    Iako je formalni dužnik javno preduzeće „Autoputevi RS“, ključna odredba odnosi se na bezuslovnu garanciju Republike Srpske. To znači da, ukoliko preduzeće ne bude u stanju da izmiruje obaveze, dug automatski prelazi na budžet.

    U odluci se precizira da će Republika Srpska, u slučaju neplaćenih anuiteta, izvršiti sve obaveze direktno iz budžetskih sredstava, čime se bankama garantuje sigurna naplata.

    Pored osnovnih obaveza, krediti uključuju i dodatne troškove, poput provizije od 0,3 odsto na nepovučena sredstva, kao i premije osiguranja.

    Na ovaj način zatvorena je finansijska konstrukcija za izgradnju oko 50 kilometara autoputa, ali uz jasno preuzimanje fiskalnog rizika od strane Republike Srpske.

  • Stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

    Stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda

    Iz BiH prošle godine izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti oko 146,13 miliona KM, što predstavlja blagi rast od 0,16 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza smanjena za 4,94 odsto i iznosila je 254,65 miliona KM.

    Kako je navedeno u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, lani je količinski izvoz smanjen 5,59 odsto u odnosu na 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila 57 odsto.

    U strukturi izvoza zabilježen je rast, kako količinski tako i vrijednosno kod ključnih kategorija – fermentisani proizvodi porasli su za 11,42 odsto, maslac i mliječni namazi za 50 odsto, a sir i skuta za 21 odsto.

    Najveća izvozna tržišta ostala su ista i uključuju Crnu Goru, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

    Najvažnija uvozna tržišta u 2025. godini bila su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Mađarska i Slovenija.

    Dok je uvoz iz Njemačke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije smanjen, iz Komore navode da uvoz iz Srbije bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu.

    U BiH je lani najviše uvezeno sira i skuta, mlijeka i pavlake, maslaca i ostalih masti i ulja, dobivenih od mlijeka.

    – Usprkos ekonomskim poremećajima na tržištu, izvoz sektora prerade mlijeka ostao je stabilan, a pad količinskog izvoza od 5,59 odsto odnosi se uglavnom na mlijeko, dok su svi ostali proizvodi mliječne industrije bilježili rast, kako količinski tako i vrijednosno – navedeno je u analizi.

  • Lakše do stana bez posrednika

    Lakše do stana bez posrednika

    Imajući u vidu da građani sve teže dolaze do prve nekretnine, Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske uvodi novi model direktnog kreditiranja da bi pojednostavila procedure i smanjila troškove, uz namjeru da se istovremeno utiče i na uslove na finansijskom tržištu i olakša rješavanje stambenog pitanja mladima.

    Direktni krediti već ove godine
    Novi model kreditiranja predstavlja korak ka dostupnijem finansiranju stambenih jedinica i povoljnijim uslovima za građane, a iz IRB-a najavljuju da bi već ove godine mogli početi direktni plasmani stambenih kredita, što će omogućiti da se zahtjevi podnose bez posredovanja komercijalnih banaka.

    Vršilac dužnosti direktora IRB-a Nedeljko Ćorić potvrdio je za “Glas” da se na tome intenzivno radi, dodajući da je konačni datum početka implementacije u nadležnosti Vlade RS.

    Povoljniji uslovi i niže kamate
    Prema njegovim riječima, cilj novog modela nije samo ponuda nižih kamatnih stopa, već i ukupno povoljnijih uslova kreditiranja za fizička lica.

    – Nije riječ samo o kamatama, već o kompletnim uslovima koji će biti najpovoljniji na tržištu kada su u pitanju građani. Naš cilj je i da utičemo na kamatne politike komercijalnih banaka kako bi bile društveno odgovornije – naglasio je Ćorić.

    On je dodao da ova banka ne može u potpunosti da parira komercijalnim bankama kada je riječ o pravnim licima, jer one ostvaruju prihode i kroz druge finansijske usluge, ali da će i za privredu biti ponuđeni novi modeli kreditiranja u saradnji sa bankarskim sektorom.

    Podrška mladima i porodicama
    Ćorić je podsjetio da je IRB do sada učestvovao u rješavanju stambenog pitanja za oko 15.000 korisnika, te da je kroz različite programe obuhvaćeno oko 33 odsto stanovništva Srpske, najavivši i izmjene u kategoriji mladih bračnih parova, gdje bi starosna granica mogla biti podignuta na 35 godina, kao i povoljnije uslove za višečlane porodice.

    – Vrijeme je za promjenu. Ova banka mora da prati razvoj Srpske i tržišta kapitala – poručio je Ćorić, dodajući da će predstavnici banke svake sedmice boraviti u lokalnim zajednicama kako bi građanima olakšali predaju dokumentacije.

    Brže procedure i manji troškovi
    Da će novi model značajno ubrzati procedure i smanjiti troškove, smatra i predsjednik Upravnog odbora Omladinskog savjeta RS Ognjen Vukojević. Prema njegovim riječima, trenutni model preko komercijalnih banaka je duži put sa više procedura i dodatnih troškova.

    – Direktno podnošenje zahtjeva u IRB-u donosi manje koraka u odlučivanju, bržu obradu i efikasniji proces – istakao je Vukojević.

    Ova mjera mogla bi, dodao je on, podstaći veći broj mladih da se odluči na rješavanje stambenog pitanja, jer će im uslovi biti pristupačniji i prilagođeni realnim potrebama.

    – Manji troškovi, jednostavnija administracija i izostanak posredničkih provizija direktno smanjuju cijenu kredita. To je jasna poruka da institucije žele da mladi ostanu i grade budućnost u Srpskoj – naglasio je Vukojević.

    Nove olakšice u najavi
    Dodao je da se u budućnosti očekuju i dodatne olakšice, poput fleksibilnijih grejs perioda i specifičnih programa podrške mladim porodicama, po uzoru na prakse u zemljama regiona i Evrope.

    Kategorije
    Programi IRB RS obuhvataju i posebne linije podrške namijenjene različitim kategorijama stanovništva, sa fokusom na lakši pristup finansijama i prilagođene uslove otplate. Akcenat je na fleksibilnijim modelima finansiranja, koji korisnicima omogućavaju jednostavniju proceduru i manje administrativnih barijera u odnosu na uobičajenu bankarsku praksu.

  • Pala cijena zlata, ide ka najvećem nedjeljnom padu od 1983.

    Pala cijena zlata, ide ka najvećem nedjeljnom padu od 1983.

    Cijena zlata pala je danas za dva odsto na oko 4.570 dolara po unci i na putu je najvećeg nedeljnog pada od 1983. godine.

    Do toga je došlo jer je eskalacija tenzija na Bliskom istoku dovela do vrtoglavog rasta cijena energije i potkopala nade za kratkoročno smanjenje kamatnih stopa, prenio je Trejding ekonomiks.

    Ovaj plemeniti metal nastavio je da gubi vrijednost nakon izvještaja da Pentagon raspoređuje tri ratna broda i hiljade marinaca u region, što je navelo trgovce da uračunaju 50 odsto šansi za povećanje kamatne stope Federalnih rezervi (FED) do oktobra usljed strahova od održive inflacije.

    Cijena sigurnog metala padala je svake nedjelje od američko-izraelskih napada na Iran prošlog mjeseca, pod pritiskom rastućih prinosa državnih obveznica, jačeg dolara i ostvarivanja profita, jer su investitori likvidirali pozicije kako bi nadoknadili gubitke na drugim mjestima.

    Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Engleske i Banka Јapana su ranije ove nedjelje zadržali kamatne stope na stabilnom nivou, ali su signalizirale spremnost da dodatno pooštre monetarnu politiku ako inflatorni pritisci potraju.

  • Da li je svijet na ivici ekonomskog kolapsa

    Da li je svijet na ivici ekonomskog kolapsa

    Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama sigurno će i dalje rasti ukoliko rat na Bliskom istoku uskoro ne prestane, ali i blokada jedne od najznačajnijih transportnih ruta Ormuskog moreuza, pa nije nimalo nerealno da u narednom periodu dođe i do granice od četiri marke po litru.

    Rekao je ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić, komentarišući aktuelnu globalnu energetsku krizu izazvanu ratnim dešavanjima na Bliskom istoku. Prema njegovim riječima, pravljenje tačnih prognoza je veoma teško, iako mnogi analitičari upozoravaju da bi barel sirove nafte do kraja mjeseca mogao skočiti sa sadašnjih 110 dolara na 150, pa čak i 180 dolara.

    – Ako cijena barela na svjetskim berzama nastavi da raste, to će, kao i do sada, imati negativne posljedice i po naše tržište, pogotovo ako se nastavi blokada transportnih ruta ili granatiranje velikih naftnih i gasnih postrojenja u Persijskom zalivu od strane iranske vojske – ističe Savić.

    Navodi da se cijene na domaćim benzinskim pumpama trenutno kreću od 3,10 do 3,30 maraka po litru, što je za oko marku više nego prije početka rata na Bliskom istoku, odnosno rast od skoro 50 odsto.

    – Za sada, sve ovo nije uticalo na maloprodaju, nije došlo do smanjenja kupovine. Snabdijevanje je stabilno, iako Srbija zabranjuje izvoz naftnih derivata. Domaći distributeri se trenutno snabdijevaju iz evropskih rafinerija, a robe na tržištu još ima, što je najvažnije. Za sada nema razloga za paniku. Međutim, najavljena blokada graničnih prelaza od strane lokalnih prevoznika dolazi u vrlo nezgodnom trenutku i može otežati snabdijevanje. Ako logistika stane, distributeri će biti prinuđeni da troše zalihe – upozorava Savić.

    Pandorina kutija
    Svijet se trenutno nalazi na ivici energetskog i ekonomskog kolapsa dok rat na Bliskom istoku dobija na intenzitetu. Raketni obračuni SAD, Izraela i Irana izazvali su dramatične poremećaje na globalnom tržištu energenata. Zatvaranje Ormuskog moreuza i udar na najveće gasno nalazište na svijetu, Južni Pars, otvorili su energetsku “Pandorinu kutiju”, čiji efekti su već vidljivi u realnoj ekonomiji širom svijeta.

    Gasno nalazište Južni Pars je jedinstveni podvodni rezervoar u Persijskom zalivu, koji Katar naziva Sjeverno polje. Rezerve ovog nalazišta čine skoro petinu svjetskih zaliha gasa, obezbjeđujući do 75 odsto proizvodnje gasa u Iranu i omogućavajući Kataru status jednog od najvećih izvoznika tečnog prirodnog gasa. Iranski napadi onesposobili su oko 17 odsto izvoznog kapaciteta Katara za LNG, sa procijenjenim godišnjim gubitkom od oko 20 milijardi dolara, ugrožavajući snabdijevanje Evrope i Azije. Popravke će izbaciti iz upotrebe 12,8 miliona tona LNG-a godišnje u periodu od tri do pet godina.

    Pored Južnog Parsa, gađane su i rafinerije u Dubaiju i Abu Dabiju, terminali u Damamu i Ras Tanuriju, kao i instalacije za transport i skladištenje gasa u Persijskom zalivu. Nakon napada, iranski mediji upozorili su da su dijelovi regionalnih naftnih i gasnih objekata u Saudijskoj Arabiji, UAE i Kataru legitimne mete. To uključuje rafineriju Samref u Saudijskoj Arabiji, petrohemijske komplekse Džubail i Mesaid, kao i gasno polje Al-Hosn u UAE.

    Ipak, ključni udarac globalnom tržištu zadaje zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i značajan dio gasa. Samo u prvim danima krize, poremećeno je do petine globalnog snabdijevanja energenata, što predstavlja jedan od najvećih šokova u modernoj ekonomiji.

    Sumorne prognoze
    Od početka sukoba, cijena nafte porasla je sa oko 70 na više od 110-120 dolara po barelu, dok su cijene gasa u Evropi u pojedinim trenucima gotovo udvostručene, uz skokove od 35 do preko 50 odsto. Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se eskalacija nastavi, cijena nafte mogla dostići 150-200 dolara po barelu, a cijene gasa u Evropi biti čak 2,5 puta veće nego na početku krize. Zvaničnici u Saudijskoj Arabiji procjenjuju da bi cijena nafte mogla porast na 180 dolara ako poremećaji u Ormuskom moreuzu potraju do kraja aprila.

    Efekti krize već se osjećaju u realnoj ekonomiji. Zatvaranje Ormuskog moreuza ne pogađa samo energente, već i transport robe, što podiže cijene širom svijeta. Prvi udar vidi se na hrani – mlijeko, meso, voće i povrće poskupljuju jer njihova cijena zavisi od transporta i energije. Projekcije pokazuju da bi cijene hrane u narednih šest mjeseci mogle porasti za deset do 15 odsto, a cijene đubriva do 25 odsto, što će povećati troškove poljoprivrede.

    Poremećaji se šire i na industriju. Više od četvrtine svjetskog helijuma dolazi iz Katara, a njegov transport je ugrožen, što pogađa proizvodnju poluprovodnika, čipova i medicinskih aparata. Aluminijum dostiže višegodišnje maksimume, direktno utičući na automobile, elektroniku i ambalažu. Farmaceutski sektor takođe osjeća pritisak – nestašice lijekova u Evropi mogu dovesti do rasta cijena od 15 do 20 odsto u narednih šest mjeseci.

    Centralne banke upozoravaju da bi trenutni razvoj situacije mogao podići inflaciju za najmanje pola procentnog poena i usporiti ekonomski rast. Kako plate u većini zemalja ne prate rast cijena, ako inflacija poraste sa tri na 3,5 odsto, realna kupovna moć smanjiće se za oko pola procenta. Prema projekcijama pojedinih analitičara, u narednih šest mjeseci troškovi energenata i osnovnih namirnica mogli porasti za osam do 12 odsto, dok industrijski proizvođači mogu očekivati povećanje troškova proizvodnje između 15 i 20 odsto.

    Analitičari ističu da ovo nije samo regionalni sukob, već početak dugoročne globalne energetske krize koja može promijeniti odnose snaga u svijetu. Evropa je u posebnoj opasnosti zbog visoke zavisnosti od uvoza gasa i nafte sa prostora Bliskog istoka i iz Rusije.

    Ekonomisti upozoravaju da ako se ovi poremećaji nastave, globalni BDP pasti za jedan do dva odsto samo u ovoj godini, sa posebnim udarom na zemlje u razvoju koje nemaju fiskalne rezerve da ublaže udare. Inflacija u pojedinim regionima mogla bi dostići dvocifreni procenat, što će dovesti do socijalnih tenzija i mogućih protesta zbog poskupljenja životnih namirnica. Svijet se danas nesumnjivo nalazi na prekretnici. Ako se eskalacija nastavi, kriza neće ostati samo energetska već će prerasti u dugotrajan ekonomski poremećaj sa katastrofalnim globalnim posljedicama. Strateške odluke u narednom periodu mogu odrediti da li čovječanstvo ulazi u period ograničene dostupnosti energenata i hrane ili će uspjeti da spriječi globalnu katastrofu.

    Gorivni sporazum
    Slovačka bi mogla da poveća cijene dizela za strane vozače ili da ograniči količinu goriva koju mogu da kupe kako bi obuzdala gorivni turizam.

    Premijer Robert Fico upozorio je da su vozači koji kupuju gorivo u regionima koji se graniče sa Poljskom i Austrijom ostavili “benzinske pumpe bukvalno isušene”. U Sloveniji su pak neke benzinske pumpe uvele ograničenja u količini goriva koju vozači mogu kupiti. Na pojedinim pumpama ta ograničenja iznose do 30 litara po putničkom vozilu, dok su za kamione i pravna lica postavljene granice do 200 litara po punjenju. Vlada Austrije objavila je privremeno sniženje poreza na gorivo, za oko šet evrocenti po litru i uvela ograničenje marži trgovaca gorivom kako bi cijene na pumpama bile niže.

    Rješenje za Evropu
    Prekid isporuka energenata sa prostora Bliskog istoka, stavio je Evropu u izuzetno tešku situaciju. Prema ocjenama pojedinih stručnjaka, jedino rješenje za nju je ukidanje sankcija Rusiji, a posebno u dijelu koji se tiče uvoza nafte i gasa. Ova mjera bi omogućila bolje snabdijevanje i ublažavanje rasta troškova energenata.

     

    (glas srpske)