Kategorija: Ekonomija

Zahlađenje sa snijegom u Republici Srpskoj neće ozbiljno ugroziti voćnjake, ali bi eventualni mraz u narednim danima mogao imati presudan uticaj na prinos voća, kažu voćari.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kazao  je da snježne padavine same po sebi neće pričiniti značajniju štetu voćnjacima.

“Voće koje je do sada procvjetalo imalo je povoljne vremenske uslove, pa je većina sorti uspjela da se oplodi i opraši. Rane šljive i kajsije su u dobroj fazi razvoja. Ono što je do sada iscvalo je u dobrom stanju, ali ukoliko dođe do mraza, onda bi moglo doći do ozbiljnih problema”,  kazao je Dojčinović.

Snijeg kao prirodni izolator

Dodaje da bi snijeg, čak i ako se zadrži na granama, mogao imati i pozitivnu ulogu jer djeluje kao prirodni izolator i štiti biljke od naglih temperaturnih oscilacija.

Ipak, najveća prijetnja za voćnjake ostaje mraz, naročito u periodu kada su biljke u fazi cvjetanja.

“Kruška bi mogla najviše da strada ukoliko dođe do niskih temperatura jer se trenutno nalazi u osjetljivoj fazi cvjetanja i onda ne bi imali roda uopšte. U narednih nekoliko dana znaćemo više, ali prema prognozama, kritični dani bi mogli biti ponedjeljak i utorak”, kazao je Dojčinović.

Dodaje da snijeg sam po sebi ne predstavlja opasnost za voće, ali ističe da su na planinama i brdima najavljene velike količine snijega – od 20 do 60 centimetara visine.

Zaštita voćnjaka

Govoreći o zaštiti voćnjaka, Dojčinović je pojasnio da voćari imaju ograničene mogućnosti borbe protiv mraza. Jedna od metoda je orošavanje, ali ona zahtijeva značajna finansijska ulaganja.

“Za oko dva hektara voćnjaka potrebno je i do 200 litara goriva za jednu noć orošavanja, a nekada je potrebno i pet noći uzastopno da se to radi. U trenutnim uslovima, kada su cijene goriva visoke, to predstavlja veliki trošak. Zbog toga će se mali broj voćara odlučiti na ovu mjeru”, rekao je Dojčinović.

Kako kaže ni ranijih godina, kada su voćari primjenjivali ovu metodu, rezultati nisu uvijek bili zadovoljavajući.

“Sve zavisi od mnogo faktora, intenziteta mraza, trajanja niskih temperatura, kao i same spremnosti voćnjaka. Zbog toga se u ovom poslu nikada ne može govoriti sa potpunom sigurnošću”, zaključio je Dojčinović.

Voćari će pažljivo pratiti vremenske prilike

Kako je rekao, u narednim danima voćari će pažljivo pratiti vremenske prilike jer će upravo vremenski uslovi u ovom periodu imati ključan uticaj na ovogodišnji rod voća u Republici Srpskoj.

“Voće može da preživi najavljeno zahlađenje u Republici Srpskoj ako ne bude dugotrajnog mraza i ako temperatura ne bude ispod nule”, rekao je Bojan Kecman, viši stručni saradnik za seoski razvoj u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri resornom ministarstvu.

Jabuke će sigurno preživjeti

Kecman je rekao da su uveliko počele da cvjetaju šljive, kao i rane sorte kruške, breskve i trešanja, dok jabuke još nisu i preživjeće ovaj nalet hladnoće.

Pojasnio je da je najosjetljivija faza za voće kada plod ostane nezaštićen, odnosno kada opadnu dvije trećine cvijeta.

Ističe da veće štete neće biti ni ako padne snijeg, jer će biti izolator.

“Najvažnije je da nema niske temperature kada se snijeg otopi”, rekao je Kecman.

Republiku Srpsku zahvatilo je zahlađenje sa snijegom u višim predjelima Krajine, a u nižim sa kišom, susnježicom i snijegom povremeno.

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je iznosio 850.095, od čega 390.182 žene.

Najveći sektori po broju zaposlenih

• prerađivačka industrija – 160.026
• trgovina – 157.996
• javna uprava i odbrana – 77.086
• obrazovanje – 72.474
• zdravstvo i socijalna zaštita – 63.221
• ugostiteljstvo – 42.469
• građevinarstvo – 42.097
• prevoz i skladištenje – 39.323

Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih osoba se u odnosu na decembar 2025. godine smanjio za 0,5 odsto, a broj zaposlenih žena za 0,3 odsto.

Ovo znači da je broj zaposlenih za mjesec dana manji za nešto manje od 4.500 radnika.

Ali u kojim sektorima ima najviše zaposlenih?

Prema posljednjim podacima, više od 300.000 radnika je zaposleno u dvije grane, pa tako prerađivačka industrija ima najviše radnika, i to 160.026.

Slijedi trgovina na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikala 157.996.

Javna uprava

Dalje ide javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje sa 77.086 zaposlenih, te obrazovanje 72.474.

U kategoriji zdravstvene i socijalne zaštite zaposlen je 63.221 radnik, dok je u kategoriji pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 42.469.

Građevinarstvo

U građevinarstvu je zaposleno 42.097 radnika, a u sektoru prevoz i skladištenje njih 39.323.

Sektor informacije i komunikacije u Bosni i Hercegovini zapošljava 29.891, a stručne, naučne i tehničke djelatnosti 27.760.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti zapošljavaju 20.499,  finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19.079, poljopriveda, šumarstvo i ribolov 18.796, a ostale uslužne djelatnosti 18.106.

Snabdijevanje strujom

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ima 17.862 zaposlenih, dok u umjetnosti, zabavi i rekreaciji radi 15.142 ljudi.

U vađenju ruda i kamena ima 14.847 zaposlenih, snabdijevanju vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpada, te djelatnosti sanacije zaštite životne sredine 13.645.

Najmanje zaposlenih

Najmanje zaposlenih je u sektoru poslovanja nekretninama, njih 3.316.

Riječ stručnjaka

Ekonomista Igor Gavran kaže da trgovina BiH ne može omogućiti nikakav rast, pogotovo jer se dobrim dijelom odnosi na trgovinu uvoznom robom koja ne samo da nije pozitivna, nego je izrazito štetna za ekonomiju.

“Cijene u trgovini su također štetne za ekonomiju i životni standard jer su nerealno visoke, a sama zaposlenost daje minimalan doprinos jer su plaće u trgovini uglavnom minimalne, a poslovi većinom zahtijevaju minimalno obrazovanje. S obzirom na to da se od ovih više od 300.000 zaposlenih oko polovine odnosi na trgovinu, ne možemo ni slučajno biti zadovoljni podacima. Skoro 80.000 je javna uprava, a ako tu pribrojimo i javna preduzeća i sektore poput zdravstva koji su dominantno također javni, vidimo da dominantan postaje javni sektor u širem smislu, a ne prerađivačka industrija”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, jedini sektor koji generiše održivi ekonomski rast i razvoj je industrija, odnosno proizvodnja konkretnih proizvoda, prije svega finalnih i tehnološki naprednih, gdje se ostvaruje najveća dodana vrijednost.

“I sektor poljoprivrede bi morao imati puno više zaposlenih i puno veću proizvodnju nego što je sada slučaj jer bez jake domaće poljoprivrede opet se sve svodi na uvoz i ovisnost o stranoj robi. Smanjenje broja zaposlenih nije nimalo neočekivano, naprotiv, a bez novih ulaganja se može očekivati i dalji pad. Jedan veliki proizvođač (Koksara) je praktično ugašen, industrija čelika se prepušta propadanju u interesu uvoznih lobija, prijevoznici se također ignorišu, domaća poljoprivreda je na udaru rasta troškova koje vlasti jednako ignorišu, itd. Jednostavno, nemamo osnova biti optimisti dok je vlastima važniji selfi s otpravnikom poslova jedne ambasade ili putovanja po svijetu od domaće ekonomije”, naglasio je Gavran.

Republika Srpska je uspješno realizovala zaduženje na međunarodnom tržištu kapitala, emitovanjem referentne evroobveznice u iznosu od 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 odsto, sa dospjećem u aprilu 2031. godine, saopšteno je danas iz Ministarstva finansija Republike Srpske.
Iz Ministarstva navode da ova transakcija predstavlja značajan iskorak na međunarodnom tržištu kapitala, imajući u vidu sljedeće ključne faktore:

1. Republika Srpska je otvorila međunarodno tržište kapitala nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, realizujući prvo izdanje sa tržišta u razvoju sa evropskog kontinenta nakon početka konflikta, čime su demonstrirane liderske sposobnosti u uslovima pojačane volatilnosti na globalnim finansijskim tržištima. Investitorski portfelj je geografski diversifikovan, sa dominantnim učešćem investitora koji po prvi put investiraju u javni dug Republike Srpske, uključujući najveće američke penzione fondove i osiguravajuća društva.

2. Riječ je o prvoj referentnoj obveznici Republike Srpske, listiranoj na Londonskoj berzi, kao i o najvećem međunarodnom zaduženju entiteta do sada, realizovanom uprkos turbulentnim tržišnim uslovima izazvanim ratom na Bliskom istoku.

3. Ostvarena je najveća potražnja u istoriji zaduživanja Republike Srpske, gotovo tri puta veća u odnosu na prvo izdanje evroobveznice iz 2021. godine, što jasno potvrđuje povjerenje investitora u politike koje rukovodstvo Republike Srpske sprovodi na međunarodnom planu. Potražnja je dostigla više od milijardu evra, svega nekoliko sati nakon objave transakcije.

4. Imajući u vidu izmijenjene okolnosti na međunarodnim finansijskim tržištima jasno je da je postignuto značajno relativno smanjenje troška zaduživanja u poređenju sa transakcijom iz 2021. godine. Preciznije, raspon (spread) je praktično prepolovljen, što ukazuje na poboljšano pozicioniranje Republike Srpske na međunarodnom tržištu kapitala, zasnovano na razvoju domaćih ekonomskih prilika, kao i saradnji sa partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je posebno značajno imajući u vidu da su globalne kamatne stope danas približno tri puta više nego u trenutku prvog izdanja.

5. Transakcija predstavlja primjer odgovornog i strateškog upravljanja javnim dugom, pri čemu je Republika Srpska četvrti emitenat iz zemalja regiona koje su ove godine pristupile međunarodnom tržištu kapitala, nakon Slovenije i Hrvatske, članica Evropske unije, i Sjeverne Makedonije, zemlje sa statusom kandidata.

6. Zaduženje je realizovano uz fiksnu kamatnu stopu, čime je obezbijeđena zaštita od potencijalnih, već najavljenih, budućih povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

7. Realizacija transakcije uslijedila je nakon intenzivnih strateških aktivnosti Vlade i Ministarstva finansija na međunarodnom planu, uključujući direktne kontakte sa više od pedeset najvećih globalnih investitora, koji su iskazali povjerenje u tim Ministarstva finansija i Vladu Republike Srpske.

Istorija nas uči da geopolitičke krize mogu brzo eskalirati i dovesti do snažnih inflatornih šokova, poput onog iz 2022. godine. U tom kontekstu, pravovremeno upravljanje javnim dugom u uslovima pojačanih geopolitičkih rizika predstavlja jednu od ključnih obaveza svake odgovorne vlade, navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija Republike Srpske.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić istakao je da povećanje plata i penzija predstavlja dugoročnu i sistemsku mjeru koja može pomoći građanima da lakše podnesu rast troškova života, dok bi smanjenje PDV-a ili ukidanje akciza na gorivo moglo ugroziti stabilnost budžeta i isplatu javnih davanja.

Amidžić je ocijenio da su prijedlozi o ukidanju akciza ili smanjenju poreza kratkoročne i rizične mjere koje ne garantuju pad cijena za građane. „Ne bi došlo proporcionalno do pada cijena. Postoji mogućnost da bi dodatni profit ostvarili trgovci“, rekao je Amidžić. On je dodao da Savjet ministara, kao koordinaciono tijelo, ne odlučuje o ključnim pitanjima fiskalne politike, već entiteti.

Ministar je pojasnio da se značajan dio sredstava od akciza koristi za izgradnju i održavanje putne infrastrukture, uključujući magistralne puteve i autoputeve, te da bi ukidanje akciza dovelo u pitanje realizaciju ovih projekata. „Onaj ko predlaže ukidanje akciza mora da kaže od kojih putnih projekata odustajemo. Bez tih prihoda nijedan od ovih projekata ne bi bio izgrađen“, naglasio je Amidžić.

On je podsjetio da je u periodu od 2020. do 2026. godine sedam lokalnih zajednica dobilo oko 1,01 milijardu KM iz budžeta Republike Srpske, uključujući Banjaluku, Bijeljinu, Teslić, Modriču, Šamac, Lopare i Istočnu Ilidžu. „Najčešće oni koji kritikuju Vladu Republike Srpske prećute činjenicu da i njihove lokalne zajednice dobijaju sredstva iz tih istih budžeta“, rekao je Amidžić.

Amidžić je pozvao lokalne vlasti iz opozicionih partija da se odreknu dijela sredstava od PDV-a i akciza i da ih vrate građanima, naglašavajući da bi tako mogli direktno pomoći nezaposlenima i penzionerima. „Evo ja molim da se u Banjaluci 30 miliona KM izdvoji u poseban fond i da se podijeli svakom nezaposlenom građaninu i penzioneru“, rekao je Amidžić, dodajući da isto očekuje od Lopara, Bijeljine, Modriče, Teslića, Šamca i Istočne Ilidže.

On je ponovio da Republika Srpska u aktuelnim ekonomskim okolnostima treba stabilnost javnih finansija i da je povećanje plata i penzija dugoročniji način da se građanima pomogne da se nose sa rastom cijena. „Struka kaže da u ovakvim periodima ne treba da se okreće neizvjesnom smanjenju cijena već izvjesnim mjerama, što podrazumijeva ono što je Vlada Republike Srpske činila na način da se iz viška sredstava po osnovu ubiranja poreza dođe do povećanja plata“, zaključio je Amidžić.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj su u februaru ove godine, poredeći sa istim mjesecom prethodne godine, u prosjeku više za 3,6 odsto, piše u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Gdje su cijene najviše rasle

• Stanovanje: +9,5%
• Zdravstvo: +9,4%
• Restorani i hoteli: +6,3%
• Rekreacija i kultura: +6%
• Hrana i piće: +4%

Rat u Iranu

U odnosu na januar cijene su u prosjeku više za 0,6 odsto.

Ipak, znajući da je zbog rata u Iranu početkom marta došlo do drastičnog skoka cijena goriva koje je vezano za skoro svu robu i usluge, očekivanja su da bi inflacija tokom ove godine mogla biti mnogo veća.

Podaci Zavoda za statistiku RS

Ali vratimo se podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

“Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u deset, a niže cijene u dva odjeljka. Najveći godišnji rast cijena u februaru 2026. godine zabilježen je u odjeljku stanovanje 9,5%, usljed povećanja cijena u grupi čvrsta goriva (ogrevno drvo i pelet) od 17% i snabdijevanje vodom od 13,1%, zatim u odjeljku zdravstvo 9,4%, usljed poskupljenja u grupi bolničke usluge od 139,1%, potom u odjeljku restorani i hoteli 6,3%, zbog viših cijena u grupi usluge smještaja od 8,7%”, piše u podacima.

Rekreacija i kultura

Slijedi rekreacija i kultura sa procentom povećanja od 6%, usljed viših cijena u grupi putni aranžmani od 20,3% i usluge za rekreaciju i sport od 10,8%.

“Zatim je tu odjeljak hrana i bezalkoholna pića sa višim cijenama od 4%, usljed poskupljenja u grupama bezalkoholna pića od 13,6% i voće od 11,1%, potom odjeljak obrazovanje sa povećanjem od 2,9%, usljed viših cijena u grupi obrazovanje koje se ne definiše prema nivou od 9,4%, dok je rast od 2,8% zabilježen u odjeljku alkoholna pića i duvan, zbog povećanja u grupi duvan od 4,3%. Rast cijena od 2,7% zabilježen je u odjeljku ostali proizvodi i usluge, usljed poskupljenja u grupi usluge njege i lične higijene od 11,1%, slijedi odjeljak komunikacije sa višim cijenama od 1,3%, zbog povećanja u grupi poštanske usluge od 8,4%, dok je povećanje od 1,2% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo, usljed viših cijena u grupi tepisi i podne obloge od 3,7%”, stoji u podacima.

Šta je pojeftinilo

Dodali su da su niže cijene u februaru 2026. godine, na godišnjem nivou od 3,6%, zabilježene u odjeljku odjeća i obuća, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

“Smanjenje od 3,5% zabilježeno je u odjeljku prevoz, usljed nižih cijena u grupi karte za avionski prevoz od 16,8%”, ističe se u podacima.

Rast cijena nafte

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da rast cijena nafte predstavlja tipični šok ponude koji u sebi posjeduje značajan inflatorni potencijal.

“Sam uticaj na ukupnu inflaciju će zavisiti od dužine trajanja rata u Iranu i problema sa rutama za snabdijevanje sirovom naftom, sa jedne, i nivoa prelijevanja na transportne i proizvodne troškove, sa druge strane. Takođe, sprečavanje zloupotreba situacije u svrhu sticanja ekstraprofita zavisiće od kvaliteta inspekcijskog nadzora. Kombinacija mjera u vidu smanjenja nameta na naftne derivate, kao svojevrsnog amortizera naftnog šoka, i kontrola marži u cilju prevencije ‘lova u mutnom’, mogli bi obuzdati inflatorni talas”, naveo je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Bosna i Hercegovina je početkom ove godine dodatno smanjila izvoz električne energije, koja se svakako sve manje izvozi iz godine u godinu.

Glavni izazovi energetskog sektora

• Pad izvoza električne energije
• Rast uvoza u prethodnim godinama
• Uvođenje CBAM nameta
• Zavisnost od fosilnih goriva
• Nedovoljna dekarbonizacija

Od velikog izvoznika do velikog uvoznika

Tako je Bosna i Hercegovina postala od velikog izvoznika električne energije veliki uvoznik.

Ono što predstavlja veliki problem je i uvođenje CBAM-a od početka godine.

Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Koliki je bio izvoz?

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije je u prva dva mjeseca iznosio 123,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 146,9 miliona KM.

Ovo znači da je izvoz smanjen za oko 23 miliona KM.

Da se izvoz smanjuje, pokazuje i to da je u periodu januar – februar 2024. godine izvoz iznosio 128,3 miliona KM.

Smanjen uvoz, ali…

Sa druge strane, i uvoz se smanjio u odnosu na prethodnu godinu.

Tako je u dva mjeseca ove godine uvezeno struje za 101 miliona KM, a u januaru i februaru 2025. godine za 153,2 miliona KM.

Jedan od razloga smanjenog uvoza je možda i povoljna hidrologija kakva je početkom godine bila u BiH, što znači dobru proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Ipak, i ovo je ogroman uvoz znajući da je u dva mjeseca 2024. godine uvoz struje bio “svega” 27 miliona KM.

Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je rekao da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od krucijalne važnosti.

Takse od CBAM-a

Ovo, jednostavnim jezikom govoreći, znači da se takse od CBAM-a neće plaćati domaćim institucijama već EU institucijama.

“Kroz analize uz tehničku podršku projekta ‘EU for Energy’ smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona evra gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.

Tržište električne energije mnogo kompleksno i specifično

Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš, kaže za “Nezavisne novine” da je tržište električne energije mnogo kompleksno i specifično, jer prioritet napajanja krajnjih potrošača je važniji od same cijene električne energije na tržištu.

“Uzimajući u obzir fluktuacije cijena na berzama EU, odnosno uzimajući u obzir kombinaciju proizvodnih kapaciteta (koji se još i u EU u dosta zemalja baziraju na fosilnim gorivima) te intermitentnost obnovljivih izvora, mi ćemo sigurno biti konkurentni u određenim periodima godine”, objašnjava Harbaš.

Navodi da od 2027. godine počinje naplata CBAM-a za 2026. godinu.

“Mi ne smijemo dozvoliti da samo čekamo odgovor tržišta. Uvođenje internog sistema oporezivanja, dekarbonizacija energetskog sektora te ulaganje u OIE su jedini siguran put u borbi protiv CBAM-a i sličnih nameta koji sigurno naš izvoz dovode u pitanje, odnosno čine ga manje konkurentnim prema EU”, zaključio je Harbaš.

Od povrata dijela akciza, koji najavljuju vlasti u Republici Srpskoj, vozači će uštedjeti tri do pet KM, što nije dovoljno ni za gorivo koje će im trebati da se dovezu do Poreske uprave i da plate parking.

Podsjetimo, premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je juče, u ponedjeljak, 23. marta, da će Vlada Republike Srpske donijeti na prvoj narednoj sjednici odluke o vraćanju dijela akciza na gorivo i to 10 odsto za privredu, a 20 odsto za građane.

Kolike akcize plaćamo

“Prema Zakonu o akcizama u BiH trenutno se plaća sljedeća akciza po litri i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM, za motorni benzin – bezolovni 0,35 KM, a za motorni benzin 0,40 KM”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Šta pokazuje računica

Dakle, vozači koji koriste vozila na dizel ostvariće uštedu od šest feninga po litru (20 odsto od 0,30 KM). Ako taj vozač mjesečno toči, primjera radi, 50 litara dizela, njegova ušteda će iznositi tri KM, tako da za taj iznos neće moći kupiti ni litar goriva po aktuelnim cijenama.

Ako je riječ o benzincu, njegova potrošnja je nešto veća. Uzmimo da potroši 60 litara mjesečno. Na svakom litru će imati osam feninga povrata od akciza pa će njegova ušteda iznositi nešto manje od pet KM. Imaće “sasvim dovoljno” da plati parking i doveze se do Poreske uprave, pod uslovom da živi na gradskom području.

Minić: Štitimo građane

Minić, međutim, očigledno ne smatra tako. On je juče na konferenciji za novinare u Banjaluci istakao da će to biti direktna pomoć koja na mjesečnom nivou nominalno iznosi ukupno oko pet miliona KM.

Minić je rekao da će u petak, 27. marta, biti održana sjednica Vlade radi prijedloga realizacije odgovarajućih odluka ukoliko se nastavi divljanje cijena nafte i naftnih derivata.

“U svakom slučaju, nastojaćemo da institucionalno zaštitimo građane i privredu Srpske od divljanja cijena goriva”, rekao je Minić.

Cijene stanova u BiH dosegle su rekordne nivoe, a stručnjaci upozoravaju da ni tokom 2026. ne treba očekivati pad cijena.

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuirani rast, a cijene stanova dosegle su istorijski maksimum.

U pojedinim slučajevima, kvadratni metar dostiže i do 11.000 KM, iako je prosječna cijena ipak osjetno niža.

Uprkos tome, javnost i stručnjaci upozoravaju da su iznosi koje kupci plaćaju previsoki, dok istovremeno ne postoje naznake skorijeg pojeftinjenja.

Manji stanovi sve teže dostupni kupcima

Kupovina manjih stanova postaje sve zahtjevnija, pa je za nekretninu do 50 kvadratnih metara gotovo nemoguće izdvojiti manje od 200.000 KM. Iako ovakve cijene izazivaju zabrinutost među građanima, interes za kupovinu ne opada. Naprotiv, potražnja je i dalje u porastu, a gradnja novih objekata ne jenjava.

Prema riječima stručnjaka iz Sarajeva i Banjaluke, cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, zbog čega je teško utvrditi jedinstven prosjek na nivou države.

“Ako pričamo o četiri gradske opštine i užem dijelu u Kantonu Sarajevo možemo reći da se prosječni okvir cijena kreće između 3.700 do 5.200 KM. Apsolutno nemamo neki detaljan prosjek koji možemo da kažemo”, kaže stručnjak za nekretnine iz Sarajeva, Haris Kadić.

Dragan Milanović, stručnjak za nekretnine iz Banjaluke, navodi da je situacija u tom gradu vrlo slična po pitanju prosječnih cijena.

“Ako govorimo o novogradnji i o stanovima cijene su, najniža oko 3.000 maraka na periferiji do 7.000 u strogom centru grada. To je taj neki opseg. Prosječna cijena je tu negdje oko 5-6 hiljada u centru. Negdje malo širi centar 4-4,5 hiljade. To je sada ono što je u ponudi.”

Investicijska kupovina dodatno diže potražnju

Iako se u narednom periodu ne očekuju značajne promjene na tržištu, postavlja se pitanje održivosti ovakvog stanja. Podaci iz Banjaluke pokazuju da je čak svaki treći kupljeni stan neuseljen, što ukazuje na investicijsku kupovinu.

Najčešći kupci dolaze iz dijaspore, koji nekretnine vide kao siguran oblik ulaganja. U tom kontekstu, pojavljuju se i prijedlozi mogućih mjera za stabilizaciju tržišta.

“Jedan od prijedloga ispred nas, da bi pojeftinili stanovi, je da Vlada Republike Srpske izdaje takozvane ‘narodne obveznice’ namijenjene dijaspori, što će svakako na neki način dijaspora imati način da ulaže svoja sredstva, a mi ćemo u Banjaluci dobiti stanovi po pristupačnijim cijenama.”, kaže Dragan Jošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

Rast od 2022. traje bez zaustavljanja

Nagli rast cijena zabilježen je još 2022. godine, kada je došlo do poskupljenja željeza i drugih građevinskih materijala na globalnom tržištu.

Od tada trend rasta nije zaustavljen, a procjene stručnjaka ukazuju da bi tokom 2026. godine cijene mogle porasti za dodatnih 10 odsto, navodi BHRT.

Cijene zlata i srebra naglo su pale uprkos globalnim napetostima.

Ključni razlozi su kamatne stope, prodaja i tržišna korekcija.

Iako globalne napetosti ostaju visoke zbog sukoba na području Zapadne Azije, cijene zlata i srebra zabilježile su značajan pad, što je iznenadilo investitore koji ove metale tradicionalno smatraju sigurnom imovinom u nesigurnim vremenima.

Oštar pad cijena na tržištu

U ponedjeljak je došlo do oštrog pada vrijednosti. Oko 13 sati na MCX tržištu, zlato je bilo niže za 9,41 odsto, dok je srebro palo za 10,21 odsto, pri čemu je pad srebra bio izraženiji, što ukazuje na jači prodajni pritisak.

Tim Vaterer, glavni tržišni analitičar u KCM Trade, izjavio je za Rojters:

“Kako sukob s Iranom ulazi u četvrtu sedmicu, a cijene nafte se zadržavaju oko nivoa od 100 dolara, očekivanja su se pomjerila s mogućeg smanjenja kamatnih stopa ka njihovom potencijalnom povećanju, što je umanjilo privlačnost zlata”.

On je dodao:

“Nagla rasprodaja na azijskim berzama dovodi do zatvaranja dugih pozicija u zlatu”.

Korekcija nakon prethodnog rasta

Pad dolazi nakon snažnog rasta u prethodnim mjesecima, kada su investitori, suočeni s rastućim geopolitičkim rizicima i višim cijenama nafte, masovno ulagali u plemenite metale.

Ključni razlog je činjenica da su cijene već bile na visokim nivoima. Tokom ranijih faza sukoba zabilježena je pojačana potražnja, što je dovelo do značajnog rasta, a sada dio investitora odlučuje realizovati dobit, što je uzrokovalo korekciju.

Pritisak dolazi i sa drugih tržišta

Istovremeno, promijenjena su očekivanja u vezi s kamatnim stopama. Zbog visokih cijena nafte i inflatornih pritisaka smanjuje se vjerovatnoća njihovog smanjenja, dok raste mogućnost povećanja, što umanjuje privlačnost zlata koje ne donosi fiksne prinose.

“Važno je razumjeti da je snažno globalno okruženje smanjenog apetita za rizikom uticalo na sve vrste imovine, uključujući dionice, obveznice, ali i plemenite metale poput zlata i srebra. Pad zlata kao sigurnog utočišta čak je izraženiji nego kod dionica. U ovakvoj situaciji, koju karakterizuje velika neizvjesnost, investitori imaju ograničen prostor za djelovanje. Ako se vodimo iskustvima iz prošlosti, ne bi trebalo paničiti, već ostati smiren”, kazao je Dr. VK Vijayakumar, glavni investicijski strateg u Geojit Investments Limited.

Dodatni faktor je kretanje na drugim tržištima, gdje investitori prodaju zlato kako bi pokrili gubitke, posebno na berzama.

Srebro, koje je inače volatilnije, bilježi još izraženiji pad.

Šta aktuelni pad znači za investitore

Trenutna situacija pokazuje da pad zahvata različite vrste imovine, uključujući dionice, obveznice i plemenite metale. Iako se zlato i srebro i dalje smatraju sigurnim utočištem, ni oni nisu imuni na nagle promjene u tržišnim uslovima.

Aktuelni pad ne znači nužno promjenu dugoročnog trenda, već prije predstavlja korekciju nakon prethodnog rasta. Kako je značajan dio ulaganja u ove metale realiziran ranije, tržište sada prolazi kroz fazu prilagođavanja.

Investitorima se u takvim okolnostima preporučuje oprez, jer bi nestabilnost mogla potrajati dok traju geopolitičke napetosti i neizvjesnosti u vezi s monetarnom politikom, prenosi Akta.

Novi američki projekat izgradnje infrastrukture za snabdijevanje BiH tečnim gasom s terminala Krk mogao bi poremetiti planove Republike Srpske da kroz Istočnu interkonekciju kod Bijeljine dovede ruski gas.

Podsjećanja radi, kako je “Nezavisnim” nedavno rečeno, sve su prilike da će ugovor o uvođenju američkog investitora u projekat Južne interkonekcije uskoro biti finaliziran, a kako se već odranije zna, model će podrazumijevati koncesiju na nekoliko decenija.

Interes za proširivanje projekta na RS

Kako saznajemo, interes za proširivanje projekta na RS već postoji, a uskoro bi se mogli povesti i konkretni razgovori na tu temu.

RS već više od dvije decenije planira izgradnju konekcije sa Srbijom, kojom bi ruski gas bio dopremljen u gradove Srpske, a u međuvremenu bi bila izgrađena kompletna lokalna gasna mreža, uključujući i izgradnju nekoliko centrala na gas.

Almir Bečarević, ekspert za energetiku, sumnja da je u trenutnim okolnostima ovakav projekt izvodljiv.

On podsjeća da je koncept zamišljen u vremenu kada se računalo na stabilno i relativno jeftino snabdijevanje ruskim gasom.

EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom

Danas su se, kako upozorava, okolnosti bitno promijenile, jer je EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom, a alternativni izvori, koji bi na Balkansko poluostrvo dovozili azerbejdžanski gas, već su rezervisani dugoročnim ugovorima, pa je pitanje po kojoj cijeni bi RS gas mogla dobiti, ako bi bilo šta od kapaciteta i ostalo za druge kupce.

Bečarević ističe da Srbija, koja se godinama vezala za jeftini ruski gas, aktivno obezbjeđuje gas iz Azerbejdžana i vjerovatno će zauzeti veći dio dostupnih kapaciteta na pravcu Bugarska – Srbija.

“Kada se tome dodaju visoki troškovi izgradnje i održavanja gasovoda, lako se dolazi do zaključka da projekat bez sigurnog i povoljnog izvora gubi ekonomsku logiku i postaje rizična investicija”, ističe on za “Nezavisne”.

Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja

Bečarević podsjeća da je i Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja. On kaže da već sada Mađarska sklapa ugovore s dobavljačima gasa iz izvora koji nisu ruski.

“Već je ugovorila između šest i sedam milijardi kubnih metara gasa od alternativnih dobavljača, dok ukupno troši oko devet milijardi. To znači da su dvije trećine svojih potreba već pokrili dugoročnim ugovorima sa novim izvorima. Toliko o Orbanovim (Viktor Orban, mađarski premijer) izjavama da oni insistiraju samo na Rusima kao dobavljačima”, kaže on.

Nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove

Iz Vlade Republike Srpske saznajemo da ove nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove, koji podrazumijevaju izgradnju Istočne interkonekcije u skladu s ranijim planovima i strategijama.

Podsjećanja radi, te strategije podrazumijevaju da se preko Srbije RS priključi na ruski gas i da se na osnovu toga sprovede gasifikacija.

Na pitanje kako će se taj projekat realizovati ako SAD insistiraju na istiskivanju ruskih energenata iz Srbije i na činjenicu da zbog rata u Ukrajini EU uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, naš sagovornik, koji je zamolio da ne navodimo ime, jer ne govori zvanično, navodi da je strategija Srpske dugoročna i da na nju ne utiču trenutne okolnosti.

“Znate, najave blokada i zabrana ne znače da će se to i desiti. Vremena su neizvjesna, situacija se praktično mijenja iz dana u dan, i sve to može već sutra doći u pitanje. Mi imamo dugoročne ciljeve i ostajemo pri našim strateškim opredjeljenjima”, rekao nam je naš sagovornik.

Vlada RS spremna da sasluša svaku dobru ponudu

Na pitanje da li bi RS pristala da se priključi na Južnu interkonekciju, ustvrdio nam je da Vlada nema ništa protiv diverzifikacije i da je spremna da sasluša svaku dobru ponudu.

Treba napomenuti da su SAD zaprijetile “Naftnoj industriji Srbije” sankcijama ako Rusi ne prodaju svoj kapital u toj kompaniji, a proces pregovaranja s potencijalnim kupcima je u toku.

Kako smo nedavno pisali, EU prirodni gas vidi kao prelazno gorivo ka potpunoj energetskoj nezavisnosti koja podrazumijeva nuklearnu energiju i obnovljive izvore. S obzirom na to da se ovaj cilj ne može ostvariti u kratkom periodu, u evropskim strategijama gas je tretiran kao tranzitno gorivo, što znači da EU neće finansirati nove gasne projekte.

BiH je imala priliku da Južna interkonekcija bude finansirana od strane EU, ali to vrijeme je isteklo u svađama između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda oko upravne strukture preduzeća koje bi gas dobavljalo s terminala na Krku.