Dok predstavnici vlasti uvjeravaju javnost da su finansije Republike Srpske stabilne i da ekonomski pokazatelji idu uzlaznom putanjom, opozicija i dio stručne javnosti upozoravaju da se iza optimističnih poruka krije sve veća zavisnost od kredita.
Podaci o novim zaduženjima pokazuju da Republika Srpska iz godine u godinu povećava dug, koji se već mjeri milijardama maraka. Istovremeno, na mjesečnom nivou budžet se oslanja na stotine miliona maraka novih pozajmica kako bi servisirao postojeće obaveze.
Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak takve prakse mogao dovesti do situacije u kojoj će se značajan dio budžetskih potreba finansirati isključivo novim kreditima. Takav model, tvrde, dugoročno predstavlja ozbiljan rizik za finansijsku stabilnost.
Tokom rasprave o rebalansu budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, opozicioni poslanici iznijeli su niz podataka o rastu javnog duga i troškovima njegovog servisiranja. Posebno su ukazali na visoke iznose koji se izdvajaju za kamate.
Poslanik SDS-a Pero Đurić naveo je da godišnji troškovi kamata dostižu približno pola milijarde maraka, što je, prema njegovim riječima, više od sredstava koja se izdvajaju za boračke kategorije, ali i značajan teret za budžet koji finansira penzioni sistem.
Njegov stranački kolega Tomica Stojanović ocijenio je da se u izbornim godinama intenziviraju zaduženja, a da se novac koristi za povećanje plata, penzija i različitih socijalnih davanja. Prema njegovom stavu, opozicija se nalazi u nezavidnoj poziciji jer podrška takvim mjerama znači podršku novom dugu, dok bi glasanje protiv moglo biti predstavljeno kao protivljenje socijalnim izdvajanjima.
Slične primjedbe iznio je i poslanik PDP-a Milanko Mihajilica, koji je problematizovao nedovoljnu transparentnost pojedinih kreditnih aranžmana i zaduživanja na međunarodnim finansijskim tržištima. On smatra da javnost često nema dovoljno informacija o porijeklu kapitala kojim se finansiraju budžetski deficiti.
Dio opozicije upozorava i na mogućnost da bi u slučaju ozbiljnijih problema sa otplatom dugova kreditori mogli tražiti dodatne garancije ili uticaj na raspolaganje vrijednim prirodnim resursima.
Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da budžet Republike Srpske sve više zavisi od novih zaduženja. Prema njegovim procjenama, svakog mjeseca potrebno je obezbijediti značajna sredstva putem kredita kako bi se finansirale redovne obaveze i vraćali ranije preuzeti dugovi.
On takvu situaciju poredi sa domaćinstvom koje iz mjeseca u mjesec preživljava zahvaljujući novim kreditima. Kako navodi, kada prihodi nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih troškova, zaduživanje postaje privremeno rješenje koje dugoročno produbljuje problem.
Stanić smatra da je najveći izazov to što se malo pažnje posvećuje povećanju proizvodnje, izvoza i privredne aktivnosti, odnosno stvaranju novih izvora prihoda koji bi omogućili održiviji razvoj javnih finansija.
Slična upozorenja prethodnih godina dolazila su i od drugih ekonomskih analitičara, koji su ukazivali na rizike kontinuiranog rasta javnog duga.
S druge strane, predstavnici vlasti odbacuju takve ocjene. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savo Minić nedavno je poručio da su tvrdnje o prezaduženosti politički motivisane i da ne odgovaraju stvarnom stanju.
Prema njegovim riječima, javni dug Republike Srpske i dalje ostaje na nivou koji ne ugrožava finansijsku stabilnost, te je naglasio da je u poređenju sa zemljama regiona zaduženost i dalje relativno niska.
Sličan stav iznijela je i ministarka finansija Zora Vidović. Ona ističe da rast bruto domaćeg proizvoda nadmašuje rast zaduženosti, zbog čega ne vidi osnov za tvrdnje o dužničkom ropstvu.
Međutim, svakodnevni život velikog broja građana pokazuje drugačiju sliku. Prema podacima statističkih institucija, prosječna plata i dalje nije dovoljna da pokrije troškove potrošačke korpe, dok sindikalne procjene ukazuju da su troškovi života znatno veći od prosječnih primanja.
Ekonomisti upozoravaju da jednokratna povećanja plata, penzija i socijalnih davanja, ukoliko su finansirana novim kreditima, ne predstavljaju trajno rješenje. Veća potrošnja može dodatno podstaći inflaciju, koja potom umanjuje efekat povećanih primanja.
Zbog toga se, smatraju stručnjaci, održiv ekonomski razvoj ne može graditi na pozajmljenom novcu, već prvenstveno na rastu proizvodnje, investicija i stvaranju novih vrijednosti u privredi.
Komentariši