Deset godina od referenduma na kojem je ogroman broj glasača potvrdio 9. januar kao Dan Republike Srpske nije samo sjećanje na jedan dan glasanja, već i obaveza da Srpska čuva ustavne nadležnosti, jača institucije i ima povjerenje u narod, poručio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan u kolumni za Medijski sistem RS, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.
Pitanje 25. septembra 2016. glasilo je: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“ Potvrdno je odgovorilo 99,81 odsto onih koji su izašli na glasanje, odnosno 677.771 glasač, prema rezultatima koje je konstatovala Narodna skupština.
„Dejtonski ustavni položaj Srpske neće se očuvati prigodnim izjavama. Čuva se znanjem, upornošću, odgovornim odlukama i spremnošću da se o najvažnijim pitanjima razgovara i dogovara direktno sa narodom“, istakao je Karan.
Imao je čast da predsjedava Republičkom komisijom za sprovođenje referenduma i zato, kaže, ne govori samo kao profesor ustavnog prava. Tada je Srpska pokazala da o pitanju od najvećeg javnog značaja može da pita narod, a narod da brani identitet.
Podsjeća da je Ustav BiH Aneks 4 Dejtona i da član I/3 izričito kaže da se BiH sastoji od dva entiteta. Član III/3.a) predviđa da funkcije koje nisu izričito date institucijama BiH pripadaju entitetima. Republika Srpska, njeno ime, institucije i nadležnosti dio su dejtonskog poretka.
Deveti januar 1992. datum je nastanka Republike Srpske. Karan piše da je Srpska nastala prije ratnih sukoba i formirana da se ne bi ponovio genocid nad srpskim narodom. Član 77. Ustava RS daje Narodnoj skupštini ovlašćenje da raspiše referendum.
Otvoreno navodi i spor: Ustavni sud BiH 2015. utvrdio je da odredba Zakona o praznicima kojom je 9. januar bio Dan Republike nije u saglasnosti s Ustavom BiH. U septembru 2016. privremenom mjerom obustavio je primjenu odluke o raspisivanju referenduma, a poslije glasanja poništio rezultate.
Karan se s tim pristupom ne slaže, ali ne prećutkuje odluke Suda. Srpska je polazila od ovlašćenja da pita građane o pitanju iz nadležnosti Skupštine; Sud je smatrao da se ponovo odlučivalo o onome o čemu je već presudio.
„Međutim, ono što nijedna naknadna odluka ne može promijeniti jeste činjenica da je izjašnjavanje održano i da su građani na postavljeno pitanje dali svoj kristalno jasan odgovor. Referendum je održan, a narodna volja je iznad svake institucije, pa bio to i Ustavni sud BiH.“
Referendum, zaključuje, nije stvorio novu nadležnost, već institucionalno iskustvo da Srpska može da iznese izjašnjavanje i pod pritiskom. To je nasljeđe 25. septembra 2016.








