Kategorija: Politika

Prva sjednica novog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon oktobarskih izbora, trebalo bi da bude održana u prvoj sedmici decembra, potvrdila je poslanik SNSD-a u ovom domu Sanja Vulić.

Konstitutivna sjednica biće održana nakon izbora novog rukovodstva Predstavničkog doma, a dinamika tog procesa zavisiće od dogovora političkih stranaka koje su ostvarile izborne rezultate.

Prema informacijama koje je objavio RTRS, SNSD sa koalicionim partnerima osvojio je devet od ukupno 14 poslaničkih mandata koji pripadaju Republici Srpskoj, dok predsjednik stranke Milorad Dodik tvrdi da postoji dogovor i sa desetim poslanikom.

„Oduvijek je bila praksa da se Predstavnički dom formira poslije konstituisanja Predsjedništva BiH. Imajući u vidu da će se Predsjedništvo konstituisati poslije 15. novembra, realno je očekivati da prva sjednica Predstavničkog doma bude u prvoj sedmici decembra“, izjavila je Vulićeva.

Konstitutivnu sjednicu saziva dosadašnji Kolegijum, a do izbora novog rukovodstva sjednicom predsjedava najstariji poslanik, što je u ovom sazivu Refik Lendo iz SDA.

Vulićeva je pojasnila da se sjednica smatra konstituisanom tek nakon izbora novih članova Kolegijuma, odnosno predsjedavajućeg i dva zamjenika, te da će taj proces zavisiti isključivo od dogovora budućih političkih partnera na nivou BiH.

SNSD neizostavan faktor u formiranju vlasti

U novom sazivu Predstavničkog doma biće zastupljeno čak 16 političkih stranaka i koalicija, što je najveći broj od prvih opštih izbora u BiH 1996. godine.

Iz Republike Srpske u Predstavnički dom ulaze četiri stranke i tri koalicije, kojima pripada ukupno 14 mandata. SNSD je osvojio šest poslaničkih mjesta, dok su ostali politički subjekti osvojili po jedan ili dva mandata.

Prema dosadašnjim rezultatima, SNSD sa partnerima ima devet sigurnih poslanika, dok PSS, SDS i Lista za pravdu i red imaju ukupno pet mandata.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da bi podršku stranci mogao pružiti i deseti poslanik, čime bi SNSD dodatno učvrstio svoju poziciju u pregovorima o formiranju vlasti na nivou BiH.

Zamjenik glavnog urednika „Glasa Srpske“ Žarko Marković ocijenio je da eventualna saradnja sa desetim poslanikom ne mora nužno podrazumijevati njegovo formalno napuštanje dosadašnje političke opcije, već može biti ostvarena kroz drugačiji oblik političkog partnerstva.

Četiri aktuelna funkcionera dobila poslaničke mandate

U novi saziv Predstavničkog doma izabrani su i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, te aktuelni ministri Srđan Amidžić, Zukan Helez i Elmedin Konaković.

Oni do izbora novog Savjeta ministara mogu staviti poslaničke mandate u mirovanje, ukoliko ne žele istovremeno obavljati obje funkcije.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba pojasnio je da CIK donosi odluku o mirovanju mandata izabranog funkcionera i dodjeljuje mandat sljedećem kandidatu sa redovne ili kompenzacione liste.

Zamjenski poslanik tokom tog perioda uživa sva prava i obaveze, a mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci.

Istovremeno, u Predstavnički dom izabrana su i četvorica aktuelnih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Želimir Nešković, Džemal Smajlagić, Dženan Đonlagić i Ilija Cvitanović.

Oni su se, prema uputstvu CIK-a, opredijelili da preuzmu nove poslaničke mandate, što znači da će u Domu naroda ostati 11 delegata, dok će izbor novog saziva ovog doma uslijediti naknadno.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sazvao je danas u Banjaluci sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka radi pripreme prve sjednice novog saziva parlamenta Srpske.

Sastanak je zakazan u 17.00 časova, u prostorijama Narodne skupštine Republike Srpske, najavljeno je iz parlamenta Srpske.

Stevandić je ovaj sastanak sazvao na osnovu člana 6. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske, navodi se u saopštenju.

Medijima će biti omogućeno snimanje kadrova na početku sastanka.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je ranije da će ova politička partija sa koalicionim partnerima imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske i da bi novi sazvi parlamenta trebalo da bude konstituisan 16. novembra.

Prema potvrđenim rezultatima izbora održanih 4. oktobra, u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske SNSD će imati 34 od 83 mandata, PSS 12 mandata, a SDS na 10.

Ujedinjena Srpska, koalicija DNS-NPS i koalicija SP-DEMOS i NDP imaće po pet mandata, Lista za pravdu i red i SPS po četiri mandata, Koalicija za državu je na tri mandata, dok je Republička stranka Srpske osvojila jedan mandat.

Unutar Srpske demokratske stranke sve su glasniji zahtjevi za promjenama u stranačkom rukovodstvu nakon izbornog poraza, a dio funkcionera otvoreno dovodi u pitanje mogućnost da Branko Blanuša ostane na čelu ove opozicione partije.

Najnoviji javni istup dolazi od Daniela Jakovljevića, člana Glavnog odbora SDS, koji smatra da Blanuša više nema potreban autoritet među članstvom i biračima, te da aktuelno rukovodstvo ne može zaustaviti dalje slabljenje stranke.

„Očito je da Branko Blanuša više ne može biti predsjednik Srpske demokratske stranke. I da se ovako ne može zaustaviti ni pad, a kamoli krenuti uzlaznom putanjom“, napisao je Jakovljević u objavi na društvenim mrežama.

On je naveo da se mjesec i po suzdržavao od javnih komentara o stanju u stranci, očekujući da se problemi razmatraju unutar stranačkih organa. Međutim, tvrdi da sjednice nadležnih tijela nisu sazivane, zbog čega je odlučio javno iznijeti svoje stavove.

Prema pisanju Srpskainfo, Jakovljević smatra da je Blanuša autoritet izgubio zbog načina na koji je vodio stranku, ali i zbog pojedinih poteza tokom predizborne kampanje i odnosa prema gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću.

Kritike zbog odnosa prema Stanivukoviću i Petroviću

Jakovljević je podsjetio i na raniji prijedlog da članovi Pokreta za državu kolektivno pristupe SDS, da Blanuša ostane predsjednik stranke, dok bi Draško Stanivuković bio kandidat za predsjednika Republike Srpske.

Smatra da je odbacivanje takve mogućnosti bila velika politička greška, te je iznio procjenu da bi SDS u tom slučaju danas imao znatno veći broj poslaničkih mandata.

Govoreći o Ljubiši Petroviću, Jakovljević je ocijenio da je gradonačelnik Bijeljine pogriješio podržavajući kandidata druge političke organizacije, ali je istovremeno kritikovao odluku o njegovom isključenju iz SDS.

Najavio je da će na sjednici Glavnog odbora glasati za Petrovićev povratak u stranačke organe, ističući da se SDS ne može odreći Bijeljine, kao jednog od najvažnijih uporišta stranke.

Kao osobu koju bi volio ponovo vidjeti na čelu SDS, Jakovljević je izdvojio Milana Miličevića, za kojeg smatra da je nepravedno smijenjen i politički marginalizovan pred izbore.

Sve više funkcionera traži Blanušinu ostavku

Jakovljević nije jedini koji zahtijeva promjene u vrhu SDS. Članica Predsjedništva stranke Aleksandra Pandurević ranije je poručila da je Blanuša nakon izbornog poraza trebalo da podnese ostavku.

Ona je početkom novembra ponovila da bi ostavku trebalo da podnese kompletno Predsjedništvo, ali da najveća odgovornost pripada predsjedniku stranke.

Sličan zahtjev ranije je iznio i Darko Petrović, član Glavnog odbora SDS i predsjednik Opštinskog odbora u Petrovu, koji je javno i neopozivo zatražio Blanušinu ostavku.

Kao razloge naveo je loš izborni rezultat, gubitak povjerenja tradicionalnih birača, kršenje stranačkog statuta i, kako tvrdi, donošenje odluka mimo nadležnih stranačkih organa.

S druge strane, Blanuša je ranije poručio da ne namjerava podnijeti ostavku, ocjenjujući da bi takav potez dodatno produbio krizu i izazvao konfuziju unutar stranke.

Dodatne podjele izazvala je i odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS, na koju je gradonačelnik Bijeljine uložio žalbu Glavnom odboru.

Dok dio funkcionera smatra da je slučaj Petrović završen, drugi zahtijevaju preispitivanje odluke, što ukazuje na duboke nesuglasice unutar stranačkog rukovodstva.

Pred SDS je tako, osim analize izbornog rezultata, i pitanje budućeg rukovođenja strankom, odnosa među njenim funkcionerima i mogućnosti prevazilaženja unutrašnjih podjela.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović mogao bi da napusti Srpsku demokratsku stranku i pristupi Listi za pravdu i red Nebojše Vukanovića, ukoliko ne uspije da poništi odluku o svom isključenju iz SDS. Takav rasplet, prema informacijama iz vrha stranke, jedna je od mogućih opcija nakon produbljivanja sukoba unutar najveće opozicione partije u Republici Srpskoj.

Predsjednik SDS Branko Blanuša isključio je Petrovića iz stranačkog članstva dan nakon završetka opštih izbora u Republici Srpskoj i BiH. Kao jedan od razloga navedeno je to što Petrović tokom šest godina nije formirao Gradski odbor SDS u Bijeljini, ali i njegova podrška kandidaturi Nebojše Vukanovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, iako je SDS imala svog kandidata Marinka Božovića.

Odluka je izazvala ozbiljna neslaganja među najvišim stranačkim funkcionerima. Dok dio članova Predsjedništva SDS smatra da je Petrovićevo isključenje završena stvar, drugi tvrde da odluka nije u skladu sa Statutom stranke i traže Blanušinu ostavku.

Dodatne tenzije pojavile su se zbog predstojećeg izbora srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prema procjenama, SNSD bi mogao ponovo imati četiri delegata, što bi mu omogućilo kontrolu nad radom ovog doma.

Međutim, glasovi poslanika Liste za pravdu i red mogli bi biti presudni da četvrti delegat pripadne SDS-u, čime bi SNSD ostao bez te pozicije. Nebojša Vukanović poručio je da njegova stranka neće podržati kandidata SDS za delegata ukoliko ne bude povučena odluka o isključenju Petrovića.

„Lista Za pravdu i red ima jasno definisane uslove pod kojima je spremna da podrži SDS. Bude li Branko Blanuša kandidat za delegata, na naše glasove ne može da računa. Povucite sramnu odluku o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS samo zato što je bio sa nama“, poručio je Vukanović.

Na njegovu izjavu reagovao je šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, koji je poručio da je priča sa Petrovićem završena.

„Ovaj čovjek nikako da prihvati činjenicu da je priča oko Ljubiše završena, vodi ga sebi ako ti je toliko bitan. Što se delegata tiče, glasaj za koga hoćeš, ako SNSD bude imao četiri delegata svi će znati ko mu je poklonio četvrtog delegata“, naveo je Bodiroga.

Član Predsjedništva SDS Marinko Božović takođe je pozvao na hitno razrješavanje odnosa sa Vukanovićem, upozoravajući da bi nastavak aktuelnih nesuglasica mogao imati posljedice i na narednim izborima.

Prema informacijama koje je objavio Srpskainfo, pozivajući se na izvore iz vrha SDS, postoji mogućnost da Petrović pristupi Vukanovićevoj političkoj organizaciji ukoliko iscrpi sve pravne mogućnosti za poništavanje odluke o isključenju.

Sagovornici ovog portala tvrde da Petrović do posljednjeg trenutka neće odustati od pokušaja da ospori odluku Branka Blanuše, koju smatra suprotnom Statutu SDS. Ukoliko u tome ne uspije, prelazak u redove Liste za pravdu i red mogao bi biti najizglednija opcija.

Novinari su pokušali dobiti komentar i od Petrovića, ali on nije odgovarao na njihove telefonske pozive.

Plebiscit srpskog naroda u BiH, održan 9. i 10. novembra 1991. godine, predstavlja istorijsko svjedočanstvo o opredjeljenju srpskog naroda da sam odlučuje o svojoj državnopravnoj budućnosti, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Povodom 35 godina od održavanja plebiscita, Karan je naglasio da je srpski narod tada neposredno i nedvosmisleno potvrdio odluku Skupštine srpskog naroda u BiH o ostanku u zajedničkoj državi Jugoslaviji.

Prema njegovim riječima, pitanje državnopravnog položaja srpskog naroda nije ostalo isključivo u rukama političkih predstavnika, već je odluku potvrdio i sam narod, čime je dodatno osnažen njen legitimitet.

Karan je ocijenio da 9. i 10. novembar 1991. godine predstavljaju trajno svjedočanstvo volje srpskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini, te da se njegova konstitutivnost, ravnopravnost i pravo na samoopredjeljenje moraju dosljedno poštovati.

Istakao je da plebiscit predstavlja jedan od najstarijih oblika neposredne demokratije, koji se primjenjuje prilikom odlučivanja o pitanjima od najvećeg značaja, poput državnog uređenja i teritorijalnog položaja.

Govoreći o istorijskom kontekstu, Karan je naveo da je za srpski narod, suočen sa mogućnošću ugrožavanja svog političkog, nacionalnog i identitetskog položaja, pravo na samoopredjeljenje predstavljalo osnov opstanka, ravnopravnosti i nacionalne budućnosti.

On je podsjetio da je proces formiranja Republike Srpske tekao paralelno sa procesom rješavanja statusa BiH, pri čemu se Republika Srpska konstituisala 1992. godine, dok je BiH svoj državnopravni okvir dobila 1995. godine.

Osnivanjem Skupštine srpskog naroda u BiH 24. oktobra 1991. godine započeto je posebno institucionalno organizovanje, nakon čega je donesena odluka o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji, koju je potom potvrdio plebiscit.

Uslijedili su proglašenje Republike srpskog naroda BiH 9. januara 1992. godine, donošenje Ustava 28. februara i utvrđivanje naziva Republika Srpska 12. avgusta iste godine.

Kako prenosi RTRS, Karan je istakao da je plebiscit u tom procesu imao posebno značajnu ulogu jer je neposrednom saglasnošću naroda dodatno osnažen legitimitet odluke Skupštine srpskog naroda u BiH.

U nastavku osvrta na značaj konstitutivnosti, predsjednik Srpske naveo je da se ravnopravnost naroda zasniva na njihovom istorijskom kontinuitetu, autohtonosti i posebnim nacionalnim, kulturnim i vjerskim obilježjima.

Prema njegovim riječima, pravo na samoopredjeljenje potvrđeno je brojnim međunarodnim dokumentima, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, a bilo je sadržano i u osnovnim načelima Ustava SFRJ iz 1974. godine.

Karan je zaključio da događaji iz novembra 1991. godine predstavljaju važan dio istorijskog i političkog kontinuiteta Republike Srpske, naglašavajući da neposredno izražena volja naroda o temeljnim pitanjima njegove budućnosti ne može biti zanemarena.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je plebiscit srpskog naroda u BiH, održan 9. i 10. novembra 1991. godine, predstavljao jedan od prelomnih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, ističući da je upravo tada započet politički put koji je doveo do stvaranja Republike Srpske.

Povodom 35 godina od održavanja plebiscita o ostanku u zajedničkoj državi Jugoslaviji, Dodik je poručio da taj događaj nije samo istorijsko podsjećanje, već trajna obaveza svih političkih predstavnika da poštuju volju srpskog naroda.

„Čuvanjem tada izražene volje, koja se ne mijenja ni danas, čuvamo sve ono što su naši preci vijekovima prije nas izvojevali da bi mi i generacije poslije nas imali gdje da gradimo svoju sadašnjost i budućnost“, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da značaj plebiscita ne blijedi protokom vremena, već dobija dodatnu težinu, jer je srpski narod tada jasno iskazao opredjeljenje da sam odlučuje o svojoj budućnosti.

Dodik je podsjetio da je Skupština srpskog naroda u BiH osnovana 24. oktobra 1991. godine u Sarajevu, a da su na njenoj prvoj sjednici usvojeni Deklaracija o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi SFRJ i odluka o organizovanju plebiscita.

Prema njegovim riječima, organizovanje plebiscita bilo je institucionalno i demokratsko rješenje u vrijeme raspada Jugoslavije i političkih neslaganja o budućnosti BiH.

„Od 1.350.000 glasača koji su izašli na birališta za ostanak u Jugoslaviji njih 98 odsto izjasnilo se ‘ZA’, što je nama bila jasna i glasna poruka srpskog naroda da želi samostalno i slobodno da odlučuje o svojoj sudbini“, rekao je Dodik.

Istakao je da Srbi, kako je naveo, nisu glasali protiv bilo koga, niti za rat i secesiju, već za pravo da ostanu u državi u kojoj su rođeni i za koju su njihovi preci dali živote.

Dodik smatra da je plebiscit bio odgovor na opasnost od majorizacije srpskog naroda i pokušaj da se kroz političke i institucionalne mehanizme zaštiti njegova ravnopravnost. Naglasio je da to nije bio uvod u rat, već pokušaj očuvanja mira i konstitutivnosti svih naroda.

Govoreći o značaju ovog događaja, Dodik je istakao da je politička volja iskazana u novembru 1991. godine dobila svoj institucionalni okvir 9. januara 1992. godine, kada je stvorena Republika Srpska. Kako prenosi RTRS, Dodik je poručio da je upravo stvaranjem Republike Srpske, a potom njenim potvrđivanjem Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, postavljen temelj današnjeg ustavnog uređenja BiH.

On je naglasio da Dejtonski sporazum podrazumijeva BiH sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, te da Republika Srpska nije administrativna jedinica, već prostor političkog predstavljanja, odlučivanja i očuvanja institucionalnog kontinuiteta.

Dodik je upozorio da pokušaji selektivnog tumačenja Dejtonskog sporazuma, umanjivanja nadležnosti Republike Srpske i zaobilaženja političke volje srpskog naroda dovode do dodatnog nepovjerenja i udaljavanja Srpske od BiH.

Zaključio je da je odgovornost svih političkih predstavnika da očuvaju institucije Republike Srpske i rade na njenom razvoju, ističući da se suverenitet političke volje jednog naroda ne potvrđuje samo istorijskim datumima i riječima, već sposobnošću da se obezbijede sigurnost, dostojanstvo i bolja budućnost generacija koje dolaze.

Realizacija projekta Južne gasne interkonekcije između BiH i Hrvatske suočava se sa nizom otvorenih pitanja, od finansijskih garancija i rezervisanja transportnih kapaciteta u Hrvatskoj do izrade studije izvodljivosti i imovinskopravnih odnosa. Iako iz Sarajeva poručuju da projekat nije sporan, dosadašnji potezi i odgovori institucija ukazuju na to da njegova realizacija neće ići jednostavno.

Američka kompanija AAFS, koja je preuzela ulogu investitora nakon izmjena zakonskog okvira u Federaciji BiH, još nije dobila svu dokumentaciju potrebnu za nastavak aktivnosti. Posebno je sporno pitanje studije izvodljivosti, za koju predstavnici kompanije tvrde da im nije dostavljena.

Dodatne prepreke odnose se na finansijsku konstrukciju projekta i uslove koje postavlja Hrvatska. Zagreb je zainteresovan za povezivanje gasnih sistema, ali očekuje da bh. strana garantuje finansiranje i unaprijed rezerviše kapacitete hrvatskih gasovoda na višedecenijski period, nezavisno od stvarnog obima preuzimanja gasa.

Takvi zahtjevi predstavljaju dodatni izazov za američkog investitora, koji će osim obezbjeđivanja novca morati osigurati i saglasnost nadležnih institucija Federacije BiH za dugoročno korištenje transportnih kapaciteta.

U međuvremenu, iz preduzeća „BH gas“ poručuju da će postupati u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima. Podsjećaju da je Parlament FBiH u aprilu usvojio zakonska rješenja kojima je njihovo preduzeće isključeno iz projekta, a ulogu investitora preuzela američka kompanija AAFS.

Međutim, odgovori koje je „BH gas“ dostavio na pitanja o dokumentaciji i studiji izvodljivosti nisu razjasnili zbog čega ona nije proslijeđena novom investitoru. Iz ovog preduzeća naveli su da redovno komuniciraju sa resornim federalnim ministarstvom i novoimenovanim investitorom.

Više detalja o otvorenim pitanjima, odnosima uključenih institucija i mogućim preprekama u realizaciji projekta objavile su Nezavisne, ukazujući i na mogućnost da postupak izrade studije izvodljivosti bude pokrenut iz početka.

Poseban problem mogla bi predstavljati pitanja državne imovine, ukoliko se ispostavi da njihovo rješavanje predstavlja preduslov za početak realizacije. U tom slučaju, rokovi bi mogli biti dodatno produženi, a sam projekat ponovo doveden u pitanje.

Podsjeća se da je Južna interkonekcija godinama bila opterećena nesuglasicama, između ostalog i zbog ranije predviđene uloge preduzeća „BH gas“. Sada, nakon njegovog isključivanja iz projekta, ostaje otvoreno pitanje da li će nova zakonska rješenja i odnosi između političkih aktera omogućiti nesmetan nastavak aktivnosti.

Južna interkonekcija trebalo bi da omogući BiH pristup američkom gasu preko terminala na hrvatskom ostrvu Krk, čime bi se diversifikovali izvori i pravci snabdijevanja i povećala energetska sigurnost zemlje. Značaj projekta dodatno raste u kontekstu planova Evropske unije za postepeno okončanje uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine.

Uprkos tome, ključnu ulogu u daljem razvoju događaja mogla bi imati američka administracija i procjena značaja koji ovaj projekat ima za interese SAD. Državni sekretar Marko Rubio ranije je isticao da Vašington želi da razvija komercijalnu saradnju sa drugim državama na osnovu zajedničkih interesa i uzajamne koristi.

Političke nesuglasice unutar opozicije u Republici Srpskoj dodatno su produbljene nakon što je poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga odgovorio lideru Liste za pravdu i red Nebojši Vukanoviću, poručivši mu da Ljubišu Petrovića, ukoliko mu je toliko važan, povede kući.

Povod za novu razmjenu poruka jeste predstojeći izbor pet srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali i pitanje isključenja gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića iz SDS-a.

Vukanović je ranije poručio da njegova lista neće podržati predsjednika SDS-a Branka Blanušu ukoliko bude kandidat za delegata u Domu naroda BiH. Kao mogućeg kandidata SDS-a pomenuo je Aleksića iz Prnjavora, ali je podršku njegovom izboru uslovio povlačenjem odluke o isključenju Petrovića iz stranke.

Na takve zahtjeve reagovao je Bodiroga, koji je u objavi na društvenoj mreži Iks poručio da je pitanje Petrovićevog članstva za njega završeno.

„Ovaj čovjek nikako da prihvati činjenicu da je priča oko Ljubiše završena, vodi ga sebi ako ti je toliko bitan“, napisao je Bodiroga.

Osvrćući se na predstojeće glasanje za delegate u Domu naroda, dodao je da Vukanović može glasati za koga želi, ali i upozorio na moguće posljedice po raspored delegata.

„Što se delegata tiče, glasaj za koga hoćeš, ako SNSD bude imao četiri delegata, svi će znati ko mu je poklonio četvrtog delegata“, poručio je Bodiroga.

Njegovu reakciju i nastavak političkog sukoba između SDS-a i Vukanovića prenio je Klix.

Prije Bodirogine reakcije oglasio se i funkcioner SDS-a Marinko Božović, upozoravajući da bi postupanje Vukanovićevih poslanika, zajedno sa tri bošnjačka poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, moglo omogućiti SNSD-u da dođe do četiri delegata u Domu naroda BiH.

Izbor pet delegata u Klub Srba Doma naroda vrši Narodna skupština Republike Srpske tajnim glasanjem, a raspored tih mjesta ima značajnu političku težinu. Stranka ili politički blok koji ima četiri od pet delegata može samostalno blokirati donošenje odluka u ovom domu, bez čije saglasnosti nije moguće usvojiti zakone i budžet institucija BiH.

Prema potvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, stranke koje bi mogle činiti vladajuću većinu predvođenu SNSD-om imaju 54 od ukupno 83 poslanička mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok opozicija raspolaže sa 29 mandata.

Ukoliko bi svi opozicioni poslanici podržali zajedničku listu za izbor delegata, opozicija bi mogla dobiti dva mjesta, a vladajuće stranke tri. Međutim, SDS i blok Sigurna Srpska zajedno imaju 22 poslanika, što im je dovoljno za izbor jednog delegata.

Ukoliko podršku zajedničkoj opozicionoj listi ne bi dali poslanici Liste za pravdu i red, PDP-a, koji raspolažu sa četiri mandata, te Koalicije za državu sa tri poslanika, otvorila bi se mogućnost da SNSD dobije četiri delegata u Klubu Srba.

Vukanović je, govoreći o odnosima unutar opozicije, kritikovao i način na koji SDS vodi politiku, posebno odluku da Blanuša bude kandidat za delegata. Izrazio je nezadovoljstvo i dosadašnjim odnosima sa pojedinim opozicionim predstavnicima, navodeći da se politička saradnja ne može podrazumijevati bez međusobnog uvažavanja.

Istovremeno, izbor delegata u Dom naroda BiH nije jedino pitanje oko kojeg postoje nesuglasice. Vukanović je ocijenio da bi politički prioritet trebalo da bude formiranj

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je obezbijeđena dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske, najavljujući da će sjednica parlamenta biti održana 16. novembra, kada se očekuje razmatranje važnih pitanja za buduće funkcionisanje institucija Srpske.

Dodik je istakao da je za izbor nove Vlade Republike Srpske potrebno 42 poslanička glasa, ali da je cilj vladajuće strukture da obezbijedi znatno širu podršku, odnosno dvotrećinsku većinu od 56 poslanika.

Takva podrška, kako je naveo, važna je i zbog mogućnosti donošenja novog Ustava Republike Srpske ili izmjena i dopuna postojećeg, ali i zbog drugih odluka koje zahtijevaju širu skupštinsku saglasnost.

Prema njegovim riječima, stabilna skupštinska većina značajna je i u kontekstu zaštite interesa Republike Srpske na nivou zajedničkih institucija BiH, uključujući pitanje izbora delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i postupanje srpskog člana Predsjedništva BiH u slučaju pokretanja pitanja vitalnog interesa.

Dodik je poručio da se očekuje brzo formiranje nove Vlade, kao i usvajanje budžeta Republike Srpske do kraja godine. Detalje o skupštinskoj većini i planiranoj sjednici iznio je u razgovoru za RTRS.

Govoreći o političkim prilikama u Srbiji nakon izbornih rezultata i pobjede liste koju je nazvao „Studentska lista“, Dodik je rekao da Republika Srpska mora nastaviti da gradi dobre odnose sa Beogradom, uz poštovanje izbornih odluka građana Srbije.

Istakao je da su odnosi Republike Srpske i Srbije od posebnog značaja, te da je neophodno očuvati saradnju bez obzira na političke promjene i rezultate izbora.

Dodik je naveo da su ljudi iz okruženja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u prethodnom periodu pomogli Republici Srpskoj u brojnim pitanjima, zbog čega, kako je rekao, takvu podršku ne treba zaboraviti.

„Mi moramo do zadnjeg dana imati dobre odnose sa vlastima Srbije, uz potpuno uvažavanje činjenice da je neko novi pobijedio“, poručio je Dodik.

Osvrnuo se i na reakcije pojedinih političkih predstavnika iz Sarajeva zbog čestitki koje su zvaničnici Republike Srpske uputili pobjednicima izbora, ocjenjujući da je takav odnos neprimjeren. Naglasio je da Republika Srpska treba da vodi odgovornu politiku prema Srbiji i da očuva veze sa njenim institucijama i političkim predstavnicima.

Njegove poruke o odnosima sa Srbijom i političkim promjenama nakon izbora prenio je RTRS.

Dodik je govorio i o položaju Radio-televizije Republike Srpske, ističući da je riječ o javnom servisu koji je osnovan odlukom Narodne skupštine Republike Srpske i koji za svoj rad odgovara parlamentu.

Poručio je da imovina RTRS-a pripada Republici Srpskoj, odbacujući osporavanje njenog vlasničkog i institucionalnog položaja.

„RTRS je formiran odlukom Parlamenta i odgovara isključivo njemu“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, važno je očuvati položaj javnog servisa i njegovu vezu sa institucijama Republike Srpske, a pitanje imovine i funkcionisanja ove medijske kuće posmatra se u širem kontekstu odnosa prema nadležnostima i imovini Srpske.

Dodik je ocijenio da bi politički odnos prema RTRS-u bio drugačiji da je SNSD izgubio izbore, navodeći da bi u takvim okolnostima bilo manje političke podrške za odbranu javnog servisa.

Njegove stavove o statusu, imovini i institucionalnom položaju RTRS-a prenio je RTRS.

Najavljena sjednica Narodne skupštine Republike Srpske 16. novembra tako će biti važna i zbog formiranja nove Vlade, ali i zbog političkih odnosa i pitanja za koja vladajuća struktura želi obezbijediti širu skupštinsku podršku.

Formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH moglo bi potrajati znatno duže od očekivanog, a zbog političkih uslovljavanja i suprotstavljenih zahtjeva pojedinih stranaka nije isključena mogućnost da proces bude odložen i tokom naredne godine.

Iako su izbori završeni i počeli razgovori o uspostavljanju nove vlasti, konkretan dogovor o parlamentarnoj većini još nije postignut. Posebno su izraženi zahtjevi SNSD-a i HDZ-a BiH, koji kao ključni uslov za učešće u vlasti postavljaju rješavanje određenih političkih i institucionalnih pitanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik insistira na reformi Ustavnog suda BiH i odlasku stranih sudija, dok HDZ BiH kao jedan od prioriteta ističe izmjene Izbornog zakona.

Kako pišu Nezavisne, neizvjesnost dodatno povećava činjenica da još nema dogovora o raspodjeli ministarskih pozicija, niti o tome ko će preuzeti mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

U SNSD-u smatraju da imaju značajan politički uticaj u budućem sazivu parlamenta i da bez njihovog učešća neće biti moguće formirati stabilnu većinu. HDZ BiH, s druge strane, očekuje zadržavanje važnih pozicija i veći uticaj na vođenje spoljne politike.

Poseban problem predstavlja i pozicija SDA, koja se nakon izbora nameće kao jedan od ključnih političkih faktora u pregovorima o formiranju vlasti na nivou BiH.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović upozorio je da bi proces mogao potrajati veoma dugo, ocjenjujući da čak ni 2027. godina možda neće biti dovoljna za formiranje novog Savjeta ministara.

„Mislim da Savjet ministara jako dugo neće biti formiran. Mislim da čak 2027. godina može biti zaboravljena u potpunosti“, poručio je Cvitanović.

Prema njegovoj ocjeni, pregovore će obilježiti politička uslovljavanja i borba za pozicije, a slični problemi mogli bi pratiti i uspostavljanje vlasti u Federaciji BiH.

Dosadašnja iskustva pokazuju da formiranje Savjeta ministara BiH može trajati od nekoliko mjeseci do više od godinu dana.

Najbrže je formirana vlast nakon izbora 2002. godine, kada je Savjet ministara na čelu sa Adnanom Terzićem potvrđen za manje od dva mjeseca. S druge strane, na formiranje Savjeta ministara kojim je rukovodio Vjekoslav Bevanda čekalo se više od 15 mjeseci, dok je za saziv Zorana Tegeltije bilo potrebno gotovo 15 mjeseci nakon izbora 2018. godine.

Posljednji saziv, na čelu sa Borjanom Krišto, formiran je relativno brzo, krajem decembra 2022. godine, nešto više od dva mjeseca nakon izbora.

Iako zakonski rokovi predviđaju proceduru imenovanja predsjedavajućeg i potvrđivanja novog saziva, politički dogovor ostaje presudan za završetak cijelog procesa.

Zbog toga je trenutno teško procijeniti kada će BiH dobiti novi Savjet ministara, posebno ukoliko stranke nastave insistirati na uslovima koji su međusobno teško uskladivi.