Kategorija: Politika

Dejan Sejmanović iz Ujedinjene Srpske važi za jednog od najaktivnijih i najpristupačnijih odbornika u Skupštini grada Banjaluka. Građani ga prepoznaju po radu na terenu, brzoj reakciji i stalnoj komunikaciji sa ljudima. U razgovoru za naš portal govori o motivaciji za rad, problemima građana i viziji razvoja Banjaluke.

Kako nosite breme najpopularnijeg i najomiljenijeg odbornika u Skupštini grada Banjaluka?

„Pitanje „najpopularniji“ i „najbolji“ je relativno. Ima dosta dobrih i popularnih odbornika. Iskreno, nije lako. Da biste bili među najboljima i održali tu popularnost, morate biti dostupni građanima 24 sata dnevno, ozbiljni u poslu i istrajni u svemu što radite.

Nekada se obraćam i u šaljivom tonu, ali uvijek gledam da to ima smisla i da iza svega stoji ozbiljna poruka. Ta popularnost nije došla preko noći. Godinama sam se bavio sportom, učestvovao u humanitarnim akcijama, pomagao ljudima i bio prisutan u društvenom životu grada. Sve to gradi povjerenje.

S druge strane, dovoljan je jedan pogrešan korak da se sve što ste godinama gradili sruši preko noći. Zato čovjek mora biti iskren i dosljedan. Građani vrlo dobro osjete iskrenost, ali i neiskrenost“.

Mislite li da vas je upravo taj šaljivi način obraćanja izdvojio među građanima?

„Moguće. Nemamo svi isti pristup medijima. Neki političari imaju mnogo više prostora, pa opet ne uspiju da zadrže pažnju ljudi. Ja uglavnom koristim društvene mreže i trudim se da kroz humor približim ozbiljne teme građanima.

Recimo, imao sam jedan video o regulacionim planovima koji je bio šaljivog karaktera, ali sam potpuno ozbiljno mislio sve što sam rekao. Ljudi koji me poznaju znaju da sam iskren u tome.

Veoma sam vezan za Banjaluku. Ovdje živim 46 godina i uvijek sam govorio koliko je važno sačuvati zelenilo po kojem je naš grad prepoznatljiv. Iskreno se bojim da bi Banjaluka, ako ovako nastavimo, mogla postati grad betona umjesto grad zelenila“.

Otkud Vam tolika energija, šta Vas motiviše da toliko radite za građane Banjaluke?

„Nekada imam energije i previše, a nekada potpuno ostanem bez nje, jer sam praktično 24 sata aktivan. Ljudi stalno zovu, traže pomoć, pitaju za savjete i očekuju da izađete na teren. Dešava se da telefon zvoni i kada sam na sahrani ili porodičnom okupljanju. Ako se ne javite, ljudi odmah pomisle da ste se promijenili ili „uzdigli“. Većinu ne interesuje gdje ste i šta radite — oni žele da riješite njihov problem“. Naravno, ne mogu sve riješiti, ali se trudim koliko god mogu“.

Koliko vremena provodite rješavajući probleme građana?

„Mnogo. Banjaluka je teritorijalno veliki grad i nije jednostavno u jednom danu otići u Veriće, pa u Krmine, Kuljane i druga naselja. Uz sve to, ljudi vas često pozovu i na kafu, druženje ili slavlje, pa pokušavate nekako sve uklopiti. Iskreno, najviše trpe porodica i moje zdravlje. Imam suprugu, dvoje djece, obaveze prema porodici i prijateljima, ali često nemam dovoljno vremena za njih. To mi najteže pada“.

Da li uspijevate stići na sve lokacije i odgovoriti na sve zahtjeve?

„Trudim se. Naravno da ne mogu uvijek svugdje stići. Nekad privatne obaveze jednostavno ne dozvoljavaju. Ali pokušavam biti maksimalno prisutan među ljudima“.

Kako Skupština grada reaguje na vaše inicijative i pitanja?

„Neke stvari uspijemo riješiti kroz Skupštinu, ali za mnoge je potrebna saradnja gradske uprave. Trenutno imamo situaciju gdje gradska vlast nema skupštinsku većinu kojoj ja pripadam, pa je neophodno stalno praviti kompromise i dogovore.

Mi u Ujedinjenoj Srpskoj imamo slogan „Banjaluka bez blokada“ i zaista pokušavamo da građani ne trpe zbog političkih sukoba.

Jedan od primjera je projekat vodovodne mreže „Tunjice 1 i 2“. Bilo je dosta nejasnoća oko projekta i tražili smo dopunu dokumentacije. Na kraju smo ipak uspjeli postići dogovor i svi odbornici su jednoglasno podržali projekat. Takvi trenuci me posebno raduju.

Vrlo je neprijatno kada odete među ljude, a oni vam kažu da po deset ili dvadeset dana nemaju vodu. Tada osjećate dodatnu odgovornost da se problem riješi“.

Kako vidite Banjaluku u narednom periodu?

„Volio bih da ostane grad zelenila i duha koji je nekada imala. Vjerovatno me stiže i nostalgija za starom Banjalukom, za vremenom kada je grad imao drugačiji izgled i atmosferu. Nisam pristalica ove prebrze urbanizacije i betonizacije. Naravno da grad treba da se razvija i da ima turističke sadržaje, ali ne smijemo izgubiti identitet.

Recimo, nedavno smo podržali projekte sanacije kula na Kastelu, a grad je dobio oko 600 hiljada KM bespovratnih sredstava iz evropskih fondova. To su konkretne stvari koje ostaju građanima.

Meni nikada nije bilo najvažnije da se slikam pored projekta ili da sve objavljujem na društvenim mrežama. Važno mi je da se nešto uradi. Novac nije moj, nego narodni. Građani pune budžet i mi smo tu da taj novac vratimo kroz konkretne projekte“.

Hoćete li se i u narednom periodu ovim intezitetom baviti politikom?

„Pokušaću, koliko budem mogao. Ujedinjena Srpska ima dva odbornika i nemamo veliku političku snagu, ali upravo kroz dogovor i kompromis uspijevamo riješiti mnogo stvari.

Trudim se da budem realan i iskren. Ljudi to prepoznaju.

Ja sam dijete radničke porodice. Odrastao sam dijelom i na selu, radio razne poslove još od osnovne škole i to čovjeka oblikuje. Danas imam 25 godina radnog staža i vjerovatno bih po tome mogao razmišljati i o penziji, ali mislim da još nije vrijeme za to“.

Novinar: Marijana Bogdanović

Pamet, snaga i organizacija su naša dobitna kombinacija, istakao je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

Imamo odlične odnose sa domicilnim Bošnjacima i Hrvatima u Srpskoj, zajedno čuvamo mir. Izbalansirali smo odnose sa SAD, a sa Rusijom i Kinom odavno imamo odličnu saradnju. Mnogo radimo da srušimo stereotipe o nama i u EU – istakao je Stevandić u objavi na drušvenoj mreži Iks uz video sa skupštine Ujedinjene Srpske koja je održana pod nazivom “Pametna Srpska”.

Имамо одличне односе са домицилним Бошњацима и Хрватима у Српској, заједно чувамо мир. Избалансирали смо односе са САД, а са Русијом и Кином одавно имамо одличну сарадњу. Много радимо да срушимо стереотипе о нама и у ЕУ. Памет, снага и организација су наша добитна комбинација! pic.twitter.com/EyFNbvJWFu

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) June 1, 2026

Sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC) zakazana je za 3. i 4. juni u Sarajevu i na njoj bi, prema najavama, trebalo da bude imenovan nasljednik Kristijana Šmita, a nezvanične informacije govore da najveće šanse za tu poziciju ima italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi.

Posljednjih dana mediji spekulišu ko bi mogao biti novi visoki predstavnik, međutim još niko nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen, i pojedini mediji u Federaciji BiH izvještavaju da se o tome vode intenzivni razgovori.

“Nezavisne novine” ranije su objavile da SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, dok je u petak portal politicki.ba objavio da je njegovo ime zvanično i predloženo.

Međutim, čini se da su Evropljani skeptični prema tom imenu i pokušavaju za tu poziciju progurati Renea Trokaza, specijalnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan.

Kako stvari sada stoje, najviše šanse za imenovanje ima Antonio Zanardi Landi. On je rođen 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.

Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu, Vatikanu, Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj stolici.

Očekivano, imenovanje budućeg novog visokog predstavnika izazvalo je potpuno različite reakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da PIC nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro.

“Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu”, rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.

Kazao je da u PIC-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIC nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.

“Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zdravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?”, upitao je Dodik.

S druge strane, u SDA, najvećoj bošnjačkoj stranci, kažu da OHR mora ostati sa punim ovlaštenjima i da je neprihvatljivo da se govori o redukovanju ovlaštenja visokog predstavnika i da građani o tome ne znaju ništa.

Oni su od PIC-a zatražili da javnosti saopšte da li se i kakve promjene planiraju u funkcionisanju OHR-a i predoče procjenu kako će se to odraziti na stabilnost BiH.

“Visoki predstavnik sa punim ovlaštenjima nikada nije bio potrebniji. Slabljenje njegove uloge dodatno bi ohrabrilo antidejtonske snage i vodilo u produbljivanje krize”, saopštili su iz SDA.

Podsjećamo, Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.

Time se potvrdilo pisanje “Nezavisnih novina” o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.

Prije nekoliko dana bivši visoki predstavnici Karl Bilt i Volfgang Petrič pozvali su na ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je međunarodni nadzor nad zemljom postao zastarjelo rješenje koje više ne doprinosi stabilnosti, već održava političku stagnaciju.

Oni su tada rekli da je Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, formalno suverena država koja i dalje ostaje pod snažnim spoljnim upravljanjem, što, po njihovom mišljenju, koči razvoj domaće političke odgovornosti.

Savjet za sprovođenje mira u BiH (PIK) nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

“Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu”, rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.

Kazao je da u PIK-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIK nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.

“Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zadravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da li možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?”, upitao je Dodik.

Uoči ključne sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC), zakazane za 3. i 4. jun u Sarajevu, međunarodna zajednica suočava se sa ozbiljnim podjelama oko izbora visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Prema diplomatskim izvorima, formirana su dva jasno profilisana bloka. Sjedinjene Američke Države, uz podršku Italije, Turske i Japana, snažno podržavaju kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Kako je objavio portal Istraga pozivajuci se na diplomatske izvore, nasuprot njima stoje Francuska, Njemačka, Kanada i institucije Evropske unije, koje pokušavaju progurati svog kandidata – francuskog diplomatu Renea Trokaza, trenutnog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.

Diplomatski obračun u Sarajevu

Dolazak visokih evropskih zvaničnika u Sarajevo uoči sjednice PIC-a potvrđuje ozbiljnost situacije.

Francuski ministar za Evropu i spoljne poslove Benjamin Haddad i ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke Gunther Krichbaum dolaze sa jasnim ciljem – da spriječe izbor kandidata kojeg podržavaju Vašington i njegovi saveznici. Iako Velika Britanija još nije zvanično zauzela stav, njena pozicija mogla bi biti presudna za konačni ishod.

Ovakva polarizacija unutar PIC-a rijetko je viđena u ranijim procesima imenovanja visokog predstavnika, što dodatno naglašava geopolitičku dimenziju izbora.

Pozadina: Ostavka Šmita i ubrzano traženje nasljednika

Aktuelna kriza intenzivirana je ovog mjeseca, kada je Kristijan Šmit iznenada podnio ostavku pod pritiskom američke administracije.

Time je otvoren prostor za brzo imenovanje njegovog nasljednika, ali i za otvoreni sukob koncepata upravljanja Bosnom i Hercegovinom.

U proteklih desetak dana odvijala se intenzivna diplomatska aktivnost – od zatvorenih konsultacija unutar PIC-a, preko koordinacije unutar Evropske unije, do bilateralnih razgovora ključnih aktera. Ranije je objavljeno i da je među ozbiljnim kandidatima italijanski diplomata Zanardi Landi, što je potom i formalizovano kroz njegovu nominaciju.

Istovremeno, Francuska i Njemačka sa zakašnjenjem radile su na okupljanju podrške za Trokaza, nastojeći izbjeći ranu javnu konfrontaciju.

Ko su kandidati

Antonio Zanardi Landi je veteran italijanske diplomatije, sa karijerom koja obuhvata ključne pozicije u Evropi i svijetu. Bio je ambasador u Rusiji i Srbiji, savjetnik predsjednika Italije, te jedan od rijetkih Italijana obrazovanih na prestižnoj francuskoj školi ENA u Parizu.

Rene Trokaz predstavlja francuski diplomatski kadar sa iskustvom na Kipru i Bliskom istoku, ali i direktnim angažmanom na Zapadnom Balkanu. Kao specijalni izaslanik, već je aktivno uključen u političke procese u Bosni i Hercegovini.

Neizvjestan ishod

Kako se približava sjednica PIC-a, sve je izvjesnije da dogovor neće biti lako postignut. Ukoliko nijedna strana ne obezbijedi potrebnu većinu, nije isključeno ni odgađanje izbora ili traženje kompromisnog kandidata.

U svakom slučaju, izbor novog visokog predstavnika prerastao je u mnogo više od kadrovskog pitanja – postao je test odnosa snaga između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Balkanu, ali i signal budućeg pravca međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.

Različiti stavovi i u BiH

Uoči sjednice Savjeta za implementaciju mira, domaća politička scena u Bosni i Hercegovini dodatno se zaoštrila kada je riječ o budućnosti OHR-a. U Banjaluci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je riječ o prevaziđenoj instituciji koja narušava suverenitet zemlje. Iz Republike Srpske je istovremeno ponovljen stav da se ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita, te da svaki budući visoki predstavnik mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.

Za razliku od toga, iz Sarajeva dolaze potpuno suprotne poruke. Vodeći bošnjački politički akteri poručuju da OHR mora ostati i zadržati snažnu ulogu, uz upozorenje da bi njegovo ukidanje u ovom trenutku moglo dodatno destabilizovati prilike u zemlji. U više javnih istupa naglašeno je da budući visoki predstavnik mora biti spreman koristiti bonska ovlašćenja.

Iz Mostara, odnosno iz redova hrvatskih političkih predstavnika, dolaze nijansiranije poruke. Istaknuto je da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji mandat i pristup, sa manje nametanja odluka i većim oslanjanjem na dogovor domaćih aktera. Istovremeno, naglašava se da pitanje izmjena izbornog zakonodavstva i “legitimnog predstavljanja” ostaje prioritet.

Bez zajedničkog stava tri politička bloka, jasno je da pitanje budućnosti OHR-a ostaje jedno od ključnih političkih sporova u zemlji, koji će u velikoj mjeri uticati i na izbor novog visokog predstavnika.

Glavni odbor Srpske demokratske stranke će na sjednici 7. juna donijeti konačnu odluku o kandidaturama za dvije inokosne funkcije na predstojećim izborima, rekao je predsjednik stranke Branko Blanuša i dodao da je na osnovu ranijih odluka on kandidat za predsjednika Republike Srpske.

“Srpska demokratska stranka će izaći na izbore za sve nivoe vlasti i tu nema mjesta ni sumnji, ni brizi niti spekulacijama. Organi stranke, Glavni odbor i Skupština, donijeli su odluke o kandidaturama i te odluke nisu promijenjene. U skladu s tim odlukama, ja sam kandidat Srpske demokratske stranke za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Blanuša.

“Još jednom pozivam sve opozicione partije na razum i odgovornost, da zajedno nastupimo u jednoj koloni, poštujući snagu stranaka koje predstavljamo i spektar glasova koje kao pojedinci možemo obuhvatiti”, saopšteno je iz SDS-a.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je za Srnu da bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi „pripada mračnoj prošlosti“, dok je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, kako je navela, „svijetla budućnost“.

Vulićeva je reagovala na Marfijevu izjavu da je Dodik „čovjek koji dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH“.

Slične poruke uputio je i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac, koji je ocijenio da bivši američki ambasador „ne može da prihvati činjenicu da mu je mandat završen“. Prema njegovim riječima, Marfi nastavlja da se oglašava kako bi, kako tvrdi, produžio političku relevantnost.

Košarac je u svojoj reakciji otišao i korak dalje, navodeći da se radi o obrascu ponašanja koji, po njegovom mišljenju, podrazumijeva miješanje u unutrašnje odnose u BiH i političko djelovanje koje nije u skladu sa diplomatskom ulogom. Takođe je ocijenio da je Marfijevo djelovanje bilo usmjereno protiv Dejtonskog sporazuma i Republike Srpske, te da predstavlja nastavak politike koja, prema njegovim riječima, ima za cilj destabilizaciju i narušavanje odnosa u BiH.

Dodatno, Košarac je u komentaru naveo i da određene reakcije bivšeg ambasadora liče na potrebu za pažnjom, pozivajući se pritom i na psihološke termine, uz tvrdnju da Marfi kroz javne istupe pokušava da ostane prisutan u političkom prostoru.

U istom tonu reagovao je i diplomata Marko Milisav, koji je u kolumni za „Glas Srpske“ ocijenio da se Marfi i dalje oglašava iz „političke penzije“ i da njegove poruke odražavaju nezadovoljstvo ishodom dosadašnje politike prema Republici Srpskoj.

Milisav navodi da je ta politika, kako tvrdi, bila zasnovana na pritiscima, sankcijama i pokušajima političkog uticaja na Republiku Srpsku i njeno rukovodstvo, te da takav pristup nije dao očekivane rezultate. On ocjenjuje i da Marfi zagovara nastavak snažne uloge međunarodnih institucija u BiH, uključujući i OHR sa bonskim ovlaštenjima, što vidi kao nastavak politike stranog upravljanja.

Prema njegovim riječima, aktuelni međunarodni politički trendovi ukazuju na promjenu pristupa i veći naglasak na domaća rješenja, dok kritikuje raniji model međunarodnog intervencionizma u BiH.

Svi sagovornici u svojim izjavama i tekstovima Marfija opisuju kao politički aktivnog i nakon mandata, uz tvrdnje da i dalje utiče na političke procese u BiH, dok istovremeno izražavaju oštre kritike na njegov račun i njegove ranije političke poteze.

Dok opozicione stranke u Republici Srpskoj odbrojavaju dane do sastanka na kojem bi trebalo da budu poznata imena kandidata za dvije najvažnije funkcije, jedno pitanje i dalje lebdi iznad svih razgovora – da li je veći problem ko će biti kandidat ili šta će taj kandidat ponuditi građanima?

Početkom naredne sedmice lideri SDS, Narodnog fronta i Partije socijalista sastaće se za istim stolom u pokušaju da približe stavove i definišu zajednički nastup na izborima. Domaćin razgovora biće Narodni front, čija predsjednica Jelena Trivić već duže vrijeme zagovara sporazum o saradnji opozicionih partija.

Ipak, iza priče o jedinstvu krije se dilema koja mjesecima opterećuje opozicione redove. U jednom taboru smatraju da bi predsjednik SDS Branko Blanuša trebalo da bude zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kao argument navode njegov profesionalni i politički profil, ali i rezultat ostvaren na prijevremenim predsjedničkim izborima prošle godine, koji je pokazao da može okupiti značajan broj birača.

Na drugoj strani su oni koji vjeruju da najveći opozicioni potencijal nosi Draško Stanivuković. Njegove pristalice podsjećaju da je riječ o političaru koji od ulaska u politiku nije izgubio nijedne izbore, te da je u Banjaluci uspio da pobijedi kandidate SNSD čak i u trenucima kada su mnogi smatrali da je to gotovo nemoguće.

Međutim, pitanje kandidata možda i nije najvažnije. Politički analitičar Dušan Janjić smatra da opozicija rizikuje da izgubi dragocjeno vrijeme ukoliko se sva energija svede na međusobno odmjeravanje snaga. Po njegovom mišljenju, birače mnogo više zanima kakvu viziju razvoja Republike Srpske nude oni koji žele da preuzmu vlast.

Janjić upozorava da sama matematika okupljanja opozicionih stranaka nije garancija uspjeha. Koalicije, zajedničke liste ili nastup u više kolona mogu biti tehničko pitanje, ali bez jasnih politika i konkretnih prijedloga teško mogu proizvesti ozbiljan politički efekat.

Posebno naglašava da opoziciji nedostaje usaglašen stav o ključnim temama koje određuju budućnost Republike Srpske. Pitanja imovine, prirodnih resursa i spoljnopolitičkog pozicioniranja, prema njegovom mišljenju, ostavljena su po strani, dok je vlast na tim poljima već zauzela politički prostor.

U takvim okolnostima, i Blanuša i Stanivuković imaju svoje prednosti. Jedan iza sebe ima iskustvo predsjedničke kampanje i političku prepoznatljivost stečenu kroz stranačku infrastrukturu, dok drugi raspolaže energijom, medijskom vidljivošću i izbornim rezultatima koji mu daju ozbiljan legitimitet.

Zato će predstojeći sastanak biti mnogo više od razgovora o imenima. On će pokazati da li opozicija može da se dogovori o raspodjeli političkih uloga i zajedničkom pravcu djelovanja ili će rasprava o kandidatima ostati važnija od odgovora na pitanje šta građanima nudi kao alternativu postojećoj vlasti.

Odlazak Kristijana Šmita ponovo je otvorio pitanje budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i mogućeg pravca djelovanja njegovog nasljednika. Prema najavama, Savjet za implementaciju mira (PIC) mogao bi početkom juna razmatrati izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Prema navodima iz Italije, ta zemlja je kandidovala Antonija Zanardija Landija za ovu funkciju. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je za Republiku Srpsku najvažnije na koji način će budući visoki predstavnik obavljati svoju dužnost.

„On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet i za tu svoju godinu dana. U svakom slučaju, ukoliko to bude mešetarenje Nijemaca, Britanaca, to je za nas neprihvatljivo“, rekao je Dodik.

Govoreći o ulozi OHR-a, Dodik je ponovio stav da bi funkcija visokog predstavnika trebalo da bude ukinuta, navodeći da je sadašnji model međunarodnog nadzora nad BiH prevaziđen.

„Naš pristup je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika, da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u neke druge centre odlučivanja, da su svojim djelovanjem rasuli BiH“, rekao je Dodik.

U javnosti se pominju i druga moguća imena za ovu funkciju. Među njima je i Vilijam Ruger iz Sjedinjenih Američkih Država, koji se povezuje sa političkim pokretom MAGA. Njegov eventualni izbor bio bi prvi slučaj da se na čelu OHR-a nađe američki državljanin.

Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da su bonska ovlaštenja predmet različitih tumačenja i ocijenila da bi budući visoki predstavnik trebalo da preispita dosadašnju praksu njihovog korišćenja.

„Osoba koja se sad u ovoj situaciji prihvati odgovornosti da bude visoki predstavnik ovdje kod nas, bilo bi fer da dan prije nego što dođe ili dan kad sjedne kaže da ove odluke više ne važe jer ja ovdje ne želim da budem ni car ni kralj“, rekla je Trišić Babićeva.

Pojedini politički akteri u Federaciji BiH izrazili su zabrinutost da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji pristup prema domaćim političkim procesima i rjeđe koristiti ovlaštenja za nametanje odluka. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić smatra da aktuelna američka administracija drugačije posmatra političke odnose u BiH.

„Sada dolazimo u situaciju da smo samo ravnopravni, ništa drugo, odnosno ravnopravni u smislu šta je ono što je dubina, ko šta blokira u BiH, ko šta nameće i naravno da strahuju od toga. Bili su u povlaštenom položaju sve ovo vrijeme“, rekao je Minić.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je stav da je OHR trebalo ranije da okonča svoj mandat u BiH, navodeći da bi eventualno izmještanje kancelarije iz Sarajeva moglo doprinijeti drugačijem okviru odnosa između domaćih i međunarodnih institucija.

„Naš još jedan stav je bio vrlo jasan da se čak izmjesti Kancelarija OHR-a iz Sarajeva, recimo u Brisel, ako idemo ka briselskoj fazi. Možda bi nam to pomoglo da napravimo jedan skladan odnos“, rekao je Čović.

Stručnjak za međunarodne odnose Bojan Šolaja ocijenio je da Ruska Federacija kontinuirano iznosi stavove Republike Srpske u Savjetu bezbjednosti UN kada je riječ o pitanjima vezanim za BiH.

„U svjetlu ovih posljednjih dešavanja kada je u pitanju sada već odlazeći visoki predstavnik u BiH, moramo biti iskreni i reći da nije bilo Ruske Federacije to pitanje ne bi bilo apsolutno otvoreno sve ove godine“, rekao je Šolaja.

Izbor novog visokog predstavnika mogao bi imati značajan uticaj na buduće odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice. Pitanje njegovog imenovanja prevazilazi diplomatski aspekt, jer će pokazati kakav pristup ključni međunarodni akteri vide kao najprimjereniji za narednu fazu političkog razvoja Bosne i Hercegovine.