Kategorija: Politika

Evropski zvaničnici su tradicionalno uvijek imali veći stepen povjerenja ili nade da će političari u BiH ipak na kraju sprovesti sve reforme koje su potrebne da bi BiH postala članica EU.

Zato je neuobičajeno kada evropski zvaničnici otvoreno iskažu sumnju u to da su čak i oni političari koji su javno i deklarativno uvijek za evropske integracije zaista opredijeljeni za EU.

Soreka otvoreno izrazio sumnju u bh. političare
Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, koji važi za briselskog insajdera i vrlo uticajnog diplomatu unutar evropskih službi, ovog vikenda je u intervjuu “Nezavisnim” priznao da i sam sve više ima sumnje u iskrenost bh. političara.

“Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje. Bilo je trenutaka kada su drugačiji pristup i spremnost na kompromis mogli pomoći da se prevaziđu prepreke. Nažalost, takav duh kompromisa nije postojao”, rekao je Soreka.

Kao primjer naveo je zakone koji su godinama na stolu, a koje blokiraju političke razmirice političara čelnika stranaka s centralama i u Banjaluci, i u Sarajevu, i u Mostaru.

Za svakog ko duži niz godina prati evropske integracije, ova izjava je značajna zato što istupa iz uobičajenog diplomatskog rječnika “briselskog engleskog” koji se uvijek koristi u zvaničnoj komunikaciji. U kojoj mjeri će to uticati na odnos EU prema BiH, ostaje da se vidi, ali je činjenica da ovakva upozorenja rijetko dolaze slučajno.

Šehić: EU mora biti direktnija prema političkim liderima
Da se radi o ozbiljnom upozorenju, slaže se i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, i ističe da u privatnim razgovorima s njima često ističe da je potrebna veća direktnost i iskrenost.

“Zato smatram da se prema našim političarima moraju drugačije odnositi zvaničnici EU, da dobro razmisle kome mogu vjerovati, a kome ne mogu”, smatra Šehić i ističe da evropskim diplomatama preporučuje da što više vremena provedu u razgovoru s običnim građanima, pogotovo onima koji su otišli ili namjeravaju da odu.

“Jer ti ljudi odlaze u EU zato što žele državu u kojoj važe zakoni i u kojoj se poštuju pravila. Oni kada u ovoj državi vide ponašanje političara, onda nestaje i onog pravog patriotizma, odnosno poštovanja prema državi i njenim institucijama i ljudi razmišljaju da odu”, istakao je on za “Nezavisne”.

Šehić navodi primjer Islanda, za koji ističe da nije članica EU, ali njihovi političari sami od EU traže više strogosti.

“Svaki političar koji želi da radi u interesu svojih građana i svoje zemlje želi da poštuje zakone i da se oni najstrože primjenjuju prema njima. Kod nas je sve, nažalost, suprotno od toga”, navodi on.

Brisel pooštrava odnos prema BiH i reformama
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, sa druge strane, ističe da nema razumijevanja za takve vrste izjava.

“Moram biti kritična prema pojedinim evropskim zvaničnicima. Kada su im predstavnici civilnog društva ukazivali na nepostojanje volje među političkom elitom da BiH uvede u EU, oni su to doživljavali kao defetizam i ignorisali argumentovane kritike. Nastavili su da podržavaju iste političare koji su istovremeno zagovarali raspad EU”, naglašava ona.

Evropski zvaničnici, inače, imaju tešku ulogu u BiH, jer s jedne strane moraju raditi s legitimno izabranim političarima, a sa druge strane su suočeni s kritikama nevladinog sektora koji smatra da Brisel ima suviše blag odnos prema bh. političarima.

Da se stvari možda mijenjaju, ne svjedoči samo ova Sorekina izjava, nego i izjava Marte Kos, evropske komesarke za proširenje, koja je prije nekoliko mjeseci u intervjuu istom ovom listu naglasila da će BiH ostati bez evropskog novca ako ne sprovede reforme, što se ubrzo nakon toga i desilo.

BiH je sada u opasnosti da izgubi dodatnih 300 miliona evra, a ako se ni do kraja godine ništa ne promijeni, u opasnost će doći i cijela milijarda koja je iz Plana rasta bila namijenjena BiH.

Nakon Predstavničkog, i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je budžet institucija BiH za ovu godinu, a s obzirom na hitnu proceduru nije bilo moguće amandmanski djelovati na ovaj dokument.

Najveći dio budžeta ode na plate

Budžet je usvojen u iznosu od 1,58 milijardi KM, od kojih će 1,161 milijarda KM otići na plate zaposlenih. Za ove namjene izdvojeno je 125 miliona KM više nego prošle godine.

Očekivano, kao i u Predstavničkom domu, i delegati su najviše zamjerki imali na to što je budžet predložen po hitnoj proceduri i što nije bilo moguće amandmanski djelovati na njega. Osim toga, zamjerke bošnjačkih delegata bile su to što budžetom nije predviđen novac za BHRT i sedam institucija kulture. Mnoge zamjerke išle su i u smjeru da se ozbiljno kasni s budžetom i da je o njemu trebalo raspravljati krajem prošle godine.

„Zašto ne možemo amandmanski djelovati? Kako je ova vlast došla u poziciju da mi 27. jula usvajamo budžet za ovu godinu? To možemo pripisati praksi koja se dešava, ali to ne znači da tako moramo“, rekao je Nenad Vuković, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da je politička odgovornost na koaliciji koja je uspostavljena 2023. godine.

Budžet ima grešaka koje se žele prikriti

Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je budžet fiskalna i proceduralna neodgovornost Savjeta ministara BiH.

„Ovo je svjesno narušavanje finansijske sigurnosti države i narušavanje Parlamenta, što postaje praksa. Budžet je predložen po hitnom postupku kako bi nam se onemogućilo da reagujemo. Predlagač je svjestan grešaka i na ovaj način to želi prikriti“, rekao je Ademović.

S druge strane, Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, kaže da se s budžetom kasnilo zbog kašnjenja u Fiskalnom savjetu BiH jer su kolege iz Federacije BiH čekale neke odluke Ustavnog suda BiH.

„Mi smo tek krajem aprila dobili fiskalni okvir. Polovinom maja Savjet ministara BiH završio je svoj dio posla i budžet uputio u Predsjedništvo. Dva mjeseca budžet je stajao u Predsjedništvu, a onda su, nakon ta dva mjeseca, isti taj dokument, bez ijedne intervencije, predložili po hitnoj proceduri“, rekao je Amidžić.

Rasprava o budžetu prešla u optužbe

Rasprava o budžetu delegatima je omogućila da se u svojim obraćanjima bave uglavnom predizbornom kampanjom, optužujući jedni druge za razne stvari. Delegati SNSD-a optužili su opoziciju iz Republike Srpske, odnosno njena dva delegata, da su dio Kluba Bošnjaka, dok su opozicioni delegati iz Srpske optužili SNSD da jača institucije Bosne i Hercegovine.

Istakli su da su mnogim institucijama, uključujući i Sud BiH i VSTS, povećani budžeti, navodeći da je budžet od 1,58 milijardi KM za 630 miliona KM veći nego 2018. godine, kada je SDS bio vlast.

„Budžet je nerealno veliki. To potvrđuje pogubnu politiku SNSD-a. Među budžetskim korisnicima najveći rast ima Ministarstvo odbrane i to 43 miliona KM“, rekao je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

SNSD tvrdi da budžet nije uvećan, osim za plate

Delegati SNSD-a tvrde da to nije tačno i da je cjelokupno povećanje budžeta otišlo na plate zaposlenih, a ne za institucije. Naveli su primjer da je budžet u odnosu na prošlu godinu povećan za svega deset miliona KM, a da je istovremeno za povećanje plata otišlo 125 miliona KM više nego što je bilo 2025. godine.

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je budžet strateška stvar BiH i da je Predsjedništvo BiH više od dva mjeseca držalo budžet kod sebe.

„Vi koji se zalažete za skraćenu proceduru, jasno vam je da bilo kakva korekcija budžeta znači da on neće biti usvojen“, rekao je Čović.

Prijedlog novog budžeta institucija Bosne i Hercegovine predviđa zapošljavanje gotovo 2.000 novih radnika, čime bi ukupan broj zaposlenih u zajedničkim institucijama mogao da dostigne oko 24.000.

Na to je upozorio delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, navodeći da će za plate zaposlenih biti izdvojeno gotovo 950 miliona KM, dok je za ostala primanja i troškove zaposlenih planirano više od 210 miliona KM.

Nešković smatra da ovakva budžetska politika pokazuje da vlast prednost daje povećanju administracije umjesto efikasnijem upravljanju javnim sredstvima i rješavanju problema sa kojima se građani svakodnevno suočavaju.

– Umjesto racionalizacije javne uprave, prioritet je novo zapošljavanje i širenje administrativnog aparata, a ne unapređenje rada institucija – poručio je Nešković.

On ističe da je posebno zabrinjavajuće što se broj zaposlenih u institucijama povećava u vrijeme kada se BiH suočava s odlaskom stanovništva i hroničnim nedostatkom radne snage u privredi.

– Ostaje pitanje zbog čega je potrebno angažovati još skoro 2.000 službenika i ko će finansirati toliki administrativni aparat u narednim godinama – naveo je Nešković.

Kao primjer navodi Srbiju, koja ima približno dvostruko više stanovnika od Bosne i Hercegovine, a prema dostupnim podacima u njenim ministarstvima, agencijama, direkcijama, sekretarijatima i pratećoj administraciji zaposleno je oko 26.000 ljudi.

Slična je situacija i u Hrvatskoj, članici Evropske unije, gdje ukupan broj zaposlenih u državnoj upravi iznosi nešto više od 22.000.

Kada se, osim zajedničkih institucija BiH, uzmu u obzir entitetske i kantonalne vlade, procjenjuje se da u državnoj administraciji širom BiH radi približno 60.000 zaposlenih.

Prema nezvaničnim informacijama, samo u institucijama Vlade Republike Srpske, republičkim organima uprave, inspektoratima, sekretarijatima i stručnim službama zaposleno je između 10.000 i 12.000 ljudi.

Taj broj dodatno raste kada se uračunaju zaposleni u lokalnim upravama, javnim ustanovama, policiji, pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu i javnim preduzećima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jedan od glavnih razloga velikog broja zaposlenih u institucijama BiH način na koji je organizovan sistem javne uprave.

Prema njenim riječima, pri zapošljavanju se prvenstveno vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti, dok stručnost i stvarne potrebe institucija često ostaju u drugom planu.

– Princip raspodjele po nacionalnom ključu potiskuje kriterijume efikasnosti i opravdanosti broja zaposlenih. Dominira formula Bošnjak – Hrvat – Srbin, dok racionalizacija administracije ostaje po strani – ocijenila je Topićeva.

Ona dodaje da javne institucije već godinama predstavljaju prostor za zapošljavanje stranačkih kadrova, zbog čega se rijetko otvara pitanje koliko takav sistem košta poreske obveznike.

– Administrativni aparat postao je važan dio održavanja postojećeg političkog modela i interesa vladajućih struktura – zaključila je Topićeva.

Budžet Grada Doboja nakon rebalansa dostići će rekordnih 132,8 miliona KM, što je gotovo 50 miliona više u odnosu na prvobitno usvojeni plan od 83,02 miliona KM. Ovakvo povećanje izazvalo je oštre reakcije opozicije, koja smatra da je riječ o potezu usmjerenom na predizborne aktivnosti, a ne na unapređenje života građana.

Odbornik SDS-a u Skupštini grada Stefan Gavrić ocijenio je da usvojeni rebalans predstavlja “rebalans predizborne kampanje SNSD”, ističući da će vladajuća struktura raspolagati sa dodatnih gotovo 50 miliona KM neposredno uoči izbora.

Prema njegovim riječima, ovako veliko povećanje budžeta nije rezultat rasta lokalnih prihoda, već znatno većih transfera sa republičkog nivoa. Navodi da su poreski prihodi povećani tek neznatno, dok su sredstva koja Grad dobija iz budžeta Republike Srpske porasla sa 3,8 na čak 38,4 miliona KM.

Gavrić podsjeća da je Vlada Republike Srpske posebnim zaključkom Doboju odobrila dodatnih 17 miliona KM za kapitalne projekte, ali da javnosti nije predstavljeno koji će se projekti finansirati niti kada će biti realizovani.

On smatra da upravo način raspodjele novca izaziva najveće sumnje, jer su značajno povećane budžetske stavke koje, kako tvrdi, ostavljaju veliki prostor za netransparentno trošenje javnih sredstava.

Kao primjer navodi da su izdaci za izgradnju i nabavku objekata, zemljišta i drugih nekretnina povećani na više od 30 miliona KM, uz ocjenu da postoji bojazan da će gradska vlast nastaviti praksu kupovine zemljišta i poslovnih prostora od firmi bliskih vlastima po visokim cijenama.

U opoziciji ukazuju i na višestruko povećanje pojedinih grantova. Tako su sredstva za sportske klubove i društva povećana sa planiranih 500.000 na dva miliona KM, dok su za udruženja građana i vjerske zajednice predviđeni grantovi od po milion KM. Istovremeno su značajno uvećana i izdvajanja za pružanje stručnih usluga.

Gavrić podsjeća da se, prema njegovim riječima, sličan obrazac ponavlja pred gotovo svake izbore. Tvrdi da gradski budžet tada naglo raste, dok već narednih godina dolazi do problema sa likvidnošću, zbog čega kasne plate zaposlenima u javnom sektoru i naknade odbornicima.

Podsjeća i da je Doboj, kako su ranije upozoravali pojedini mediji, među najzaduženijim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini upravo zbog načina finansiranja velikih budžetskih povećanja.

Kao ilustraciju navodi da je u izbornoj 2022. godini budžet grada, zahvaljujući kreditnim zaduženjima, dostigao tada rekordnih 73 miliona KM, da bi već naredne godine uslijedili finansijski problemi i kašnjenja isplata.

Prema podacima koje iznosi opozicija, budžet Doboja je u posljednjih deset godina porastao sa 34,5 miliona KM iz 2016. godine na današnjih 132,8 miliona KM, odnosno gotovo četiri puta.

Gavrić poručuje da tako veliki rast budžeta sam po sebi ne znači i bolji život građana.

– Stanovnici Doboja će osjetiti stvarni napredak tek kada svaka marka iz gradskog budžeta bude trošena transparentno i u interesu građana, a ne u korist jedne političke partije. Doboj ne smije biti izborni bankomat SNSD – zaključio je Gavrić.

S obzirom na uvođenje novih tehnologija u izborni proces glasanje na sam dan opštih izbora, koji se održavaju 4. oktobra, biće značajno drugačije u odnosu na dosad, a možda i najveća novina koja će sasvim sigurno zakomplikovati glasanje biće izgled glasačkog listića.

Taj glasački listić još nije zvanično predstavljen od strane Centralne izborne komisije BiH, ali na pres-konferenciji Koalicije “Pod lupom” pojavili su se primjerci kako bi on “mogao izgledati”.

U suštini, za razliku od dosadašnjeg jednog izbornog listića za parlamente, građani će dobiti dva listića.

Dva listića, na jednom se glasa

Taj jedan listić izgledaće kao i sada, i na njemu će se naći stranke i imena kandidata, međutim na njemu se neće glasati, i on će služiti samo kao pomoćno sredstvo. Na tom glasačkom listiću građani će izabrati partiju i kandidata, a onda na drugom, praktično “pravom” glasačkom listiću koji će se brojati, bojiti kružiće ispred imena političke partije i brojeva na kojima se kandidat nalazi.

“Svi birači će morati ispuniti glasački listić, ne oznakom X kao nekad, nego treba kružić koji će biti za označavanje glasačkog listića dobro obilježiti, cijeli kružić, tako da ne bude sumnji da li ga je aparat dobro skenirao ili ne. Očekuje se da kružić bude ispunjen hemijskom olovkom ili flomasterom koji će biti dostupan u glasačkoj kabini. To ne znači da će glasački listić obilježen na stari način biti nevažeći. Zato se i radi ručno brojanje”, rekla je u maju Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

U principu, stari i nekadašnji glasački listić biće samo informativan, a građani će glasati na listiću formata A4 na način da će obojiti kružić ispred imena stranke i kružiće ispred brojeva kandidata za koje žele glasati. Glasački listić za člana Predsjedništva BiH s obzirom na mali broj kandidata biće isti kao i do sada.

Šta su preferencijalni glasovi

Podsjećanja radi, ranijim nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH birači mogu glasati za samo tri kandidata sa liste političkog subjekta, a ranije su mogli za sve. Ti “preferencijalni glasovi” samo za kandidate bitni su iz razloga tzv. stranačkog cenzusa. Unutarstranački cenzus iznosi 20 odsto.

U suštini, preferencijalni glas znači da kandidati sa bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje 10 odsto glasova koje je dobila ta lista da bi uopšte ušli u raspodjelu.

Objašnjenja radi, da bi stranka ili lista uopšte ušle u raspodjelu za mandate, moraju preći cenzus od tri odsto, odnosno osvojiti najmanje tri odsto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore u određenoj izbornoj jedinici. Ukoliko pređu taj cenzus i osvoje, recimo, dva mandata, ti mandati se raspoređuju na način da ih dobiju prvi i drugi na listi, ali samo ako niko od kandidata sa te liste nije osvojio više od 20 odsto glasova koje je dobila ta lista. Recimo, ako je lista osvojila 1.000 glasova i dobila dva mandata, a niko od kandidata nije osvojio 201 glas, mandat osvajaju nosilac liste i drugi na listi, ali u slučaju da neki kandidat ima 201 glas i nalazi se npr. na desetoj poziciji, mandat osvaja taj kandidat i nosilac liste, ali pod uslovom da drugi na listi ima manje od 201 glasa.

Ljudi će biti zbunjeni

“Očekujem da će ljudi biti poprilično zbunjeni i da ćemo imati velike redove na biračkim mjestima. Potpuno mi je nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti. S druge strane, vidimo da su u Centralnoj izbornoj komisiji naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove. I nama koji smo mlađi biće potrebno vrijeme da sve to detaljno ispratimo”, rekla je nedavno Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu za “Glas Srpske”.

Inače, način glasanja izmijenjen je iz razloga što nije bilo dovoljno velikih skenera koji bi mogli skenirati klasični glasački listić, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale. U slučaju da je ostao klasični listić, skener tih listića morao bi biti ogroman jer se za pojedine kantonalne skupštine na listićima nalazi nekoliko stotina imena. U principu, CIK je glasački listić morao prilagoditi proizvođaču opreme, odnosno “Smartmaticu”.

Veliki broj nevažećih glasova

Treba podsjetiti da u Bosni i Hercegovini na izborima bude između pet i 10 odsto nevažećih glasačkih listića. Na opštim izborima 2022. godine bilo ih je, recimo, 6,65, a ako se uzme u obzir da birači još nisu upoznati sa glasačkim listićem te poprilično komplikovan proces glasanja, može se očekivati da na ovim izborima to bude daleko više.

Ono što je zanimljivo jeste i da će uprkos uvođenju skenera na kraju glasovi biti prebrojani i ručno, a CIK još nije jasno odredio koji će rezultat biti relevantniji u slučaju “nepoklapanja”.

Isplaćivanje mjesečnih stimulacija zaposlenima i do 1.263 marke bez detaljnih obrazloženja, potrošnja više novca za reprezentaciju nego što je planirano, te propusti u nabavkama šljemova i madraca za vojnike, samo su neke od zamjerki koje su revizori otkrili češljajući finansijski izvještaj Ministarstva odbrane BiH za prošlu godinu.

Stimulacije bez detaljnih obrazloženja

Kancelarija za reviziju institucija BiH dala je Ministarstvu odbrane BiH, na čijem je čelu Zukan Helez, mišljenje sa rezervom o usklađenosti propisa za prošlu godinu, jer ova institucija nije preduzimala aktivnosti na usaglašavanju Pravilnika o unutrašnjem uređenju s odlukama Savjeta ministara BiH.

Na bruto plate i naknade armije zaposlenih u resoru odbrane potrošeno je prošle godine 258,23 miliona KM ili 99,32 odsto odobrenog budžeta. Od tog iznosa, na neto plate i naknade otišlo je 147,96 miliona, poreze i doprinose dodatnih više od 108 miliona, dok su stimulacije zaposlenih pojele 1,93 miliona maraka narodnog novca.

Kada je riječ o novčanim nagradama njima je prošle godine obradovano čak 3.904 zaposlena, za šta je potrošeno 180.915 KM više nego godinu ranije.

– Pojedinačne mjesečne neto isplate kretale su se u rasponu od 100 KM do 1.263 KM, dok su se pojedinačne godišnje isplate kretale u rasponu od 100 KM do 4.490 KM. Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati možemo zaključiti kako su određena obrazloženja uopštena i ista za većinu zaposlenih, bez detalja – naveli su revizori.

Probijen limit za reprezentaciju

Resoru kojim rukovodi Helez izgleda je malo 300.000 KM za reprezentaciju, koliko im je pravilnikom utvrđen maksimalni godišnji iznos.

– Ukupni izdaci za reprezentaciju iznosili su 332.737 KM maraka. Prekoračenje planiranog iznosa za ove namjene ukazuje na slabosti u upravljanju troškovima, zbog čega je potrebno uspostaviti efikasnije mehanizme kontrole – savjetovali su revizori.

Sporna plaćena odsustva i putni troškovi

U Helezovom resoru utvrđeni su i propusti kod plaćenog odsustva, jer je Ministarstvo zaposlenima odobravalo korištenje do šest dana plaćenog odsustva godišnje radi zadovoljenja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, a ne dva dana kako je propisano zakonima.

U resoru odbrane nije se štedjelo ni na putovanju pa je tako za putne troškove spiskano 4,36 miliona maraka novca poreskih obveznika, usput čineći određene propuste jer su revizori utvrdili da u nekim slučajevima nije dostavljana sva dokumentacija potrebna za obračun putnih troškova koja se prilaže uz putni nalog.

Propusti kod nabavke šljemova i madraca

Propusti su utvrđeni i kod nabavki šljemova, madraca i hrane za pripadnike Oružanih snaga BiH.

Ministarstvo odbrane ugovor za nabavku šljemova sa izabranim ponuđačem nije potpisalo na vrijeme, dok je putem otvorenog postupka nabavilo vojničke madrace i deminerske trake, ali je u tenderskoj dokumentaciji izostavilo dimenzije madraca. Naime, nabavka je pokrenuta na osnovu referata čiji je sastavni dio bio i specifikacija kojom je predviđena nabavka 383 madraca dimenzija 190×80 centimetara.

Međutim, izabrani ponuđač je tek tokom realizacije ugovora definisao i isporučio dvije različite dimenzije madraca (200 komada 190×80 cm i 183 komada 180×80 cm).

– Nedostatak definisanih dimenzija u tenderskoj dokumentaciji ukazuje da nabavka nije izvršena u skladu sa stvarnim potrebama ugovornog organa koje su specificirane u referatu za pokretanje ugovaranja. Ovakav pristup može dovesti u pitanje poštovanje principa transparentnosti i jednakog tretmana ponuđača – naglasili su revizori.

Nabavka hrane

Propuste su revizori utvrdili i kod nabavke hrane za Oružane snage BiH, vrijedne 4,68 miliona KM. Od planiranog 31 lota, čak 18 je poništeno, jer ponude nisu ispunjavale uslove iz tenderske dokumentacije.

Revizori su upozorili da Ministarstvo odbrane kod ove nabavke nije precizno definisalo tehničke zahtjeve u vezi sa HACCP sertifikatima za hranu, voće i povrće.

– Nedovoljno precizno definisani tehnički zahtjevi u tenderskoj dokumentaciji mogu dovesti do različitog tumačenja uslova od strane ponuđača, što povećava rizik od nepravilne evaluacije ponuda, podnošenja žalbi i narušavanja principa transparentnosti i jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki – navode revizori, piše Glas.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka ocijenio je da postoji razlika između deklarativnog zalaganja bh. političkih lidera za članstvo u EU i njihovih konkretnih postupaka, izrazivši sumnju u iskrenost te posvećenosti.

“Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje”, izjavio je Soreka za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u posljednjih 12 mjeseci nije bilo pomaka u ispunjavanju uslova za održavanje prve međuvladine konferencije. Da bi Savjet EU mogao donijeti takvu odluku, Evropska komisija mora pripremiti pregovarački okvir, a za to BiH treba da ispuni takozvanu formulu “dva plus jedan” – usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakona o sudovima kojim bi bilo uspostavljeno apelaciono odjeljenje Suda BiH, te imenovanje glavnog pregovarača.

Šef Delegacije EU naveo je da imenovanje glavnog pregovarača, iako suštinski tehničko pitanje, u BiH predstavlja ozbiljan politički problem zbog stanja u državnoj koaliciji, uz napomenu da odluke ne donosi sam pregovarač, već institucije koje stoje iza njega.

“Ja bih rekao da je to kao ispunjavanje uslova za ulazak u klub. Još niste ušli u klub, ali ste ispunili uslove da možete započeti proces ulaska. Ovo je kraj početne faze procesa, ali pravi posao tek slijedi”, rekao je Soreka, poredeći trenutnu fazu evropskog puta BiH sa upisom na fakultet.

Osvrćući se na period od otvaranja pregovora u martu 2024. godine, Soreka je naveo da je BiH u međuvremenu prošla kroz jedan od najtežih političkih perioda u posljednjih 30 godina, uključujući raspad državne koalicije, što je, kako je rekao, otežalo dijalog i međusobno povjerenje among političkih aktera.

Posebno je istakao izostanak sprovođenja Reformske agende, usvojene u novembru prošle godine, kao pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka, ali proces njihove realizacije, prema njegovim riječima, praktično nije ni počeo.

“Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, kazao je Soreka.

Upozorio je i na finansijske posljedice kašnjenja – ukoliko BiH do kraja 2026. godine ne ispuni obaveze iz Reformske agende, izgubiće 373 miliona evra evropskih sredstava, uz 108 miliona evra već izgubljenih prošle godine, dok bi neispunjavanje preostalih reformi do kraja 2027. godine značilo i gubitak ostatka predviđenih sredstava.

Govoreći o sistemu EES, koji je na graničnim prelazima izazvao duge kolone i nezadovoljstvo građana, Soreka je naveo da je sistem prvenstveno osmišljen radi unapređenja bezbjednosti evropskog kontinenta i borbe protiv zloupotrebe identiteta i prekograničnog kriminala, te da je od početka njegove primjene identifikovano hiljade osoba koje su prekršile propise država članica, a izvršene su i stotine hapšenja.

Naveo je da države članice, u ovom slučaju prije svega Hrvatska, imaju mogućnost da privremeno obustave primjenu sistema EES ukoliko čekanja na granici pređu određeni prag, kao i da njegova kancelarija radi na unapređenju rješenja, uključujući najavljenu aplikaciju za prijavu dolaska na granicu i mobilne policijske službenike, koja još nisu u potpunosti zaživjela.

Na pitanje o utisku dijela javnosti da je BiH zapostavljena u odnosu na Ukrajinu, Soreka je ukazao na primjere Crne Gore i Albanije kao zemalja iz regiona koje ostvaruju napredak zahvaljujući spremnosti na kompromis i jasnom zajedničkom cilju.

“Crna Gora je zatvorila 28 poglavlja, Albanija je otvorila sva i već napreduje ka njihovom zatvaranju. Šta se dogodilo? Jednostavno su uradili ono što je bilo potrebno”, rekao je Soreka, dodajući da takav duh zajedništva trenutno ne prepoznaje u BiH.

Osvrćući se na američke investicije u BiH, uključujući projekat Južne gasne interkonekcije, Soreka je rekao da EU nije protiv tog projekta, ocjenjujući da on može doprinijeti smanjenju zavisnosti BiH od ruskog prirodnog gasa, uz napomenu da BiH kao zemlja kandidat ima obavezu da poštuje odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naveo je da EU svoje investicije u energetskom sektoru usmjerava prioritetno u solarnu energiju, energiju vjetra i druge obnovljive izvore, najavivši realizaciju dva projekta vjetroelektrana u različitim dijelovima BiH.

Sa približavanjem novog izbornog ciklusa u Republici Srpskoj, političke partije počinju da oblikuju kampanje, definišu glavne poruke i traže načine da privuku pažnju birača.

Dok se dio političkih subjekata oslanja na već poznate metode i teme, posebna pažnja javnosti i političkih analitičara ponovo je usmjerena prema Banjaluci i potezima koje bi mogao povući lider PSS-a Draško Stanivuković, koji je prethodnih godina izgradio prepoznatljiv stil političke komunikacije.

Pojedine stranke već su predstavile prve elemente kampanje. Ujedinjena Srpska u izborni period ulazi sa sloganom „Dobra, prava, zdrava“, dok je Socijalistička partija Srpske odabrala poruku „Porodica, pravda, ponos“. Od SNSD-a se, prema dosadašnjem političkom pravcu, očekuje nastavak insistiranja na temama zaštite interesa Republike Srpske i očuvanja njenih nadležnosti.

Ipak, kada je riječ o kreiranju marketinških poruka i pokušaju da se napravi politički događaj koji će privući pažnju javnosti, Stanivuković i dalje zauzima posebno mjesto. Njegove ranije kampanje obilježili su potezi koji su često izazivali reakcije javnosti – od pojavljivanja u dresu uz poruku „Republika Srpska mora da se brani!“, preko simbolike „zavrtanja rukava“ i slogana „Djela“, do naglašavanja konkretnih projekata i rezultata rada.

Politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da političke partije u Republici Srpskoj, ali i šire, sve češće imaju problem sa pronalaženjem novih ideja, zbog čega kampanje uglavnom počivaju na poznatim formulama i prilagođavanju ranije korišćenih modela.

On navodi da savremeni politički marketing sve više ide ka kratkim, lako pamtljivim porukama koje treba da izazovu emociju kod birača.

– Slogani se danas prilagođavaju prvenstveno društvenim mrežama i potrebi da budu što kraći i upečatljiviji. Međutim, njihova svrha uglavnom nije da objasne politički program, već da izazovu određenu emociju ili asocijaciju. Tako smo mogli vidjeti poruke koje se vezuju za porodicu, ponos, čast i slične vrijednosti. Takvi slogani mogu privući pažnju, ali sami po sebi ne govore mnogo o konkretnim politikama koje stranke nude. U narednom periodu možemo očekivati još više kratkih videoformata i kampanja koje će biti usmjerene na lidere i njihovu ličnost, dok će programi ostati manje vidljivi građanima – rekao je Bubonjić.

Prema njegovoj ocjeni, veličina političke organizacije i dostupni resursi značajno utiču na kvalitet i obim kampanje, jer veće stranke mogu angažovati brojnije timove i ulagati više sredstava u kreiranje poruka.

Jedan od ključnih elemenata političkog nastupa Draška Stanivukovića jeste njegova dugogodišnja prisutnost u digitalnom prostoru. Njegov tim među prvima je u značajnijoj mjeri koristio društvene mreže kao glavni kanal političke komunikacije, čime je uspostavljen model koji su kasnije počeli da primjenjuju i drugi politički akteri.

Bubonjić smatra da je Stanivuković upravo kroz takav pristup promijenio standarde političkog predstavljanja na internetu.

– Stanivuković je prvi napravio ozbiljniji iskorak kada je riječ o korišćenju društvenih mreža u političke svrhe. Dosegao je veliki broj pratilaca i postavio određene standarde u načinu komunikacije. Time je podigao ljestvicu i pokazao koliko digitalni kanali mogu biti važni u savremenoj politici – istakao je Bubonjić.

Dodao je da su i drugi politički lideri vremenom počeli da ulažu više pažnje u društvene mreže, navodeći kao primjer Milorada Dodika i SNSD, čiji je tim nakon određenog perioda intenzivirao aktivnosti na digitalnim platformama, prepoznajući njihov značaj u komunikaciji sa biračima.

Nova kampanja biće svojevrsni test za političke timove i njihove marketinške strategije. Iako stručnjaci upozoravaju da se efekat pojedinačnih slogana teško može direktno povezati sa brojem osvojenih glasova, jer na odluku birača utiču brojni faktori – od stranačke infrastrukture do rada na terenu – jasno je da u vremenu kada tradicionalni oblici promocije gube dio uticaja, kreativna poruka i upečatljiv politički nastup postaju sve važniji u borbi za pažnju javnosti.