VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik komentarisao mogući dolazak Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika

    Dodik komentarisao mogući dolazak Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentarisao je prijedlog Italije da Antonio Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik u BiH.

    Dodik poručuje da su se pojedinci suprotstavljali da to bude Landi, ali da njemu nije bitno ime, nego kako će da radi u BiH.

    “Ne interesuje nas kopija prethodnika Šmita, a ni onih drugih. On treba da ima ograničen mandat. Onog trenutka kada njegov mandat istekne, za godinu dana, to znači da se ukida funkcija visokog predstavnika. U međuvremenu, on koristeći neka svoja ovlašćenja treba iz pravnog prometa da eliminiše sve antiustavne i antidejtonske elemente koje su njegovi prethodnici donijeli. Svaka vrsta intervencije u nove sektore i oblasti za nas je neprihvatljiva. On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet za tu svoju godinu dana. Ako to bude mešetarenje Nijemaca i Britanaca, on je za nas neprihvatljiv”, rekao je Dodik za ATV.

    Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

    Mediji su objavili da je Italija zvanično kandidovala Antonija Zanardija Landija za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    Dodik: Kurs prema BiH mora da bude promijenjen

    Dodik poručuje da kurs prema BiH mora da bude promijenjen i da to više nije stvar ni njegove želje da se to desi, niti želje Sarajeva da se to ne desi.

    “Mislim da je vrijeme pokazalo da je neodrživ koncept upravljanja stranaca BiH i da to mora da bude promijenjeno, ali jednako tako ne smije se ostaviti sve ono što su oni uradili kao nedodirnuto i zdravo za gotovo. To je dio koji mora biti tretiran. Naš pristup je da se mora ukinuti funkcija visokog predstavnika. Da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u druge centre odlučivanja. Da su oni napravili svojim djelovanjem rasuli BiH i načinili je propalom zemljom bez mogućnosti da ona funkcioniše. Dejtonski model je bio fer. To ne znači da BiH može da funkcioniše. Muslimani nisu htjeli dejtonsku BiH, sada će dobiti nikakvu BiH. To je ono što ih očekuje. Da li će to biti ubrzo ili nešto kasnije, desiće se svakako”, rekao je Dodik.

    Amerika promijenila stav

    Snažna podrška koju je OHR uživao od strane SAD-a nestala je dolaskom nove administracije predvođene Donaldom Trampom.

    Zaokret SAD prema OHR-u i PIK-u dao se naslutiti još prošle godine na obilježavanju godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada se na konferenciji u Dejtonu obratio zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau i poručio da je Amerika završila sa pravljenjem nacija.

    Potvrda zaokreta najbolje se osjetila na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj BiH. Tada je u diplomatskom tonu američka predstavnica Temi Brus poručila da novi visoki predstavnik u BiH stiže sa mnogo ograničenijim setom odgovornosti i da će sva njegova djelovanja biti fokusirana na domaće aktere, odnosno njihovo preuzimanje odgovornosti.

    “Naredni visoki predstavnik mora da uživa povjerenje svih zajednica u BiH. Suverena BiH je ona u kojoj domaći političari donose odluke podržane od međunarodnih aktera, a ne diktirana”, poručila je Brus i istakla da budući visoki predstavnik treba da ispunjava pomenute uslove – povjerenje i nepristrasnost.

    Ni tu nije kraj oštrih poruka SAD kolegama u Evropi. Najzvučnija je ona da PIK i evropski “saveznici” mogu imati svoja rješenja za novog visokog predstavnika, ali da se pita i SAD.

    “Nadamo se da ćemo raditi sa vama svima, ali takođe imamo svoje kandidate na umu ako bude potrebe. Vremena je malo”.

  • Cvijanović: Dobro je što Šmit odlazi, ali to ne rješava problem njegovog nedejtonskog bahaćenja u BiH

    Cvijanović: Dobro je što Šmit odlazi, ali to ne rješava problem njegovog nedejtonskog bahaćenja u BiH

    Dobro je što Kristijan Šmit odlazi i što se govori o redefinisanju mandata visokog predstavnika, kao i njegovom vremenskom ograničenju, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović odgovarajući na pitanje Srne kako gleda na Šmitov odlazak iz BiH.

    – Ali, to, naravno, ne rješava problem Šmitovog unilateralnog, neustavnog i nedejtonskog bahaćenja u BiH koje je pretvorio u sudski proces ili doveo političke partije u neravnopravan odnos, ukidajući pojedinim partijama pristup javnom finansiranju. A, to sve znači da problem nije riješen – istakla je Cvijanović.

    Ona je ukazala da nijedan zakon ne može biti dio pravnog sistema BiH ako ga nisu donijele institucije koje su za to ovlaštene Ustavom.

    – Ta stvar je valjda jasna, pa se ne može od nas ni očekivati da se pretvaramo kako se ništa nije desilo. Desio se pravni, politički, ustavni i demokratski haos i on se mora riješiti pravnim, političkim, ustavnim i demokratskim metodama – konstatovala je Cvijanović

  • Italijan Antonio Zanardi Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

    Italijan Antonio Zanardi Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

    Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata, zvanično je kandidat za visokog predstavnika u BiH.

    Potvrđeno je to iz više diplomatskih izvora, piše Politički.ba.

    Zvanični Rim ga je formalno predložio Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (SB PIC). Ovo teijlo će se sastati u Sarajevu 3. i 4. juna ove godine. Tamo će biti donijeta formalna odluka o novom visokom predstavniku.

    Kako su sugerisali diplomatski izvori, Zanardi Landi, iako je prvobitno bio američki prokedlog, prihvaćen je u Rimu kako bi pozicija visokog predstavnika ostala u evropskim rukama.

    Evropski zvaničnici su juče, 28. maja, tokom neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova 27 zemalja Evropske unije, konačno prihvatili da će Italijan biti novi visoki predstavnik.

    Francuska je “džentlmenski” odustala od svog kandidata, koga su podržale Njemačka i Velika Britanija.

    Ko je Antonio Zanardi Landi

    Antonio Zanardi Landi rođen je 24. maja 1950. godine u Udinama.

    Trenutno je angažovan kao ambasador Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici (Vatikan) i član je Suverenog savjeta ovog reda, što dodatno potvrđuje njegov visok ugled u međunarodnim krugovima.

    Landi je diplomirao pravo na Univerzitetu u Padovi, nakon čega je nastavio stručno usavršavanje na prestižnoj Francuskoj nacionalnoj školi za administraciju (ENA) u Parizu, postavši prvi Italijan koji je pohađao ovu elitnu instituciju.

    Njegova diplomatska karijera odvela ga je u Otavu, Teheran i London, a regionalnoj javnosti je postao poznat tokom svog mandata na Balkanu. Od 2004. do 2006. godine obavljao je funkciju italijanskog ambasadora u Beogradu, tadašnjem glavnom gradu Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

    Nakon toga, Landi je imenovan za ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu, gdje je ostao do 2013. godine. Po povratku iz Moskve, Landi je imenovan za diplomatskog savjetnika predsjednika Republike Italije.

  • CIK ovjerio kandidaturu SNSD-a na opštim izborima

    CIK ovjerio kandidaturu SNSD-a na opštim izborima

    Centralna izborna komisija BiH ovjerila je učešće SNSD-a na opštim izborima.

    Član CIK-a Suad Arnautović protivio se toj odluci na današnjoj sjednici jer je prijavu potpisao lider SNSD-a Milorad Dodik koji, prema njegovom mišljenju, nema pravnu legitimaciju za takvo postupanje.

    Sa četiri glasa “za”, CIK je ovjerio kandidaturu SNSD-a.

  • Ove zemlje guraju Zapadni Balkan u EU

    Ove zemlje guraju Zapadni Balkan u EU

    Hoće li Ukrajina ući u Evropska unija „preko reda“, dok Srbija i region godinama čekaju pred vratima? Ako se pitaju Austrija i Grčka – ne. Te zemlje, zajedno sa još nekoliko članica EU, stale su u odbranu država Zapadnog Balkana i insistiraju na tome da region ne smije biti zanemaren niti stavljen u drugi plan u odnosu na Ukrajinu kada je riječ o proširenju.

    Kako prenosi Večernji list, stav da nema ulaska „preko reda“ nedavno je na zvaničnom skupu ministara u Brisel iznijela austrijska ministarka za Evropu Klaudija Bauer.

    – Ista pravila i uslovi moraju da važe za sve kandidate. Ovdje uvijek imamo poseban fokus na zemlje Zapadnog Balkana – rekla je Bauer i dodala:

    – Za neke postoji traka za preticanje, s kojom su neki već jednom nogom u EU, dok drugi moraju decenijama raditi na članstvu.

    Sličan stav dolazi i iz Grčke.

    – Grčka podržava proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, ali je važno da njihov napredak ne ide na štetu Zapadnog Balkana, čija je evropska perspektiva jasno prepoznata još od Solunske agende 2003. godine – naveo je diplomatski izvor EU za Večernji list.

    Od tada su se samo Slovenija i Hrvatska uspješno pridružile EU, dok Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija i dalje čekaju.

    Ukrajina je, nakon rata sa Rusija, ubrzano dobila političku podršku za pristupanje EU.

    Međutim, Igor Novaković iz ISAK centra smatra da unutar EU trenutno nema jasnog odgovora kako će proces proširenja izgledati.

    – U principu ne znamo šta će biti u narednom periodu. Sve što se čuje jesu pozivi za debatu unutar EU -rekao je Novaković i dodao da postoje političke prepreke, uključujući i pitanje predsjedničkih izbora u Francuska.

    „Osnovni strah – pitanje veta“

    Novaković navodi da postoje dva ključna problema kada se govori o proširenju: Strah da bi nova članica mogla biti pod uticajem druge države ili voditi samostalnu politiku poput Mađarska. Pitanje Ukrajine, jer je predsjednik Donald Trump navodno insistirao da EU napravi određene ustupke prema Kijevu.

    – Moj utisak je da zemlje koje se graniče sa Ukrajinom žele snažnije angažovanje EU oko njenog članstva, dok države koje se graniče sa Zapadnim Balkanom smatraju da obje strane treba tretirati ravnopravno – rekao je Novaković.

    Mercov prijedlog za Zapadni Balkan

    Njemački kancelar Fridrih Merc otišao je korak dalje i predložio konkretne mjere. On je 18. maja uputio pismo predsjednicima institucija EU u kojem predlaže jačanje prava zemalja kandidata i model pridruženog članstva za Ukrajinu.

    Istovremeno, predložio je da države Zapadnog Balkana dobiju status posmatrača u relevantnim institucijama EU.

    Merc smatra da bi državama Zapadnog Balkana i Moldavija trebalo omogućiti pristup jedinstvenom tržištu EU i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka.

    „I to bi nam značilo“

    Slobodan Zečević smatra da je cilj da se države Zapadnog Balkana najprije ekonomski integrišu u EU, ali bez prava glasa.

    – Na taj način bismo koristili sve prednosti jedinstvenog tržišta EU, ali bez političke težine. Ipak, i to bi nam značilo. Nama znači i to što ne plaćamo roming i što smo u SEPA sistemu – rekao je Zečević.

    Prema njegovim riječima, status posmatrača mogao bi građanima da olakša život i stvori osjećaj da region nije isključen iz evropskih procesa.

    Slično mišljenje ima i Strahinja Subotić, koji smatra da bi koristi bile višestruke: Građani bi dobili signal da EU zaista želi nove članice. Reformama bi se dao dodatni podsticaj. Države bi postepeno gradile administrativne kapacitete za punopravno članstvo.

    Subotić ističe da bi zemlje kandidati na taj način bile spremnije da jednog dana preuzmu sve obaveze koje članstvo u EU nosi sa sobom, prenosi Blic.

  • Minić na korak od kandidature za predsjednika Republike Srpske

    Minić na korak od kandidature za predsjednika Republike Srpske

    Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić trenutno se, prema saznanjima portala Srpskainfo, razmatra kao jedan od najozbiljnijih kandidata SNSD-a za funkciju predsjednika Republike Srpske na predstojećim oktobarskim izborima.

    Kako navode izvori bliski vladajućim strukturama, Minić se u ovom trenutku nalazi na vrhu interne liste potencijalnih kandidata SNSD-a i vladajuće koalicije za najvažniju inokosnu funkciju u Republici Srpskoj.

    Isti izvori tvrde da se u njegovom rodnom Šamcu već sve češće govori o mogućnosti da bi aktuelni premijer nakon izbora mogao preuzeti funkciju predsjednika Republike Srpske.

    Prema navodima anonimnih sagovornika, Minić je tokom nedavne posjete Šamcu u užem krugu saradnika i prijatelja navodno spominjao mogućnost da upravo on bude izbor SNSD-a i koalicije za predsjedničku funkciju. Takođe se navodi i da je Željka Cvijanović gotovo izvjestan kandidat za novi mandat srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U vladajućoj koaliciji se, za razliku od opozicije gdje su prisutne otvorene rasprave i različiti prijedlozi oko kandidatura, do skoro nije javno govorilo o imenima potencijalnih kandidata, uz relativno zatvoren pristup toj temi.

    Međutim, lider SNSD-a Milorad Dodik je nakon sastanka koalicionih partnera poručio da će SNSD, kao najveća stranka u koaliciji, imati kandidate za obje ključne inokosne funkcije u Republici Srpskoj i BiH.

    „Naš najslabiji kandidat je bolji od njihovog najboljeg“, izjavio je Dodik, komentarišući političku snagu SNSD-a u odnosu na opoziciju.

    Profesor sociologije i politički analitičar Drago Vuković ocjenjuje da bi kombinacija Savo Minić – Željka Cvijanović predstavljala „solidno“ rješenje za vladajuću strukturu na narednim izborima.

    On podsjeća da ovakve kombinacije u javnosti često izazivaju poređenja sa prethodnim izbornim ciklusima, kada su Željka Cvijanović i Milorad Dodik nastupili kao kandidati protiv Mirka Šarovića i Jelene Trivić. U tom periodu, kako navodi, Cvijanović je ostvarila ubjedljivu pobjedu nad Šarovićem, dok je Trivić izgubila u tijesnoj utrci sa Dodikom.

    Vuković smatra da SNSD danas ima i kvalitetnije kadrovske opcije od Save Minića, dok za Željku Cvijanović ističe da ima stabilnu i gotovo sigurnu poziciju kada je riječ o kandidaturi za Predsjedništvo BiH.

    Prema njegovoj ocjeni, pojedini politički analitičari procjenjuju da bi eventualni rezultat Minića mogao biti neizvjestan ili slabiji, ali da bi se to politički amortizovalo kroz snažnu poziciju SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    On navodi da bi, bez obzira na izborni ishod za predsjedničku funkciju, parlamentarna većina oko SNSD-a ostala čvrsto kontrolisana, sa oko 43 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Zbog toga, zaključuje Vuković, ključni mehanizam političke stabilnosti ostaje skupštinska većina, koja bi u svakom scenariju imala presudnu ulogu u formiranju i potvrđivanju izvršne vlasti.

  • Trivić i Blanuša za „jednu kolonu“, Stanivuković spreman na dogovor

    Trivić i Blanuša za „jednu kolonu“, Stanivuković spreman na dogovor

    Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS, Draško Stanivuković, u dosadašnjoj političkoj karijeri bilježi rezultate koje, kako se ističe, nijedan opozicioni političar u Republici Srpskoj trenutno nema.

    Tokom približno deset godina političkog angažmana učestvovao je u više izbornih ciklusa i, prema rezultatima koje je ostvarivao, svaki put je završavao sa visokim ili rekordnim brojem glasova, bez evidentiranog izbornog poraza.

    Njegov politički put počeo je kao odbornik u Skupštini grada, gdje je osvojio najveći broj glasova, a zatim je izabran i za poslanika sa najvećim brojem osvojenih glasova u Bosni i Hercegovini.

    Najveći iskorak napravio je 2020. godine, kada je postao najmlađi gradonačelnik Banjaluke, a 2024. godine osvojio je i drugi mandat na toj funkciji, uprkos činjenici da je naspram sebe imao i strukture vlasti i više opozicionih protivkandidata.

    Zbog takvog političkog kontinuiteta i izbornih rezultata, u dijelu javnosti se sve češće može čuti ocjena da Stanivuković ima najveći opozicioni kapacitet za eventualnu predsjedničku kandidaturu.

    Istovremeno, u opozicionim krugovima sve je izraženija ideja da aktuelna vlast, koja traje više od dvije decenije, ne može biti promijenjena bez zajedničkog nastupa i usklađenog djelovanja opozicije.

    U tom kontekstu posljednjih sedmica se sve češće spominje model po kojem bi dvije najveće opozicione stranke istakle po jednog kandidata za ključne inokosne funkcije, dok bi ostatak opozicije stao iza zajedničkog političkog dogovora.

    Prema toj varijanti, to bi podrazumijevalo dogovor između PSS i SDS.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorila je da bi rasparčavanje opozicionih kandidatura moglo direktno ići u korist SNSD-a.

    „Ko god radi za koncept da budu dva kandidata opozicije, predaje pobjedu SNSD-u na tacni“, poručila je Trivićeva, naglašavajući potrebu ozbiljnog i odgovornog pristupa ako se želi politička promjena.

    Sličan stav iznio je i predsjednik SDS-a Branko Blanuša, koji smatra da je potrebno ići ka zajedničkom opozicionom rješenju.

    On je poručio da će predložiti svim opozicionim subjektima da se ide u „jednu kolonu“, ističući da je vrijeme za dogovor i racionalan pristup oko kandidata koji ima najveće šanse za uspjeh.

    Blanuša je dodao da „sujetama nema mjesta ako je cilj pobjeda opozicije i promjena vlasti“.

    Na takve poruke odgovorio je i Stanivuković, poručivši da je spreman za zajednički dogovor.

    „Ako hoćete pobjedu, tu sam. Nije pitanje funkcije, nego pobjede opozicije“, poručio je on, naglašavajući spremnost da podrži rješenje koje donosi najveće šanse za promjene.

    Do izbora je preostalo dovoljno vremena da opozicione stranke definišu konačan model nastupa.

    Ključno pitanje ostaje da li će opozicija nastaviti sa međusobnim političkim nadmetanjima i kalkulacijama ili će postići dogovor o zajedničkom nastupu i kandidatima koji imaju najveći potencijal za izbornu pobjedu.

  • Trišić Babić: Novi visoki predstavnik trebalo bi da ukine odluke svojih prethodnika

    Trišić Babić: Novi visoki predstavnik trebalo bi da ukine odluke svojih prethodnika

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za saradnju Srpske Ana Trišić Babić rekla je za RTRS da je visoki predstavnik dio Dejtonskog sporazuma, ali Kancelarija visokog predstavnika nije, te da su tzv. bonska ovlaštenja suprotna ovom sporazumu.

    Trišić Babić je rekla da bi osoba koja se prihvati dužnosti visokog predstavnika u BiH trebalo da poništi odluke svojih prethodnika.

    – Bilo bi fer prije nego što dođe da kaže “ove odluke više ne važe, ja ne želim da budem ovdje”. Kao što su stari visoki predstavnici nametali, tako novi može da ukine – smatra ona.

    Trišić Babić ističe da je EU u inferiornoj situaciji jer su, kako kaže, SAD došle da nas izvedu iz more u kojoj živimo posljednjih 30 godina.

    Ona kaže da se EU bori da visoki predstavnik ostane u BiH pa čak i sa skraćenim mandatom od dvije godine, uz nadu da će se u tom periodu promijeniti vlast u SAD-u i da će intervencionizam ponovo ovladati.

    Kada je riječ o prvom Evropskom samitu o ekonomiji i bezbjednosti koji je održan u Banjaluci, Trišić Babić je rekla da je to rezultat napora predstavnika vlasti Republike Srpske.

    Navodi da je sve počelo Molitvenim doručkom u SAD-u kojem su prisustvovali srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, lider SNSD-a Milorad Dodik i ona. Dodaje i da je potpisivanje memoranduma sa američkim kompanijama rezultat njihove posjete.

    – Dolazak Gold instituta u Banjaluku nije bila nikakva vrsta lobiranja, već su oni prepoznali da mogu ovdje da organizuju jedan tako bitan skup – istakla je Trišić Babić.

    Trišić Babić je istakla da su Samitu prisustvovali brojni potencijalni investitori, ne samo iz SAD-a već i iz evropskih zemalja, poput Španije i Grčke.

    Ona je izrazila nadu da će otvaranjem Kancelarije ovog instituta u Banjaluci događaji poput ovog samita postati praksa.

  • Vipotnik u Bijeljini: Ujedinjena Srpska nastavlja snažno da djeluje među građanima

    Vipotnik u Bijeljini: Ujedinjena Srpska nastavlja snažno da djeluje među građanima

    Član Predsjedništva Ujedinjene Srpske Bojan Vipotnik posjetio je Gradski odbor Ujedinjene Srpske u Bijeljini, gdje je sa članovima i rukovodstvom odbora razgovarao o aktuelnim političkim temama i daljim planovima rada.

    Tokom sastanka istaknuta je važnost jedinstva, odgovorne politike i daljeg jačanja organizacije na lokalnom nivou, uz fokus na neposrednu komunikaciju sa građanima i rad u interesu Republike Srpske.

    Vipotnik je pružio punu podršku aktivnostima Gradskog odbora, naglasivši da Ujedinjena Srpska nastavlja snažno i organizovano da djeluje u svim lokalnim zajednicama.

    Posjeta je protekla u pozitivnoj i radnoj atmosferi, uz zajedničku poruku da Ujedinjena Srpska ostaje posvećena zaštiti interesa Republike Srpske i svih njenih građana.

  • Teško do novog imena visokog predstavnika na sjednici PIC-a

    Teško do novog imena visokog predstavnika na sjednici PIC-a

    Iako se ovih dana u medijima uveliko spekuliše ko su kandidati za novog visokog predstavnika, čini se da niko još nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen.

    Hoće li biti dovoljno vremena

    Po svemu sudeći, čeka se sjednica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira naredne sedmice, kako bi se vidjelo kakvo je raspoloženje među zemljama članicama u vezi sa potencijalnim kandidatima, ali nije izvjesno da će biti dovoljno vremena da se donese odluka.

    Ko je najbolji kandidat

    Kako saznajemo, SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, međutim čini se da su Evropljani skeptični posebno jer smatraju da je ušao u poslovne aranžmane u Americi.

    Britanci, kako izgleda, nemaju preferenciju, osim da kandidat mora da bude zajednički dogovor s obje strane Atlantika.

    Kako saznajemo, oni neće predlagati kandidata, ali su ga spremni ponuditi ako ne bude bilo dogovora, da se razriješi eventualna pat situacija koja bi mogla nastati.

    Dio evropskih zemalja smatra da ne treba žuriti s imenovanjem novog visokog predstavnika bez dobre analize, razgovora unutar EU i s ostalim saveznicima kako bi naredni visoki predstavnik izbjegao probleme koji su se pojavili pred Kristijanom Šmitom.

    Amerikancima se žuri

    Amerikancima se, kako saznajemo, žuri da se posao završi do kraja juna jer se ne želi ući u situaciju da se o novom visokom predstavniku odlučuje u istom trenutku kada se bude produžavao mandat EUFOR-a u BiH.

    Ono u vezi sa čim se svi slažu jeste da izbor neće ići u Savjet bezbjednosti UN na potvrdu, što traže Rusija i lideri Republike Srpske, kao što smo već pisali.

    Tu bi mogao nastati poseban problem jer Amerikanci insistiraju na tome da naredni visoki predstavnik mora imati prostor za manevar, a da bi to mogao mora imati komunikaciju sa svim stranama u BiH. Ako bi RS sprovela svoju politiku o neprihvatanju visokog predstavnika bez odobrenja u UN, ta osoba bi se mogla suočiti sa sličnim problemima koje je imao Šmit.

    Koga predlažu Amerikanci

    Čak se spominje mogućnost da bi Amerikanci mogli predložiti “superteškaša”, nekog poznatog američkog diplomatu, ne zato što bi željeli da se nametnu Evropljanima, nego da izbjegnu pokazivanje nepoštovanja ili ponižavanja institucije OHR-a. Sarajevski portal Politicki.ba tvrdi da se Amerikanci spremaju da ovu funkciju ponude američkom diplomati Vilijamu Rugeru, ali to nismo uspjeli da potvrdimo.

    Međutim, u razgovorima koje smo proteklih dana imali s nekoliko evropskih diplomata, postoji ljutnja jer se smatra da Amerika želi da ponizi Evropu time što joj prvo propisuje da sadašnji visoki predstavnik mora da napusti funkciju, a onda još nameće svog kandidata.

    Smatraju da je Tejmi Brus, američka zamjenica šefa Misije UN, ponizila Evropu na sjednici Savjeta bezbjednosti UN kada je rekla da će Amerika imati kandidata ako ne bude bilo moguće postići dogovor. To je shvaćeno kao poruka da Evropljani mogu da pričaju koliko hoće, ali da se zna ko će na kraju presjeći.

    Problem za Evropu

    Kao što smo već pisali, problem za Evropu je da nema jedinstven spoljnopolitički nastup pa se američko brzo i odlučno djelovanje često shvata kao američko nametanje, a ne evropsko kolebanje i neodlučnost, bez obzira na to da li je to stvarna namjera.

    Sve u svemu, za BiH se počinje ostvarivati vrlo nepovoljan i opasan scenario u kojem saveznici koji su zajedno zaključili Dejton pokazuju sve veće strateške razlike o tome kako vide politiku prema ovoj zemlji. S obzirom na to da je BiH istorijski zemlja koja u velikoj mjeri ovisi o odnosu regionalnih, evropskih i globalnih aktera, bilo kakvo ozbiljnije neslaganje moglo bi BiH baciti u još dublju i težu krizu, s teško sagledivim posljedicama.

    Jedino dugoročno stabilno rješenje za BiH se čini nastavak evropskog puta uz ubrzano sprovođenje reformi, ali sve više ponestaje motivacije kod domaćih političara da se na tome radi.