Kategorija: Politika

Najava predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića da će na bilbordima javno označiti političare koji nakon izbora promijene stranački dres otvorila je pitanje da li će se na meti takve kampanje naći i oni koji su ranije napustili druge političke organizacije i pristupili njegovom pokretu.

Stanivuković je poručio da je već zakupio bilborde na kojima će, kako je najavio, javno izložiti sramoti sve eventualne političke preletače i „papke“ iz opozicionih redova koji bi mogli preći na stranu vladajućih.

Povod za ovakvu najavu bile su spekulacije da bi nekoliko novoizabranih opozicionih poslanika moglo promijeniti političku stranu, a među imenima koja se pominju nalaze se i pojedini poslanici iz Pokreta Sigurna Srpska.

O tome da li bi javno prozivanje moglo uticati na odluke potencijalnih preletača, za Srpskainfo su govorili politički analitičari Tanja Topić i Velizar Antić, koji su iznijeli različite ocjene Stanivukovićeve ideje, ali ukazali i na političke nedosljednosti.

Topićeva smatra da najava postavljanja bilborda podsjeća na ranije Stanivukovićeve najave o objavljivanju porodičnog stabla, koje su na kraju realizovali Jelena Trivić i njeni saradnici.

Ona je podsjetila da je Stanivuković tokom opozicionog djelovanja prihvatao političare koji su dolazili iz drugih stranaka, predstavljajući ih kao nadu i alternativu tadašnjoj vlasti.

Prema njenoj ocjeni, problematično je što se sada najavljuje javno sramoćenje onih koji razmišljaju o promjeni političke pripadnosti, dok se istovremeno ne preispituju raniji politički potezi samog PSS.

Topićeva smatra da bi eventualno objavljivanje imena na bilbordima teško moglo vratiti povjerenje birača i uticati na političke odluke onih koji razmatraju prelazak u vladajuće redove.

S druge strane, politički analitičar Velizar Antić podržava javno označavanje političara koji nakon izbora napuste opciju zahvaljujući kojoj su dobili povjerenje građana.

Ipak, Antić ističe da bi takav pristup morao važiti za sve, uključujući i funkcionere koji su ranije napustili svoje stranke i pristupili Stanivukovićevom pokretu.

Prema njegovim riječima, bilo bi pošteno da se na bilbordima nađu i oni koji su prije izbora obavljali istaknute funkcije u drugim političkim organizacijama, a potom prešli u PSS.

Time se, kako je ukazao, otvara pitanje dosljednosti političkih principa, odnosno da li se promjena stranačkog dresa osuđuje bez obzira na to u kojem pravcu se odvija ili samo kada politički šteti određenoj opciji.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić podnio je ostavku na ministarsku funkciju nakon što je na prijevremenim izborima osvojio poslanički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Šeranić je ostavku predao u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića, a informaciju o njegovom odlasku sa ministarske pozicije potvrdili su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Kako su naveli, razlog za ovaj potez je preuzimanje poslaničkog mandata, budući da funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nisu spojive.

O ostavci ministra zdravlja izvijestile su i Nezavisne, navodeći da je Šeranić odlučio da napusti Vladu Republike Srpske nakon izbornog rezultata koji mu je omogućio ulazak u Narodnu skupštinu.

Njegovim odlaskom otvara se pitanje izbora novog ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koji će preuzeti rukovođenje ovim resorom.

Novi saziv Predsjedništva BiH mogao bi donijeti značajne promjene u funkcionisanju diplomatsko-konzularne mreže, nakon što su Željka Cvijanović i Darijana Filipović najavile da će preispitivanje njenog rada biti među prioritetima u narednom periodu.

Inauguracija reizabranih i novoizabranog člana Predsjedništva BiH zakazana je za 16. novembar, a očekivanja od novog mandata posebno su usmjerena na način vođenja spoljne politike i poštovanje ustavnih nadležnosti kolektivnog šefa države.

Kako je objavio RTRS, prethodni mandat obilježili su brojni sporovi u vezi sa djelovanjem diplomatskih predstavnika BiH, uključujući optužbe za samostalno zastupanje političkih stavova bez potrebnog usaglašavanja unutar Predsjedništva.

U prilog takvim ocjenama navode se primjeri diplomatskog djelovanja Zlatka Lagumdžije, ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama, koji je ranije izjavio da zastupa politiku Denisa Bećirovića, kao i djelovanje njegovog prethodnika Svena Alkalaja.

Posebno se ukazuje na nesuglasice u vezi sa diplomatskom korespondencijom, lobiranjem u međunarodnim institucijama i predstavljanjem stavova BiH u pitanjima koja se odnose na Republiku Srpsku.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Nina Sajić ocijenila je da je srpska diplomatija u prethodnom periodu ostvarila značajne rezultate u zastupanju svojih političkih ciljeva.

„Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović i gospodin Milorad Dodik predvodili su tu srpsku diplomatiju kojoj je prvenstveni cilj bio očuvanje Republike Srpske, a onda su ti naši ambasadori dosljedno slijedili te politike“, navela je Sajićeva.

Cvijanovićeva očekuje da bi promjena sastava Predsjedništva mogla otvoriti prostor za drugačiji pristup, posebno kada je riječ o funkcionisanju diplomatsko-konzularne mreže.

Ona je istakla da je i novoizabrana članica Predsjedništva Darijana Filipović prepoznala ovo pitanje kao jedan od prioriteta svog budućeg rada.

Jedan od ključnih izazova biće uspostavljanje zajedničkih stavova o spoljnoj politici, budući da ustavna nadležnost za njeno kreiranje pripada Predsjedništvu BiH, koje odluke donosi uz princip konsenzusa.

Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru smatra da se spoljna politika mora zasnivati na prethodnom dogovoru i usaglašavanju osnovnih smjernica među članovima Predsjedništva.

Prema njegovim riječima, tek nakon postizanja kompromisa moguće je obezbijediti dosljedno sprovođenje zajednički utvrđene politike.

Sličan stav iznijela je i Sajićeva, naglašavajući da diplomatsko predstavljanje BiH mora biti usaglašeno i da treba da odražava interese sva tri konstitutivna naroda.

Predstojeći mandat tako bi mogao biti prilika za preispitivanje dosadašnjeg rada diplomatske mreže i uspostavljanje drugačijih odnosa unutar institucija zaduženih za spoljnu politiku BiH.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović poručio je da poslanici ove političke organizacije neće podržati Branka Blanušu ukoliko bude kandidat SDS-a za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Vukanović je naveo da je Blanuša, kako tvrdi, iznevjerio povjerenje i promijenio ranije stavove, zbog čega SDS više ne može računati na podršku njegove liste u ovom procesu.

„Svako može jednom da nas prevari, ali Blanuša je izdao i prevario sve“, rekao je Vukanović, podsjećajući da je Blanuša ranije tvrdio da neće biti kandidat za predsjednika SDS-a, da bi kasnije ipak preuzeo tu funkciju.

Kako prenosi Srpskainfo, Vukanović je otkrio da je razgovarao sa Aleksićem iz Prnjavora, kojeg vidi kao mogućeg kandidata za delegata u Domu naroda, ali uz određeni uslov.

Prema njegovim riječima, podrška bi bila moguća ukoliko SDS povuče odluku o isključenju Ljubiše Petrovića iz stranke.

Vukanović je izrazio i nezadovoljstvo ponašanjem delegata koji su izabrani glasovima Liste za pravdu i red, a osvrnuo se i na političke odnose unutar opozicije u Republici Srpskoj.

Ocijenio je da se prevelika pažnja pridaje izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok bi, prema njegovom mišljenju, prioritet trebalo da bude promjena Savjeta ministara BiH i formiranje nove parlamentarne većine bez SNSD-a.

Kritikovao je i BN televiziju i njenog vlasnika Vladu Trišića, optužujući ga da je vodio kampanju protiv njega i Liste za pravdu i red, te da je doprinio podjelama unutar opozicije i SDS-a.

„Meni neće biti gazda i gaziti moju porodicu, čovjek za koga sam ginuo“, poručio je Vukanović.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić komentarisala je reportažu ATV-a o Nebojši Vukanoviću, koji je novinarsku ekipu ove televizije ugostio u svojoj porodičnoj kući, uz piće i mezu.

Trivićeva se tim povodom oglasila na društvenim mrežama, ironično ocjenjujući Vukanovićev potez i ističući da je riječ o događaju koji je, prema njenim riječima, bio očekivan.

„Neka smo i to dočekali. Odradio posao. Pratimo Vukana večeras u toploj ljudskoj priči i riječima pohvale koje ima za Zorana Stevanovića, ministra u Vladi Srpske i bivšeg gradonačelnika Zvornika“, navela je Trivićeva.

Kako je objavila Srpskainfo, Trivićeva je dodala da bi neko ovu situaciju nazvao „čudom neviđenim“, ali da ona, zbog dešavanja iza političkih kulisa tokom prethodne godine, nije iznenađena.

„Nama koji znamo šta se iza kulisa dešavalo posljednjih godinu dana, ovo nije nikakvo iznenađenje“, poručila je predsjednica Narodnog fronta.

Ona se osvrnula i na mogućnost da je sama ugostila ekipu ATV-a, pitajući se kako bi u tom slučaju reagovao Vukanović.

„Pitam se samo šta bi bilo da sam ja u kuću nekad primila ATV i kojom životinjom bi me tada ‘krstio’ Nebojša Vukanović“, zaključila je Trivićeva.

Brzina formiranja vlasti na nivou BiH zavisiće od dogovora stranaka koje su ostvarile izborne pobjede, ali uprkos intenziviranju međustranačkih razgovora u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, put do uspostavljanja nove vlasti i dalje je neizvjestan.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević istakao je da je poznato koje su političke partije pobijedile na izborima i koje imaju kapacitet da budu dio buduće vlasti.

„Čekamo konstituisanje Predsjedništva BiH, nakon toga ćemo mi veoma brzo formirati sve na nivou Republike Srpske, što je prioritet za nas, a potom slijedi nastavak razgovora na nivou BiH“, rekao je Kovačević za Glas Srpske.

Govoreći o odnosima sa HDZ-om BiH, Kovačević je ocijenio da je saradnja dvije stranke stabilna i podsjetio da su ranije usaglasile stav da neće ulaziti u vlast jedna bez druge.

„Rekli smo da jedni bez drugih nećemo ići u vlast, jer nosimo legitimitet srpskog, odnosno hrvatskog konstitutivnog naroda. Iz HDZ-a su razgovarali i sa SDA i SDP-om i o tome su nas informisali. Razgovaraćemo dalje“, naveo je Kovačević.

Kako prenosi RTRS, pozivajući se na Glas Srpske, među strankama koje su ostvarile pobjedu na proteklim opštim izborima izdvajaju se SNSD, SDA i HDZ BiH. Upravo od brzine njihovog dogovora, ali i političkih partnera koje budu odabrale, zavisiće formiranje vlasti na zajedničkom nivou.

Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je svoju posjetu Sjedinjenim Američkim Državama veoma uspješnom, ističući da je tokom boravka ostvario kontakte sa brojnim guvernerima, privrednicima i uticajnim ljudima iz američkog političkog života.

Dodik je naveo da su u posljednje dvije godine napravljeni značajni pomaci u načinu na koji se u Vašingtonu posmatra položaj i funkcionisanje Republike Srpske, kao i pitanja za koja smatra da su predstavljala nepravdu prema Srpskoj tokom prethodne dvije decenije.

„Mnogi danas razumiju da je Dejtonski sporazum bio pokušaj podvale Klintonove administracije, kojom su muslimanima data obećanja o stvaranju unitarne BiH. Zbog tih zabluda Bošnjaci i danas vjeruju da je BiH isključivo njihova. I zato je pravo čudo kako smo opstali“, izjavio je Dodik.

On je istakao da je tokom boravka u Americi bio iznenađen nivoom poznavanja Republike Srpske među ljudima iz tamošnjeg političkog i poslovnog života.

Prema njegovim riječima, razgovori sa američkim zvaničnicima i privrednicima pokazali su da postoji prostor za unapređenje političkih i ekonomskih odnosa, kao i za uspostavljanje novih oblika saradnje.

Kako prenosi ATV, Dodik je poručio da će Republika Srpska nastaviti da razvija međunarodne kontakte i gradi što bolje političke i ekonomske veze širom svijeta.

„Bili smo ovdje vidljivi kao Republika Srpska i juče na centralnoj ceremoniji spominjala se Republika Srpska i da je ona partner i tako su svi ohrabreni da sarađuju sa nama“, rekao je Dodik.

Dodik je boravio na Floridi, gdje je prisustvovao konferenciji pokreta MAGA, koju organizuje Republikanska stranka Donalda Trampa u centralnoj dvorani Mar-a-Laga u Palm Biču.

Izmjenama Izbornog zakona BiH uvedena je mogućnost stavljanja osvojenog poslaničkog mandata u mirovanje, čime je funkcionerima koji su istovremeno izabrani za poslanike i obavljaju ministarske dužnosti omogućeno da privremeno zadrže izvršnu funkciju.

Ovu mogućnost već su iskoristili pojedini ministri u Vladi Republike Srpske. Među njima su ministar pravde Goran Selak i ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović, koji su osvojili poslaničke mandate na oktobarskim izborima.

Selak je zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje predao Centralnoj izbornoj komisiji BiH, kako bi do izbora nove Vlade Republike Srpske nastavio da obavlja ministarsku funkciju. Istim putem krenuo je i Stevanović, koji je poručio da će o svom daljem angažmanu odlučivati u dogovoru sa stranačkim rukovodstvom.

„Ja ću, naravno, prihvatiti mandat poslanika, ali ću ga staviti u mirovanje pošto to prvi put od ove godine zakon daje takvu mogućnost. Nastaviću da radim u ministarstvu do izbora nove vlade, a onda ćemo vidjeti hoću li se vratiti u poslaničke klupe ili ostati član Vlade“, izjavio je Stevanović.

Za razliku od njih, ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić odlučio je da podnese ostavku na ministarsku funkciju i prihvati poslanički mandat.

Prema objašnjenju Centralne izborne komisije BiH, tokom perioda mirovanja mandata poslaničko mjesto pripada sljedećem kandidatu sa iste izborne liste, koji privremeno preuzima prava i obaveze izabranog poslanika.

Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba pojasnio je da se za vrijeme mirovanja obustavljaju prava i dužnosti koje proizlaze iz poslaničkog mandata, dok ih privremeno preuzima zamjenski poslanik.

Kako prenosi RTRS, prema zakonskim odredbama, mandat se može staviti u mirovanje samo jednom, a taj period ne može biti kraći od šest mjeseci. Izuzetak su ministri iz prethodnog saziva, koji mandat mogu staviti u mirovanje najviše dva puta, odnosno do imenovanja nasljednika ili podnošenja ostavke.

Mirovanje počinje petog dana od podnošenja zahtjeva, dok funkcioner koji želi ponovo aktivirati poslanički mandat mora CIK-u dostaviti pisani zahtjev najkasnije osam dana nakon prestanka ministarske funkcije.

Pred Centralnom izbornom komisijom BiH danas je bilo pojačano prisustvo izabranih zvaničnika koji su došli kako bi prihvatili osvojene poslaničke mandate, a potom zatražili njihovo stavljanje u stanje mirovanja zbog obavljanja drugih javnih funkcija.

Među njima su ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković i ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, koji su potvrdili da namjeravaju iskoristiti ovu zakonsku mogućnost.

Konaković je rekao da će prihvatiti mandat, a zatim zatražiti njegovo mirovanje do izbora novog Savjeta ministara BiH.

„Prihvatiću mandat, staviću u mirovanje mandat, sve do izbora novog Savjeta ministara, nadam se da će to biti što prije, da će izborni pobjednici čim prije formirati vlast, preuzeti odgovornost i ispuniti predizborna obećanja“, izjavio je Konaković.

Sličan postupak najavio je i Stevanović, koji je za ATV rekao da će ostati na ministarskoj funkciji dok traje mandat aktuelne Vlade Republike Srpske.

„Dok je mandat ove vlade, ostajem ministar. A nakon izbora nove Vlade ćemo vidjeti šta će se dešavati, da li ću ostati u poslaničkim klupama, odnosno da li ću se tamo vratiti ili ću ostati negdje u izvršnoj vlasti, to ostaje da se vidi“, naveo je Stevanović.

Zahtjev za stavljanje poslaničkog mandata u mirovanje podnijela je i Mirna Savić Banjac, koja je izabrana za narodnog poslanika, ali obavlja funkciju gradskog menadžera u Banjaluci.

Ona je potvrdila da je prihvatila mandat i zatražila njegovo stavljanje u stanje mirovanja, ali da još ne zna da li će CIK BiH takav zahtjev odobriti.

Ukoliko njen zahtjev ne bude prihvaćen, o daljim koracima razgovaraće sa organima stranke.

Mogućnost zamrzavanja mandata uvedena je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, a ova odredba sada se prvi put primjenjuje u praksi.

Prema novim pravilima, izabrani predstavnici imaju mogućnost da mandat prihvate, odbiju ili zatraže njegovo stavljanje u stanje mirovanja.

Član CIK-a BiH Suad Arnautović upozorio je da bi primjena ovih odredbi mogla otvoriti određena pravna i institucionalna pitanja, posebno kada je riječ o funkcionisanju domova naroda.

On je ukazao na moguće posljedice promjena u sastavu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeća naroda Republike Srpske.

„Da li će biti nekih problema? Biće“, rekao je Arnautović, dodajući da će se tek vidjeti kako će se nova zakonska rješenja odraziti na funkcionisanje ovih institucija.

Primjena mogućnosti zamrzavanja mandata tako je otvorila niz pitanja o odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, ali i o načinu popunjavanja mjesta u parlamentarnim tijelima u slučaju mirovanja mandata.

Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Donalda Trampa Džon Bolton ne očekuje značajnije promjene u politici Vašingtona prema BiH, što ukazuje na mogućnost nastavka dosadašnjeg pristupa američke administracije prema regionu i političkom rukovodstvu Republike Srpske.

Bolton je u razgovoru za Fenu ocijenio da je kontinuitet američke politike prema BiH najizgledniji scenario, ali je istovremeno izrazio nezadovoljstvo dosadašnjim odnosom Trampove administracije prema Balkanu.

Prema njegovoj ocjeni, Vašington nije posvetio dovoljno pažnje stabilnosti ovog prostora, uprkos neriješenim pitanjima koja su ostala nakon raspada bivše Jugoslavije, ruskom uticaju i bezbjednosnim izazovima u regionu.

Govoreći o mogućem odnosu američke administracije prema rukovodstvu Republike Srpske i eventualnom uvođenju novih sankcija, Bolton je podsjetio da se američka politika još od devedesetih godina zasniva na stavu da je stabilnost BiH važna za ukupnu stabilnost Balkana.

Takva ocjena, kako se može zaključiti iz njegovih riječi, ne upućuje na značajniji zaokret u pristupu Vašingtona prema Miloradu Dodiku. Ukidanje sankcija bilo je praćeno očekivanjem američke administracije da neće biti poteza koji bi doveli do nestabilnosti ili ugrozili teritorijalni integritet BiH.

Bolton, koji je tokom prvog Trampovog mandata obavljao funkciju savjetnika za nacionalnu bezbjednost, napustio je administraciju zbog neslaganja sa predsjednikovom politikom. Danas pripada konzervativnom republikanskom krilu koje je kritički nastrojeno prema Trampu, ali čiji je uticaj na kreiranje aktuelne američke spoljne politike ograničen.

Njegovi politički stavovi tradicionalno podrazumijevaju čvršći pristup međunarodnim odnosima, snažnije oslanjanje na američku vojnu moć i odlučniju ulogu SAD u suprotstavljanju geopolitičkim rivalima.

U kontekstu Balkana, Bolton je ranije podržavao ideju teritorijalnog razgraničenja između Srba i Albanaca. Još 2018. godine zagovarao je mogućnost promjene granica u okviru sporazuma Beograda i Prištine, smatrajući da bi rješavanje kosovskog pitanja moglo doprinijeti smanjenju ruskog uticaja u Srbiji.

Ipak, njegove stavove ne treba poistovjećivati sa podrškom političkim ciljevima Republike Srpske, s obzirom na to da je njegov pristup prvenstveno bio usmjeren na ostvarivanje američkih geopolitičkih interesa.

Dodatni razlog zbog kojeg se ne očekuje značajnija promjena američke politike jeste činjenica da Tramp i dalje raspolaže širokim izvršnim ovlašćenjima u oblasti spoljne politike, uprkos izbornim gubicima republikanaca u oba doma Kongresa.

Kako je navedeno u analizi koju su objavile Nezavisne, posljedice izbornog rezultata mogle bi se više osjetiti kroz otežano imenovanje ambasadora i drugih spoljnopolitičkih predstavnika, kao i kroz ograničavanje finansiranja pojedinih inicijativa američke administracije.

Upravo bi unutrašnja politička pitanja u SAD, uključujući ekonomsku situaciju i rast životnih troškova, mogla zauzeti veći dio pažnje Kongresa i administracije, dok bi spoljna politika bila predmet političkih neslaganja oko Irana, Gaze i drugih međunarodnih pitanja.

Za Republiku Srpsku ovakve procjene znače da u narednom periodu ne bi trebalo očekivati velike promjene američkog pristupa koje bi donijele značajnije političke ustupke njenom rukovodstvu.

Kontakti sa američkom administracijom mogli bi biti nastavljeni, posebno u oblastima ekonomije i projekata od zajedničkog interesa, ali bez jasnih naznaka da će Vašington odstupiti od svojih dugogodišnjih stavova o teritorijalnom integritetu BiH i stabilnosti regiona.