Kategorija: Politika

Gradonačelnik Banje Luke i predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković najavio je javno prozivanje političara koji nakon izbora budu sarađivali sa SNSD-om, otkrivši da je već zakupio bilborde na kojima planira objavljivati njihove fotografije.

Stanivuković je, gostujući u emisiji „MAT“ BN televizije, odbacio mogućnost političke saradnje sa SNSD-om, poručujući da će njegov pokret ostati u opoziciji i na nivou Republike Srpske i u institucijama BiH.

„Ostajem pri tome da nema ulaska u vlast sa trenutnim režimom. Bićemo snažna opozicija i djelovaćemo isključivo u interesu Republike Srpske. Nema opcije za koaliciju sa SNSD-om, to za mene uopšte nije pitanje“, rekao je Stanivuković.

Posebno je istakao da namjerava javno označiti političare koji promijene stranački tabor ili podrže formiranje vlasti sa dosadašnjim vladajućim strankama u Republici Srpskoj.

„Mislim da smo kao opozicija morali još 2014. godine do koštane srži izvesti ruglu i javnoj sramoti osobe koje se bave političkom trgovinom. Zakupio sam bilborde da kačimo ‘papke’ i preletače, a nismo ih kačili. Mora ići društvena borba protiv toga“, poručio je Stanivuković.

O njegovoj najavi i detaljima gostovanja izvijestile su Nezavisne.

Govoreći o političkim odnosima na nivou BiH, Stanivuković je rekao da podrška pitanjima koja se odnose na Republiku Srpsku i njen ustavni položaj ne treba da zavisi od raspodjele funkcija i političkih dogovora. Istakao je da se takve teme, prema njegovom stavu, ne smiju koristiti za stranačku trgovinu.

Kritikovao je i način upravljanja javnim resursima, navodeći kao primjer nabavku uglja za Termoelektranu Ugljevik od privatnih kompanija. Dovodeći u pitanje kvalitet uglja i način nabavke, iznio je tvrdnju da se stotine miliona maraka troše bez javnih nabavki, umjesto da se ulažu u vlastite rudarske kapacitete.

Stanivuković se osvrnuo i na politička dešavanja u Srbiji, ističući da se nije miješao u tamošnju političku borbu, ali da je kao gradonačelnik Banje Luke pobjednicima izbora uputio čestitku. Poručio je da Srbiju smatra maticom i da je spreman na profesionalnu saradnju sa njenim budućim zvaničnicima i gradonačelnicima.

Na kraju gostovanja najavio je i promjene u upravljanju Banjom Lukom, među kojima je obustava svih regulacionih planova do usvajanja Urbanističkog plana grada. Najavio je i uvođenje obaveznih anketa među građanima prije realizacije gradskih projekata.

Evropska komisija već godinama upozorava na izostanak konkretnih reformi u Bosni i Hercegovini, a najnoviji izvještaj pokazuje da se problemi koji usporavaju evropski put zemlje ponavljaju iz godine u godinu. Iako su domaći političari javno isticali opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji, rezultati u ispunjavanju preuzetih obaveza uglavnom su izostajali.

Analiza šest prethodnih izvještaja Evropske komisije pokazuje da su sumnje u iskrenost političke opredijeljenosti domaćih vlasti prisutne još od 2020. godine. Tada je Brisel konstatovao da su evropske integracije uglavnom ostale na nivou deklarativnih izjava, bez konkretnih koraka, dok su politički lideri vrijeme trošili na stranačke interese i međusobne sporove.

Slične ocjene ponovljene su i u izvještaju za 2021. godinu, kada je Evropska komisija upozorila da retorika podjela i politički sukobi ometaju napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Godinu kasnije, kritike su se odnosile i na izostanak političke volje za jačanje vladavine prava, nakon što su odbijene izmjene zakona koje su trebale omogućiti provjeru imovinskih prijava nosilaca pravosudnih funkcija.

Nešto drugačija atmosfera zabilježena je 2023. godine, nakon što je BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU. U Briselu se tada pojavio optimizam da bi nova perspektiva mogla podstaći domaće političare na ozbiljnije provođenje reformi.

Određeni pomaci zabilježeni su između novembra 2023. i marta 2024. godine, kada su usvojeni pojedini zakoni iz oblasti pravosuđa, sprečavanja pranja novca i sukoba interesa. Evropski savjet je u martu 2024. godine donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, što je predstavljalo značajan korak u procesu evropskih integracija.

Međutim, već naredni izvještaj ukazao je na pogoršanje političke atmosfere, dok je 2025. godine Evropska komisija posebno upozorila na institucionalnu paralizu, političke sukobe i slabljenje funkcionisanja vlasti.

Kako pišu Nezavisne, najnoviji izvještaj za 2026. godinu donosi još direktnije upozorenje, uz ocjenu da se BiH sve više udaljava od evropskog puta uprkos javnom iskazivanju privrženosti članstvu u EU.

Evropska komisija navela je da je rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo odsustvo funkcionalne vladajuće koalicije, dok ključne reforme povezane s evropskim integracijama još nisu usvojene.

Posebno je naglašeno da su nezavisne institucije slabe, da je upravljanje sve nezadovoljavajuće i da su na svim nivoima vlasti vidljivi znaci političke zarobljenosti.

U takvim okolnostima postavlja se pitanje da li Brisel počinje gubiti povjerenje u spremnost domaćih političara da sprovedu reforme koje javno podržavaju.

Ukoliko Evropska komisija zaključi da domaći politički akteri svjesno opstruišu evropski put, moguće je smanjenje političkog angažmana Brisela na najvišem nivou. To bi značilo manje sadržajnih razgovora o reformama i evropskim integracijama, a više formalnih i protokolarnih susreta.

Takav razvoj događaja mogao bi dodatno udaljiti BiH iz šireg evropskog političkog konteksta i uticati na ekonomsku, kulturnu i druge oblike saradnje.

Nova Vlada Republike Srpske suočiće se sa velikim izazovom da predizborna obećanja pretvori u konkretne rezultate, od povećanja plata i penzija do infrastrukturnih projekata i povoljnijeg stanovanja za mlade. Dok se političke stranke bave raspodjelom ministarskih pozicija, građani očekuju odgovore na pitanje šta će od najavljenih mjera zaista biti realizovano.

Tokom predizborne kampanje iznosena su brojna obećanja koja su se odnosila na gotovo sve oblasti života. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavljivao je investicioni potencijal Republike Srpske od 6,6 milijardi evra, nastavak velikih infrastrukturnih projekata i jačanje energetskog sektora.

Među najznačajnijim najavama bilo je i povećanje prosječne plate na 1.000 evra do polovine naredne godine, kao i rast penzija od sedam do osam odsto i boračkog dodatka za 10 odsto. Najavljena je i modernizacija magistralnih puteva.

Kako piše Srpskainfo, ni koalicioni partneri nisu ostali bez konkretnih obećanja. Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak najavljivao je program koji bi mladima trebalo da omogući lakše rješavanje stambenog pitanja, uz ocjenu da prvi stan ne smije biti nedostižan san.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić govorio je o ubrzanom razvoju domaćih potencijala, proizvodnji hrane i energetskoj stabilnosti, dok je lider NPS-a Darko Banjac naglašavao značaj ekonomije, bolnica, puteva, vrtića i većeg vrednovanja znanja.

Ipak, ekonomista Zoran Pavlović smatra da predizborna obećanja nisu bila praćena jasnim ekonomskim programima i konkretnim planovima za njihovu realizaciju.

„Što se tiče ekonomskih programa stranaka, nisam vidio nijednu konzistentnu informaciju o tome šta je plan i program bilo koje stranke. Jedini koji je nešto konkretnije napisao po tom pitanju bio je Narodni front“, rekao je Pavlović.

On ne očekuje značajnije promjene u radu nove vlade, bez obzira na to ko će biti na njenom čelu, ocjenjujući da će se raditi o nastavku dosadašnje politike.

Posebno je upozorio na nepovoljne demografske i ekonomske pokazatelje, ističući da Republika Srpska ima približno jednog penzionera na jednog zaposlenog, što dodatno opterećuje sistem finansiranja penzija.

Pavlović smatra da će tek nakon prvih 100 dana rada nove vlade biti moguće procijeniti da li postoji prostor za ozbiljnije pomake.

Slična očekivanja ima i politička analitičarka Tanja Topić, koja ne vjeruje da će nova ministarska garnitura donijeti drugačiji politički pristup ili značajnije promjene u dosadašnjoj politici.

Ona upozorava da će uslovi za provođenje predizbornih obećanja biti dodatno otežani zbog promijenjenih okolnosti u okruženju.

„Obećanja smo ionako već zaboravili po zatvaranju biračkih mjesta, njih niko neće ni propitivati, niti duvati za vrat vladajućima“, ocijenila je Topićeva.

Dodala je da je opozicija oslabljena, dok je kritički glas u javnosti sve tiši, zbog čega smatra da će kontrola rada buduće vlade i ispunjavanja obećanja biti posebno važna.

Pred novim ministrima tako će biti zadatak da najavljene projekte, povećanja primanja i mjere za poboljšanje životnog standarda pretoče u konkretne rezultate. Građani će, umjesto novih najava, očekivati jasne rokove, mjerljive ciljeve i odgovore o tome kada bi obećane promjene trebalo da postanu dio svakodnevnog života.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da ne postoji mogućnost ulaska ovog pokreta u vlast sa SNSD-om, ističući da bi takav potez predstavljao izdaju birača koji su opoziciji dali povjerenje.

Gostujući u emisiji „Mat“ na BN televiziji, Stanivuković je odbacio spekulacije o mogućem ulasku Pokreta Sigurna Srpska u vladajuću koaliciju, naglašavajući da takva opcija za njega nije predmet razgovora.

„Svako od nas iz opozicije izdao bi svoje birače kada bi ušao u vlast sa SNSD-om. Mi se protiv ove vlasti borimo i nećemo ulaziti u vlast iznutra da bismo je rušili, kako neki pišu. Pobijedićemo, doći na vlast i mijenjati stvari“, poručio je Stanivuković.

Kako prenosi Srpskainfo, on je govorio i o odnosima na nivou BiH, ističući da interes Republike Srpske nikada neće biti doveden u pitanje i da će njegov pokret podržati sve što je potrebno za zaštitu njenih interesa.

Međutim, naglasio je da neće učestvovati u političkim aranžmanima koji podrazumijevaju blokade institucija radi ostvarivanja ličnih interesa, trgovinu uticajem i dogovore poput onih koje je povezao sa slučajem „kumove zgrade“.

Stanivuković se osvrnuo i na najave mogućih prelazaka poslanika i postizborne političke trgovine, ocjenjujući da je riječ o kupovini političkog uticaja.

„Možda se 2014. godine o tome nije mnogo pričalo, ali mislim da bi na bilborde trebalo staviti ljude, papke koji prodaju politički uticaj. Ovo je politička kupovina“, rekao je on.

Dodao je da je tokom predizborne kampanje bilo različitih oblika kupovine i trgovine, uključujući podjelu peleta, šporeta i drugih pogodnosti, dok se sada, kako tvrdi, pojavljuje i postizborna trgovina poslaničkim mandatima.

„Imali smo predizbornu kupovinu i trgovinu, a sada imamo i postizbornu trgovinu kojom se trguje poslanicima i slično, to je nedopustivo“, poručio je Stanivuković.

Govoreći o podršci institucijama Republike Srpske, istakao je da će Pokret Sigurna Srpska podržati sve što je u interesu njenih ekonomskih i socijalnih interesa, bez obzira na to da li je riječ o prohodnosti ili blokadi određenih procesa.

Ipak, naglasio je da neće biti podrške blokadama koje bi služile za ostvarivanje privatnih ili stranačkih interesa, poručujući da njegov pokret neće učestvovati u takvim političkim dogovorima.

Pojedini novoizabrani poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske odlučili su da svoje mandate stave u mirovanje kako bi nastavili obavljati funkcije gradonačelnika i ministara, a umjesto njih u skupštinske klupe trebalo bi da uđu sljedeći kandidati sa izbornih lista.

Među njima su aktuelni gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor, kao i ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović.

Kako pišu Nezavisne, Bojić, koji je na izborima osvojio 9.927 glasova, trebalo bi da stavi mandat u mirovanje, a njegovo mjesto u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebalo bi da pripadne Mlađanu Dragosavljeviću, koji je osvojio 2.748 glasova.

Međutim, prema saznanjima ovog medija, ni Dragosavljević neće prihvatiti mandat, pa bi u tom slučaju u skupštinske klupe trebalo da uđe Marija Krajišnik, koja je osvojila 3.902 glasa.

Mandat u mirovanje trebalo bi da stavi i Jovan Katić, koji je osvojio 4.980 glasova. Umjesto njega u Narodnu skupštinu trebalo bi da uđe Damjan Škipina sa osvojenih 3.620 glasova.

I gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor odlučio je da mandat stavi u mirovanje. On je na izborima osvojio 4.774 glasa, a njegovo mjesto trebalo bi da zauzme Igor Savković, koji je dobio 3.002 glasa. Prema informacijama Nezavisnih, ni Savković neće prihvatiti mandat, pa bi naredni kandidat bio Miloš Marjanović sa 2.661 glasom.

Isto bi trebalo da učini i aktuelni ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, koji je osvojio 9.396 glasova. Umjesto njega u Narodnu skupštinu trebalo bi da uđe Mitar Lazić sa 4.713 glasova.

Mogućnost stavljanja poslaničkog mandata u mirovanje predviđena je Izbornim zakonom BiH, a nova zakonska rješenja prvi put se primjenjuju nakon ovih izbora.

Prema tim odredbama, izabrani funkcioneri koji obavljaju izvršne funkcije mogu nastaviti da rade na dosadašnjim pozicijama, dok njihov poslanički mandat miruje. U tom periodu mandat preuzima naredni kandidat sa iste izborne liste.

Mirovanje mandata počinje petog dana od podnošenja zahtjeva Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a nakon prestanka izvršne funkcije izabrani zvaničnik može zatražiti aktiviranje svog poslaničkog mandata.

Funkcioneri koji žele koristiti ovu mogućnost dužni su da CIK-u dostave izjavu o prihvatanju mandata, zahtjev za njegovo stavljanje u mirovanje i dokaz da obavljaju izvršnu funkciju, u zakonom propisanom roku.

Republika Srpska bi i nakon narednih izbora trebalo da bude prva koja će sprovesti izborne rezultate i formirati novu vlast, dok je formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH, prema trenutnim političkim odnosima, teško očekivati do kraja ove godine.

Politički odnosi u BiH i buduće formiranje vlasti zavisiće prije svega od razgovora ključnih političkih aktera, među kojima su Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Upravo bi njihovi direktni pregovori trebalo da odrede pravac u kojem će se odvijati postizborni procesi.

Iako se iz političkog Sarajeva i dalje mogu čuti pozivi da bošnjačke i hrvatske stranke zaobiđu SNSD i vlast na nivou BiH formiraju uz podršku manjih političkih partija iz Republike Srpske, takav scenario suočava se sa ozbiljnim političkim preprekama.

Prema ocjenama iznesenim u prilogu RTRS, politički uticaj Milorada Dodika biće značajan, posebno imajući u vidu očekivana četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i najavljenih deset poslanika u Predstavničkom domu.

Dodik je već najavio značajne promjene u funkcionisanju BiH, koje bi, uz spremnost bošnjačkih političkih stranaka na razgovor, trebalo da doprinesu izlasku zemlje iz okvira međunarodnog protektorata.

U središtu budućih razgovora trebalo bi da bude i pitanje vraćanja na izvorne principe Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno redefinisanje odnosa u BiH u skladu sa ustavnim položajem Republike Srpske i nadležnostima dva entiteta.

Istovremeno, ostaje neizvjesno koliko će vremena biti potrebno za postizanje političkog dogovora i uspostavljanje novih institucija na nivou BiH, zbog čega se formiranje novog Savjeta ministara u ovoj godini ocjenjuje kao malo vjerovatno.

Politički magazin „Pečat“ analizirao je moguće postizborne odnose, pozicije političkih stranaka i ulogu ključnih aktera u procesu formiranja vlasti u BiH.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je da je iznenađen činjenicom da značajni ljudi iz američkog političkog i društvenog života dobro poznaju Republiku Srpsku, ističući da je učešće na konferenciji MAGA pokreta na Floridi prilika za jačanje odnosa sa ljudima bliskim američkoj administraciji.

Dodik je u razgovoru za RTRS naveo da konferencija koju organizuje Republikanska stranka Donalda Trampa, a koja se održava u Mar-a-Lagu u Palm Biču, okuplja ljude iz svijeta politike, biznisa i medija, sa kojima je važno razgovarati o međusobnim odnosima i zajedničkim interesima.

„Svi oni koji razumiju politiku, pogotovo u SAD, razumiju šta znači ova konferencija. Zato je važno za sve nas koji želimo dobre odnose sa SAD i njihovim vladajućim strukturama da se upravo nađemo ovdje i razgovaramo sa mnogim ljudima“, poručio je Dodik.

On je naglasio da Republika Srpska pripada suverenističkom i konzervativnom političkom pokretu, te da je pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima donijela značajnu promjenu u američkoj politici.

Prema njegovim riječima, povratak Trampa u Bijelu kuću omogućio je da se čuje drugačiji politički glas, zbog čega je važno očuvati komunikaciju i razvijati odnose sa njegovom administracijom.

Dodik je podsjetio i na Trampove ranije poruke da SAD ne treba da se miješaju u unutrašnje političke procese drugih država, već da narodima i nacijama treba omogućiti pravo na samoopredjeljenje i slobodu.

Govoreći o ranijem odnosu Vašingtona prema Republici Srpskoj, Dodik je ocijenio da je takozvana duboka država godinama vodila politiku usmjerenu protiv Srpske.

„Ljudi koji su učestvovali u izradi Dejtonskog mirovnog sporazuma na kraju su ga skrnavili. Oni ga nisu čitali, već su ga tumačili bez ikakvih osnova i stalno nas dovodili u inferiornu poziciju“, rekao je Dodik.

On je dodao da su, kako tvrdi, administracije demokrata nastojale da oslabe Republiku Srpsku i uspostave unitarnu Bosnu i Hercegovinu, zbog čega smatra posebno važnim da se stavovi Srpske čuju u političkim krugovima u SAD.

Dodik je istakao da budući odnosi u BiH moraju počivati na izvornim odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno na postojanju dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Na kraju je poručio da srpski narod, uprkos brojnim izazovima, neće odustati od svojih nacionalnih i duhovnih vrijednosti, posebno srpstva, pravoslavlja, krsne slave i Srpske pravoslavne crkve.

Srpska demokratska stranka (SDS) nalazi se pred važnim unutarstranačkim odlukama koje bi mogle odrediti njen budući politički pravac, ali i pokazati da li je moguće prevazići duboku krizu nakon loših izbornih rezultata ili stranku očekuje novi raskol.

Sjednica Glavnog odbora SDS, na kojoj bi trebalo da bude nastavljena rasprava o izbornom porazu i načinu izlaska iz krize, trebalo bi da bude održana do kraja novembra. Prethodno je trebalo da zasjeda i Predsjedništvo stranke, ali je ta sjednica odgođena.

Prema informacijama koje je objavio Srpskainfo, još nije određen tačan datum sjednice Predsjedništva, na kojoj bi trebalo da bude utvrđen i termin održavanja Glavnog odbora. Sagovornici iz vrha SDS navode da se očekuju oštre rasprave, konkretni prijedlozi i brzi potezi koji bi trebalo da doprinesu prevazilaženju problema.

Ukoliko izostanu dogovor i konkretni koraci, upozoravaju izvori iz stranke, SDS bi mogao da se suoči sa ozbiljnim unutrašnjim raskolom od kojeg bi se teško oporavio. Prema njihovim očekivanjima, obje sjednice trebalo bi da budu održane do kraja novembra.

Kriza u SDS dodatno je produbljena nakon oktobarskih opštih izbora, na kojima je ova stranka ostvarila najlošiji rezultat u svojoj istoriji i postala treća po snazi politička organizacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Neuspjeh su zabilježili i kandidati SDS za inokosne funkcije. Branko Blanuša, koji se kandidovao za predsjednika Republike Srpske, i Marinko Božović, kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, izgubili su od kandidata SNSD Sava Minića i Željke Cvijanović.

Dodatne tenzije izazvala je odluka Blanuše da dan nakon izbora iz stranke isključi gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića. Nakon toga uslijedili su javni sukobi između Blanuše, pojedinih funkcionera SDS i Petrovićevih pristalica.

U međuvremenu, pojedini visoki funkcioneri i članovi stranačkog Predsjedništva, među kojima su Aleksandra Pandurević, Želimir Nešković i Nikola Zlojutro, zatražili su Blanušinu ostavku na mjesto predsjednika stranke.

Blanuša je, međutim, poručio da neće podnijeti ostavku, ali je istovremeno najavio da se neće kandidovati za novi mandat na čelu SDS.

Izborna skupština SDS, na kojoj bi trebalo da bude izabrano novo stranačko rukovodstvo, planirana je za proljeće naredne godine. Do tada bi predstojeće sjednice najviših organa stranke mogle biti ključne za pokušaj smirivanja unutrašnjih sukoba i definisanje budućeg političkog djelovanja.

Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da je boravak u rezidenciji američkog predsjednika Donalda Trampa na Floridi prilika za uspostavljanje kontakata sa važnim ljudima iz političkog života Sjedinjenih Američkih Država i predstavljanje situacije u Republici Srpskoj.

Dodik je iz rezidencije Mar-a-Lago u Palm Biču poručio da želi da njegova posjeta bude uspješna i da doprinese unapređenju saradnje.

„Ovdje sam pozvan kao gost. Važne ljude ću upoznati sa situacijom u Srpskoj. Želimo da ovo bude jedan uspješan boravak i saradnju“, rekao je Dodik u video-obraćanju.

Kako prenosi RTRS, Dodik je iz Trampove rezidencije uputio pozdrave građanima Republike Srpske, uz poruku: „Vidimo se za dva dana u Republici Srpskoj“.

Dodik boravi u SAD, gdje učestvuje na konferenciji koja se organizuje u okviru republikanskog MAGA pokreta.

Najavljeno je i da će 11. novembra otputovati u Čikago, gdje će prisustvovati osveštanju objekata Srpske pravoslavne crkve, nakon čega će se vratiti u Republiku Srpsku prije početka rada Narodne skupštine Republike Srpske.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić najavio je niz mjera usmjerenih na jačanje domaće privrede, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda građana, nakon što je Vlada prihvatila izvještaj Savjeta za razvoj sa prioritetima u 16 oblasti.

Minić je istakao da će predložene mjere biti ugrađene u Strategiju održivog razvoja Republike Srpske, a obuhvataju podršku industriji, poljoprivredi, energetici, turizmu, obrazovanju i drugim važnim sektorima.

Među ključnim prioritetima izdvojio je povoljne kreditne linije za modernizaciju domaće industrije, povećanje produktivnosti i digitalizaciju privrede, snažniju podršku poljoprivrednim proizvođačima, kao i obnovu i razvoj seoskih područja.

Planirane su i mjere za unapređenje radničkih prava i penzijskog sistema, razvoj energetike i turizma, te konkretni programi podrške mladima.

Prema riječima Minića, predloženi prioriteti rezultat su 16 okruglih stolova i razgovora sa oko 400 predstavnika privrede, akademske zajednice, sindikata, lokalnih zajednica, mladih i drugih društvenih organizacija.

„Stvaramo Republiku Srpsku u kojoj se više proizvodi, bolje zarađuje, u kojoj sela žive, a mladi imaju razlog da ostanu, rade i stvaraju porodice“, poručio je Minić, a prenosi RTRS.