VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Minić: Sud BiH podržava nelegalne radnje

    Minić: Sud BiH podržava nelegalne radnje

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da Sud BiH podržava nelegalne radnje, što je vidljivo i iz toga da je odgodio izvršenje rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

    Komentarišući to što je Sud BiH odgodio izvršenje rješenja kojim je IDDEEA bila zabranjena obrada ličnih podataka radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda, odnosno elektronskog potpisa, Minić je rekao da je ovaj sud uvijek podržavao sve što je loše, poručujući da IDDEEA mora da radi u okviru zakona da ne bi bilo problema i da se ne dođe do nenadoknadive štete.

    On je rekao da je Sud BiH jedva dočekao da Kristijan Šmit izmijeni Krivični zakon i da, kaže, nakon toga sudi mimo svih zakona.

    – Zato jačamo institucije Republike Srpske, a IDDEEA treba da ostane u okviru svojih nadleženosti – rekao je Minić u Banjaluci.

  • Dodik: Imovina uknjižena na Srpsku i niko ne može da je rasknjiži

    Dodik: Imovina uknjižena na Srpsku i niko ne može da je rasknjiži

    Predsjednik Milorad Dodik rekao je danas da je imovina Republike Srpske javno uknjižena i niko ne može da je rasknjiži, a da u FBiH obezvređuju i napadaju srpsku imovinu.

    Dodik je rekao da je pozicija Srba u FBiH jadna, za razliku od muslimana koje u Republici Srpskoj niko ne dira, a oni pokušavaju da iritiraju i izazivaju sa ratnim zastava koje ostaju zabranjena na teritoriji Srpske.

    Dodik je rekao da se sa zastavom Republike Srpske ne bi moglo otići u Sarajevo, gdje bi, akže, u najmanju ruku zbog toga bila razbijena glava.

    Dodik je naglasio da je Kristijan Šmit govorio kako su mu fioke pune zakonskih rješenja za imovinu koju može da nametne, ali da to nije smio da učini, što je pobjeda Republike Srpske

    – Imovina je Republike Srpske javna imovina uknjižena na Srpsku i niko ne može rasknjižiti. Nikada se neće desiti rješenja koja hoće da nametnu – rekao je Dodik u Banjaluci.

    On je rekao da nikakva primamljiva priča o EU, o centralizaciji BiH, ne može da se nametne.

    – Prvo su napali imovinu SPC i to je najnoviji događaj u Bugojnu, obezvređuju imovinu Srba u cijeloj FBiH. Računa se da je preko 80 milijardi vrijednosti imovine kojom su Srbi raspolagali u FBiH. Najviše su izgubili Srbi u Sarajevu gdje su stanovi – rekao je Dodik.

    Dodik je pozdravio dolazak američkih istražilaca-tužilaca u Derventu, navodeći da je glavni cilj da dođu u Sarajevo.

  • Cvijanovićeva o novom načinu glasanja: Ljudi će biti zbunjeni

    Cvijanovićeva o novom načinu glasanja: Ljudi će biti zbunjeni

    Potpredsjednik SNSD Željka Cvijanović očekuje od predstojećeg izbornog procesa za koji uvjeravaju da će donijeti veću regularnost da će ljudi biti prilično zbunjeni i da će na biračkim mjestima biti veliki redovi.

    vijanovićeva je rekla da je potpuno nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti.

    – S druge strane, vidimo da su u CIK-u naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove – rekla je Cvijanovićeva za Glas Srpske.

    Ona je dodala da ljudima niko ne objašnjava da ako ne ispunite jednu kolonu na listiću, aparat uopšte neće očitati ni drugu, što smatra da je potpuno neozbiljno.

    Cvijanovićeva, koja je kandidat za novi mandat u Predsjedništvu, rekla je da su planovi direktna nadogradnja svega onoga što se radilo u proteklom periodu.

    Ona smatra da je Milorad Dodik trebalo i dalje da bude predsjednik i predsjednički kandidat, ali je donio adekvatnu odluku u interesu Republike Srpske.

    – Kada je riječ o Miloradu Dodiku, on je svojim političkim autoritetom odavno nadrastao svaku od tih funkcija – zaključila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Ne volim sukobe, ali ne mogu da ćutim kada se napadaju porodice

    Stevandić: Ne volim sukobe, ali ne mogu da ćutim kada se napadaju porodice

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je da njegov karakter nije sklon sukobima, ali da smatra svojom obavezom da reaguje kada, kako je naveo, političke optužbe prelaze granicu i pogađaju porodice i ljude koji nemaju mogućnost da se javno brane.

    Stevandić je istakao da bi, umjesto političkih sukoba, mnogo radije razgovarao o kulturi, napretku i pozitivnim temama.

    „Moj karakter je mnogo drugačiji. Ja bih najviše volio da raspravljamo o kulturi, o divnim ljudima, divnim stvarima, o napretku i svemu ostalom“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da oštre reakcije dolaze u situacijama kada smatra da su pojedinci neopravdano napadnuti.

    „Šta kad neko dođe i prozove 50 porodica? I ima 50 presuda da je lagao. Šta ja treba da pustim da on to radi, a ti ljudi ne mogu da se brane? Ja mogu da se branim“, rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, politička odgovornost podrazumijeva i zaštitu onih koji nisu u mogućnosti da odgovore na javne prozivke.

    „Drugi ljudi ne mogu. Druge porodice ne mogu. Druga djeca neće imati satisfakciju, nego će im oklevetati oca“, istakao je Stevandić.

    Govoreći o svakodnevnim obavezama, Stevandić je naglasio da njegov dan počinje rano i da, osim političke funkcije, ostaje posvećen i ljekarskom pozivu.

    „Ti ljudi koji to rade — oni spavaju do 10. Ja sam ustao u 7. Supruga ustaje prije mene. Ja sam već u 8 sati u Kliničkom centru, već sam neke ljude operisao, neke pregledao“, rekao je Stevandić.

  • Cvijanović: Urađen ogroman posao na pozicioniranju Srpske, rezultati jasno vidljivi

    Cvijanović: Urađen ogroman posao na pozicioniranju Srpske, rezultati jasno vidljivi

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je u protekle četiri godine urađen ogroman posao na pozicioniranju Republike Srpske na globalnoj sceni i da su rezultati tog posla jasno vidljivi.

    Naglasila je da niko iz Srpske to nije radio da bi nekog drugog blatio već da bi se pokazalo da u pogledu BiH ima previše nepravde, pogrešnih poteza i duboko ukorijenjenih stereotipa.

    Kaže da je zadovoljna tim dijelom posla, pojasnivši da se na samom početku stranim sagovornicima moralo detaljno objasniti u kakvom okruženju živimo, zašto im se obraća direktno i sa kakvim se sve blokadama suočava od resornog ministarstva i pojedinih diplomatskih misija.

    Ona je navela da ljudi ostanu u šoku kada im se predoči činjenica da pismo koje im je upućivala završi u kanti za smeće, dok pismo koje pošalje njen bošnjački kolega uredno stigne na njihovu adresu.

    “To ih je zaista šokiralo, da ne spominjem sada druge stvari i nejednak tretman s kojim smo se borili”, rekla je Cvijanovićeva za Glas Srpske.

    Naglasila je da je Republika Srpska sa radošću dočekala pobjedu Donalda Trampa.

    “Bez ikakvih pretenzija da se bavimo supervelikim globalnim temama, pažljivo smo pratili kako se poruke tadašnjeg kandidata, a potom i predsjednika SAD, odražavaju na našu mikrosredinu i naša očekivanja. Prepoznali smo da bi tu moglo biti dobrih rješenja i u skladu s tim smo se i ponašali, a tako su se i određene stvari ovd‌je odvijale”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ukazala je i da će se, ako dođe do određenih promjena u budućnosti, procesi koji su otpočeli nastaviti da se kreću svojim pravcima.

    “Razlike u globalnom pristupu su danas ogromne. Pristup mnogim pitanjima sa različitih svjetskih adresa je potpuno drugačiji. Zbog svega toga ne očekujem nikakve dramatične zaokrete na našu štetu, lično očekujem i da će se kontinuitet ove vlasti u Americi nastaviti”, dodala je ona.

    Osvrnuvši se na protekle četiri godine u Predsjedništvu i odnosima unutar te institucije, Cvijanovićeva je pojasnila da su odnosi veoma zategnuti jer bi suština Predsjedništva morala biti u trudu da se postigne konsenzus, a ne da se vodi logikom: “Ako nećeš kako ja želim, onda ne može nikako”, prenosi Srna.

    Ona smatra da bi te odnose trebalo popraviti, jer i Ustav i propisi nalažu da rješenja donosimo konsenzusom, ali da rad i ovog i ranijih nekoliko saziva opterećuje nedostatak usaglašenosti.

    “Suočavamo se s nastupima kojima se pretenduje na to da jedan član predstavlja cijelu BiH, što je posebno izraženo kod mog bošnjačkog kolege. Da on sam predstavlja BiH, ja ne bih ni bila tamo – bio bi samo on”, rekla je Cvijanovićeva.

  • CIK uvodi nove tehnologije, stručnjaci oprezni

    CIK uvodi nove tehnologije, stručnjaci oprezni

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine za sutra je najavila žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima za predstojeće opšte izbore. Istovremeno, javnost se upoznaje sa detaljima novog načina glasanja, koji će uključivati primjenu novih izbornih tehnologija.

    Prema najavama CIK-a, cilj uvođenja skenera i drugih tehničkih rješenja jeste unapređenje izbornog procesa, povećanje transparentnosti i smanjenje mogućnosti nepravilnosti. Međutim, dio stručne javnosti upozorava da svaka veća promjena izbornog sistema nosi određene izazove, posebno u pogledu prilagođavanja birača i kontrole novih tehnologija.

    Kao primjer mogućih rizika često se navode iskustva drugih zemalja koje koriste slične sisteme. U Sjedinjenim Američkim Državama tokom različitih testiranja izbornih uređaja bilo je slučajeva u kojima su stručnjaci ukazivali na moguće bezbjednosne propuste i potrebu za dodatnim kontrolama.

    Novi model glasanja koji se uvodi u BiH predviđa korištenje uređaja za skeniranje glasačkih listića. Prema dostupnim informacijama, opremu će na biračka mjesta postaviti kompanija „Smartmatic“, firma koja se bavi izbornim tehnologijama i koja je ranije bila predmet javnih rasprava u pojedinim državama.

    Dio stručnjaka postavlja pitanja o mogućnosti potpune kontrole procesa, posebno u dijelu zaštite tajnosti glasanja i provjere rada elektronskih uređaja.

    Direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banjaluka Dane Branković smatra da je potrebno obezbijediti dodatne mehanizme provjere kako bi građani imali puno povjerenje u novi sistem.

    – Ako se obavi biometrijska identifikacija birača i skeniraju glasački listići, postavlja se pitanje na koji način se garantuje potpuna kontrola procesa i zaštita tajnosti glasanja. Smatram da se mora dokazati da sistem ne ostavlja prostor za bilo kakve zloupotrebe – rekao je Branković.

    U CIK-u BiH navode da se intenzivno radi na pripremama za primjenu novih tehnologija i da će javnost pravovremeno biti upoznata sa svim detaljima. Prema njihovim informacijama, prilagođavanje sistema zahtijeva određene promjene u izgledu glasačkih listića.

    Kako postojeći format listića nije prilagođen dimenzijama skenera, novi listići će biti drugačijeg izgleda i biće ih više nego ranije. Za izbor članova Predsjedništva BiH zadržaće se poseban format, dok bi na pojedinim drugim listićima trebalo da budu navedeni nazivi političkih subjekata i brojevi kandidata, dok će imena kandidata biti prikazana na zasebnom listiću.

    Takav način glasanja izazvao je različite reakcije. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da bi novi sistem mogao predstavljati izazov za birače.

    – Smatram da će ovakav način glasanja zbuniti veliki broj građana. Birači će morati da pamte brojeve i povezuju ih sa kandidatima, što može dodatno komplikovati proces – rekao je Dodik.

    Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba poručio je da će građanima detalji novog načina glasanja biti jasniji nakon što budu predstavljene sve procedure i nakon što budu završene pripreme sa dobavljačima opreme.

    S druge strane, bivši član CIK-a BiH Branko Petrić upozorava da promjene moraju biti pažljivo uvedene kako bi se izbjegle nedoumice među biračima.

    – Najvažnije je da izborni sistem bude razumljiv građanima i da postoji mogućnost provjere svakog koraka. Ukoliko je proces previše udaljen od prosječnog birača, može doći do konfuzije i smanjenja povjerenja – rekao je Petrić.

    Prvo probno glasanje planirano je za 28. avgust. Do tog datuma trebalo bi da bude isporučeno oko 150 uređaja za testiranje, dok je za cijeli izborni proces planirana nabavka približno 6.000 skenera.

  • U institucijama na nivou BiH milioni cure na sve strane

    U institucijama na nivou BiH milioni cure na sve strane

    U institucijama na nivou BiH milioni cure na sve strane. Troši se tamo gdje treba, ali najviše tamo gdje ne treba. Bahate se ministri, direktori i rukovodioci, ali i oni niže rangirani službenici kojima unaprijed pobrojani čuvaju leđa.

    I dok oni novac poreskih obveznika nemilice troše na luksuzan život na kojem bi mogli da im pozavide i najbogatiji ljudi svijeta, građani ove zemlje svakog dana prebiraju po novčaniku ne bi li kupili parče hljeba da prežive.

    Dokaz za to je i primjer Ministarstva inostranih poslova BiH, kojim rukovodi Elmedin Konaković, a koje za samo jedan račun za ketering plaća više od 10.000 maraka. Te iznose otkrili su revizori dok su češljali poslovne knjige Konakovićevog ministarstva za prošlu godinu.

    Strane i domaće delegacije se, naravno, ne dočekuju bez ića i pića. Po nekom pravilu, ta hrana bi trebalo da služi samo kao lagana zakuska. Ali kod nas nije tako, jer nadležni nabavljaju, u najmanju ruku, brdo hrane. Vode se onom čuvenom: “Daj svega i svačega”. Naravno da posežu za tim kada oni ne plaćaju račune za gozbu, već građani ove zemlje. Da kojim slučajem moraju da plate te fakture iz svog džepa, onda sigurno ne bi bilo tog fatalnog: “Daj svega i svačega”.

    Platiti jedan račun za ketering više od 10.000 maraka je suludo i van svake pameti. Kako uopšte nekoga nije sramota da izdvoji toliki iznos narodnog novca za hranu, sve i da im u goste dolaze najveći svjetski lideri, ako zna da za tu sumu pojedini građani ove zemlje rade čitavu godinu? Postoje i gori slučajevi, ljudi koji prebiraju po kontejnerima pored tih istih institucija tražeći koru hljeba, dok pored njih u limuzinama prolaze oni koji su se veče ranije gostili raznim delikatesama.

    Očigledno je da oni koji donose odluke u ovoj zemlji nemaju ama baš nikakav dodir sa realnošću i životom većine građana. Jer da imaju, povukli bi ručnu i stegnuli kaiš. Rekli bi: “Stanimo malo, usporimo”. Ali ne, kod nas se samo dodaje gas u trošenju novca poreskih obveznika. Brzine u trošenju narodnog novca prebacuju kao da voze reli.

    I nije to slučaj samo kod Konakovića, već i u drugim institucijama, kako na nivou BiH, tako i entiteta. Ništa oni nisu bolji, mogu biti samo gori. Zvanice se dočekuju skupocjenim pićima i delikatesama kojima često ni nazive ne znaju da izgovore.

    Jasno je da će narod u ovoj zemlji prebirati po kontejnerima sve dok oni koji odlučuju koriste javne kase kao privatne novčanike. Neće biti bolje, može samo gore. Nedostatak svijesti i stida odavno je postao zaštitni znak onih koji donose odluke, a cijena njihovog bahaćenja uvijek pada na leđa onih koji se bore da prežive, piše Glas.

  • Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Zaduženja ostaju glavni oslonac Republike Srpske

    Dok Vlada Republike Srpske najavljuje povećanje plata i penzija kao dokaz poboljšanja životnog standarda, dio ekonomske javnosti upozorava da se budžetska stabilnost i dalje održava prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima i prihodima od indirektnih poreza. Prema njihovim ocjenama, izostaju mjere koje bi dugoročno ojačale privredu i obezbijedile održive javne finansije.

    Ekonomisti smatraju da se umjesto sistemskih reformi nastavlja praksa oslanjanja na kreditna sredstva, dok se istovremeno izbjegavaju promjene poreske politike koje bi, kako tvrde, mogle povećati budžetske prihode kroz oporezivanje dividendi i ekstraprofita.

    Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ocjenjuje da izvršna vlast nije preduzela potrebne korake kako bi stvorila uslove za snažniji razvoj privrede, što bi dugoročno omogućilo stabilnije finansiranje budžeta.

    – Ne vidim mjere koje bi doprinijele jačanju privrede. Prije nego što se očekuje uredna otplata dugova i veći budžetski prihodi, potrebno je stvoriti uslove da privreda može da raste. Umjesto toga, rješenje se pronalazi u novim zaduženjima, uz logiku da će dugove neko vraćati u budućnosti – rekla je Cenićeva.

    Dodaje da je prethodni period mogao biti iskorišten za sprovođenje reformi koje bi danas davale rezultate.

    – Sada ulazimo u izborni ciklus, nakon kojeg slijedi formiranje nove vlasti. Ponovo ćemo slušati obećanja o reformama i prvih sto dana rada, ali ne vidim da je do sada urađeno nešto što bi obezbijedilo veće prihode i smanjilo potrebu za stalnim zaduživanjem – smatra ona.

    Govoreći o položaju pojedinih privrednika, Cenićeva tvrdi da postoje dvostruki aršini.

    – Oni koji imaju političku podršku prolaze bez problema. Ko dobija velike tendere i ima podršku vlasti može mnogo više od ostalih. Takav sistem funkcioniše godinama – istakla je.

    Prema njenim riječima, tokom više od dvije decenije vlasti SNSD-a mijenjali su se privrednici koji su imali povlašten položaj.

    – Kada više nisu korisni ili dođu u sukob s vlastima, gube taj status i zamijene ih drugi. Istovremeno, javna preduzeća posluju veoma loše, što pokazuje da se javni interes potiskuje u drugi plan, dok prednost imaju partijski interesi – navodi Cenićeva.

    Ona smatra da je poreski sistem odavno zahtijevao ozbiljne izmjene, ali da političke volje za to nema.

    – Godinama se govori o progresivnom oporezivanju, ali se od toga odustaje uz obrazloženje da nije popularno. U međuvremenu, Republika Srpska, a sve više i Federacija BiH, najveći dio prihoda ostvaruju kroz indirektne poreze i nova zaduženja. Takav model nije održiv i zahtijeva temeljne promjene – poručila je.

    Jedna od reformi koju stručnjaci godinama predlažu jeste uvođenje poreza na dividendu, kao i povećanje poreza na dobit, što je praksa u većini zemalja regiona.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je Bosna i Hercegovina među rijetkim državama koje nisu uredile ovu oblast, što, prema njegovim riječima, pogoduje pojedincima koji ostvaruju visoke profite bez odgovarajućeg poreskog opterećenja.

    – Objašnjenja da bi različite poreske stope između entiteta dovele do odlaska investitora služe uglavnom kao izgovor da se ništa ne mijenja. Suštinski problem je što se štite oni koji ostvaruju najveću zaradu. Imamo primjere direktora kompanija sa milionskim profitom koji su prijavljeni na minimalne plate, dok novac izvlače kroz dividende na koje se ne plaća porez. Uvođenjem poreza na dividendu budžet bi dobio dodatne prihode, a otvorio bi se prostor za rasterećenje rada – rekao je Gavran.

    On upozorava da slabljenje privredne aktivnosti dodatno umanjuje mogućnosti punjenja budžeta.

    – Veći prihodi mogli bi se ostvariti kroz drugačiju poresku politiku, čime bi se smanjila potreba za novim kreditima. Ključno pitanje nije samo koliko se država zadužuje, već i na šta se taj novac troši. Ne vidi se da zaduženja donose bolji životni standard ili povoljnije uslove poslovanja. Novac završava u budžetu, dok su nova zaduženja sve skuplja zbog rasta kamata i nepovoljnijih uslova finansiranja – upozorio je Gavran.

    Dodaje da se sličan model posljednjih godina primjenjuje u oba entiteta, zbog čega su posljedice gotovo identične.

    – Dug raste, privreda slabi, a građani osjećaju pad životnog standarda. Izlaz iz takvog začaranog kruga postoji, ali samo ako postoji politička spremnost za promjene – ocjenjuje on.

    Kao jedan od najvažnijih koraka navodi reformu poreskog sistema.

    – Odluka o oporezivanju dobiti i dividende zavisi isključivo od vlasti. Isto važi i za mjere kojima bi se moglo uticati na rast cijena i troškove života. Međutim, čini se da sadašnji sistem odgovara vlastima jer više cijene automatski znače i veće prihode od PDV-a, dok građani snose najveći teret takve politike – zaključio je Gavran.

  • Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?

    Zašto BiH zaostaje na putu ka EU?

    Početkom 2023. godine novoformirana vlast na nivou Bosne i Hercegovine evropske integracije postavila je među svoje ključne prioritete, najavljujući ubrzano ispunjavanje reformskih obaveza koje bi zemlju približile članstvu u Evropskoj uniji. Međutim, više od tri godine kasnije, očekivani napredak izostao je, a BiH je u međuvremenu izgubila korak čak i sa državama koje se suočavaju sa znatno težim okolnostima.

    Ukrajina, uprkos ratu, kao i Moldavija i Gruzija, ostvarile su vidljiviji napredak na evropskom putu, dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim nesuglasicama koje usporavaju sprovođenje reformi. Umjesto zajedničkog djelovanja na ispunjavanju zahtjeva iz Brisela, partneri u vlasti sve češće razmjenjuju međusobne optužbe i blokiraju procese koji bi trebalo da budu od zajedničkog interesa.

    Neefikasan rad Savjeta ministara BiH, česti zastoji u donošenju odluka, politička prepucavanja i izostanak dogovora oko ključnih reformi doveli su do toga da brojni analitičari aktuelni saziv ocjenjuju kao jedan od najmanje uspješnih od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Posebno se ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dio obaveza iz Plana rasta Evropske unije, programa kojim su zemljama kandidatima na raspolaganje stavljena značajna finansijska sredstva u zamjenu za sprovođenje reformi. Zbog izostanka potrebnih koraka, BiH je ostala bez dijela novca koji joj je bio namijenjen iz evropskog fonda.

    Na račun rada predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto već duže vrijeme stižu kritike da njen mandat nije donio značajnije pomake ni u ekonomskom razvoju, ni u unapređenju međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.

    Nezadovoljstvo radom pojedinih resora iskazuju i predstavnici privrede. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić nedavno je za Srpskainfo izjavio da Savjet ministara nije učinio gotovo ništa kako bi zaštitio domaću proizvodnju. Posebno je izdvojio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da ni poljoprivrednici iz Republike Srpske ni iz Federacije BiH nisu zadovoljni rezultatima tog resora.

    Kritike se odnose i na rad ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića. Njegovi politički protivnici smatraju da je više energije usmjerio na političke sukobe s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske nego na aktivnosti koje bi doprinijele ubrzanju evropskih integracija. Zamjeraju mu i vođenje spoljne politike bez dovoljnog usaglašavanja sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama.

    Istovremeno, dugotrajni nesporazumi između stranaka koje čine vlast na nivou BiH – SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Trojke – dodatno su usporili reformske procese. Kao jedna od posljedica navodi se i gubitak pristupa značajnom dijelu sredstava iz evropskog Fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana.

    Riječ je o programu vrijednom šest milijardi evra za period od 2024. do 2027. godine, u okviru kojeg je Bosni i Hercegovini bilo namijenjeno oko milijardu evra, pod uslovom da ispuni predviđene reformske kriterijume.

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da rezultati aktuelnog Savjeta ministara zaostaju za učincima prethodnih saziva.

    – Rad ovog saziva karakterišu slabi rezultati i nedostatak saglasnosti čak i oko osnovnih pitanja. Proces donošenja odluka je spor, a ostvareni učinci su skromniji nego ranije, bez obzira na pojedinačne procjene o sposobnosti članova Savjeta ministara – ocjenjuje Nešković.

    Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste to što se najvažnije odluke ne donose u institucijama, već na sastancima lidera političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju.

    – Lideri stranaka praktično odlučuju o svim važnim pitanjima, dok članovi Savjeta ministara uglavnom sprovode ono što je prethodno politički dogovoreno. Kada među partijskim liderima nema saglasnosti, institucije ostaju blokirane i Savjet ministara ne može normalno da funkcioniše – zaključuje Nešković.

  • Selak: Ozbiljna sumnja u selektivnu primjenu nametnutog člana 145a Krivičnog zakona BiH

    Selak: Ozbiljna sumnja u selektivnu primjenu nametnutog člana 145a Krivičnog zakona BiH

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je da je, nakon što je od Tužilaštva i Suda BiH zatražio podatke o postupanju po članu 145a Krivičnog zakona BiH, dobijeni odgovor otvorio ozbiljna pitanja u pogledu jednake primjene zakona i povjerenja u pravosudni sistem.

     

     

    Selak je naveo da je Tužilaštvo BiH postupilo u skladu sa pravilima međuinstitucionalne saradnje i dostavilo podatke koji omogućavaju ozbiljnu analizu, dok je, kako ističe, Sud BiH dostavio samo minimum informacija, izostavljajući ključne podatke koje je Ministarstvo pravde Republike Srpske tražilo, uključujući nacionalnu strukturu potvrđenih i odbijenih optužnica.

    “Formalno pozivanje na tajnost istrage ne može biti opravdanje za uskraćivanje odgovora na pitanja koja su od javnog interesa. Istina se ne može sakriti”, poručio je Selak.

    Prema njegovim riječima, analiza dostavljenih podataka pokazuje da su sve optužnice protiv Srba za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH potvrđene od Suda BiH, te da su optuženi ili već osuđeni ili se protiv njih vode postupci u kojima su izrečene ili se očekuju višegodišnje kazne zatvora.

    Selak tvrdi da su sve optužnice koje je Tužilaštvo BiH podiglo protiv Bošnjaka za isto krivično djelo odbijene od Suda BiH, iako ih je, kako navodi, bilo više nego duplo manje nego protiv Srba.

    “Ovakvi podaci otvaraju ozbiljna pitanja. Ili Tužilaštvo BiH zna da radi kada optužuje Srbe, a ne zna kada optužuje Bošnjake, ili, što se nameće kao daleko vjerovatniji zaključak, Sud BiH primjenjuje različite aršine za ista ili uporediva činjenična stanja. Ako je tako, riječ je o ozbiljnom udaru na vladavinu prava, ustavni poredak i povjerenje građana u pravosuđe”, naveo je Selak.

    On je upitao gdje su međunarodni posmatrači i svi koji se zalažu za jednakost pred zakonom, te pozvao Sud BiH da javno objasni kriterijume na osnovu kojih iste ili uporedive radnje različito tretira u zavisnosti od nacionalne pripadnosti optuženih.

    Selak je ukazao i na činjenicu da je za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH propisana minimalna kazna zatvora od tri godine, ocijenivši neprihvatljivim da se za takozvani “verbalni delikt” izriču tako stroge kazne, dok se za brojne ratne zločine počinjene nad srpskim narodom izriču osjetno blaže sankcije.

    On je pozvao rukovodstvo i sudije Suda BiH da što prije održe sjednicu krivičnog odjeljenja ili opštu sjednicu sudija kako bi usaglasili jedinstvenu sudsku praksu u ovim predmetima.

    “Građani imaju pravo da znaju da li će ovakve optužnice biti potvrđivane po istim kriterijumima u svim slučajevima i kakva će kaznena politika biti primijenjena, bez obzira na nacionalnu pripadnost optuženog. Samo jednaka primjena zakona može vratiti povjerenje u pravosuđe i obezbijediti vladavinu prava”, naglasio je Selak.