VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Poravnanja između entiteta nema ni na vidiku, može li sud riješiti problem?

    Poravnanja između entiteta nema ni na vidiku, može li sud riješiti problem?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nije uspio održati sjednicu, a razlog je, između ostalog, i raspodjela prihoda od PDV-a, tačnije poravnanje kojeg nije bilo od 2023. godine, i ako je suditi po stavovima Republike Srpske i Federacije BiH, neće ga biti još zadugo.

    Prema tom, posljednjem “prvom privremenom poravnanju” iz 2023. godine, Federacija BiH je trebala Republici Srpskoj da isplati 14,5 miliona KM, tako da je za poravnanje ostala kompletna 2023, 2024. i 2025. godina.

    Komplikovan sistem

    Inače, sistem poravnanja poprilično je komplikovan, i njega radi jedno kompletno odjeljenje. Nakon što se novac od PDV-a prikupi na jedinstven račun, on se, nakon što se odvojio novac za institucije BiH i vraćanje ino-duga, raspoređuje po ranije utvrđenim fiksnim koeficijentima, i to Federaciji BiH pripada 62 odsto, Republici Srpskoj 34,4 odsto, a Brčko distriktu 3,55.

    Krajnja potrošnja

    Nakon toga računa se krajnja potrošnja, odnosno gdje je i koliko uplaćeno PDV-a, a na osnovu podataka od te krajnje potrošnje vrše se poravnanja.

    I ranije, zbog nemogućnosti dogovora ta poravnanja nisu vršena godinama, ali su pod pritiskom MMF-a ipak uspijevali naći zajednički jezik jer je jedan od uslova za aranžman bio upravo dogovor o poravnanju.

    Prvo privremeno poravnanje

    Procedura je takva da se prvo ide na “prvo privremeno poravnanje”, poslije toga postoji i “drugo privremeno poravnanje”, a nakon toga i konačno poravnanje.

    Riječ stručnjaka

    Stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da je to poprilično komplikovan proces, prije svega matematički, i da ga politika samo dodatno komplikuje.

    “Nedolaskom članovi UO stopirali su i donošenje odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanja. Mi već dugo nemamo poravnanje. Imamo dug iz 2010. godine, koji je trebalo da se riješi 2017, ali se svake godine odgađa izvršenje i mi smo preduzeli sve što smo mogli. Taj je dug od 30 i nešto miliona. Tražićemo reviziju da se to pregleda. Teško je funkcionisati u tom odboru, i vrlo teško se mi možemo dogovoriti”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske.

    Inače, Vidovićeva misli na poravnanje još iz 2009. i 2010. godine. Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Federacija BiH je dužna Republici Srpskoj 30 miliona KM. Te 2009. i 2010. godine Federaciji je raspoređeno više prihoda nego što joj pripada, i to na račun Republike Srpske, međutim taj dug u Federaciji BiH danas i ne spominju, a Sud BiH svake godine odlaže izvršenje presude. Da li će opet odgoditi izvršenje presude znaće se već 11. juna.

    U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti

    U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti za više od 170 miliona KM jer je Republika Srpska u posljednje najmanje tri godine, kako tvrde, dobijala više novca od PDV-a nego što joj pripada.

    “Federacija BiH je, prema raspoloživim podacima, oštećena za ukupan iznos od 151.859.033 KM po osnovu više raspoređenih prihoda Republici Srpskoj u odnosu na pripadajući iznos. Sa zateznim kamatama dug iznosi preko 171 milion KM”, rekao je nedavno Toni Kraljević, ministar finansija i trezora Federacije BiH.

    Zbog ovog duga Federacija BiH još ranije je tužila Republiku Srpsku i ročište se očekuje već u julu. S obzirom na to da Republika Srpska čeka izvršenje presude još iz 2016. ili 2017. godine koje se odnosi na poravnanja iz 2009. i 2010. godine, pitanje je mogu li sudovi uopšte riješiti problem.

    “Federalno ministarstvo finansija ne može prejudicirati odluku suda, ali očekuje da se ovaj epilog završi u korist Federacije”, rekao je Kraljević.

    Inače, na poravnanjima i isplati novca Federaciji BiH insistira i Zijad Krnjić, član UO UIO iz Federacije BiH, koji je nekoliko puta na sjednicama rušio sve odluke i zbog poravnanja nije želio dati saglasnost za otvaranje novog mosta u Gradišci.

    Ipak, taj most na kraju je otvoren, i danas je u funkciji.

  • Stevandić: Neću popustiti primitivizmu i političkom blaćenju u parlamentu

    Stevandić: Neću popustiti primitivizmu i političkom blaćenju u parlamentu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da parlament Srpske mora ostati „hram demokratije“ u kojem se razmjenjuju argumenti, a ne uvrede, ističući da je Narodna skupština kroz istoriju bila ključna institucija očuvanja Republike Srpske i jedinstva srpskog naroda.

    Stevandić je podsjetio da su u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvajani Ustav i formirane najvažnije institucije Republike Srpske, uključujući vojsku, policiju i javni servis, te naveo da je parlament opstajao i u najtežim političkim okolnostima zahvaljujući očuvanju jedinstva i povjerenja građana.

    Govoreći o radu pojedinih poslanika, Stevandić je ocijenio da dio političkih aktera koristi skupštinsku govornicu za vrijeđanje i iznošenje, kako je naveo, „laži i uvreda“, umjesto za argumentovanu raspravu. Prema njegovim riječima, takvi nastupi dobijaju medijski prostor i promociju uprkos, kako tvrdi, brojnim sudskim presudama za klevetu i neistinite tvrdnje.

    „Živimo u vremenu kada se zvijezdama čine oni koji su najveći lažovi i oni koji izazivaju reakcije javnosti vrijeđajući ljude koji imaju rezultate i karijere“, rekao je Stevandić.

    On je naveo i da pojedini politički akteri iz Republike Srpske, prema njegovim riječima, dobijaju podršku iz Sarajeva i dijela medija zbog napada na institucije Republike Srpske i njene predstavnike.

    Stevandić je poručio da neće „podilaziti ni strancima ni političkim pritiscima“, te da neće dozvoliti da se urušava ugled Narodne skupštine Republike Srpske.

    „Narodna skupština je ostala stabilna i u najtežim vremenima, kada su osporavani legitimitet predsjednika Republike, Vlade i izborni procesi. Sve je to sačuvala Narodna skupština“, rekao je Stevandić.

    On je zaključio da će insistirati na tome da se u parlamentu vode rasprave zasnovane na argumentima, a ne na uvredama i, kako je naveo, „primitivizmu i političkom blaćenju“.

  • Cvijanović: Vlast se na međunarodnom planu odgovorno bori za interese Srpske

    Cvijanović: Vlast se na međunarodnom planu odgovorno bori za interese Srpske

    Zvaničnici Republike Srpske su veliki i uigran tim koji se na međunarodnom planu odgoborno bori za interese Srpske, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Kazala je da je jako bitno svako prisustvo predstavnika Republike Srpske na međunarodnim događajima, poput učešća delegacije u kojoj su ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir i lider SNSD-a Milorad Dodik na moskovskom Međunarodnom forumu o bezbjednosti.

    – Sada su se te stvari znatno promijenile i važno je da je predsjednik Dodik tamo, te da će moći da kaže i predstavi mišljenja i stavove Srpske o raznim pitanjima – rekla je Cvijanovićeva.

    Kazala je da je bitan kontinuitet saradnje Republike Srpske i Rusije, ali i kontakata sa svima koji su raspoloženi da sa Srpskom grade dobre i prijateljske odnose, a kojih je danas mnogo više nego ikada ranije.

    – Namjeravamo da se pojavljujemo na različitim međunarodnim sastancima i forumima, te da pokažemo šta su naše politike. Aktivni smo. Ne radimo ništa na štetu drugih, ali činimo sve u interesu Srpske – istakla je Cvijanovićeva.

  • Dodik sa Gruškom: Poništiti sve odluke Šmita i izvršiti reviziju

    Dodik sa Gruškom: Poništiti sve odluke Šmita i izvršiti reviziju

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je danas u Moskvi imao sadržajan i produktivan razgovor sa zamjenikom ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandrom Gruškom.

    Dodik je naveo da je jedna od tema razgovora bila je i OHR u BiH.

    – Kao što se ruski predsjednik Vladimir Putin i svi suverenistički lideri bore za interese svog naroda i države, i Srbi imaju pravo da se bore za interese vlastitog naroda, što Rusija kao velesila veoma dobro razumije – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo bilo kakvo izmještanje Kancelarija OHR,-a jer bi to za srpski narod u BiH značilo novo zarobljavanje i novu neslobodu.

    Dodik je rekao da je taj stav danas iznio i na sastanku sa Gruškom, kojem je prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

    – Ako oni to izmjeste negdje kao što zagovaraju, neki, ovaj će ostati tu još sto godina, a to znači da naša sloboda nikada neće biti dosegnuta, jer će uvijek imati protiv sebe takve birokrate bilo kojeg tipa – rekao je Dodik za medije iz Republike Srpske.

    On je istakao da će Republika Srpska prihvatiti svaki dogovor koji će imati sve u okviru Savjeta bezbjednosti, te da to uključuje i ruski pristup i naše tradicionalne prijatelje Kineze koji su se, kako je naveo, apsolutno na pravi način ponašali oko tog pitanja, ali i Amerikance koji su sada pokazali jedan novi interes u pogledu iznalaženja kvalitetnog rješenja.

    – Svakako o tome trebaju da daju zajedno sa Rusima i drugima glavnu riječ tom. Zamolili smo naše prijatelje ovdje da to bude neka vrsta dolaska novog čovjeka, sa ograničenim vremenskim trajanjem, godinu dana, najviše dvije, ali kada te dvije godine isteknu, onda je istekla i funkcija visokog predstavnika – istako je Dodik i dodao da raduje stav Amerike po kojem će svi zainteresovani biti konsultovani.

    Dodik je napomenuo da u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma piše da visokog predstavnika biraju strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a potpisala ga je i Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Hrvatska i zajednički nivo BiH.

    – To je tih pet strana koje biraju. I da se on potvrđuje relevantnom rezolucijom Saveta bezbjednosti – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je ruska strana veoma upućena u detalje iako nije članica Savjeta za implementaciju mira, te da je na sastanku rekao da bi bilo interesantno vidjeti kako bi reagovala EU, ukoliko bi se Ruska Federacija vratila u Savjet za implementaciju mira.

    – Vjerujem da će ovi Evropljani odmah podizati nosove i da će oni u tom pogledu praviti određene smetnje. Ali u svakom slučaju, da visoki predstavnik, koji bude imenovan ili to bazično, mora da počisti sav ovaj nered koji je napravio Kristijan Šmit. Mora da poništi njegove odluke i da revidira mnoge odluke visokih predstavnika koji su bili protiv Ustava, jer ćemo samo na taj način mi razumijeti istinsko zalaganje koje se deklarativno već čujemo od strane Amerikanaca i drugih velikih sila u pogledu da je možda spas za BiH da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da, iako daje prednost izvornom Dejtonskom sporazumu, ipak, ne vjeruje da je to moguće i da i u tom pogledu treba imati neku vrstu alternative za nemogućnost takve vrste.

    – O toj alternativi ćemo pričati poslije. Nismo nešto razgovarali. Ono što je i nama i Rusima jasno, to je da da je Zapad nespreman da podržava ugovore koje potpiše. Nna kraju, Briselska administracija, Bajdenova administracija i mnogi drugi sa Zapada su razvalili Dejtonski sporazum, nisu prihvatili ni Kumanovski ni Minski sporazum. Onda, zašto gajiti nade ovde da je moguće da će on se vratiti na izborni Dejton? To je iluzija koju oni možda kupovno vremena, ako čujemo nekoga da to govori. Ali moram da kažem, precizno i jasno, da bi mi mogli da gledamo svoju budućnost organizovani u BiH po izbornom Dejtonu – poručio je Dodik.

    On je naveo da bi to podrazumijevalo da se Republici Srpskoj vrate sve nadležnosti koje su Dejtonom bile predviđene.

    – To muslimani neće dati. Mi na tome insistiramo. I možda je najbolje kreirati atmosferu mirnog razlaza da očuvamo stabilnost tog prostora – rekao je Dodik i naveo da je o svemu ovome danas razgovarao na sastanku sa Gruškom, predstavnikom Ministarstva inostranih poslova i vrhom ruske politike.

    Dodik je podsjetio da je Gruško nedavno boravio u Banjaluci nedavno boravio u Banjaluci i da je i tom prilikom upoznat o stavovima Srpske.

  • Da li je Stevandić samo uporan ili politički ispred svog vremena? Deklaracija najavljena, usvojena pa dobila i potvrdu iz inostranstva

    Da li je Stevandić samo uporan ili politički ispred svog vremena? Deklaracija najavljena, usvojena pa dobila i potvrdu iz inostranstva

    Dok su mu oponenti u Federaciji BiH i dijelu domaće opozicije prigovarali zbog načina vođenja sjednice, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić već je bio korak ispred, predstavljajući Deklaraciju o zatvaranju OHR-a, usvojenu dvotrećinskom većinom glasova, dok su bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bild i Volfgang Petrič dan kasnije, u tekstu za njemački list FAZ, iznijeli stav da OHR treba ukinuti i definisali pravce njegovog zatvaranja.

    Taj slijed događaja – najava, usvajanje i međunarodna potvrda u rasponu od svega nekoliko dana – Stevandić nije propustio da prokomentariše.

    „Ono što sam najavio prije 10 dana i što je NSRS izglasala juče, upravo danas traže bivši visoki predstavnici. Mi u Srpskoj koji nosimo ne moć, već odgovornost funkcija, idemo ispred vremena i znamo više“, naveo je Stevandić.

    Bild i Petrič su u autorskom tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung iznijeli argumente zbog čega OHR treba ukinuti i na koji način, što je u dijelu javnosti protumačeno kao stav koji ide u istom pravcu kao i ranije usvojena deklaracija Narodne skupštine Republike Srpske. Za Stevandića, to predstavlja redoslijed koji potvrđuje da su institucije Republike Srpske pravovremeno prepoznale smjer kretanja međunarodnih stavova po ovom pitanju.

    Podsjećamo, deklaracija je usvojena uz podršku opozicionih stranaka PDP-a i SDS-a, čime je obezbijeđena dvotrećinska većina i pokazano da se oko strateških pitanja može postići širok parlamentarni konsenzus. Stevandić je inicijativu okarakterisao kao poziv na saradnju, a ne kao stranačku pobjedu.

    Ipak, nije sve proteklo bez reakcija. Narodni poslanik Nebojša Vukanović i bivši sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević – obojica poznati po unitarističkim stavovima – kritikovali su predsjednika Narodne skupštine tokom i nakon rasprave. Stevandić je na te napade odgovorio bez ustupaka.

    „Neću da dozvolim da psihopate vode glavnu riječ, jer su favoriti onih kojima neću da plaćam da me hvale, pa me pljuju. Domaća opozicija pljuje i kuka – Federacija BiH se još nije oporavila ni od Šmitove ostavke“, poručio je Stevandić.

    Poređenje sa stanjem u Federaciji BiH, prema njegovim riječima, nije slučajno. Dok Banja Luka usvaja deklaracije koje pojedini međunarodni akteri potom i sami počinju da zastupaju, politički prostor u Federaciji BiH, kako ocjenjuje, još uvijek procesuira ranija dešavanja. Promjene se odvijaju, ali ih ne uočavaju svi u realnom vremenu.

    Dio medija iz Republike Srpske, kako navodi, nije posvetio značajnu pažnju sadržaju deklaracije, već je fokus pomjerio na proceduralne aspekte sjednice. Time se, smatra Stevandić, izbjegava suština političke odluke.

    „Primam stotine čestitki jer sam predlagač Deklaracije o zatvaranju OHR-a, usvojene dvotrećinskom većinom glasova vlasti i opozicije u parlamentu“, naveo je on.

    Hronologija, prema ovom tumačenju, ostaje jasna: Stevandić najavljuje, Narodna skupština usvaja, a bivši visoki predstavnici javno potvrđuju. Oponenti reaguju sa zakašnjenjem, što se, kako se poručuje, može tumačiti i kao razlika u sposobnosti praćenja političkog ritma koji se ubrzano mijenja.

  • Bivši visoki predstavnici poručili da je potrebno zatvoriti OHR

    Bivši visoki predstavnici poručili da je potrebno zatvoriti OHR

    Bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bild i Volfgang Petrič u autorskom tekstu za njemački list Frankfurter Algemajne Cajtung (FAZ) komentarisali su stanje u BiH, ali i poslali poruku Evropi.

    Utekstu pod nazivom „Ukinite visokog predstavnika“, Bild i Petrič iznijeli su stav zbog čega bi Kancelariju visokog predstavnika (OHR) trebalo ukinuti, ali i kako bi to trebalo uraditi.

    „OHR zamišljen kao privremena, ali ostao kao trajna institucija“

    Na početku autorskog teksta bivši visoki predstavnici u BiH navode da je odlazak Kristijan Šmit otvorio „mnogo više od pukog pitanja njegovog nasljednika“, već da se Evropa suočava s „neugodnom geopolitičkom realnošću“.

    – Trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u političkom međuprostoru. Ona je formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom. Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice jeste ad hok institucija koja je u velikoj mjeri uspješno sprovela obnovu ratom razorene zemlje. Bez američko-evropskog angažmana, u kojem su, uz Evropsku uniju kao glavnog finansijera, učestvovali i Rusija, Japan te Kanada kroz Savjet za sprovođenje mira, sprovođenje Dejtonskog sporazuma nakon 1995. godine teško bi bilo moguće – navode za Frankfurter Algemajne Cajtung.

    Bild i Petrič dalje kažu kako je OHR zamišljen kao privremena institucija, a postao trajna.

    – Već dugo ova civilna institucija, koja je tokom godina izgubila i uticaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi podjednako kao neprijateljska slika ili kao spasilački oslonac, oslobađajući ih time obaveze koju demokratska društva imaju da u sopstvenoj odgovornosti pronalaze održive političke kompromise – tvrde u autorskom tekstu.

    Zbog toga, kako kažu, bilo bi pogrešno refleksno imenovati novog visokog predstavnika, već bi međunarodna zajednica trebalo da se zapita „da li takvim potezom zaista podstiče stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju“.

    – Dodatno, geopolitička situacija se iz temelja promijenila. Dok u državama Zapadnog Balkana dugotrajni put ka Briselu gubi privlačnost, međunarodni konsenzus o budućnosti Bosne odavno je narušen. Rusija godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika sa specijalnim ovlašćenjima i odavno se pretvorila u regionalnog remetilačkog faktora – ističu u ovom tekstu.

    Međutim, kako dalje pišu bivši visoki predstavnici u BiH, sada je primjetna promjena i stava Sjedinjenih Američkih Država.

    FOTO: SAMIR JORDAMOVIC/ANADOLIJA

    – Sada se, međutim, i u Vašingtonu nazire izrazito transakcijski pristup Balkanu. Nedavna posjeta poslovno veoma aktivnog Trampovog sina glavnom gradu Republika Srpska mora se posmatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa. Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji, uz očigledno zanemarivanje evropskih pravila i zakona. U takvim okolnostima nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojih prethodnika – naveli su Bild i Petrič.

    „Evropi potreban novi strateški pristup u BiH“

    Zbog toga je za njih, kako ističu, ključno pitanje koje reforme Bosnu i Hercegovinu približavaju Evropskoj uniji, a ne ko je nasljednik Šmita.

    – Jer nije spojivo da BiH i dalje, bez izgleda na puni suverenitet i sopstvenu odgovornost, ostane pod produženim oblikom međunarodnog upravljanja, a istovremeno treba da kroči putem ka Evropskoj uniji. Na osnovu temeljne analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Evropi je zato potreban strateški novi početak u BiH – navodi se.

    Bild i Petrič smatraju da bi taj novi početak trebalo da bude zasnovan na dva elementa.

    – S jedne strane na korekciji disfunkcionalnog sistema vlasti, a s druge na okončanju međunarodnog posebnog nadzora. Ova reformska agenda pritom mora biti usko povezana s postepenim približavanjem evropskim strukturama. Ne radi se o radikalnom preuređenju dejtonskog sistema, nego o realističnim prilagođavanjima: odavno su potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade – piše u ovom tekstu.

    Navode i da se gašenje OHR-a mora usko vezati uz pristupanje BiH članstvu u Evropskoj uniji.

    – Uslovi koje Šmit i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevaju, poput pitanja državne imovine, mogli bi biti prebačeni u odgovarajuća poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se beskonačna rasprava o tome pripada li BiH uopšte Evropi konačno nedvosmisleno okončala – istakli su.

    Na kraju su se bivši visoki predstavnici u BiH osvrnuli i na to kako bi trebalo da izgleda budućnost Bosne i Hercegovine nakon OHR-a.

    – Ugrađena u vjerodostojnu evropsku perspektivu, država Bosna i Hercegovina tako bi postala dio dinamičnog političkog projekta. Bio bi to prelaz s međunarodnog nadzora na evropsku integraciju. Povlačenje Kristijana Šmita zato predstavlja dugo očekivanu priliku da se međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini iz temelja promišlja evropski. Bosni i Hercegovini nije potrebna beskonačno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba jeste vjerodostojna evropska budućnost – napisali su Karl Bild i Volfgang Petrič za FAZ.

  • Dodik iz Moskve: Srpska mora da brani svoj nacionalni interes i bezbjednost

    Dodik iz Moskve: Srpska mora da brani svoj nacionalni interes i bezbjednost

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska vodi politiku zaštite nacionalnih interesa i očuvanja bezbjednosti, ističući da velike sile poput Rusije razumiju pravo naroda da se bore za vlastiti suverenitet i političku autonomiju.

    Govoreći iz Moskve za RTRS, Dodik je rekao da zapadne zemlje prvenstveno štite svoje nacionalne interese, iako su ih, kako tvrdi, godinama predstavljale kao univerzalne vrijednosti slobode i demokratije.

    „Rusija kao velika sila razumije da svaki narod ima pravo da štiti svoje interese. Vladimir Putin je uspio da vrati dostojanstvo ruskom narodu, ali i mnogim malim narodima koji žele da očuvaju svoj suverenitet“, rekao je Dodik.

    On je naveo da Republika Srpska nastoji da održava dobre odnose i sa Istokom i sa Zapadom, te da su međunarodni forumi u Moskvi i Sankt Peterburgu prilika da predstavi svoje stavove i ukaže na potrebu mirnog rješavanja političkih pitanja u BiH.

    „Želimo da se razumije pozicija Republike Srpske i da se do rješenja dolazi bez eskalacije sukoba. Naš cilj nije destabilizacija, već očuvanje mira i političke stabilnosti“, istakao je Dodik.

    Komentarišući odnose u BiH, Dodik je rekao da među narodima postoje duboke političke podjele, te ocijenio da dosadašnji pokušaji izgradnje zajedničkog političkog sistema nisu dali rezultate.

    „Ako dva naroda ne mogu da funkcionišu u jednoj državi, postavlja se pitanje zašto ih neko prisiljava na to“, naveo je Dodik, dodajući da je, prema njegovom mišljenju, bolje graditi odnose dobrih susjeda nego održavati nametnute političke zajednice.

    Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Dodik je ocijenio da je položaj Republike Srpske dodatno otežan regionalnim vojnim povezivanjima Hrvatske, Albanije i, kako je naveo, takozvanog Kosova.

    „Republika Srpska nema mogućnost da pravi vojne saveze i zato mora da vodi računa o sopstvenoj bezbjednosti i političkoj stabilnosti“, rekao je Dodik.

    On je najavio nastavak međunarodnih kontakata i sastanaka sa predstavnicima različitih država, uključujući i delegacije iz Sjedinjenih Američkih Država, sa kojima će razgovarati o ekonomskim projektima i mogućim memorandumima o saradnji.

    Dodik se osvrnuo i na Kristijana Šmita, navodeći da je njegov mandat dodatno produbio političke podjele u BiH. Ocijenio je da je djelovanje visokog predstavnika pokazalo „nemogućnost funkcionisanja BiH na principu nametnutih odluka“.

    „Na silu se ne može graditi održiva zajednica“, poručio je Dodik.

    Govoreći o predstojećem obraćanju na Međunarodnom forumu o bezbjednosti u Moskvi, Dodik je rekao da će predstaviti pogled Republike Srpske na savremene bezbjednosne izazove i potrebu zaštite nacionalnih interesa srpskog naroda.

    „Naš primarni cilj jeste očuvanje mira, bezbjednosti i političke stabilnosti Republike Srpske“, zaključio je Dodik.

  • Minić: Ključno poštovanje Dejtona i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama

    Minić: Ključno poštovanje Dejtona i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić pozdravio je usvajanje Deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske o zatvaranju OHR-a, ističući da su poštovanje Dejtonskog sporazuma i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama ključni za stabilnost i demokratski razvoj.

    – Dijalog i dogovor domaćih aktera ostaju jedini način za funkcionisanje BiH – napisao je Minić na Iksu.

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su danas Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u kojoj se traži da bude okončana funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvoren OHR.

  • Stevandić: Zvizdićev zahtjev pokazuje strah onih koji su pokušali da napakoste Srpskoj

    Stevandić: Zvizdićev zahtjev pokazuje strah onih koji su pokušali da napakoste Srpskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH podnio prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava Srpske – pokazuje strah i krivicu svih koji su pokušali da ospore i napakoste Republici Srpskoj.

    – Zvizdić misli da je novac koji koristimo za lobiranje namijenjen za otcjepljenje Republike Srpske. On svoju maštu pokušava predstaviti kao proces u Ustavnom sudu BiH i ovakva politika je izgubila kompas. Dok oni maštaju – mi ćemo raditi konkretno  – izjavio je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    Stevandić je ukazao da je usvajanje budžeta ustavna kategorija i da je određeno za šta se troši budžetski novac.

    Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja danas je zaključio da je zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH podnio Zvizdić u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava Srpske neosnovan i nedopustiv, te da ne postoji nadležnost ove pravosudne institucije za odlučivanje u ovom slučaju.

  • Stevandić: Usvajanjem Deklaracije još jednom pokazano da je Šmit nebitan za Srpsku (VIDEO)

    Stevandić: Usvajanjem Deklaracije još jednom pokazano da je Šmit nebitan za Srpsku (VIDEO)

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ocijenio je da je izuzetno značajno što je republički parlament usvojio Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika /OHR/, čime se još jednom pokazuje da je Kristijan Šmit apsolutno nebitan za Srpsku.
    “Izuzetno sam zadovoljan što smo imali dvotrećinsku većinu i što je usaglašen navedeni akt. Ovo je primjer kako treba da funkcionišemo”, izjavio je Stevandić novinarima.

    Stevandić je izrazio zadovoljstvo što su danas usvojeni ostali akti važni za Republiku Srpsku.

    Za Deklaraciju, koja sadrži osam zaključaka, glasalo je 57 poslanika od prisutnih 60.

    U usvojenom dokumentu ističe se da Narodna skupština, kao najviši organ Republike Srpske – strane ugovornice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, zahtijeva od Savjeta bezbjednosti UN da hitno usvoji rezoluciju kojom se okončava funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvara OHR.