Kategorija: Politika

Politička kriza u SDS-u mogla bi imati ozbiljne posljedice po stranku u Semberiji, gdje je decenijama imala jedno od svojih najjačih uporišta. Isključenje Ljubiše Petrovića, koji je tri puta izborio pobjedu u Bijeljini, otvorilo je pitanje može li SDS zadržati dosadašnju podršku birača u ovom gradu.

Petrović je 2020. godine pobijedio Miću Mićića, koji je Bijeljinu vodio od 2005. godine, a tri godine kasnije preživio je i referendum za opoziv koji je pokrenula koalicija predvođena SNSD-om. Novi gradonačelnički mandat osvojio je na lokalnim izborima 2024. godine.

Uprkos tome, SDS je odlučio da prekine njegovo članstvo, a rukovođenje Gradskim odborom u Bijeljini povjereno je Sretenu Vučkoviću, kojeg je predsjednik stranke Branko Blanuša imenovao na tu funkciju 9. oktobra.

Vučković nije želio da komentariše situaciju, navodeći da će se rukovodstvo bijeljinskog SDS-a oglasiti nakon konferencije za novinare.

„Očekujem da u najskorije vrijeme bude konferencija za štampu, pa ćemo se tek onda oglasiti“, rekao je Vučković za Nezavisne.

Novinar iz Banjaluke Elvir Padalović smatra da je odnos rukovodstva SDS-a prema Petroviću istovremeno i odnos prema članstvu i biračima u Bijeljini, gradu koji je tradicionalno predstavljao jedno od najvažnijih uporišta ove stranke.

„Očigledno je da SDS trenutno ne računa ni na Ljubišu Petrovića ni na Bijeljinu kao jedno od najjačih uporišta ove stranke. Legitimna pitanja su kako će SDS to nadomjestiti, te ko će preuzeti kormilo bijeljinskog SDS-a nakon Petrovića“, ocijenio je Padalović.

Sličan stav ima i Slavko Jović, šef Kluba odbornika SDS-a u Bijeljini, koji upozorava da bi odluka o isključenju Petrovića mogla dodatno oslabiti stranku na području cijele Republike Srpske.

On podsjeća da je Bijeljina godinama obezbjeđivala SDS-u veliki broj glasova, ali i ukazuje na činjenicu da ovaj grad sada prvi put nema nijednog narodnog poslanika iz redova te stranke.

„Ako ćemo sportskim rječnikom, vi isključujete najboljeg i najjačeg igrača tima. Jedino razumno rješenje je da aktuelni predsjednik stranke podnese ostavku i da Glavni odbor poništi odluku o isključenju Ljubiše Petrovića“, rekao je Jović, predlažući i njegov povratak na čelo Gradskog odbora.

Dodatne podjele u SDS-u izazvale su i Petrovićeve reakcije nakon isključenja. On je prije nekoliko dana uputio žalbu Glavnom odboru stranke, osporavajući statutarnu utemeljenost odluke i ukazujući na proceduralne i pravne nepravilnosti.

Tom prilikom oštro je kritikovao Blanušu, nazivajući ga „trostrukim gubitnikom“ i optužujući ga da je marioneta dijela stranačkog rukovodstva.

U samom SDS-u, međutim, ne postoji jedinstven stav o mogućnosti njegovog povratka. Dok dio članstva smatra da bi Petrović mogao ponovo biti prihvaćen u stranku, drugi mu zamjeraju što je na proteklim izborima podržao Nebojšu Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju kandidovao Marinka Božovića.

Ni Božović ni Vukanović nisu uspjeli da pobijede kandidatkinju SNSD-a Željku Cvijanović, koja je osvojila novi mandat u Predsjedništvu BiH. Istovremeno, Branko Blanuša izgubio je izbornu trku za predsjednika Republike Srpske od kandidata SNSD-a Save Minića.

Tako se pitanje Petrovićevog političkog statusa pretvorilo u jedan od ozbiljnijih izazova za SDS, posebno u Semberiji, gdje bi posljedice unutarstranačkog sukoba mogle biti vidljive i kroz buduću podršku birača.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović demantovao je navode da planira prelazak u stranku Nebojše Vukanovića, poručujući da ostaje član Srpske demokratske stranke (SDS) i da će se kroz stranačke organe boriti protiv odluke o njegovom isključenju.

Petrović je istakao da nije bilo razgovora niti konkretnih aktivnosti u vezi sa eventualnim prelaskom u Listu za pravdu i red.

„Dio sam SDS, nastavljamo tu borbu i kroz drugostepeni organ Glavni odbor. Mnogi me pitaju hoću li kod Nebojše Vukanovića u stranku. Odgovorno tvrdim da nikakvih razgovora, namjera i nikakvih radnji i djela po tom pitanju nije bilo. Navikli smo na uporne borbe i velike pritiske. Navikli smo da se ne predajemo“, rekao je Petrović.

On je potvrdio da je njegov pravni tim podnio novu žalbu na odluku predsjednika SDS Branka Blanuše, osporavajući njenu zakonitost i usklađenost sa stranačkim Statutom.

Petrović je ocijenio da je i u novoj odluci bilo proceduralnih propusta, posebno kada je riječ o postupanju Statutarne komisije.

„Kada sam razgovarao sa pravnicima, rekli su mi: Ljubiša, ova odluka je pravno nepismenija od prošle. Jedna od nestatutarnih stvari je to da je Branko Blanuša pokušao da prebaci teret odgovornosti na Statutarnu komisiju“, naveo je Petrović.

Ukazao je i na odredbe Statuta SDS prema kojima članovi Statutarne komisije ne mogu istovremeno biti članovi Glavnog odbora, tvrdeći da u ovom slučaju postoje dva člana koja obavljaju obje funkcije.

Obraćajući se predsjedniku SDS, Petrović je poručio da neće odustati od borbe unutar stranke.

„Još nije zvonilo i traje nastava“, poručio je gradonačelnik Bijeljine, prenosi Srpskainfo.

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić poručio je da potvrđivanje izbornih rezultata označava početak nove etape odgovornog rada za Republiku Srpsku, zahvalivši građanima na ukazanom povjerenju i podršci.

Minić je istakao da će u naredne četiri godine nastojati da bude predsjednik svih građana, spreman na razgovor i saradnju radi očuvanja i razvoja Republike Srpske.

„Kao što sam više puta rekao, biću predsjednik svih građana, spreman da saslušam, razgovaram i okupljam nas oko zajedničkog cilja, a to je očuvanje i razvoj Srpske“, naveo je Minić na društvenoj mreži Iks.

On je izrazio očekivanje da će konstituisanje Narodne skupštine Republike Srpske biti završeno brzo i odgovorno, kako bi institucije nastavile aktivnosti usmjerene na poboljšanje životnog standarda građana.

Među prioritetima koje je izdvojio su povećanje plata i penzija, kao i podrška porodicama i mladima.

„Povjerenje koje sam dobio za mene je obaveza da svakog dana radim za naš narod i sa narodom“, poručio je Minić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Zlatko Lagumdžija neće imati značajnu ulogu u budućim političkim odnosima, reagujući na njegove posljednje javne istupe.

Dodik je na društvenoj mreži Iks naveo da se nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a prethodnog dana bavio važnim političkim pitanjima i procesima koji predstoje, zbog čega, kako je rekao, nije imao vremena da se osvrće na Lagumdžiju.

„Ali, pošto vidim da se Zlatko Lagumdžija propinje da se predstavi kao neki faktor, čisto da ne bude nedoumica: Lagumdžija u budućoj konstelaciji odnosa neće biti ništa. Može da se propinje do mile volje, ali ništa biti neće. Ćao“, napisao je Dodik.

Njegova reakcija uslijedila je nakon javnih istupa Lagumdžije, kojeg je Dodik optužio da pokušava da se predstavi kao važan politički činilac u budućem uređenju odnosa u BiH.

Milorad Dodik izjavio je da Srbi neće prihvatiti koncept građanske BiH kakav zagovaraju bošnjačke političke stranke, ocjenjujući da izborni rezultati pokazuju da ni među bošnjačkim biračima takva politička opcija nema većinsku podršku.

Dodik je u izjavi za Srnu naveo da su Bošnjaci na proteklim opštim izborima najviše glasova dali SDA, a ne strankama poput Naroda i pravde Elmedina Konakovića i SDP-a, koje se predstavljaju kao građanske političke opcije.

Prema njegovim riječima, to pokazuje da su birači u Federaciji BiH podržali stranke koje se zasnivaju na nacionalnom predstavljanju, dok su građanske opcije ostvarile slabiji izborni rezultat.

„Stalno nastojanje da očuvaju tu priču i nametnu je Srbima i Hrvatima kao najbolje moguće govori o tome koliko su oni licemjerni, jer ni sami Bošnjaci nisu glasali za građanske opcije nego za ove nacionalne, kako oni kažu, ili nacionalističke“, rekao je Dodik.

On smatra da zagovaranje građanske BiH predstavlja pokušaj stvaranja unitarne države, bez prethodnog dogovora predstavnika tri konstitutivna naroda.

Govoreći o evropskom putu BiH, Dodik je ocijenio da bošnjačke političke strukture evropske integracije posmatraju kao sredstvo za dodatnu centralizaciju i unitarizaciju zemlje.

„Njihove proevropske politike su podvala, one ne donose ništa osim stalnog trabunjanja i nadgornjavanja u nekom apstraktnom smislu priče o tome kako neko drugi neće ili neko drugi ruši BiH“, izjavio je Dodik.

Dodao je da funkcionalnost BiH nije moguće graditi bez dogovora Srba i Hrvata, posebno kada je riječ o pitanju hrvatskog političkog predstavljanja i načinu donošenja odluka na nivou zajedničkih institucija.

Dodik je ukazao i na izjavu odlazećeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je, kako je naveo, priznao da je građanska koncepcija BiH doživjela izborni poraz.

Osvrćući se na političko djelovanje ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, Dodik je rekao da njegovi javni istupi, prema njegovoj ocjeni, ne odgovaraju izbornom rezultatu njegove stranke.

Govoreći o odnosima u Federaciji BiH, Dodik je pomenuo i rezultate SDA i njenog lidera Bakira Izetbegovića, navodeći da je Izetbegović dobio manje glasova nego njegova stranka.

Zaključio je da Republika Srpska ne razdvaja nacionalne interese srpskog naroda od građanskih prava Srba.

„Borba za srpski nacionalni interes je i borba za građanski srpski interes. Tako da tu nema nikakve razlike“, poručio je Dodik.

Centralna izborna komisija BiH objasnila je ko od novoizabranih funkcionera može staviti mandat u mirovanje, uz podsjećanje na rokove i proceduru koju je potrebno ispoštovati nakon potvrđivanja izbornih rezultata.

Iz CIK-a su naveli da novoizabrani članovi zakonodavnih organa koji obavljaju izvršnu funkciju iz prethodnog mandata, a žele prihvatiti novi mandat i istovremeno koristiti pravo na njegovo mirovanje, moraju dostaviti odgovarajuću dokumentaciju u roku od sedam dana od objavljivanja potvrđenih rezultata izbora.

Potrebno je da podnesu potpisanu izjavu o prihvatanju mandata, zahtjev za njegovo stavljanje u mirovanje i dokaz da obavljaju izvršnu funkciju iz prethodnog mandata.

„Potpisani izjava i zahtjev za mirovanje mandata dostavljaju se lično u sjedište Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine“, saopšteno je iz CIK-a.

Iz Komisije su pozvali i novoizabrane članove organa vlasti koji ne namjeravaju prihvatiti osvojeni mandat da dostave odgovarajuću izjavu, kako bi mogao početi postupak dodjele zamjenskog mandata.

Nakon potvrđivanja izbornih rezultata slijedi i provođenje posrednih izbora za delegate u domovima naroda. Riječ je o izboru 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić izjavila je da je tokom izborne kampanje izrečeno ukupno 1.350.000 KM kazni po različitim osnovama.

Ona je navela da je evidentirano 165 prigovora koji su se odnosili na zloupotrebu javnih sredstava, zbog čega je do sada izrečeno osam sankcija, dok će taj posao biti nastavljen.

„Mi smo jako limitirani odredbama Izbornog zakona i navešću samo dva primjera. Kad je riječ o govoru mržnje, bila je samo 31 prijava i samo jedan govor mržnje koji smo mogli podvesti pod norme Izbornog zakona“, rekla je Hadžiabdićeva.

Prema njenim riječima, najveći dio izrečenih sankcija odnosio se na nosioce izvršnih funkcija i nosioce mandata, ali samo ukoliko su bili kandidati na izborima.

Član CIK-a Željko Bakalar osvrnuo se i na razlike između rezultata elektronskog i ručnog brojanja glasova. Naveo je da su analizom utvrđena manja odstupanja, te da su na dva biračka mjesta u dva kantona rezultati promijenjeni nakon ponovnog brojanja.

Kao glavni razlog razlika između podataka dobijenih skenerima i ručnim brojanjem Bakalar je naveo pogrešno upisivanje biračkih odbora u zapisnike.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da očekuje da će njegova predstojeća posjeta Sjedinjenim Američkim Državama biti uspješna i značajna za Republiku Srpsku, ističući da će to biti prilika da predstavi njene interese pred američkim političkim i poslovnim predstavnicima.

Dodik je naveo da u SAD putuje na skup posvećen razmatranju političkih aktivnosti u naredne dvije godine, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiranog napretka i saradnje suverenističkih snaga širom svijeta, predvođenih politikom američkog predsjednika Donalda Trampa.

„Očekujem da će moj put u Ameriku biti uspješan i najbolji mogući za Republiku Srpsku“, rekao je Dodik u telefonskoj izjavi za SRNU, a prenosi RTRS.

On je pojasnio da je poziv za učešće na skupu dobio ranije, nakon čega su obavljene bezbjednosne provjere, te da sada ima mogućnost da prisustvuje ovom događaju i predstavi Republiku Srpsku i njenu poziciju.

Dodik je istakao da će mu biti čast da se susretne sa američkim kongresmenima, predstavnicima političkog života SAD i poslovnim ljudima koji podržavaju pokret MAGA.

Osvrćući se na komentare iz Sarajeva kojima se, kako je naveo, pokušava umanjiti značaj njegove posjete, Dodik je rekao da predstavnika Bošnjaka neće biti na skupu kojem prisustvuje.

„Njih nema tamo gdje ja idem, nema ih u Mar-a-Lagu, nema ih u Majamiju, niti će biti. Biće ponovo nekih zajedljivih komentara i ništa drugo“, poručio je Dodik.

On je ocijenio da bošnjački politički predstavnici treba da razumiju da se međunarodni kontekst promijenio i da, kako je naveo, uzaludno čekaju završetak Trampovog mandata.

Dodik je poručio da bi u narednom periodu trebalo da dođe do razgovora predstavnika Srba, Hrvata i Bošnjaka o budućnosti BiH.

„Treba da se pripreme za jedan definitivni razgovor sa Hrvatima i nama, i da napravimo nešto što će održati primarno mir u BiH i omogućiti mirno funkcionisanje zemlje, uz rješavanje problema“, naveo je Dodik.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila je rezultate izbora održanih 4. oktobra, čime su počeli da teku rokovi za konstituisanje novih saziva skupština i formiranje vlasti na svim nivoima u BiH.

Prema potvrđenim rezultatima, funkciju predsjednika Republike Srpske u naredne četiri godine obavljaće Savo Minić iz SNSD-a, dok će Željka Cvijanović biti srpski član Predsjedništva BiH.

Novi saziv Predsjedništva BiH činiće i Denis Bećirović iz SDP-a i Darijana Filipović iz HDZ-a, dok su za potpredsjednike Republike Srpske izabrani Ramiz Salkić iz SDA i Igor Balukčić iz HDZ-a 1990, pišu Nezavisne.

Kada je riječ o Narodnoj skupštini Republike Srpske, SNSD će u novom sazivu imati 34 od ukupno 83 poslanička mandata. PSS je osvojio 12, a SDS 10 mandata.

Ujedinjena Srpska, koalicija DNS-NPS i koalicija SP-DEMOS-NDP imaće po pet poslanika. Lista za pravdu i red i SPS osvojili su po četiri mandata, Koalicija za državu tri, dok je Republička stranka Srpske dobila jedan poslanički mandat.

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDA će imati devet mandata, SNSD šest, SDP BiH pet, a HDZ BiH četiri. Stranka za BiH osvojila je tri mandata, dok će DF, NiP, SDS i PSS imati po dva poslanika.

Po jedan mandat pripao je Našoj stranci, NES-u, Ujedinjenoj Srpskoj, Listi za pravdu i red, HDZ-u 1990, koaliciji DNS-NPS i koaliciji SP-DEMOS.

Potvrđivanjem izbornih rezultata počeli su da teku zakonski rokovi za konstituisanje skupština i uspostavljanje novih organa vlasti. Dosadašnja praksa pokazuje da bi među prvim institucijama koje će biti konstituisane trebalo da budu Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske.

Centralna izborna komisija BiH prethodno je razmatrala i izmijenila uputstvo koje se odnosi na stavljanje mandata u mirovanje i njihovo aktiviranje.

Usvojen je i prečišćeni tekst uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH, koji su regulisani Izbornim zakonom.

Nakon odluke Branka Blanuše da se ne kandiduje za novi mandat na čelu Srpske demokratske stranke (SDS), već se izdvojilo nekoliko imena koja bi mogla ući u trku za predsjednika ove stranke. Među najozbiljnijim kandidatima pominje se nekadašnji lider SDS-a i gradonačelnik Teslića Milan Miličević, dok bi iznenađenje mogao predstavljati i povratak Ljubiše Petrovića.

Prema informacijama koje su funkcioneri SDS-a potvrdili za Nezavisne, unutar stranke postoji raspoloženje da upravo Miličević ponovo preuzme njeno rukovođenje.

„Većinsko raspoloženje u stranci je takvo da on treba da naslijedi Blanušu“, rekao je jedan od sagovornika, uz napomenu da još nije poznato da li je Miličević zainteresovan za povratak na tu funkciju.

Osim njega, među mogućim kandidatima nalazi se i Želimir Nešković, funkcioner SDS-a, dok se kao potencijalni kandidati pominju i načelnik Šamca Đorđe Milićević i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović.

Mogući povratak Ljubiše Petrovića

Posebnu pažnju privlači mogućnost da se u trku uključi i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, kojem je nedavno prestalo članstvo u SDS-u. Ipak, u stranci postoje naznake da bi se njegov povratak mogao razmatrati.

„Šta, kako? Ko vam kaže da se Ljubiša neće na velika vrata vratiti u SDS“, naveo je sagovornik iz ove stranke.

Podsjećanja radi, Blanuša je 5. oktobra donio odluku o isključenju Petrovića iz SDS-a, nakon što je tokom predizborne kampanje podržao kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju kandidovao Marinka Božovića.

Međutim, odluka o isključenju naknadno je stavljena van snage. Statutarna komisija SDS-a ocijenila je da takva odluka nije bila u skladu sa stranačkim statutom, jer nije prethodno sproveden disciplinski postupak.

Sedam od devet članova Komisije zauzelo je isti stav, dok dva člana nisu dostavila mišljenje. Blanuša je potom donio novu odluku kojom je konstatovan prestanak Petrovićevog članstva u stranci, uz obrazloženje da je podržao kandidata druge političke organizacije suprotno odlukama stranačkih organa.

Petrović je na tu odluku uložio žalbu Glavnom odboru SDS-a, osporavajući njenu statutarnu utemeljenost i ukazujući na proceduralne i pravne nepravilnosti.

Blanuša neće tražiti novi mandat

Iako se u javnosti već govori o mogućim nasljednicima, jedan od sagovornika iz SDS-a ističe da je najvažnije da stranka sprovede redovan unutarstranački izborni proces.

Blanuša je, kako je potvrđeno, odlučio da se neće ponovo kandidovati, a cilj mu je da izbor novog rukovodstva bude sproveden kroz redovnu stranačku proceduru.

„Blanuša je rekao da neće biti predsjednik, moramo ući u normalan proces izbora lidera. Blanuša želi da ovaj proces dovede do normalnih unutarstranačkih izbora“, naveo je sagovornik.

SDS se već duže vrijeme suočava sa unutrašnjim podjelama, koje su dodatno intenzivirane nakon slabog izbornog rezultata na opštim izborima održanim 4. oktobra.

Ko će preuzeti rukovođenje strankom biće poznato nakon sprovođenja unutarstranačkih izbora, a nije isključeno ni da se u međuvremenu pojave dodatna imena u trci za predsjedničku funkciju.

Američki diplomata Luis Krišok mogao bi ostati posljednji visoki predstavnik u BiH, sudeći prema porukama koje je Vašington iznio tokom posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Izjava američke predstavnice Tejmi Brus ukazuje na očekivanje da se proces prenosa odgovornosti na domaće institucije privede kraju, čime bi se otvorilo pitanje budućnosti OHR-a.

Brusova je tokom rasprave istakla da SAD prepoznaju napore koje Krišok ulaže u osnaživanje domaćih političkih lidera i pripremu vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom.

„Za visokog predstavnika uspjeh podrazumijeva izgradnju stabilne, bezbjedne i suverene BiH, čak i ako to znači da će, kao rezultat tog rada, ostati bez posla“, poručila je američka predstavnica, naglašavajući da je BiH bliža nego ikada preuzimanju odgovornosti za sopstvene izazove.

Vašington Krišoka vidi kao nasljednika Šmita

Ovakve poruke dodatno su značajne ako se uzme u obzir da je Brusova i tokom sjednice u maju, kada još nije bio izabran nasljednik Kristijana Šmita, naglasila da očekuje da novi visoki predstavnik radi na tranziciji OHR-a.

Za razliku od drugih zapadnih članica Savjeta bezbjednosti, koje su ukazale na to da je proces izbora Šmitovog nasljednika i dalje u toku, američka predstavnica je svojim obraćanjem praktično potvrdila da Vašington Krišoka smatra osobom koja treba da završi taj proces i omogući prenos odgovornosti na domaće lidere.

Prema pisanju Nezavisnih, ovakav stav SAD mogao bi značajno uticati na budućnost OHR-a, posebno imajući u vidu da bez saglasnosti Vašingtona nije moguće donijeti odluku o ovoj kancelariji.

Dodatnu prepreku predstavlja i neslaganje evropskih članica Savjeta za sprovođenje mira oko izbora Šmitovog nasljednika. Njihov zahtjev da novi visoki predstavnik bude izabran konsenzusom praktično bi onemogućio imenovanje ukoliko SAD ostanu pri sadašnjem stavu.

Različiti stavovi o budućnosti OHR-a

Međunarodni akteri trenutno imaju različite poglede na budućnost Kancelarije visokog predstavnika. SAD se zalažu za tranziciju i zatvaranje OHR-a, evropske zemlje žele izbor novog visokog predstavnika uz konsenzus u Savjetu za sprovođenje mira, dok Rusija i Kina ne priznaju legitimitet ni sadašnjeg visokog predstavnika.

Uprkos tim razlikama, tokom rasprave iskazana je saglasnost o očuvanju osnovnog ustavnog okvira BiH. Sva tri međunarodna bloka – SAD, evropske zemlje, te Rusija i Kina – podržala su nezavisnu i suverenu BiH, zasnovanu na dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalima.

Zajednički stav postignut je i kada je riječ o produženju mandata EUFOR-a i njegovom ostanku u BiH. Time je potvrđen širok međunarodni konsenzus o potrebi očuvanja bezbjednosti i mira u zemlji.

Prema nezvaničnim informacijama, značajnu ulogu u postizanju dogovora imala je Velika Britanija, a francuski predstavnik je tokom sjednice posredno zahvalio Londonu na posredovanju.

Ipak, detalji dogovora još nisu poznati, a zbog ranijih stavova Rusije ne očekuje se da bi on mogao uključivati izričito jačanje saradnje sa NATO-om.

Takođe, ostaje otvoreno pitanje mogućeg djelovanja EUFOR-a u slučaju unutrašnje političke ili bezbjednosne krize, poput prošlogodišnjih događaja povezanih sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a.

Odgovornost sve više na domaćim liderima

Za BiH, koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnog konsenzusa, dogovor o produženju mandata EUFOR-a i očuvanju bezbjednosti predstavlja važan pokazatelj da je, uprkos političkim neslaganjima, moguće postići saglasnost o ključnim pitanjima.

Istovremeno, sve izraženije poruke da odgovornost za budućnost zemlje treba da preuzmu domaći politički lideri otvaraju prostor za drugačiji pristup političkim odnosima u BiH.

Da li će takav pristup dovesti do konkretnih promjena zavisiće, prije svega, od spremnosti domaćih političkih aktera da postignu dogovor i preuzmu odgovornost za rješavanje unutrašnjih pitanja.