VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: OHR je uvijek imao isti cilj – obaranje onih koji brane Republiku Srpsku

    Stevandić: OHR je uvijek imao isti cilj – obaranje onih koji brane Republiku Srpsku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je pitanje zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika u BiH rezultat dugog političkog procesa u kojem su institucije Republike Srpske bile izložene snažnim pritiscima i osporavanjima. On je to rekao u uvodnom obraćanju na 19. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, na tački dnevnog reda koja se odnosi na Deklaraciju o zatvaranju OHR-a.

    Stevandić je podsjetio da je riječ o temi koja je već više puta bila pred parlamentom, navodeći da je iza Republike Srpske „teško i turbulentno vrijeme“, u kojem su, kako je rekao, institucije bile predmet kontinuiranih političkih pritisaka i odluka međunarodnog faktora.

    „I prvi put smo svjedočili tome da visoki predstavnik, koga mi nismo priznali i koji nije imao saglasnost Savjeta bezbjednosti, podnio ostavku i rekao da trpi pritiske“, naveo je Stevandić, dodajući da je riječ o periodu u kojem su, kako tvrdi, vođeni politički i institucionalni sukobi.

    On je ocijenio da je visoki predstavnik, prema njegovim riječima, imao ulogu u selektivnim političkim intervencijama, uključujući i, kako je naveo, uticaj na izborni proces i političke stranke.

    „Bavio se selekcioniranjem partija koje smiju biti na izborima, koje ne smiju“, rekao je Stevandić, dodajući da je, prema njegovoj ocjeni, ulazio i u sukobe sa OEBS-om i kancelarijom Ujedinjenih nacija.

    Govoreći o ranijim političkim krizama, naveo je da je postojala namjera da se, kako je rekao, kroz pravosudne i političke procese dovede u pitanje legitimitet institucija Republike Srpske.

    „Priča je bila da se obara predsjednik Republike preko njegove odluke i zloupotrebom pravosuđa, pa da se problematizuje Vlada i da ostane još samo Narodna skupština koju treba dezavuisati“, rekao je Stevandić.

    On je istakao da je u međuvremenu došlo do većeg stepena političke koordinacije unutar Republike Srpske, navodeći da danas institucije djeluju jedinstveno i stabilnije nego ranije.

    „Došla je u poziciju da sve tri institucije funkcionišu potpuno jedinstveno“, rekao je Stevandić.

    Zahvalio je, kako je naveo, i predstavnicima vlasti i opozicije na stavovima o OHR-u, ističući da je dio tih prijedloga uključen u tekst deklaracije.

    „Zahvaljujem se i na stavovima koje su iznijeli, na osnovu kojih sam ovu deklaraciju i predložio, i predstavnici SDS-a i PDP-a“, naveo je on.

    Stevandić je dodao da je dokument pripremljen kao sažet i međunarodno komunikativan tekst, namijenjen i za diplomatsku upotrebu.

    „Napravili smo kraći dokument koji je efektan i koji, kad se prevede na engleski, francuski i njemački, treba da proizvede efekat“, istakao je.

    U završnom dijelu obraćanja pozvao je poslanike da deklaraciju podrže bez političkih podjela, naglašavajući da je riječ o pitanju od šireg institucionalnog značaja.

    „Molim vas da ovo nije pitanje pozicije i opozicije i da bez međusobnog žara razmotrimo i usvojimo ovaj dokument“, poručio je Stevandić.

  • Stanivuković traži vrh Republike, SDS mu još ne vjeruje

    Stanivuković traži vrh Republike, SDS mu još ne vjeruje

    Maratonska sjednica Predsjedništva SDS, održana iza zatvorenih vrata u Banjaluci, pokazala je da najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj još nema ni jedinstven stav o kandidatima za ključne funkcije, ni jasan odgovor na političke ambicije Draška Stanivukovića. Poslije više od pet sati rasprave usvojeni su zaključci koji formalno ostavljaju prostor za dogovor, ali suštinski ne rješavaju nijedno od otvorenih pitanja.

    Iza diplomatski upakovanih formulacija krije se ozbiljna podjela unutar vrha SDS. Jedan dio stranačkog rukovodstva smatra da bi saradnja sa Stanivukovićevim pokretom mogla donijeti dodatnu energiju opoziciji, prije svega kroz finansijsku i medijsku infrastrukturu koju kontroliše gradonačelnik Banjaluke. Drugi, međutim, upozoravaju da bi takav savez više koristio Stanivukoviću nego SDS, te da bi stranka u tom procesu mogla izgubiti politički identitet koji godinama pokušava sačuvati.

    Upravo zbog toga ni pitanje zajedničkih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlament BiH nije dobilo konkretan epilog. Umjesto odluke, predsjedniku SDS Branku Blanuši ostavljen je prostor da do kraja maja nastavi pregovore sa liderima opozicije i samim Stanivukovićem, nakon čega bi eventualni prijedlozi bili upućeni Glavnom odboru stranke.

    Međutim, prema informacijama iz vrha SDS, prava drama odvijala se daleko od zvaničnih zaključaka. Atmosfera na sjednici navodno je u više navrata bila na ivici otvorenog sukoba, a pojedini članovi predsjedništva tražili su mnogo jasnije definisanje odnosa prema Stanivukoviću i njegovom pokretu.

    Posebno iznenađenje izazvala je informacija da je Stanivuković, navodno, ponudio potpuno priključenje svog pokreta SDS, ali pod uslovom da upravo on bude kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske. Takva ideja nije naišla na ozbiljniju podršku većine prisutnih.

    Protivnici tog scenarija tvrdili su da Stanivuković nema kapacitet da objedini opozicione birače. Kao ključan argument iznosili su procjene prema kojima lider banjalučkog pokreta ne bi mogao dobiti podršku značajnog dijela tradicionalnih glasača SDS, dok bi otpor prema njemu ostao snažan i među simpatizerima Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, kao i dijela birača Narodnog fronta Jelene Trivić. Dodatni problem, kako se tvrdilo, predstavlja i činjenica da ni unutar bivšeg biračkog tijela PDP ne postoji potpuna saglasnost oko njegove kandidature.

    Nasuprot tome, dio rukovodstva SDS smatra da bi Branko Blanuša kao kandidat imao znatno širi opozicioni potencijal. Prema toj računici, lider SDS mogao bi računati na stabilnu podršku vlastite stranke, ali i znatno prihvatljiviji status kod ostalih opozicionih partnera, uključujući birače Vukanovićeve liste i Narodnog fronta.

    Ipak, umjesto jasnog političkog presjeka, sjednica je završena kompromisnim formulacijama koje više liče na kupovinu vremena nego na stratešku odluku. U vrhu SDS očigledno postoji strah da bi otvoreno odbijanje Stanivukovića moglo izazvati dodatne lomove unutar opozicije, ali i bojazan da bi njegovo preveliko približavanje stranci moglo dugoročno koštati SDS političke samostalnosti.

    Zato su zaključci Predsjedništva ostali pažljivo izbalansirani — dovoljno neutralni da niko ne može proglasiti poraz, ali i dovoljno neodređeni da nijedno od ključnih pitanja opozicije još nije riješeno.

  • Sarajevska politika i život u dvije istine

    Sarajevska politika i život u dvije istine

    Bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi otvorio je temu koja se u političkom Sarajevu već danima tretira kao svojevrsni zemljotres, ali koja iz ugla posmatrača iz Republike Srpske ne djeluje kao iznenađenje, nego kao još jedna potvrda poznatog obrasca funkcionisanja političkog Sarajeva i međunarodnog intervencionizma u BiH.

    Njegove tvrdnje da je Bakir Izetbegović tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021. i 2022. godine bio spreman prihvatiti podjelu BiH, izazvale su snažne reakcije u Sarajevu, ali su istovremeno ponovo otvorile pitanje koliko je uopšte realna i dosljedna priča o „nepovredivosti države“ koja se godinama plasira u javnosti, dok se paralelno iza zatvorenih vrata vode mnogo pragmatičniji razgovori.

    Marfi je u svojoj analizi otišao i korak dalje, sugerišući da je administracija Donalda Trampa sa Miloradom Dodikom postigla određene dogovore koji su uključivali ukidanje sankcija i političke ustupke, uz povlačenje dijela spornih odluka u Republici Srpskoj. U tom kontekstu, njegova poruka se može čitati i kao priznanje da se u BiH politika već odavno ne vodi kroz principe, nego kroz kompromise velikih sila sa lokalnim akterima koji imaju realnu političku težinu na terenu.

    Za Republiku Srpsku, posebno je važan dio u kojem se Dodik ponovo označava kao ključni politički faktor, ali ne u kontekstu destabilizacije koju Sarajevo često potencira, već kao sagovornik sa kojim se, očigledno, moraju praviti dogovori ako se želi bilo kakav politički ishod. To u suštini potvrđuje ono što vlast u Banjaluci godinama tvrdi — da se politička realnost u BiH ne može oblikovati bez uvažavanja pozicije Republike Srpske.

    S druge strane, reakcija Bakira Izetbegovića i dijela bošnjačke političke scene ponovo je pokazala duboku nervozu kada se dovede u pitanje monopol nad „patriotizmom“. Odbacivanje Marfijevih tvrdnji, uz zahtjeve za dokazima i optužbe na račun njegovih motiva, uklapa se u već viđeni obrazac političke odbrane koji se aktivira svaki put kada se otvore neprijatne teme iz pregovaračkih procesa.

    Međutim, još zanimljivija je reakcija stranaka Trojke, koje su Marfijeve navode iskoristile da dodatno pojačaju unutrašnji obračun sa SDA, optužujući Izetbegovića za spremnost na podjelu države. Iz ugla posmatrača sa strane, to izgleda kao nastavak dugotrajnog političkog sukoba unutar bošnjačkog korpusa, u kojem se svaka prilika koristi za delegitimaciju političkog protivnika, bez obzira na to koliko su same tvrdnje provjerene ili kontekstualizovane.

    U tom smislu, Marfijeva izjava nije samo otkrila eventualne razgovore iz prošlosti, nego je ponovo ogolila činjenicu da političko Sarajevo funkcioniše kroz stalnu borbu za monopol nad tumačenjem „državnosti“, gdje se granica između principijelne politike i pragmatične trgovine često briše u zavisnosti od trenutne pozicije u vlasti ili opoziciji.

    Sa srpske strane posmatrano, ova priča dodatno učvršćuje percepciju da se u BiH sve ključne političke odluke donose kroz kombinaciju međunarodnog pritiska i međusobnih političkih dogovora, a ne kroz dosljedne institucionalne principe. U takvom sistemu, Republika Srpska ostaje faktor koji se ne može zaobići, bez obzira na to ko u Sarajevu ili Vašingtonu pokušava da kreira političku arhitekturu zemlje.

    Na kraju, možda najvažniji efekat cijele ove afere nije u tome ko je šta rekao, nego u činjenici da je još jednom potvrđeno da se politička realnost BiH ne može svesti na javne narative o patriotizmu i izdaji. Iza tih narativa, prema svemu što se može naslutiti iz ovakvih izjava, postoji mnogo složeniji i pragmatičniji prostor u kojem svi akteri — bez izuzetka — razgovaraju jezikom interesa, a ne principa.

  • „Pametna Srpska 2026–2030”: Ujedinjena Srpska stavlja porodicu u centar

    „Pametna Srpska 2026–2030”: Ujedinjena Srpska stavlja porodicu u centar

    Strategija „Pametna Srpska 2026–2030” jednoglasno je usvojena na 11. skupštini Ujedinjene Srpske, održanoj 24. maja u Banja Luci. Demografski oporavak stavljen je u sam vrh stranačkih prioriteta, a dokument koji su delegati prihvatili bez ijednog glasa protiv predstavlja najdetaljniji programski okvir koji je stranka do sada ponudila javnosti.

    Stranačka vizija polazi od jasne premise: infrastrukturni napredak koji Republika Srpska bilježi posljednjih godina mora biti praćen i konkretnim mjerama podrške porodici i mladima. Bez demografske obnove, ekonomski razvoj gubi smisao.

    U oblasti politike plata, Ujedinjena Srpska zagovara ukidanje radnih mjesta bez ekonomskog opravdanja, uz istovremeno uvođenje ravnopravnog i proporcionalnog povećanja zarada za sve zaposlene. Stranka najavljuje i povratak toplog obroka kao trajnu obavezu.

    Kada je u pitanju podrška porodici, program predviđa finansijsku podršku za svako novorođeno dijete, subvencije za kupovinu stambenih jedinica i olakšano zapošljavanje za mlade roditelje. Besplatni udžbenici, sportske aktivnosti za djecu iz višečlanih porodica, subvencionisani vrtići i unaprijeđena zdravstvena zaštita trudnica samo su neke od mjera koje Ujedinjena Srpska nudi kao odgovor na demografski izazov.

    Strategija predviđa i sveobuhvatnu analizu radnih mjesta u javnom sektoru, s ciljem da na rukovodećim pozicijama budu sposobni, a ne podobni — što stranka ističe kao ključnu pretpostavku dugoročnog razvoja Srpske.

    Jednoglasno usvajanje strategije šalje jasnu poruku: Ujedinjena Srpska zna šta Srpska treba i zna kako do tamo stići. Dok drugi politički akteri nude apstrakcije, ova stranka nudi plan — s imenima programa, konkretnim mjerama i jasnim odgovorom na pitanje koje muči svaku srpsku porodicu: vrijedi li ostati?

  • Skupština Ujedinjene Srpske: Srbi ne smiju više prihvatati bilo kakve ideologije osim nacionalnog interesa

    Skupština Ujedinjene Srpske: Srbi ne smiju više prihvatati bilo kakve ideologije osim nacionalnog interesa

    Srbi ne smiju više da prihvataju bilo kakve ideologije osim nacionalnog interesa, poručeno je sa skupštine Ujedinjene Srpske koja je održana pod nazivom “Pametna Srpska”. Iz Srbije se ponovo čula poruka sa Republika Srpska uvijek može da računa nju. Iz Crne Gore stigao je poziv na zajedništvo i očuvanje identiteta srpskog naroda.

    Skupštini Ujedinjene Srpske prisustvovali su i predsjednik Nove srpske demokratije Crne Gore Andrija Mandić, izaslanik predsjednika Srpske napredne stranke Nikola Selaković, predsjednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević, te mnogobrojni gosti i delegati.

    Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Ujedinjena Srpska nezaobilazan politički faktor stabilnosti i razvoja Republike Srpske i da je zajedno bore za stabilnost, status i mir.

    Dodik je istakao da im je parola jedan narod jedna država.

    – Mi dijelimo nacionalne vrijednosti. Mislimo da Srbi više ne smiju da prihvate nikakve ideologije osim nacionalnog interesa i na taj način gradimo naše zajedništvo – rekao je novinarima Dodik.

    Ujedinjena Srpska (foto: RTRS)

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da će se danas potruditi da iz Banjaluke, gdje se održava skupština ove stranke, da pošalju poruku zajedništva.

    Stevandić je zahvalio gostima koji su došli i istakao da se trude da ovo bude sabor predsjednika i predstavnika najvećih srpskih partija da bi poslali poruku zajedništva.

    Republika Srpska uvijek može da računa na svoju na svoju Srbiju bez obzira na različite političke sisteme, administrativne granice, rekao je danas u Banjaluci izaslanik predsjednika Srpske napredne stranke Nikola Selaković.

    Selaković je naveo da je srpski identitet jači od svih podjela.

    – Borimo se da srpski identitet uvek zaštitimo i borićemo se – rekao je Selak novinarima u Banjaluci gdje prisustvuje Skupštini Ujedinjene Srpske.

    Predsjednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević vjeruje da će poruke sa današnjeg skupa biti iskaz snažne sabornosti i jedinstva srpskog naroda gdje god živio.

    – Spreman sam da uvijek dam doprinos toj ideji – rekao je Knežević novinarima i dodao da mu je čast što je danas u Banjaluci.

    Predsjednik Nove srpske demokratije Crne Gore Andrija Mandić poželio je da se Ujedinjena Srpska i sve političke opcije koje baštine tradiciju, čuvaju Srpsku pravoslavnu crkvu i žele dobro svom narodu dobro pripreme za izbore.

    Skupština je održana u sportskoj dvorani “Borik”.

  • Predsjedništvo SDS-a: Podrška Blanuši da pregovara sa Stanivukovićem

    Predsjedništvo SDS-a: Podrška Blanuši da pregovara sa Stanivukovićem

    Predsjedništvo Srpske demokratske stranke održalo je sjednicu u Banjaluci, a nakon zasjedanja usvojena su tri zaključka.

    U prvom zaključku piše da se podržavaju se napori predsjednika SDS-a Branka Blanuše da se kroz razgovore sa liderima opozicionih stranaka u Republici Srpskoj obezbijedi usaglašen nastup na predstojećim izborima, a posebno po pitanju utvrđivanja zajedničkog kandidata opozicije za predsjednika Republike Srpske i za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U drugom zaključku se navodi da se daje mandat Blanuši da najkasnije do kraja mjeseca maja, kroz razgovore sa predsjednikom Pokreta Sigurna Srpska Draškom Stanivukovićem, utvrdi prijedlog kandidatura za inokosne funkcije, kao i modalitete učešća stranaka opozicije u organima vlasti nakon izbora, koji će, po statutarnoj proceduri, biti predmet razmatranja i usvajanja od strane Glavnog odbora SDS-a.

    I na kraju, Predsjedništvo SDS-a poziva sve opozicione stranke i druge nosioce opozicionog djelovanja u Republici Srpskoj na zajednički dogovor kako bi se na kandidatskim listama SDS-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH omogućilo kandidovanje najkvalitetnijih opozicionih kadrova, u cilju ostvarivanja pobjedničkog rezultata na izborima, koji će omogućiti formiranje novih organa vlasti i otvaranje reformskih procesa u svim segmentima društva.

  • Dalji opstanak OHR-a direktno u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvo u EU

    Dalji opstanak OHR-a direktno u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvo u EU

    Demokratski izabrane institucije jedini su legitimni nosioci vlasti u Republici Srpskoj i BiH, a dalji opstanak OHR-a direktno je u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvom u EU, ističe se u Prijedlogu odluke o usvajanju deklaracije o zatvaranju OHR-a u BiH, koja će se sutra naći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske po hitnom postupku.

    Nadležne institucije su pozvane da stave van snage sve odluke Kristijana Šmita i bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i da otpočnu proces vraćanja svih neustavno oduzetih nadležnosti entitetima u BiH.

    U Prijedlogu deklaracije Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaku formu stranog intervencionizma koji podsjeća na zastarjele metode kolonijalne uprave gdje se odluke donose izvan demokratskih institucija i volje građana.

    Narodna skupština smatra da je upotreba takozvanih bonskih ovlaštenja pravno neutemeljena i da intervenisanje u ustave entiteta, nametanje zakona ili smjena izabranih funkcionera od neizabranog stranca predstavlja grubo kršenje demokratskog principa suvereniteta naroda, Aneksa četiri i Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, ustava entiteta, ljudskih prava i međunarodnog prava.

    Prema ovom dokumentu, Narodna skupština Republike Srpske oštro se protivi imenovanju novog visokog predstavnika, te poziva Savjet za sprovođenje mira i Savjet bezbjednosti UN da hitno pristupe donošenju odluke o konačnom zatvaranju OHR-a u BiH čije je prisustvo postalo prepreka unutrašnjem dijalogu i stabilnosti.

    Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa takozvanim bonskim ovlaštenjima, Republika Srpska zadržava pravo da koristiti sva pravna i politička sredstva borbe u zaštiti svojih interesa i ustavne pozicije u BiH, ističe se u Prijedlogu deklaracije.

    U Prijedlogu deklaracije je napomenuto da je poslije 30 godina intervencionizma došlo vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastitu budućnost.

    Naglašeno je da Republika Srpska ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i poziva predstavnike Federacije BiH i tri konstitutivna naroda na direktan dijalog o budućnosti zemlje, bez posredstva i pritisaka međunarodnih tutora.

    Ova deklaracija biće dostavljena svim relevantnim međunarodnim institucijama, ambasadama potpisnica Aneksa 10, ambasadama zemalja članica Savjeta za sprovođenje mira, Savjetu bezbjednosti UN i institucijama na nivou Republike Srpske i BiH.

    Prema informaciji o potrebi zatvaranja kancelarije OHR-a u BiH, u sklopu ovog prijedloga odluke, Kristijan Šmit je donio odluku da okonča svoju službu u BiH, što je potvrđeno iz OHR-a u BiH 11. maja, a to otvara dvije opcije, imenovanje novog visokog predstavnika ili zatvaranje OHR-a.

    Za Republiku Srpsku je, kako je istaknuto, najbolja opcija zatvaranje Kancelarije, prelazno kompromisno rješenje bi moglo biti i opstanak Kancelarije bez takozvanih bonskih ovlaštenja, uz jasno ograničenje trajanja mandata i garanciju da je to posljednji visoki predstavnik.

    Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa takozvanim bonskim ovlašćenjima, ukazano je da će Republika Srpska koristiti sva pravna i politička sredstva borbe, a to uključuje otežavanje konstituisanja institucija BiH poslije opštih izbora u oktobru, povlačenje predstavnika iz Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara.

    – Zašto bi predstavnici Republike Srpske učestovali u formiranju i radu institucija BiH ako postoji neko ko će to raditi umjesto njih, ovakav način borbe za pozicije Republike Srpske je demokratski, legitiman i ne predstavlja krivično djelo – zaključeno je u ovoj informaciji.

  • Karan sa kongresmenima iz SAD: Institucije Republike Srpske snažno posvećene dijalogu domaćih lidera

    Karan sa kongresmenima iz SAD: Institucije Republike Srpske snažno posvećene dijalogu domaćih lidera

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je danas, u Sjedištu Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, sa delegacijom Kongresa SAD koju je predvodio kongresmen Kit Self. U delegaciji je bio i kongresmen Suhas Subramanjam.

    Karan je istakao da se Republika Srpska zalaže za dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma i očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske.

    – Karan je naglasio da su institucije Republike Srpske snažno posvećene dijalogu domaćih lidera, te očuvanju mira i stabilnosti – saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Sastanku je prisustvovao otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH DŽon Ginkel.

  • Zaokret američke politike na Balkanu potvrdio i izvještaj Stejt departmenta

    Zaokret američke politike na Balkanu potvrdio i izvještaj Stejt departmenta

    Osnaživanje lokalnih aktera da sami riješe svoje izazove, umjesto prekomjerno oslanjanje na međunarodnu intervenciju ili nadzor – jasno je navedeno u izvještaju o politici Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu, objavljenom na službenoj veb stranici američkog Stejt departmenta.

     

    Kategorično navode – era izgradnje nacija koju su predvodile SAD je prošla.

    Slični stavovi mogli su se čuti i proteklih mjeseci, kada su američki zvaničnici naglašavali da se u BiH bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu.

    Ni spasavanje ni rekonstrukcija, ni izgradnja nacija. Američka politika na Zapadnom Balkanu jasna.

    Drugačija vrsta angažovanja Sjedinjenih Država sada podrazumijeva “prebacivanje loptice” na domaće aktere.

    – Administracija je fokusirana na osnaživanje lokalnih aktera da sami riješe svoje izazove, umjesto na prekomjerno oslanjanje na međunarodnu intervenciju ili nadzor. Sjedinjene Države su spremne da podrže tamo gde je naše učešće potrebno i gdje se unapređuju interesi SAD – naveli su iz Stejt departmenta.

    Uz ključnu poruku – dogovor umjesto nametanja, u dokumentu Stejt departmenta jasno naznačena oblast investicija i saradnja na ekonomskom planu.

    – To je ustvari ta promjena koju je SAD, oličena u novoj administraciji Donalda Trampa zauzela prema BiH – dogovor domaćih lidera, uspostavljanje međusobnog povjerenja u procesima donošenja odluka, bezbjednosna situacija koja proizilazi iz tih političkih odluka i na kraju investicije kao ono što SAD vide kao svoj geostrateški interes na Balkanu – rekao je Lučijano Kaluža, stručnjak za međunarodne odnose.

    Damir Sakić, politički analitičar i pravnik istakao je da Sjedinjene Države sada sve strane u BiH tretiraju jednako, ne gledaju ih više kao projekte, nego ih gledaju kao ravnopravne partnere sa kojima žele da grade dublje ekonomske, privredne, energetske i druge odnose.

    – Ova promjena sigurno da će najviše uticaja imati na one politike koje su se nadale da će neki novi talas međunarodnog intervencionizma, neki novi visoki predstavnik im isporučiti njihove političke ciljeve – dodao je Sakić.

    Tako ne bi trebale da čude poruke poput onih od šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića.

    Dok i dalje zagovara međunarodni intervencionizam kroz prisustvo sve jačeg OHR-a, poručuje kako novog visokog predstavnika treba izabrati Evropska unija, ne slijedeći slijepo politike Sjedinjenih Država.

    – Smislen je jedino stav administracije SAD da lokalne institucije i predstavnici konstitutivnih naroda treba da preuzmu odgovornost za sve procese u BiH. Uz rješavanje nedemokratske zaostavštine djelovanja OHR-a, to je jedini način da BiH izađe iz permanentne krize – uvjerava Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a navodi da ukoliko se nastoji ponovo na isti način birati, kao što čuje neke glasove iz Evrope, za Republiku Srpsku će to biti jednako neprihvatljivo, ako to ne bude konsenzus Rusije, Kine i Sjedinjenih Država i naravno nas.

    – Ohrabruje činjenice da su rekli da će i svi zainteresovani biti pitani o eventulanom novom – kaže Dodik.

    Dok iz Vašingtona stižu poruke o smanjenju međunarodnog intervencionizma, iz Republike Srpske već sutra konkretan politički odgovor – pred poslanicima Narodne skupštine Deklaracija o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika.

    U njoj, između ostalog navedeno – opstanak OHR-a direktno je u suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama za članstvom u Evropskoj uniji.

    Zato se nadležne institucije pozivaju da van snage stave sve odluke Kristijana Šmita i Valentina Incka.

    Potrebno je otpočeti proces vraćanja svih neustavno oduzetih nadležnosti entitetima u BiH, navodi se u predloženom dokumentu.

    – Čak i u slučaju da bude imenovan očekuje se da se ispoštuje osnovna pretpostavka postojanja takve jedne instance, a to je privremenost. Mi nakon 30 godina gotovo da smo to i zaboravili, gotovo da je i teško govoriti o privremenosti. Međutim, Narodna skupština kroz svoje akte konstantno podsjeća na tu činjenicu i konstatno zahtjeva da dođe do zatvaranja OHR-a – kazao je Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine za međunarodno pravo.

    Poslije 30 godina intervencionizma došlo je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastitu budućnost, navedeno je u prijedlogu Deklaracije koja će se naći pred poslanicima.

    Republika Srpska, poručuje se, ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i poziva predstavnike Federacije na direktan dijalog, bez posredstva i pritisaka međunarodnih tutora.

  • Dodik: Za Srpsku prihvatljiv samo ograničen mandat novog visokog predstavnika

    Dodik: Za Srpsku prihvatljiv samo ograničen mandat novog visokog predstavnika

    Za Republiku Srpsku je prihvatljiv samo ograničeni mandat novog visokog predstavnika, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Ukoliko se nastoji ponovo na isti način birati, kao što čujemo neke glasove iz Evrope, za Republiku Srpsku će to biti jednako neprihvatljivo. Ako to ne bude konsenzus Rusije, Kine, SAD i naravno nas. Ohrabruje činjenica da su rekli da će i svi zainteresovani biti pitani o eventualno novom – rekao je Dodik.

    Poručio je da novi visoki predstavnik nije ni važan.

    – Važno je da ima ograničen mandat, da se bonska ovlašćenja koja su oni izmislili i lažno ovdje upražnjavali sve ove godine, nestanu, da taj visoki predstavnik bude izabran na određeno vrijeme, godinu dvije dana i kad istekne datum njegovog mandata, da tada ugasi kancelarija visokog predstavnika. Onda, naravno nema ni OHR-a. Ta njihova priča o tome kako to treba izmjestiti je potpuno neprihvatljiva kao i opstanak visokog predstavnika u BiH – rekao je Dodik.

    Neprihvatljiva je, dodaje on, zato što to govori o mogućnosti zloupotreba kako smo gledali u prošlosti.

    – Zato je to najbolje, a ima takvih ideja, ja ih podržavam i na međunarodnoj sceni od važnih igrača koji kažu izabrati, reći ime i prezime, bira se na dvije godine, njegov mandat prestaje tog i tog datuma, 27.-28. godine,  tada prestaje sve – poručio je Dodik.

    Smatra da je veoma važno i ohrabrujući, naravno, to što čujemo već duže vrijeme.

    – Sam predsjednik SAD-, Donald Tramp je govorio, još u predizbornoj kampanji, da će oni prestati da grade države, a mi smo uvijek čitali da je to, da će prestati da grade satrapa, koji se zove BiH, da će prestati da grade nacije, a to znači da neće insistirati na bošnjacima ili bosancima. Kao što vidite, sve je to prestalo od kada je Tramp preuzao vlast u Americi – rekao je Dodik reagujući na novi dokumentu američkog State Departmenta .

    Znači, dodaje on, danas je veoma jasno i vidljivo, da zvanični stav SAD-a ide upravo za tim, da se prekinu finansirati razne nevladine organizacije koje su trebale, navodno, da grade te države.

    – USAID je ovdje sa operacijama gotovo utihnuo. Ostalo je još tih recidiva globalističkog poretka u Briselu, koji još uvijek pokušavaju da zadrže stari odnos prema unutrašnjim pitanjima. Nemam šta da kažem, osim da podržim politiku koja kaže da odluke moraju biti u rukama naroda, odnosno njihovih demokratskih izabranih predstavnika. I to je zaista nešto novo. I to nije samo da je deklaracija, nego se to tako i radi – naveo je Dodik i istakao da se to vidi i kro “izbacivanje” Kristijana Šmita.

    – Vidimo da se on žali svaki dan, kao nije on htio, ali je to morao i tako. On nije trebao tu ni da dođe, trebao je da vrati sve pare koje je dobio, zato što nije legalno izabran. I učinićemo sve da to raskrinkamo. Nećemo odustati od njega i nastavićemo dalje da se bavimo pitanjem njegovih zloupotreba, nezakonitosti i svega drugoga – rekao je Dodik.

    Naglasio je da je normalno da poslije 31 godinu, ta funkcija, ta formalna funkcija visokog predstavnika bude ukinuta.

    – OHR se tu nametnuo kao opet lažna vrijednost. OHR ne postoji, to je pomoćna kancelarija visokog predstavnika. Međutim, u vremenu zadnjih 30 godina oni su pokušali da se nametnu kao neko važno zvanično tijelo, što ono to nije.  Dakle, ono ne postoji kao takvo i ne znači ništa u formalno-pravnom smislu. Dejtonski sporazum, Aneks 10, samo prepoznaje visokog predstavnika, a ne OHR. Dakle, pomoćna kancelarija nigdje se ne bi trebalo da tretira kao neki važan organ – poručio je Dodik.

    Istakao je da je potrebno da iz našeg razgovora i govora izbacimo priču o OHR.

    – Ovdje je priča o tome, navodno visokom predstavniku, još uvijek postoji. On je nelegalan, zato što nije ni izabran kako je predviđeno – rekao je Dodik.