VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Amidžić: Kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada

    Amidžić: Kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada

    Predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Srđan Amidžić izjavio je da su kilometarske kolone na graničnim prelazima posljedica političkih blokada.

    – Kilometarske kolone na graničnim prelazima nisu slučajnost. To su slike koje mjesecima gledamo. I nisu posljedica većeg broja putnika, već političkih blokada – naveo je Amidžić na društvenoj mreži Iks.

    Amidžić je istakao da ni danas nije usvojen Pravilnik UIO o sistematizaciji, koji je, između ostalog, neophodan za dosljednu primjenu međunarodnog sporazuma sa Republikom Hrvatskom.

    – Nova sistematizacija i kategorizacija na devet graničnih prelaza značila bi brži protok saobraćaja i znatno manje gužve – naglasio je Amidžić.

    Prema njegovim riječima, iza svakog čekanja na granici stoje stvarni ljudi – porodice kojima odmor počinje u koloni, djeca koja sate provode u automobilima i privrednici koji svakodnevno gube vrijeme i novac.

    – Rješenje postoji. Nedostaje samo politička odgovornost! – poručio je Amidžić.

  • Kovačević: Samo uz prihvatanje amandmana, izmjene Zakona o Sudu i VSTS-u prolaze drugo čitanje

    Kovačević: Samo uz prihvatanje amandmana, izmjene Zakona o Sudu i VSTS-u prolaze drugo čitanje

    Samo ako budu prihvaćeni amandmani SNSD-a biće podržani prijedlozi zakona o Sudu i VSTS-u BiH u drugom čitanju. Ova stranka samo traži da se poštuje Ustav BiH, poručio je na konferenciji za novinare srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    – SNSD je pripremio sedam amandmana na izmjene Zakona o Sudu, i 17 amandmana na prijedlog zakon o VSTS-u. Prvi amandman se odnosi na to kako se bira predsjednik apelacionog odeljenja i još 15 sudija, odnosno da to ide putem javnog konkursa koji sprovodi VSTS – rekao je Kovačević.

    Kovačević je naveo da više od pola sudija ne može biti sa prostora jednog od entiteta u BiH, odnosno da šest sudija treba biti iz reda Bošnjaka, pet Srba, četiri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

    – To je ono što je poštovanje ustavne strukture i Ustava u BiH – dodao je Kovačević.

    On je naveo da je usaglašeno da sjedište Apelacionog odjeljenja treba biti u Republici Srpskoj, odnosno u Banjaluci, istakavši da su za sve u Srpskoj uvredljivi komentari “ko će normalan ići u Banjaluku”.

    Kada je u pitanju VSTS, Kovačević je podsjetio na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske iz 2004. godine kada je dala uslove pod kojima dozvoljava da se potpiše sporazum o osnivanju Savjeta, navodeći da je u njima stajalo da VSTS mora da bude u Istočnom Sarajevu.

    – Tražimo da se to poštuje. Piše isto tako da mora da se poštuje ustavna struktura. Tražimo da se to poštuje, i to smo sve predvidjeli kroz ove amandmane, o kojima je dosta govorio i delegat Sredoje Nović – istakao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, govori se o 24 člana VSTS-a koje biraju institucije sa svih nivoa, odnosno Savjet ministara, Parlamentarna skupština, vlade Republike Srpske i FBiH, Narodna skupština Republike Srpske, federalni Parlament kao i institucije iz Brčko distrikta.

    – Ono što piše isto tako u zaključcima Narodne skupštine, da mora da postojo podsavjet za Republiku Srpsku. Zašto je Dragan Mikerović potpisao sporazum bez toga, to je drugo pitanje – kaže Kovačević.

    Dodao je da je riječ o podsavjetu Republike Srpske, FBiH i podsavjetu za imenovanje na nivou BiH i u Brčko distriktu, te naglasio da u odlučivanju moraju da učestvuju dvije trećine članova svakog podsavjeta.

    Pojasnio je da ne može bez dvije trećine članova podsavjeta, na primjer iz Republike Srpske, biti izvršeno nijedno imenovanje sudija ili tužilaca u Republiku Srpsku, isto tako za FBiH, za nivo BiH i za Brčko distrikt.

    – Ovo su rješenja koja uvažavaju Ustav, ustavnu strukturu i ustavni poredak u BiH, sasvim realna i prihvatljiva za svakoga. Ne tražimo ništa za Republiku Srpsku, što ne dajemo i FBiH – naglasio je Kovačević

    On je istakao da SNSD traži samo ono što je osnovni princip BiH, a to je ravnopravnost.

    – Sa ovim rješenjima Republika Srpska nema problem, sa ovim rješenjima možemo ići naprijed, bez ovih rešenja teško da ćemo ići naprijed – zaključio je Kovačević.

  • Dodik odgovorio Blanuši: SDS je privatizovao PIK, a nikada se nije borio protiv OHR-a

    Dodik odgovorio Blanuši: SDS je privatizovao PIK, a nikada se nije borio protiv OHR-a

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da lider SDS-a Branko Blanuša u javnim nastupima iznosi tvrdnje o kojima, kako kaže, nije dovoljno upućen, navodeći da su neistinite njegove ocjene o privatizaciji PIK “Mladen Stojanović”, stanju budžeta Republike Srpske i odnosu SNSD-a prema OHR-u.

    Govoreći o privatizaciji Privredno-industrijskog kombinata “Mladen Stojanović” u Novoj Topoli kod Gradiške, Dodik je istakao da je ona sprovedena za vrijeme vlasti SDS-a i PDP-a.

    • Ta vlast je svojevremeno prodala najprofitabilniji dio ove firme “Farmalendu” za 10.000 KM, a to je bilo 2005. godine. Kasnije su na ovu firmu prebacili sve obaveze PIK “Mladen Stojanović” – rekao je Dodik.

    On je naveo da su mali akcionari kasnije, zajedno sa advokatima iz Sarajeva, pokušali da dođu do zemljišta firme koje obuhvata oko 5.000 hektara, te dodao da je aktuelna vlast u Republici Srpskoj deset godina vodila pravnu borbu kako bi to zemljište bilo vraćeno Srpskoj.

    Osvrćući se na Blanušine tvrdnje o finansijskom stanju Republike Srpske, Dodik je rekao da je budžet stabilniji nego ikada.

    • Komično je gledati kako se ne snalazi u stvarima za koje mu je neko rekao da su tačne. Budžet Republike Srpske nikada nije bio stabilniji niti izdašniji. Vidljivo je da povećanje plata i penzija pokušavaju da predstave kao problem u budžetu. Izgleda da Blanuša ne zna šta je budžetski deficit, a šta suficit – rekao je Dodik.

    Dodao je da je Republika Srpska najmanje zadužena na prostoru bivše Jugoslavije, da ima najmanji budžetski deficit i da se odgovorno upravlja javnim finansijama.

    Predsjednik SNSD-a kritikovao je i stavove SDS-a prema OHR-u, poručivši da se ta stranka, za razliku od SNSD-a, nikada nije željela boriti protiv visokog predstavnika.

    • Lidera SDS-a Branka Blanuše nije bilo nigdje kada smo vodili političke borbe sa OHR-om. Čak su mu dali i podršku. I sam Šmit je govorio kako je SDS molio njega da smijeni Dodika – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, da se SNSD nije suprotstavio odlukama OHR-a, Republika Srpska danas ne bi sačuvala svoju imovinu.

    • U trenutku kada smo ih imali stjerane uz zid, SDS je pokazao pravo lice i stao na stranu da sa “Trojkom” pravi vlast i na taj način spasava cijeli koncept BiH – naveo je Dodik.

    On je ocijenio da Blanuša dozvoljava da se njime manipuliše i pozvao ga da prije javnih istupa provjeri informacije koje iznosi.

    Podsjećamo, Blanuša je ranije izjavio da je PIK “Mladen Stojanović” najočitiji primjer propadanja privrede i državnih resursa, te da je “budžet prazan i da Republika Srpska živi na kredit”.

  • Nović zatražio da sjedištva pravosudnih institucija budu u Srpskoj

    Nović zatražio da sjedištva pravosudnih institucija budu u Srpskoj

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović predstavio je amandamane SNSD-a na predložene zakone o Sudu BiH i VSTS-u koji predviđaju da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci, a VSTS-a u Istočnom Sarajevu.

    Nović je istakao da je sadašnjim prijedlogom Zakona o VSTS-u predviđeno da ga čini 20 članova različitih struka, a da SNSD predlaže 24 člana pri čemu bi po jednog predložili Vlada i Narodna skupština Republike Srpske, kao i Vlada i Parlament FBiH.

    On je rekao da su delegati iz SNSD-a u Srpskom klubu delegata u Domu naroda podržali predložene zakone o sudu i VSTS-u kako bi se dala mogućnost da se u amandmanskoj fazi poboljšaju i da se pokušaju usaglasiti.

    – Smatramo da je jedini pravi put da se unutar BiH razgovara o svakom dokumentu i svakom zakonu. Ne prihvatamo nikakve nametnute odluke ni OHR-a, ambadsada, legalnih i nelegalnih predstavnika ali smo spremni da čujemo sve prijedloge i da o njima odlučujemo mi unutar BiH – kazao je Nović.

    On je izrazio očekivanje da će predloženi amandmani SNSD-a naići na podršku i ozbiljno ratmatranje komisija Doma naroda.

  • Stevandić poslao oštru poruku međunarodnoj zajednici: Zašto ćutite dok traje teror nad Srbima?

    Stevandić poslao oštru poruku međunarodnoj zajednici: Zašto ćutite dok traje teror nad Srbima?

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić upitao je zašto OHR, kancelarije Evropske unije i ambasade zemalja EU u Bosni i Hercegovini ne reaguju na sve učestalije napade na Srbe u Federaciji BiH, ocijenivši da se nad srpskim narodom sprovodi teror bez odgovora međunarodne zajednice.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X poručio da, prema njegovim riječima, srbofobija, napadi na srpske povratnike i otimanje imovine Srpske pravoslavne crkve u Federaciji BiH postaju legalizovana praksa.

    “Srbofobija, napadi na Srbe povratnike i otimačina imovine Srpske pravoslavne crkve u FBiH postaju legalni. Šmitovo nasljeđe da se samo Srbi osuđuju i da je protiv Srba sve dozvoljeno metastazira bez reakcije ostatka OHR-a i kancelarije i ambasada EU u BiH. Ekselencije, da niste otišli?”  napisao je Stevandić.

    Podsjećamo, u Lušci Palanci kod Sanskog Mosta srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića napali su Bošnjaci Suvad Bašić, Hasan Rekić i Muharem Bašić iz Fajtovaca. Ovaj napad, kako ističu zvaničnici Republike Srpske, predstavlja samo jedan u nizu slučajeva nasilja, pritisaka i zastrašivanja Srba u Federaciji BiH, na koje međunarodna zajednica, prema njihovim ocjenama, uporno izostavlja reakciju.

  • Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Da li su kazne postale samo trošak kampanje?

    Centralna izborna komisija BiH ponovo je izrekla novčane kazne političkim subjektima zbog preuranjene izborne kampanje. Među kažnjenima je i SNSD, kojem su izrečene dvije novčane sankcije u ukupnom iznosu od 18.000 KM, ali ova stranka nije jedina koja se našla na udaru CIK-a.

    Zbog kršenja izbornih pravila novčane kazne dobili su i SDP BiH, Demokratska fronta, PDP, stranka koju predvodi Vlado Đajić, kao i Zdenko Lučić, kandidat kojeg za hrvatskog člana Predsjedništva BiH podržava pet političkih stranaka. Njima su izrečene kazne od 3.000 do 3.500 KM.

    Najveću pojedinačnu sankciju među ostalim kažnjenim političkim subjektima dobila je Hrvatska republikanska stranka, kojoj je određena kazna od 7.000 KM.

    Iako se na prvi pogled ne radi o milionskim iznosima, pitanje je koliko takve sankcije zaista predstavljaju prepreku političkim subjektima u izbornoj kampanji. Dok jedni smatraju da ih bez problema mogu platiti, drugi upozoravaju da ni znatno manji prekršaji nisu opcija za organizacije sa skromnim budžetom.

    – Stranke koje raspolažu velikim finansijskim sredstvima mogu sebi priuštiti ovakve kazne. Za manje političke subjekte svaka marka je važna, pa moramo pažljivo voditi računa o svakoj izjavi i svakom potezu – rekao je za Srpskainfo kandidat jedne manje opozicione stranke iz Republike Srpske.

    Takvi primjeri ponovo su otvorili pitanje da li postojeće sankcije imaju stvarni efekat ili su za najveće političke partije postale tek jedan od troškova izborne kampanje.

    Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da novčane kazne za pojedine političke subjekte nemaju ozbiljan odvraćajući efekat.

    – Kada se pogleda koliko će poslaničkih mandata osvojiti i kolika sredstva će kasnije dobiti iz budžeta, jasno je da ovakve kazne za njih predstavljaju zanemariv trošak – rekao je Šehić za N1.

    Zbog toga smatra da bi Izborni zakon BiH trebalo dodatno pooštriti. Kao moguće rješenje predlaže da se političkim subjektima koji više puta ponove iste prekršaje uskrati pravo učešća na izborima, odnosno da im se poništi ovjera za kandidovanje.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi takva mjera mogla imati snažan preventivni efekat, ali istovremeno sumnja da bi u praksi mogla biti usvojena.

    – To bi svakako predstavljalo ozbiljan test za političke stranke i njihov odnos prema izbornim pravilima. Međutim, teško je očekivati da će do takvih izmjena doći, jer upravo najveće i najuticajnije partije imaju ključnu ulogu u kreiranju izbornog zakonodavstva, pa nije realno očekivati da će donositi propise koji bi im otežali političko djelovanje – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, vodeće političke stranke svjesno ulaze u rizik kršenja izbornih pravila, procjenjujući da će politička korist biti znatno veća od iznosa eventualnih kazni.

    – Takav odnos pokazuje određenu dozu političke bahatosti i uvjerenja da ozbiljnijih posljedica neće biti. Tome doprinosi i odnos prema Centralnoj izbornoj komisiji, kao i činjenica da izostaje odlučnija reakcija drugih institucija. Ostaje pitanje kako natjerati političke subjekte da poštuju pravila koja su sami usvojili, ako kontinuirano pokušavaju pronaći način da ih zaobiđu – ocjenjuje Topićeva.

    Dio analitičara i novinara koji godinama prate izborni proces smatra da bi najefikasniju kaznu mogli izreći sami građani na dan izbora.

    Ipak, Tanja Topić upozorava da takav mehanizam funkcioniše samo u društvima u kojima birači donose odluke nezavisno od političkih i ekonomskih pritisaka.

    – Naše društvo još nije dostiglo taj nivo. Veliki broj birača ostaje dio klijentelističkih mreža ili je podložan različitim oblicima političkog uticaja, zbog čega će proces stvaranja odgovornijeg biračkog tijela trajati mnogo duže – zaključuje ona.

  • “Sejdić i Finci” se mora implementirati do 2030?

    “Sejdić i Finci” se mora implementirati do 2030?

    Iako je odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” do prije samo nekoliko godina bila ključan uslov za evropski put BiH, danas se o njoj gotovo više ni ne govori.

    Ključna promjena paradigme u EU desila se nakon usvajanja Britansko-njemačke agende 2015. godine, kada je fokus s ove odluke prebačen na ekonomiju i jačanje institucionalnog okvira BiH. Vjerovalo se da će u boljem ekonomskom ambijentu i s boljim i efikasnijim funkcionisanjem države kao posljedica ispunjavanja evropskih obaveza predmet “Sejdić i Finci” i grupa drugih srodnih presuda donesenih nakon ove odluke sami doći na red. Ipak, to se nije desilo, a i ekonomske i institucionalne reforme nisu ostvarile svoj rezultat, posebno nakon neuspjeha BiH da implementira uslove iz Reformske agende.

    Iako postoje neformalna obećanja da će nakon oktobarskih izbora ovo pitanje ponovo doći na dnevni red i da će opšti izbori 2030. biti sprovedeni u skladu s odlukom “Sejdić i Finci”, još nema konkretnih koraka koji bi vodili u tom smjeru.

    “Ne možemo u EU bez provođenja odluke”
    Jakov Finci, jedan od dvojice apelanata, ističe da je čekao 17 godina pa da mu neće biti teško sačekati i 21 ako će to značiti da će odluka konačno biti sprovedena, a njemu, kao građaninu BiH, biti omogućeno da se kandiduje za najvišu državnu funkciju.

    “Ja uvijek govorim da mi ne možemo postati članica EU dok se to ne uradi. Dakle, ako ništa, moraćemo prije implementirati ovu odluku da bismo mogli postati članica”, rekao je.

    Na naše pitanje vjeruje li da će BiH ući u EU, kako bi, prema njegovim tvrdnjama, bila implementirana i ova odluka, Finci kaže da ostaje da se vidi.

    “Ja ne znam koliko naši političari još uvijek misle da je realno da će Bosna ući u EU i koliko se oni za to bore. A očito je da je narod, kad god se postavi to pitanje, uvijek većinom za ulazak u EU. Izgleda da samo političari o tome drugačije razmišljaju, jer ovako se osjećaju komfornije, mogu donositi odluke kakve žele”, ističe on.

    Kako naglašava, više ga brine to što se kasni s evropskim zakonima jer bez tih reformi, kako kaže, ni ostali uslovi nemaju smisla.

    “Pogledajte odluke koje se ne donose kao što je ovo kašnjenje usvajanja Plana rasta, koje košta stotine miliona evra ovu zemlju. Ali mi smo država koja najviše kasni i opet ćemo ostati na repu zapadnog Balkana dok se raspravljamo kako će ko glasati i ko se može kandidovati. A ja ne gubim nadu da će ova zemlja jednog dana, kako kažu, ipak trijumfovati”, naglašava on za “Nezavisne”.

    Evropska komisija upozorava na obaveze
    Iako je odluka “Sejdić i Finci” nestala iz vokabulara evropskih diplomata, ipak nije iz evropskih izvještaja, koji nas redovno podsjećaju na neispunjene obaveze.

    U posljednjem izvještaju o napretku Evropske komisije krajem prošle godine naglašeno je da pripadnici nacionalnih manjina i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda i dalje ne mogu da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, što, kako je naglašeno, predstavlja kršenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, sve dok ne budu usvojene ustavne reforme kojima će se obezbijediti politička jednakost i zabrana diskriminacije svih građana.

    “Zemlja hitno treba da usvoji ustavne i izborne reforme kako bi svim građanima omogućila da efikasno ostvaruju svoja politička prava, naročito usklađivanjem svog Ustava sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Sejdić i Finci’, kao i sprovođenjem relevantnih odluka Ustavnog suda”, navedeno je, uz eksplicitno navođenje da je za to potrebna izmjena Ustava.

    Prije gotovo godinu dana jedan visoki evropski zvaničnik nam je u neformalnom razgovoru rekao da kada BiH počne s aktivnim pregovorima, onda će sva ta pitanja morati biti riješena, jer ne postoji način da pregovori napreduju bez toga, posebno što su pravna pitanja i pitanja temeljnih prava, kako nam je rečeno, stavljena u prvi plan pregovaračkog procesa.

    Ako se ovo uzme ozbiljno, uz pretpostavku da će naredni saziv na državnom nivou početi pregovore, gotovo je sigurno da će opšti izbori nakon ovih biti prvi na kojima će se za člana Predsjedništva moći kandidovati nacionalno neopredijeljeni i manjine.

  • Cvijanović: NSRS je, u skladu sa Ustavom, onemogućila stupanje na snagu štetne odluke Predsjedništva BiH

    Cvijanović: NSRS je, u skladu sa Ustavom, onemogućila stupanje na snagu štetne odluke Predsjedništva BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je pravo Denisa Bećirovića da se obraća kojoj god želi instituciji, kao što je njeno ustavno pravo da se obrati Narodnoj skupštini Republike Srpske, što je i učinila.

    – Time se sprečava stupanje na snagu odluke koju sam proglasila veoma štetnom po vitalni interes Republike Srpske, a koja je donesena preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva – rekla je Cvijanović za Srnu upitana da prokomentariše Bećirovićevo podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH nakon što je Narodna skupština Republike Srpske nedavno podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH u vezi sa imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

    Cvijanović je naglasila da je Narodna skupština Republike Srpske stavila tačku na proces donošenja takvih odluka, u skladu sa Ustavom.

    – Prilikom prethodnih obraćanja Ustavnom sudu BiH, on se proglašavao nenadležnim, jer je u pitanju Aneks osam Dejtonskog sporazuma koji nije u nadležnosti Ustavnog suda BiH, a ne Aneks četiri koji je Ustav BiH – rekla je Cvijanović.

    Ona je pojasnila da “Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nikada nije dobila pravo po Aneksu osam da se petlja u urbanizam, plansku dokumentaciju, da zaustavlja ili odobrava izgradnju i slična pitanja”.

    – Iz tog razloga su iz Uneska i tražili garancije da se strani predstavnik neće baviti time. Za tu aktivnost ne postoji ni zakonsko uporište. Ko se time bude bavio, bio on domaći ili strani član, čini nezakonito djelo. Pa ko voli, neka izvoli. Uz to, očekujem od nadležnih organa da ispitaju da li je došlo do zloupotrebe službenog položaja i prihvatanja i upravljanja donatorskim sredstvima mimo propisane procedure kad je riječ o postupanju izvršnog funkcionera ili članova Komisije iz FBiH – istakla je Cvijanović.

    Prema njenim riječima, mandat oko označavanja spomenika je davno iscrpljen, što je nekada u analizi i samog Uneska jasno navedeno.

    – Ovdje je očita namjera da se nastoji doći do komisije koja će preglasavanjem otimati imovinu i petljati se u ono što im nije posao. I da još jednom naglasim – Narodna skupština Republike Srpske još jednom je onemogućila stupanje na snagu te štetne odluke Predsjedništva – zaključila je Cvijanović.

  • Stevandić: Bećirović pokušava, da radi svojih snova, krši Ustav

    Stevandić: Bećirović pokušava, da radi svojih snova, krši Ustav

    Od Denisa Bećirovića ništa ne iznenađuje. Čovjek jednostavno živi u nekom potpunom srbofobnom ambijentu, on je isprojektovao sebe nekako u BiH u kojoj se Srbi ništa ne pitaju i nemaju Republiku Srpsku, nemaju imovinu, i u kojoj on glumi sultana, ali to su njegovi snovi, rekao je prdsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i dodao da je realnost potpuno drugačije, te da Bećirović pokušava da radi svojih snova krši Ustav.- On pokušava oteti nam imovinu i tražiti saveznike spolja BiH da bi ugrozio nekoga unutar BiH – rekao je Stevandić reagujući na Bećirovićevo podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH nakon što je Narodna skupština Republike Srpske nedavno podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH u vezi sa imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

    Naveo je da je riječ o jednom političkom malignitetu i osobi koja nema empatiju, osjećaj za zajedništvo i osjećaj o tome da svaki narod treba da doprinese da bi živeli bolje i zajedno.

    – Nisam primjetio da se oglasio kada su napali Srbe povratnike, a mi se svi oglasimo ukoliko neko napadne Bošnjake i Hrvate, i svojim životima, ako treba, branićemo budućnost i teritorijalnu i svaku drugu da kažem, subjektivitet i bezbijednost, ljudska prava Bošnjaka i Hrvata. Ne vidim da na taj naš stav imamo adekvatan ili istovjetan odgovor, nego uglavnom ćute kada se ugrožavaju Srbi, a to se i dešava zato što su oni promoteri politike koji pokušavaju da na velikom platnu obezmisle Republiku Srpsku i objavljuju po Službenom glasniku nešto što nije prošlo proceduru ni Ustavni sud – rekao je Stevandić.

    To je opasno, dodaje onm jer ti ljudi ne znaju da njihova dejstva mogu da izazovu sukobe sa nesagledivim posljedicama, a to nije u interesu ni srpskih, ni hrvatskih, ni bošnjačkih, ni političara, ni naroda.

  • Dodik: Rusija neće biti poražena, EU će dugo trpjeti posljedice svojih odluka

    Dodik: Rusija neće biti poražena, EU će dugo trpjeti posljedice svojih odluka

    EU je spremna da rat u Ukrajini traje do posljednjeg Ukrajinca. Zato se i neće uskoro završiti, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

    Svoje ciljeve i interese, kaže Dodik, spremni su da probaju ostvariti tuđim životima i tuđom krvlju.

    – Rat se samo vodi na teritoriji Ukrajine, a suštinski je to borba EU da se slomi Rusija. Međutim, desio se obrnut proces. Insistirajući na nastavku rata, EU uništava svoju ekonomiju. Izjava kancelara Merca da je njemačka ekonomija u konstantnom padu jer je počivala na jeftinim energentima iz Rusije, bez kojih je ostala, to najbolje potvrđuje – istakao je Dodik na Iksu.

     

    Rusija neće biti poražena, dodaje Dodik, a EU će decenijama trpjeti posljedice svojih iracionalnih odluka.

    – Sreća po EU je da Rusijom rukovodi Vladimir Putin, jer da je neko drugi, posljedice bi bile drastično tragičnije – zaključio je Dodik.