Kategorija: Politika

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša ne namjerava podnijeti ostavku, ocjenjujući da bi njegov odlazak u ovom trenutku mogao dodatno produbiti krizu unutar stranke i izazvati nove podjele.

Blanuša je, gostujući na BHT1, rekao da lično nema problem s podnošenjem ostavke ukoliko bi to pomoglo SDS-u, ali smatra da je važnije da aktuelno rukovodstvo ostane na funkcijama do unutarstranačkih izbora, koji bi trebalo da budu održani u prvom tromjesečju naredne godine.

Sjednica Glavnog odbora SDS-a očekuje se krajem novembra, a na njoj će biti razmatrani izborni rezultati i stanje u stranci. Prije toga trebalo bi da zasjeda Predsjedništvo, na kojem će biti predstavljena detaljna analiza izbornog rezultata.

Blanuša je poručio da nema problem ni sa mogućnošću da pojedini članovi Predsjedništva zatraže njegovu smjenu, te da takav zahtjev može biti uvršten na dnevni red sjednice.

Jedan od izvora nezadovoljstva unutar SDS-a jeste odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz stranke. Blanuša je pojasnio da je prvobitnu odluku stavio van snage jer nije bila u potpunosti usklađena sa statutarnom procedurom.

Prema njegovim riječima, SDS nema formiranu disciplinsku komisiju, zbog čega nije bilo moguće sprovesti postupak na predviđeni način. Nakon konsultacija sa članovima Statutarne komisije donesena je nova odluka, na osnovu člana 13. Statuta, prema kojoj se Petrović briše iz evidencije članova stranke.

Blanuša je odbacio i optužbe da je lično uticao na sastavljanje kandidatskih lista, ističući da o tome odlučuje Glavni odbor. Naveo je da je Petroviću bilo ponuđeno da bude nosilac liste u izbornoj jedinici šest i predloži još troje kandidata.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Blanuša je rekao da u rukovodstvu SDS-a postoje različiti stavovi o dosadašnjoj vlasti Aleksandra Vučića i SNS-a, ali da se lično pridržavao ranijih odluka stranačkih organa da se SDS javno ne miješa u političke procese u Srbiji.

Od nove vlasti u Srbiji očekuje nastavak specijalnih i paralelnih veza sa Republikom Srpskom, ali i odlučniju borbu protiv korupcije, kriminala i stranačkog zapošljavanja. Smatra da bi političke promjene u Srbiji mogle imati odraz i na Republiku Srpsku, posebno kada je riječ o procesuiranju osoba povezanih sa korupcijom i kriminalom koje imaju poslovne veze u Srbiji.

Kada je riječ o formiranju vlasti na nivou BiH, Blanuša je potvrdio da SDS zagovara zajednički nastup opozicionih stranaka. Pregovarački tim trebalo bi da razgovara sa drugim parlamentarnim opozicionim strankama, među kojima su Pokret za pravdu i red i Lista za pravdu i red.

Blanuša smatra da bi opozicija, ukoliko postigne dogovor i izbjegne pojedinačne političke istupe, mogla osvojiti dva mjesta u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U suprotnom, upozorio je, postoji mogućnost da ostane bez ijednog delegata, prenose Nezavisne.

Političke partije u Bosni i Hercegovini već su počele da iznose uslove za formiranje vlasti na nivou zajedničkih institucija, iako zvanični pregovori još nisu počeli. Dok SDA najavljuje okupljanje šireg probosanskog bloka, SNSD poručuje da ne prihvata saradnju sa Strankom za BiH, a HDZ BiH insistira na izmjenama Izbornog zakona.

Lider SDA Bakir Izetbegović nakon sjednice Glavnog odbora stranke poručio je da prednost u formiranju Vlade Federacije BiH treba dati partijama koje su u prethodne četiri godine bile opozicija takozvanoj „trojci“. To bi, uz SDA i HDZ, moglo značiti uključivanje Stranke za BiH i Demokratske fronte.

Izetbegović, međutim, ne isključuje mogućnost da SDP BiH bude dio vlasti na državnom nivou, iako smatra da ta stranka ne bi trebalo da učestvuje u formiranju federalne vlade.

„Mislim da bi trebalo zaista da napravimo jedan jak probosanski blok i da bi to bilo dobro. Uključujući sve. Ko god hoće. Ali, to je, pazite, moj stav. Taj stav još uvijek nismo zauzeli u SDA“, rekao je Izetbegović.

Govoreći o SDP-u, poručio je da bi se ta stranka trebalo „očistiti od ljudi koji su imali problema sa zakonom i koji su nas doveli u ovu situaciju“, ocjenjujući da je stanje u Federaciji BiH veoma loše.

S druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik jasno je poručio da ova stranka ne prihvata ulazak Stranke za BiH u buduću strukturu vlasti na nivou BiH. Istovremeno je potvrdio nastavak saradnje sa HDZ-om BiH.

„Ona je veoma neprijateljski nastrojena prema Republici Srpskoj. Moraće se promijeniti određene politike i utvrditi samo naše polazne pozicije koje su jasne, a odnose se na potrebu da se definiše većina koja će biti korespondentna sa entitetskom većinom“, rekao je Dodik.

Osim mogućih koalicionih partnera, lideri stranaka već iznose i političke zahtjeve koje smatraju važnim za ulazak u vlast. Izetbegović insistira na evroatlantskom putu BiH, dok predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao jedan od prioriteta postavlja izmjene Izbornog zakona.

SNSD, s druge strane, traži reformu Ustavnog suda BiH i povlačenje zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, uz preispitivanje ranijih odluka koje su naknadno potvrđene u Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Te odluke nisu zakonite, ruše Ustav BiH koji kaže da samo Parlamentarna skupština može donositi zakone. One odluke visokih predstavnika koje su potvrđene u parlamentu moraće da se preispitaju“, poručio je Dodik.

Kako pišu Nezavisne, konačni obrisi buduće vlasti još nisu poznati, ali su prve političke pozicije već jasno iznesene, posebno kada je riječ o mogućim partnerima i uslovima za formiranje koalicije.

Stavovi Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine o potrebi prenosa odgovornosti za odlučivanje u Bosni i Hercegovini na domaće institucije otvaraju prostor za razgovore o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), ocjena je sagovornika koji smatraju da međunarodni politički odnosi idu u prilog takvom procesu.

Savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić istakao je da su strane intervencije u BiH 2021. godine izašle iz ranije uspostavljenog pravnog okvira, te da se sada sve više govori o vraćanju suvereniteta domaćim političkim predstavnicima.

„I SAD i Rusija i Kina su za nešto što se zove suverenizacija igrača, odnosno domaćih lidera u BiH, a ovi drugi koji zagovaraju ostanak OHR-a, kao što je Velika Britanija koja je dala snažnu političku podršku OHR-u, kao i države EU i EU uopšte, zapravo predstavljaju refleksije jednog minulog vremena“, rekao je Dakić.

Slično mišljenje iznio je generalni sekretar predsjednika Republike Srpske Marko Romić, navodeći da odlučivanje u BiH treba da bude u rukama legitimno izabranih domaćih predstavnika, a ne stranih institucija.

On je podsjetio i na 14 prioriteta Evropske unije, tvrdeći da je među zahtjevima na evropskom putu BiH i zatvaranje OHR-a.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da bi sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija mogla predstavljati važnu prekretnicu za budući politički razvoj BiH.

„Sjedinjene Države nisu odustale od svog stava da se više neće miješati u unutrašnju izgradnju država, da će to prepustiti lokalnim institucijama. Sve se svodi otprilike na zajednički stav – treba visoki predstavnik da napusti ovu zemlju“, naveo je Šolaja.

Politikolog Aleksandar Pavić ocijenio je da su promjena administracije u Bijeloj kući i diplomatske aktivnosti Republike Srpske uticale na promjenu međunarodnih okolnosti u vezi sa OHR-om.

Ipak, upozorio je da zatvaranje ove kancelarije i dalje nailazi na otpor pojedinih zapadnih država.

„Najveća prepreka zatvaranju OHR-a je što bi Francuska i Velika Britanija i dalje bile protiv toga. To je glavna kočnica, ali ako dođe do promjene vlasti u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, možda može da se očekuje neka promjena u ne tako dalekoj budućnosti“, rekao je Pavić.

Zvaničnici Republike Srpske ističu da su očuvanje mira, zaštita ustavnih nadležnosti i dogovor domaćih predstavnika ključni za budućnost BiH, dok se pitanje uloge međunarodne zajednice i budućnosti OHR-a ponovo nalazi u fokusu političkih razgovora, prenosi Srpskainfo.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini odbacila je tvrdnje da Vašington pokušava uticati na formiranje vlasti u BiH, poručujući da o tome odlučuju isključivo izabrani predstavnici građana.

U odgovoru na upit portala Klix.ba, iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade naveli su da su medijski izvještaji o navodnom američkom uticaju na proces formiranja vlasti potpuno neistiniti.

Reakcija Ambasade uslijedila je nakon što je HMS, pozivajući se na nezvanične informacije, objavio da Sjedinjene Američke Države nisu za ulazak Stranke za BiH u vlast, prvenstveno zbog stavova te stranke o projektu Južne interkonekcije.

Povodom tih navoda, od Ambasade je zatraženo pojašnjenje da li Vašington ima stav o učešću Stranke za BiH u vlasti, da li je eventualni stav povezan sa Južnom interkonekcijom i može li taj projekat uticati na političke dogovore.

„O formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini odlučuju izabrani predstavnici građana. Izvještaji da Sjedinjene Američke Države na bilo koji način pokušavaju uticati na taj proces potpuno su neistiniti“, poručili su iz Ambasade.

Istovremeno su potvrdili da ostaju posvećeni realizaciji projekta Južne interkonekcije, koji bi trebalo da doprinese jačanju energetske sigurnosti BiH, prenosi Klix.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović ponovo je javno kritikovao predsjednika SDS-a Branka Blanušu, optužujući ga da svojim postupcima nanosi štetu stranci i da je postao dio unutrašnjih sukoba koji, prema njegovim tvrdnjama, ugrožavaju njen opstanak.

Petrović je u objavi na društvenim mrežama naveo da Blanuša ne uspijeva da izađe iz problema koje je sam stvorio.

„Svakoga dana ovaj čovjek tone sve dublje i dublje, svakoga dana postaje sve više i više omražen, svakoga dana se sve više i više blamira, ali je jedno dokazao – obraz mu je kao đon i mnogo ne mari za sve poraze, bruke i pokušaj uništenja SDS-a“, poručio je Petrović.

On je Blanušu nazvao „trostrukim gubitnikom“, tvrdeći da nastavlja da djeluje pod uticajem jednog dijela stranke koji je, kako je naveo, zabrinut za sopstvenu političku budućnost nakon promjene vlasti u Srbiji.

Petrović se u objavi direktno obratio i Blanuši, postavljajući pitanje koliko koštaju političko poniženje i blamiranje.

„Rano ste počeli da se radujete, jer još nije zvonilo i dalje traje nastava!“, napisao je gradonačelnik Bijeljine.

Sukob između Petrovića i rukovodstva SDS-a dodatno je produbljen nakon što je Blanuša 5. oktobra donio odluku o prestanku Petrovićevog članstva u stranci, dan nakon održavanja izbora.

Petrović je na tu odluku uputio žalbu Glavnom odboru SDS-a, osporavajući njenu statutarnu osnovanost i ukazujući na, kako tvrdi, proceduralne i pravne nepravilnosti.

Do isključenja je došlo nakon što je Petrović tokom izborne kampanje podržao kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju zvanično kandidovao Marinka Božovića, pišu Nezavisne.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sutra će zvanično potvrditi rezultate opštih izbora održanih 4. oktobra, čime će početi da teku zakonski rokovi za formiranje vlasti na svim nivoima za koje su izbori održani.

Iz CIK-a je najavljeno da će tim povodom sutra u 11.00 časova, u sjedištu Komisije, biti održana konferencija za novinare.

Potvrđivanjem izbornih rezultata biće stvoreni formalni uslovi za početak postupaka konstituisanja novoizabranih institucija i formiranja izvršne vlasti.

Na opštim izborima održanim 4. oktobra građani su birali predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, članove Predsjedništva BiH, poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, kao i skupštinama kantona.

Kako piše BL Portal, nakon potvrđivanja rezultata počeće da teku zakonski rokovi za formiranje vlasti na svim izbornim nivoima.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović uputio je žalbu Glavnom odboru Srpske demokratske stranke (SDS) na odluku predsjednika stranke Branka Blanuše o prestanku njegovog članstva, tvrdeći da je donesena mimo Statuta i bez poštovanja propisanih procedura.

Petrović u žalbi osporava pravni osnov za donošenje takve odluke, navodeći da nije učestvovao na izborima, zbog čega smatra da se na njegov slučaj ne može primijeniti član 13. stav 1. tačka 3. Statuta SDS-a, na koji se poziva stranačko rukovodstvo.

Kao jedan od ključnih argumenata navodi i da Statutarna komisija SDS-a nikada nije bila konstituisana, te da zbog toga nije mogla obavljati poslove iz svoje nadležnosti niti davati mišljenja i tumačenja predviđena stranačkim aktima.

Petrović ističe i da Statut ne daje predsjedniku stranke ovlašćenje da samostalno donosi odluke o prestanku članstva.

U žalbi je kritikovao postupanje Blanuše, ocjenjujući da predsjednik stranke, koji bi trebalo da garantuje poštovanje Statuta i stranačkih procedura, svojim odlukama krši najviši stranački akt.

Gradonačelnik Bijeljine smatra da njegov slučaj nije izolovan, već da predstavlja nastavak, kako navodi, samovoljnog ponašanja stranačkog rukovodstva, koje je doprinijelo urušavanju ugleda i političke snage SDS-a.

Kao jedan od pokazatelja problema u stranci naveo je i rezultate na prethodnim opštim izborima, na kojima je SDS ostvario istorijski loš izborni rezultat.

Petrović upozorava da se SDS suočava sa ozbiljnim političkim izazovima i da bi nastavak unutrašnjih sukoba mogao dovesti do podjela, pa čak i nestanka stranke ili njenog utapanja u druge političke organizacije.

„Takav scenario značio bi brisanje političkog i istorijskog nasljeđa Srpske demokratske stranke, kao i potiskivanje uloge koju je SDS imao u stvaranju i odbrani Republike Srpske“, poručio je Petrović.

On je pozvao rukovodstvo i članove SDS-a da poštuju Statut i demokratske principe unutarstranačkog odlučivanja, te da interese stranke i Republike Srpske stave ispred ličnih interesa i političkih ambicija.

Žalbom upućenom Glavnom odboru SDS-a Petrović traži preispitivanje odluke o prestanku članstva i utvrđivanje da li je postupak sproveden u skladu sa Statutom i drugim stranačkim aktima.

Podsjećamo, Blanuša je 5. oktobra, dan nakon održavanja izbora, donio odluku o isključenju Petrovića iz SDS-a. Nakon toga je stavio van snage prvobitnu odluku, ali je donio novu kojom je ponovo utvrđen prestanak Petrovićevog članstva u stranci.

Petrović, koji je član Predsjedništva SDS-a i gradonačelnik Bijeljine, tokom izborne kampanje podržao je kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju zvanično kandidovao Marinka Božovića, pišu Nezavisne.

Lider SNSD-a Milorad Dodik danas putuje u Sjedinjene Američke Države, gdje će učestvovati na konferenciji organizovanoj u okviru republikanskog MAGA pokreta, a tokom boravka planirani su i susreti sa američkim kongresmenima, senatorima i drugim političkim zvaničnicima.

Dodik je istakao da očekuje razgovore sa ljudima koji učestvuju u donošenju važnih odluka u SAD, naglašavajući da je počastvovan pozivom na događaj koji će biti održan na imanju Mar-a-Lago u Palm Biču.

„Vjerujem da ću sresti mnogo kongresmena, senatora, razgovarati sa važnim ljudima, nosiocima važnih odluka u SAD. Počastvovan sam što idem na lokaciju koja se zove Mar-a-Lago u Palm Biču. Učiniću sve najbolje za Republiku Srpsku“, rekao je Dodik.

Govoreći o političkim planovima nakon izbora, najavio je da će SNSD sa koalicionim partnerima već na konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske imati dvotrećinsku većinu, koju je označio kao važnu za promjene Ustava Republike Srpske i izbor četvrtog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kako prenosi RTRS, Dodik je poručio da će SNSD realizovati politike predstavljene tokom predizborne kampanje, ali i one koje su najavljivane nakon izbora.

Kada je riječ o formiranju vlasti na nivou BiH, naveo je da su razgovori o mogućoj saradnji vođeni sa HDZ-om BiH, dok je odbacio mogućnost partnerstva sa Strankom za BiH.

Dodik je ponovio da će se SNSD zalagati za poštovanje Dejtonskog sporazuma i nadležnosti Republike Srpske, te da će tražiti da sve odluke visokih predstavnika budu proglašene ništavnim.

„Nismo primarno protiv evropskog puta, ali nismo ni da nam se nameću politike koje degradiraju Republiku Srpsku“, rekao je Dodik.

Govoreći o ekonomskim pokazateljima, ocijenio je da je stanje u Republici Srpskoj stabilno i najavio da bi bruto domaći proizvod trebalo da dostigne 20 milijardi KM. Naveo je i rast prerađivačke industrije, povećanje direktnih prihoda za 10 odsto i indirektnih za šest odsto.

Prema njegovim riječima, realni rast ličnih primanja iznosi 10 odsto, čime je nadmašena inflacija. Za narednu godinu najavio je povećanje penzija i boračkog dodatka od 7,5 do osam odsto, kao i rast plata u prosvjeti od 1. januara, a potom i ostalim budžetskim korisnicima.

Dodik je najavio da će se u Republiku Srpsku vratiti u subotu, 7. novembra, a da ga već 11. novembra očekuje novo putovanje u Čikago, gdje će prisustvovati osveštanju objekata Srpske pravoslavne crkve. Povratak u Republiku Srpsku planiran je prije početka rada Narodne skupštine Republike Srpske.

Formiranje buduće vlasti u Bosni i Hercegovini moglo bi donijeti različite koalicione kombinacije na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, a dosadašnje izjave stranačkih lidera ukazuju na to da će pregovori biti obilježeni brojnim političkim uslovljavanjima.

Zvanični razgovori o formiranju vlasti tek predstoje, dok se prvi neformalni kontakti već koriste za ispitivanje mogućih partnerstava. Ozbiljniji pregovori mogli bi početi krajem novembra ili početkom decembra, u zavisnosti od dinamike konstituisanja kantonalnih skupština u Federaciji BiH i izbora delegata u Dom naroda.

Na nivou BiH ključnu ulogu u pregovorima trebalo bi da imaju SDA, SNSD i HDZ BiH. U Republici Srpskoj očekuje se nastavak dosadašnjeg političkog aranžmana, u kojem bi SNSD vlast formirao sa koalicionim partnerima, među kojima su Ujedinjena Srpska, DNS, Socijalistička partija i NPS, kao i nekoliko manjih stranaka.

Situacija u Federaciji BiH znatno je složenija, jer postoji više mogućih kombinacija za formiranje vlasti. SDA i HDZ BiH trebalo bi da budu dio buduće vlasti, ali još nije jasno koje će stranke dobiti mjesto u koaliciji.

HDZ BiH kao poželjnog partnera vidi SDP, dok SDA kao prve opcije navodi Stranku za BiH i Demokratsku frontu. Posebno je zanimljiv odnos SDA i SDP-a, s obzirom na to da lider SDA Bakir Izetbegović saradnju sa ovom strankom vidi kao mogućnost na državnom, ali ne i na federalnom nivou.

„Mislim da bismo trebali zaista napraviti jedan jak bosanski blok. Da bi to bilo dobro, uključujući sve, ko god hoće“, rekao je Izetbegović nakon sjednice Glavnog odbora SDA u Zenici.

Kako piše Klix, Izetbegović je, govoreći o mogućnosti saradnje sa SDP-om u Federaciji BiH, iznio i niz zamjerki na račun te stranke.

„Mislim da se SDP treba očistiti od ljudi koji su imali problema sa zakonom i koji su nas doveli u ovu situaciju, a situacija je jako loša“, poručio je lider SDA.

Ovakav stav ostavlja prostor za saradnju dvije stranke na nivou zajedničkih institucija BiH, ali ukazuje na prepreke kada je riječ o formiranju vlasti u Federaciji. SDA je trenutno bliža dogovoru sa Strankom za BiH i DF-om, što se posebno odnosi na mogućnost formiranja vlasti u Kantonu Sarajevo.

Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje odnosa HDZ-a prema eventualnom uključivanju Stranke za BiH u federalnu vlast. Pojedini mediji bliski HDZ-u objavljivali su tvrdnje da se Ambasada SAD protivi učešću ove stranke u vlasti zbog njenog ranijeg protivljenja načinu realizacije projekta Južne gasne interkonekcije. Međutim, takav stav Ambasada SAD nije zvanično potvrdila.

Konačan raspored političkih partnera u Federaciji BiH zavisiće i od odnosa snaga u kantonima, gdje će lokalni izborni rezultati i pregovarački kapaciteti stranaka imati značajnu ulogu.

Zbog različitih interesa i mogućih dogovora na pojedinim nivoima, buduća vlast mogla bi imati veoma raznolik sastav, pri čemu stranke koje su politički suprotstavljene na jednom nivou mogu postati partneri na drugom.