VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Da li je konačno na pomolu pomak na evropskom putu BiH?

    Da li je konačno na pomolu pomak na evropskom putu BiH?

    Proteklih nekoliko sedmica BiH je napravila nekoliko stidljivim, ali značajnih koraka ka evropskim integracijama.

    Iako su nedavno usvajanje Zakona o platnim uslugama u Republici Srpskoj i ovosedmično usvajanje na nivou BiH Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH u prvom čitanju i Zakona o Sudu BiH mali koraci ako se uporedi s tim šta su uradile druge zemlje u protekle tri godine na evropskom putu, oni su značajni imajući u vidu koliko malo toga se desilo tokom cijelog mandata ovog saziva.

    Crna Gora kao poticaj?
    Mada je još uvijek rano za konačne ocjene, čini se da realnost skorašnjeg članstva Crne Gore u EU ipak utiče na ovdašnje političke elite, koje će svom stanovništvu teško moći objasniti zašto će u tu zemlju uskoro morati s biometrijskim pasošima i biometrijskim provjerama na granici.

    I EU je shvatila da je jedini način da se nešto na Balkanu pokrene da jedna zemlja iskorači, i lokalnom stanovništvu na ilustrativan način objasni šta konkretno evropske integracije znače.

    Iz neformalnih razgovora s evropskim službenicima saznajemo da postoji oprezan optimizam, ali svi su svjesni da i dalje postoje značajne prepreke i kad je retorika pojedinih lidera u pitanju, ali i veliki posao koji je potreban provesti da se i formalno organizuje početak pregovora o članstvu.

    Delegacija EU: Pozdravljamo napredak, ali…
    Iz Delegacije EU nam je rečeno da EU pozdravlja pozitivne korake proteklih dana, kao važne korake ka unapređenju višegodišnjih reformi u oblasti vladavine prava.

    “Predstojeća amandmanska faza pruža priliku za dodatno unapređenje oba nacrta zakona u skladu s evropskim standardima te preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije. Usvajanje oba zakona u skladu s evropskim standardima ostaje jedan od najvažnijih prioriteta u oblasti vladavine prava nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH”, naglašavaju u Delegaciji za Nezavisne.

    Prevedeno, ovo znači da zakoni nisu u potpunosti usklađeni, čim se očekuje da se kroz amandmane tekst popravi. Međutim, činjenica da je zakon usvojen i da se proteklih sedmica stvari donekel pokreću, može signalizirati barem minimalnu promjenu.

    U Delegaciji, dalje, ističu da su s efikasnim provođenjem sistema prijave imovine, ove reforme ključne za jačanje nezavisnosti, integriteta, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem.

    “Ove reforme ujedno predstavljaju ključne obaveze u okviru Reformske agende i Plana rasta EU za zapadni Balkan. Njihovo uspješno usvajanje i provođenje doprinijeće napretku BiH na putu ka članstvu u EU te omogućiti zemlji da koristi značajnu finansijsku podršku EU za nastavak reformi. EU ostaje spremna da nastavi pružati podršku BiH tokom cijelog ovog procesa”, rekli su oni za Nezavisne.

    Hoće li SNSD i HDZ ponovo blokirati?
    Iako je velika šansa da će pomenuti zakoni pasti na nivu BiH, obzirom da i iz SNSD-a i HDZ-a stižu takvi signali, ostaje da se vidi kako će se tektonske promjene u regionu odraziti na političku situaciju, barem nakon izbora.

    Osim činjenice da su i FBiH i RS ekonomski ovisne od EU i i njihovi privrednici imaju interes da dođe do napretka odnosa s ovim blokom, dodatnu motivaciju vlasti BiH mogu dobiti i kroz velike ambicije američkih investitora u BiH i šire na Balkanu, kojima takođe treba vladavina prava, dobra povezanost s EU i u ekonomskom i u pravnom smislu.

  • Novi visoki predstavnik u BiH mogao bi stići iz Italije

    Novi visoki predstavnik u BiH mogao bi stići iz Italije

    Savjet za implementaciju mira (PIK) trebalo bi do kraja avgusta da donese odluku o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, saznaje Srpskainfo iz izvora bliskih diplomatskim krugovima.

    Na posljednjoj sjednici PIK nije postignut konačan konsenzus o tome ko će preuzeti funkciju prvog čovjeka Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Kao i ranije, predstavnici Rusije ostali su pri stavu da je vrijeme za zatvaranje OHR i okončanje međunarodnog protektorata nad BiH, zbog čega se protive imenovanju novog visokog predstavnika.

    Po isteku mandata Kristijana Šmita, čije je imenovanje od samog početka izazivalo osporavanja zbog izostanka potvrde u Savjetu bezbjednosti UN, PIK je za vršioca dužnosti visokog predstavnika imenovao američkog diplomatu Luisa Krišoka, koji obavlja i funkciju supervizora za Brčko distrikt.

    Predsjednik PDP RS Igor Crnadak juče je izjavio da će novi visoki predstavnik uskoro biti usaglašen te da se radi o osobi čije ime još nije dospjelo u javnost.

    – To će biti kandidat koji će imati jedinstvenu podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Republika Srpska ne može javno da podrži imenovanje Lua Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika zbog odnosa prema Rusiji, ali je, prema informacijama koje imam, Vašington nezvaničnim kanalima obaviješten da razlog nije promjena stava već politički trenutak i blizina izbora – rekao je Crnadak.

    Prema saznanjima Srpskainfo iz diplomatskih izvora, najveće šanse da preuzme funkciju visokog predstavnika trenutno ima diplomata iz Italije.

    Sagovornici navode da se ne radi ni o aktuelnom šefu Delegacije Evropske unije u BiH Luiđiju Soreki, niti o Antoniju Landiju, koji se prethodnih mjeseci često pominjao kao jedan od glavnih kandidata za nasljednika Kristijana Šmita.

    Podsjećamo, tokom cijelog mandata Kristijana Šmita vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet, ističući da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zbog čega ga nisu priznavale kao zakonito izabranog visokog predstavnika.

    Ipak, uprkos takvim stavovima, Šmit je tokom svog mandata koristio bonska ovlaštenja i donosio odluke koje su imale značajan politički uticaj, uključujući i mjere koje su dovele do prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Prema tvrdnjama naših izvora, ni budući visoki predstavnik neće odustati od korišćenja bonskih ovlaštenja, bez obzira na očekivano protivljenje Moskve.

    – Rusija najvjerovatnije neće podržati imenovanje novog visokog predstavnika, ali to neće promijeniti stav Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Novi šef OHR, prema sadašnjim procjenama, imaće punu podršku zapadnih partnera da koristi ovlaštenja predviđena Dejtonskim sporazumom prema političkim akterima za koje ocijeni da ugrožavaju ustavni poredak, stabilnost ili provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – navode sagovornici Srpskainfo.

  • Hoće li Budžet BiH biti usvojen?

    Hoće li Budžet BiH biti usvojen?

    Poslanici Predstavničkog doma na hitnoj sjednici zakazanoj za 22. juli razmatraće Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu sa zahtjevom da se o tokom dokumentu odlučuje u hitnom postupku.

    U slučaju da poslanici prihvate prijedlog da se budžet razmatra po hitnom postupku to znači da na njega neće biti moguće amandmanski djelovati, i ako je suditi po odnosima u Parlamentarnoj skupštini BiH to je jedina garancija da bude usvojen.

    Budžet veći za oko deset miliona KM
    Budžet za ovu godinu predložen je u iznosu od 1,58 milijardi KM što je za oko deset miliona KM više nego što je budžet za 2025. godinu. Osim toga, malo preko milijardu KM biće izdvojeno za otplatu spoljnog duga.

    Iako su bošnjački zvaničnici insistirali na pomoći BHRT-u i finansiranju sedam institucija kulture na nivou BiH to nije uvršteno u budžet.

    Najveći dio novca iz budžeta kao i svih prethodnih godina biće izdvojen za plate zaposlenih, a najviše novca pojedinačno dobiće kao i obično, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. Za njih je predviđeno 440 miliona KM, od čega će na plate preko 10.000 zaposlenih otići malo više od 306 miliona KM.

    Značajan dio novca dobiće i Uprava za indirketno oporezivanje Bosne i Hercegovine i to 161 milion KM, a na plate zaposlenih biće utrošeno oko 108 miliona KM, a u ovoj instituciji planirali su i naknade koje će biti na nivou od oko 19 miliona KM.

    Veće šanse za usvajanje
    Za razliku od prethodnog budžeta, u ovom budžetu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije mijenjalo ništa, i zbog toga, postoji velika vjerovatnoća da on bude usvojen.

    Podsjećanja radi, prošle godine zbog stava Predsjedništva BiH, tačnije Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH, sa usvajanjem budžeta se ozbiljno kasnilo. Prvo, njih dvojica su preglasavajući Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH u proceduru uputili budžet koji se značajno razlikovao od onoga koji je “izašao” iz Savjeta ministara BiH. Zbog toga, svi predstavnici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekli su da ga neće podržati.

    Na kraju, Bećirović i Komšić su popustili i u proceduru uputili budžet koji je izrađen u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Taj budžet za 2025. godinu na kraju je usvojen tek krajem novembra prošle godine.

  • Trišić Babić: Konaković u Vašingtonu govorio protiv Srpske, a prećutao sopstveno političko licemjerje

    Trišić Babić: Konaković u Vašingtonu govorio protiv Srpske, a prećutao sopstveno političko licemjerje

    Nastup Elmedina Konakovića u Vašingtonu još jednom je pokazao ono što je odavno jasno – on nikada nije govorio u ime BiH, već isključivo u ime sopstvenih političkih ambicija i svoje političke opcije, izjavila je za Srnu vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Predstavljati lične ili stranačke stavove kao glas cijele zemlje nije državnički čin, već pokušaj zloupotrebe funkcije radi lične političke promocije pred međunarodnim sagovornicima – istakla je Trišić Babić.

    Ona je istakla da je još neozbiljnije što upravo Konaković govori o terorizmu, posebno o politički motivisanom terorizmu, a da pri tome potpuno prećutkuje ono što dolazi iz političkog okruženja kojem i sam pripada.

    – Nemoguće je zanemariti činjenicu da je njegova stranka organizovala i podsticala podršku antisemitskim akcijama i stavovima zvaničnih institucija usmjerenim protiv Konferencije evropskih rabina. Time je cijelom svijetu poslata poruka da Sarajevo nije onakvo kakvim ga pojedini politički krugovi pokušavaju predstaviti – simbol otvorenosti i vjerske tolerancije – već sredina u kojoj se i dalje tolerišu opasni i diskriminatorni obrasci ponašanja – ukazala je Trišić Babić.

    Ona je navela da posebno zabrinjava činjenica da ljudi koji su promovisali takve politike nisu snosili nikakve posljedice, naprotiv, i dalje su dio vlasti, i dalje obavljaju ministarske funkcije i ostaju bliski politički partneri Elmedina Konakovića.

    Zbog toga, kaže ona, njegove poruke o borbi protiv ekstremizma djeluju selektivno, neuvjerljivo i duboko licemjerno.

    – Da je ozbiljan političar, Konaković bi znao da se međunarodni ugled ne gradi tužakanjem sopstvene zemlje, dramatizacijom i neutemeljenim optužbama. Ozbiljna politika podrazumijeva argumente, odgovornost i sposobnost da se traže rješenja, a ne da se političke razlike iznose pred međunarodne adrese kao zamjena za dijalog u okviru institucija – rekla je Trišić Babić.

    Ona je ukazala da Konakovićev nastup u Vašingtonu nije pokazao političku snagu, već nedostatak kapaciteta da ponudi ozbiljne i održive odgovore na izazove sa kojima se BiH suočava.

    – U vremenu koje zahtijeva odgovornost, stabilnost i zrelost, Konaković je ponudio još jednu predstavu umjesto politike i još jednu optužbu umjesto rješenja. U svijetu kojem su potrebnija riješenja, on broji posljednje dane svog ego turizma a Milorad Dodik ostaje neizbježan partner i sagovornik na svim najvažnijim mjestima – poručila je Trišić Babić.

  • Košarac: Konaković prećutao da je politički produkt Bajdena i Šmita i da ne može biti saveznik u borbi na koju Rubio poziva

    Košarac: Konaković prećutao da je politički produkt Bajdena i Šmita i da ne može biti saveznik u borbi na koju Rubio poziva

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković šireći laži o lideru SNSD-a Miloradu Dodiku zloupotrijebio je svoje prisustvo i poziciju na ministarskom sastanku u Vašingtonu, izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    Košarac je ocijenio da je državni sekretar SAD Marko Rubio na sastanku posvećenom zabrinjavajućem ponovnom porastu političkog terorizma održao jedan od najboljih govora i upozorio na politički ekstremizam koji često preuzima radikalna ljevica u svijetu.

    – Rubio je govorio na engleskom, a ne šatrovačkom, pa je Konaković promašio kompletan kontekst i zloupotrijebio svoje prisustvo i poziciju, ali i gostoprimstvo u predizborne svrhe šireći laži o predsjedniku Dodiku – naglasio je Košarac.

    On je ukazao da je politički terorizam progon demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske u institucijama BiH, sponzorisan od Bajdenove administracije i okupatora /Kristijana/ Šmita.

    – Konaković je u Vašingtonu prećutao da je upravo on politički produkt Bajdenove administracije i Šmita, koji je aplaudirao njihovim protivustavnim i nedejtonskim akcijama – rekao je Košarac za Srnu.

    Košarac je naveo da je Konaković u Vašingtonu prećutao mnogo toga, između ostalog, i jasnu osudu terorističkog napada na Ambasadu SAD u Sarajevu.

    – Ali, šta drugo očekivati od nekoga ko je politički odrastao na Alijinoj “Islamskoj deklaraciji”. Konaković ne može biti saveznik u borbi na koju Rubio poziva, ali onaj koji je to preživio u svakom smislu kao predsjednik Dodik – može – zaključio je Košarac.

    Konaković je na ministarskom sastanku, koji se održava u Vašingtonu, posvećenom zabrinjavajućem ponovnom porastu političkog terorizma, pozvao na “jači odgovor na politički motivisani terorizam, pominjući i Dodika”.

  • Vulić: Konaković nije shvatio da je u Vašington pozvan da se odrekne Irana

    Vulić: Konaković nije shvatio da je u Vašington pozvan da se odrekne Irana

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je da su izjave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića na konferenciji u Vašingtonu za dnevnu, sarajevsku upotrebu.

    – Dino nije skontao da je na konferenciju u Vašington pozvan ne kao gost, nego kao opomena, da kaže – “odričem se Irana i Islamske revolucionarne garde, koja je mešetarila tokom i poslije tragičnog sukoba”- istakla je Vulićeva za Srnu.

    To je, kaže ona, politički terorizam.

    Ona je podsjetila da je Konaković podržavao demokrate DŽoa Bajdena i Majkla Marfija, nadao se Kamali Haris i poticaju ljevičarskog ekstremizma.

    – Biti državnik i vizionar mogu samo posebni, a jedan, jedini, posebni i nepobjediv je lider SNSD Milorad Dodik – poručila je ona.

    Konaković je na ministarskom sastanku, koji se održava u Vašingtonu, posvećenom zabrinjavajućem ponovnom porastu političkog terorizma, pozvao na “jači odgovor na politički motivisani terorizam, pominjući i Dodika”.

  • Kovačević: Onaj čiji su saborci učestvovali u terorističkom napadu 11.9. na SAD, danas nekoga optužuje za terorizam

    Kovačević: Onaj čiji su saborci učestvovali u terorističkom napadu 11.9. na SAD, danas nekoga optužuje za terorizam

    Onaj čiji su saborci iz tzv. armije BiH učestvovali i u planiranju i u izvođenju najstravičnijeg terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001. godine, danas nekoga optužuje za terorizam, istakao je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da se to zove besramno licemjerje.

    – Srećom, znaju to dobro i u SAD. Pobrinuo se Dodik za to – naglasio je Kovačević u objavi na “Iksu”, komentaršući istup Elmedina Konaković u Vašingtonu, koji je “pozvao na jači odgovor na politički motivisani terorizam, pominjući i Dodika”.

  • Sve više onih koji glasno traže gašenje OHR

    Sve više onih koji glasno traže gašenje OHR

    Nakon što Savjet za implementaciju mira (PIC) već na dvije sjednice nije uspio postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, očigledno je da u međunarodnoj zajednici nema saglasnosti o tome kako Kancelarija OHR-a treba da izgleda u budućnosti, a sve su glasniji, i sve je više onih koji smatraju da tu kancelariju treba ugasiti i da odgovornost moraju preuzeti domaći političari.

    Čović i Dodik traže odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja

    Stav iz Republike Srpske po tom pitanju odavno je jasan, a on je da OHR treba da ode iz Bosne i Hercegovine, međutim poprilično “politički uzdržani” Hrvati već mjesecima otvoreno govore to isto. Od stava da je OHR potreban BiH, preko toga da ga treba izmjestiti u Brisel – sada već otvoreno govore da on treba da bude ugašen. Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati, i da dalje treba da idemo sami.

    On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatelj ambijenta oko BiH.

    “Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo da nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo, nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba i da pokušaju nešto napraviti u vezi s tim. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlaštenja koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlaštenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

    Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

    “Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

    Zanimljivo je da je Čović nešto slično rekao i samo nekoliko dana ranije, odnosno nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a. Tada su i Čović i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekli da odluke visokog predstavnika treba da budu poništene, a OHR ugašen. Takođe, uporedo sa tim spekuliše se i kako će izgledati buduća kancelarija OHR-a, od toga da će sve ostati kako je i bilo do toga da će mandat budućeg visokog predstavnika biti ograničen, kako ovlašćenjima, tako i vremenski.

    Ono što je sve izvjesnije jeste da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti imenovan do prije izbora, i da će funkciju v.d. visokog predstavnika obavljati Luis Krišok, američki diplomata koji je na tu poziciju došao sa mjesta zamjenika visokog predstavnika. U slučaju da se to desi, i da BiH postizborni period dočeka bez visokog predstavnika, biće zanimljivo pratiti formiranje vlasti u BiH, posebno na nivou Federacije BiH s obzirom na to da su u nekom periodu visoki predstavnici u tom procesu igrali odlučujuću ulogu. Tako je bilo, recimo, nakon posljednjih opštih izbora u BiH, kada je Šmit kao tadašnji visoki predstavnik čak suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, omogućio da formiraju Vladu Federacije BiH iako za to nije postojala volja potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA), a koja je po Ustavu FBiH bila obavezna.

    “Jasno je da do imenovanja visokog predstavnika neće doći u dogledno vrijeme, a uprkos tome u BiH se ništa neuobičajeno ne dešava, što je dokaz da može da funkcioniše bez stranog tutorstva”, rekla je Ana Trišić Babić, v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

    Ona je rekla da od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik da je bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme, te da je sigurna da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada će se vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi.

    “Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda”, rekla je nedavno Trišić Babićeva.

    Bošnjački političari insistiraju na punom mandatu visokog predstavnika

    Za razliku od Srba i Hrvata, Bošnjaci u ovom trenutku ne žele ni da čuju da OHR bude oslabljen, a bonska ovlaštenja ukinuta, a kamoli da bude ugašen. U svim javnim nastupima bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da visoki predstavnik treba BiH i da bonskim ovlaštenjima treba i dalje da nameće zakone i odluke.

    Gotovo svi bošnjački zvaničnici pozdravili su nedavnu izjavu Krišoka, koji je rekao da “ima puna ovlaštenja, uključujući i bonska”, međutim poprilično su suzdržani u procjeni budućeg djelovanja OHR-a.

    “Činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi i za Kancelariju visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlaštenjima”, rekao je nedavno Nermin Nikšić, lider SDP-a.

    Slično kao i političari, i analitičari, zavisno iz kojeg naroda dolaze, potpuno različito gledaju na OHR i njegovu budućnost, ali svi se slažu u jednom, a to je da su mjeseci pred nama ključni za to kako će OHR izgledati, a to u prvom redu zavisi od dogovora na relaciji Vašington – Brisel.

  • Cvijanović: Konaković odmetnuti ministar koji govori isključivo u svoje ime

    Cvijanović: Konaković odmetnuti ministar koji govori isključivo u svoje ime

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je Elmedin Konaković odmetnuti ministar koji govori isključivo u svoje ime, a ne u ime drugih naroda koji za njega nisu ravnopravni, već prepreka antidejtonskoj centralizaciji BiH.

    – Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković opet je promašio ne samo loptu, već i cijeli stadion. Niko ga više ne uzima za ozbiljno. I ovaj njegov nastup na konferenciji u Vašingtonu protekao je u istom maniru. Koja god da je tema, on priča o Miloradu Dodiku. Opsesija, noćna mora, štagod da je u pitanju, ali on niti zna, niti može dalje od toga – naglasila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da je Konaković i ovaj put sakrio stvarne terorističke prijetnje u BiH, a izmišljao nepostojeće.

    – Takođe je izmišljao i secesionizam kako bi prikrio antidejtonsku i unitarističku velikobošnjačku politiku. Kada je već govorio o terorizmu i urušavanju demokratskih institucija, mogao je reći da BiH živi u uslovima političko – pravnog terorizma u kojem neizabrani stranci donose zakone umjesto demokratski izabranih institucija – navela je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Ona je rekla da Konakovića, kao ministra, ne interesuje šta misle dva od tri konstitutivna naroda, niti ga interesuje šta piše u Ustavu i zakonima koje neprestano krši.

    Cvijanovićeva je naglasila da je Konaković srozao BiH gdje god je stigao i da je u tome jedino dosljedan.

    – On ne vjeruje u BiH i njene narode, već u neizabrane strance. On ne vjeruje u domaći dijalog, već u strani intervenvionizam i tzv. bonska ovlaštenja. Ostaće upamćen kao ministar koji se borio da u BiH ostane čovjek koji je bezočno gazio njen suverenitet, ali koji je i pored Konakovićevog lobiranja morao da spakuje kofere – poručila je srpski član Predsjedništva BiH.

  • Dodik: Hrvatska ima pravo da podrži Hrvate u BiH, to je dejtonska obaveza

    Dodik: Hrvatska ima pravo da podrži Hrvate u BiH, to je dejtonska obaveza

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da Hrvatska, kao potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ima pravo da podrži Hrvate u BiH i otvara sva ključna politička pitanja koja se tiču njihovog položaja.

    “Hrvatska nije neki usputni posmatrač, već potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Prava i obaveze Hrvatske su jasni i identični pravima Srbije i zajedničkog nivoa BiH. To su činjenice koje Sarajevo uporno pokušava da izbriše”, naveo je Dodik u objavi na X-u.

    Dodao je da je Hrvatska, kao potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, direktno nadležna za pitanje visokog predstavnika.

    “Kao potpisnica Aneksa 10, Hrvatska je direktno nadležna za pitanje visokog predstavnika, baš kao i Republika Srpska i Srbija. Shodno tome, Hrvatska ima puno pravo da podrži svoj narod u BiH i otvori sva ključna politička pitanja. To nije miješanje, već dejtonska obaveza”, napisao je Dodik.

    On je ocijenio da je prirodno da Hrvatska podržava Hrvate u BiH, kao što, prema njegovim riječima, Srbija podržava Srbe.

    “Sasvim je prirodno da Hrvatska stane uz svoj hrišćanski katolički hrvatski narod, kao što Srbija stoji uz svoj hrišćanski pravoslavni srpski narod. Jer hrišćanske vrijednosti u BiH brane se od histeričnih pokušaja majorizacije koje sprovode muslimani Bošnjaci”, naveo je Dodik.

    U nastavku objave kritikovao je političko rukovodstvo u Sarajevu, navodeći da su tvrdnje o ugrožavanju suvereniteta BiH neutemeljene.

    “Pokušaji političke elite iz Sarajeva da ovo predstave kao udar na suverenitet su smiješni. To je refleks arogancije onih koji predstavljaju tek trećinu političkog autoriteta, a htjeli bi da budu stopostotni vlasnici BiH. BiH nikada nije bila njihova, niti će biti”, poručio je.

    Na kraju je ponovio svoj stav da je “autentično predstavljanje Hrvata u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”.

    “Autentično predstavljanje Hrvata nije želja, nego zakon i temelj Dejtona. Zaštita prava hrišćana od muslimanskog unitarizma jedini je način da BiH uopšte opstane. Svaki pokušaj da se Srbima i Hrvatima uskrati pravo na svoj glas, put je ka kraju ovakve BiH na koju ne pristajemo”, zaključio je Dodik u objavi na društvenoj mreži X.