Kategorija: Politika

Bosna i Hercegovina suočava se s mogućnošću negativne ocjene napretka na evropskom putu, s obzirom na to da u proteklih godinu dana nisu ispunjene ključne obaveze, dok bi zemlja mogla ostati i bez dodatnih 300 miliona evra evropske pomoći. Evropska komisija naredne sedmice predstaviće novi paket proširenja, koji će obuhvatiti i izvještaje o napretku zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

U fokusu izvještaja o BiH biće zastoj u sprovođenju reformi, nemogućnost izbora glavnog pregovarača sa EU, kao i neispunjavanje obaveza iz Plana rasta, pišu Nezavisne.

Posebno zabrinjava činjenica da domaće institucije nisu uspjele da završe nijednu od ključnih obaveza na evropskom putu u potpunosti. Uz to, BiH bi mogla izgubiti još 300 miliona evra, nakon što je već ostala bez 100 miliona evra ranije.

Evropska komisija mogla bi, ipak, ukazati i na pojedine pozitivne pomake, prije svega na završetak procesa ratifikacije finansiranja u iznosu od 140 miliona evra iz pretpristupnih instrumenata EU. Taj novac namijenjen je podršci reformama, poslovnoj zajednici i drugim oblastima.

Moguće je da će u izvještaju biti istaknuta i primjena novih tehnologija u izbornom procesu u BiH, čije je uvođenje pomogla Evropska unija. To bi moglo biti predstavljeno kao doprinos demokratizaciji i jačanju izbornog integriteta, posebno imajući u vidu da nakon posljednjih izbora nije bilo masovnih optužbi za sistemsku izbornu prevaru, kakve su pratile ranije izborne cikluse.

Kao jedan od pozitivnih elemenata moglo bi se navesti i unapređenje saradnje u oblasti migracija i upravljanja granicama. Iako su sporazumi iz ovih oblasti zaključeni ranije, određeni koraci u njihovom sprovođenju ostvareni su tokom perioda koji obuhvata novi izvještaj.

Kada je riječ o ostalim zemljama regiona, očekuje se da će Crna Gora i Albanija dobiti najpozitivnije ocjene Evropske komisije, dok bi prema Srbiji i Sjevernoj Makedoniji mogle biti izražene određene rezerve.

Izbori u Srbiji mogli bi biti pomenuti u izvještaju, ali se ne očekuje detaljnija analiza njihovog značaja, jer su dokumenti već pripremljeni i trenutno prolaze kroz interne konsultacije u evropskim institucijama.

Izvještaj bi mogao obuhvatiti i bezbjednosnu saradnju EU sa zemljama zapadnog Balkana, što bi za BiH moglo imati poseban značaj. Evropski zvaničnici sve češće upozoravaju na hibridne prijetnje i bezbjednosne rizike koji bi mogli nastati ukoliko zemlje regiona budu prepuštene same sebi.

Rat u Ukrajini i promjene američke politike prema Evropi podstakli su EU da razvija novi bezbjednosni pristup, u kojem saradnja sa zapadnim Balkanom ima važnu ulogu. Zbog toga bi bezbjednosna pitanja mogla dobiti značajnije mjesto u predstojećem izvještaju, čak i ako ocjena reformskog napretka BiH bude nepovoljna.

Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić poručila je da Republika Srpska podržava dijalog i mirno rješavanje sporova, ističući da su neposredni razgovori svjetskih lidera važni za pronalaženje rješenja za evropsku bezbjednost i okončanje sukoba.

Trišić Babić pozdravila je razgovor predsjednika Rusije Vladimira Putina sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Storeom, koji je održan na inicijativu dvojice evropskih lidera, piše RTRS.

Ona je ocijenila da ova inicijativa potvrđuje značaj neposrednog dijaloga sa Moskvom u nastojanjima da se pronađu rješenja za bezbjednosne izazove u Evropi.

„Spremnost predsjednika Putina da prihvati razgovor i razmotri puteve ka okončanju rata zaslužuje podršku, kao i istrajnost predsjednika SAD Donalda Trampa u mirovnom posredovanju. Važno je da ovi napori, uz učešće Ukrajine, doprinesu napretku u pregovorima“, navela je Trišić Babić na društvenoj mreži Iks.

Ona je ukazala i na druge diplomatske inicijative koje, kako je navela, pokazuju koliko je važno očuvati kanale komunikacije čak i u najtežim okolnostima.

Među njima je pomenula dogovor o humanitarnom primirju u Oleškiju, kao i razgovore u Teheranu između predstavnika Irana, Saudijske Arabije, Turske i Pakistana.

Prema njenim riječima, nastavak diplomatskih kontakata i spremnost na razgovor predstavljaju važan korak ka smanjenju tenzija i mirnom rješavanju sukoba.

„Republika Srpska podržava dijalog i mirno rješavanje sporova. Razgovor ne znači odustajanje od sopstvenih stavova, već spremnost da se preuzme odgovornost za mir. Vrijednost diplomatskih napora mjeriće se dogovorima koji se poštuju i ljudskim životima koji su sačuvani“, istakla je Trišić Babić.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH odbila je danas više zahtjeva kandidata i političkih stranaka za ponovno brojanje glasova.

Kao nedopušteni odbijeni su zahtjevi kandidata PSS-a Dragana Galića i koalicije okupljene oko NES BiH Muje Aganovića s obzirom na to da zahtjevi nisu podneseni od ovlaštene osobe.

Zahtjev političke stranke Novi početak za ponovno brojanje glasova odbijen je kao neosnovan, budući da dva glasa koja nisu evidentirana ne utiču na konačni ishod.

Bh demokrate tražile su ponovno brojanje glasačkih listića sa 12 biračkih mjesta za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona, ali je i njihov zahtjev odbijen kao neosnovan, kao i zahtjev stranke Volja naroda Srpske – dr Vlado Đajić za ponovno brojanje svih nevažećih lističa za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

CIK je u nastavku sjednice koja je započeta juče donio naredbu Glavnom centru za brojanje da izvrši korekciju rezultata, na osnovu zahtjeva SDA koja je tražila ponovno brojanje glasova svih mobilnih timova za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona.

Sjednica CIK-a biće nastavljena sutra, kada će biti razmotreni i drugi zahtjevi za ponovno brojanje glasova.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša poručio je da ta stranka neće prihvatati ucjene i ultimatume, uključujući one koji dolaze od lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, a u vezi sa statusom Ljubiše Petrovića u SDS-u.

Blanuša je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je pitanje Petrovićevog statusa još u proceduri i da će konačna odluka biti poznata nakon što nadležni stranački organi završe postupak, piše Srpskainfo.

„Ne prihvatamo ucjene i ultimatume bilo koga, pa ni Nebojše Vukanovića kada je riječ o podršci za izbor delegata ukoliko Ljubiša Petrović ne bude vraćen u stranku“, poručio je Blanuša.

On je najavio i da će SDS ubuduće razmatrati način na koji će sankcionisati javno iznošenje stavova stranačkih funkcionera koji nisu u skladu sa stavovima i odlukama stranačkih organa.

Pored unutarstranačkih odnosa, Blanuša je govorio i o stanju u energetskom sektoru Republike Srpske. Istakao je da SDS traži jasan plan oporavka rudnika i termoelektrana Ugljevik i Gacko, koje je označio kao dva najvažnija proizvođača električne energije u Republici Srpskoj.

Zatražena je i analiza troškova poslovanja „Elektroprivrede Republike Srpske“, kako bi se sagledalo stanje u ovom sektoru.

O poslovanju javnih preduzeća govorio je i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, koji je zatražio odgovornost zbog stanja u „Šumama Republike Srpske“.

Bodiroga je ukazao na poreski dug preduzeća veći od devet miliona KM, navodeći da se ono zadužuje kako bi izmirilo svoje obaveze.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Stereom, a tokom razgovora razmatrano je rješavanje ukrajinske krize, kao i bezbjednosna pitanja u sjevernoj Evropi.

Prema saopštenju Kremlja, telefonski razgovor održan je na zahtjev finske i norveške strane. Tri lidera dogovorila su se da i ubuduće održavaju direktne telefonske kontakte.

Jedna od glavnih tema bila je mogućnost okončanja sukoba u Ukrajini. Razmijenjena su mišljenja uzimajući u obzir nedavne razgovore Putina sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivenom Vitkofom u Sankt Peterburgu, održane 21. oktobra, kao i susrete Stuba i Sterea sa Vitkofom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim u Oslu, prenosi RTRS.

Razgovarano je i o mogućnosti održavanja trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u novembru u Abu Dabiju. Među temama je bila i bezbjednost u regionu Baltičkog mora i sjeverne Evrope.

Kontakti Putina sa liderima Finske i Norveške uslijedili su nakon sastanka u Oslu, održanog sedam dana ranije, na kojem su učestvovali Vitkof, Zelenski, Stub i Stere. Razgovorima se putem video-veze pridružio i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

Novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske donijeće značajne promjene u poslaničkim klupama, jer će, prema trenutnim izbornim rezultatima, čak 51 mandat pripasti kandidatima koji nisu bili dio dosadašnjeg saziva, dok su 32 poslanika uspjela da obnove mandat.

Od ukupno 59 aktuelnih poslanika koji su se ponovo kandidovali, njih 32 obezbijedilo je mjesto u parlamentu. Istovremeno, među onima koji napuštaju skupštinske klupe nalaze se brojna poznata politička imena, uključujući Nebojšu Vukanovića, Anju Ljubojević, Vladu Đajića i Milanka Mihajilicu, piše BL portal.

Među poslanicima SNSD-a koji su obnovili mandat nalaze se Aco Stanišić, Aleksandar Krsmanović, Danijel Jošić, Denis Pijetlović, Ilija Tamindžija, Nina Bukejlović, Petar Jelić, Srđan Mazalica, Suzana Gašić, Zoran Blagojević i Nenad Lalović.

Iz Pokreta „Sigurna Srpska“ u parlamentu ostaju Maja Dragojević Stojić, Mirna Savić Banjac i Slaviša Marković, dok su novi mandat iz Socijalističke partije Srpske obezbijedili Maksim Skoko i Siniša Mijatović.

Ujedinjenu Srpsku će i u narednom sazivu predstavljati predsjednik stranke Nenad Stevandić, Aleksandar Trninić i Mirela Kajkut Zeljković.

Mandate su obnovili i Darko Banjac, Dragan Brdar i Bobana Marelj iz koalicije DNS–NPS, kao i Boris Šljivić i Zoran Kokanović iz koalicije SP–DEMOS–NDP.

U poslaničkim klupama ostaju i Milan Petrović, Ognjen Bodiroga i Dragomir Vasić iz SDS-a, dok su sa zajedničke liste „Za pravdu i red“ i PDP Republike Srpske ponovo izabrani Igor Crnadak, Đorđe Vučinić i Zagorka Grahovac.

Nove mandate dobili su i Slavenko Ristić iz Republičke stranke Srpske i Mirsad Duratović iz Koalicije za državu.

Znatno duži spisak čine kandidati koji nisu bili poslanici u prethodnom sazivu, a prema trenutnoj raspodjeli mandata trebalo bi da postanu dio novog skupštinskog sastava.

Među novim imenima SNSD-a nalaze se Igor Dodik, Goran Maričić, Mikajlo Lazić, Zoran Stevanović, Miroslav Bojić, Bojan Savić, Miloš Gvero, Žarko Novaković, Luka Petrović, Siniša Ilić, Bojana Vokić, Radoslav Nikolić, Jovan Katić, Slobodan Javor, Nevena Todorović, Renata Obradović Popović, Jovana Drljača, Alen Šeranić, Dijana Aramanda, Nedeljko Perišić, Mara Granula, Elvida Vujić i Renata Kuzmić.

Pokret „Sigurna Srpska“ u narednom sazivu mogao bi dobiti devet novih poslanika, među kojima su lider pokreta Draško Stanivuković, Nebojša Drinić, Dejan Kojić, Željko Sladojević, Milijana Jovičić, Vedran Čakarević, Veljko Borovina, Sanja Grubačić i Snježana Gvozden.

Nova lica SDS-a trebalo bi da budu Bojo Gašanović, Mirko Nikolić, Stojan Smiljanić, Biljana Lukić, Jovica Radulović, Vladimir Ćopić i Sonja Karadžić Jovičević.

Iz Ujedinjene Srpske prvi put bi u ovom sazivu poslaničke mandate trebalo da preuzmu Saša Vrkačević i Miladin Radović, dok su među novim imenima koalicije DNS–NPS Boris Trninić i Milan Jovičević.

Koaliciju SP–DEMOS–NDP mogli bi predstavljati i Davor Strika, Ognjen Kulić i Nedeljko Čubrilović, dok je zajednička lista „Za pravdu i red“ i PDP Republike Srpske dobila novog poslanika Lazara Radana.

U skupštinske klupe, prema trenutnim podacima, ulaze i Goran Selak i Maja Vekić iz Socijalističke partije Srpske, kao i Edin Ramić i Sevlid Hurtić iz Koalicije za državu.

Istovremeno, veliki broj dosadašnjih poslanika neće nastaviti rad u parlamentu. Među njima su Aleksandra Stupar Radić, Amir Hurtić, Andrea Gajić, Anja Ljubojević, Biljana Petković, Bojan Kresojević, Boris Pašalić, Borivoj Obradović, Damjan Škipina, Darko Berjan, Diana Čekić, Dragan Galić, Dražen Vrhovac i Kostadin Vasić.

Bez novog mandata, prema sadašnjim podacima, ostaju i Milan Dakić, Milan Kasapović, Milan Milaković, Milan Savanović, Milan Trninić, Milanko Mihajilica, Milica Ijačić, Milica Lovrić, Milka Savić, Milutin Tasovac, Mirjana Orašanin, Mladen Ilić, Nataša Kulašinac, Nataša Radulović i Nebojša Vukanović.

Na spisku onih koji napuštaju parlament nalaze se i Nedeljko Glamočak, Nikolina Šljivić, Ognjen Kuljić, Ognjen Vukojević, Pero Đurić, Petko Rankić, Predrag Nešić, Radislav Dončić, Radojica Vidović, Ramiz Salkić, Ranka Perić Romić, Sandra Erkić, Saša Dragić, Saša Grbić, Tamara Damjanović, Tanja Vukomanović, Tomica Stojanović, Velibor Stanić, Veselin Vujović, Vlado Đajić i Željko Dubravac.

Ipak, konačan sastav Narodne skupštine Republike Srpske još nije potpuno izvjestan. Pojedini kandidati koji su osvojili mandate već obavljaju druge javne funkcije, zbog čega postoji mogućnost da odustanu od poslaničkih mjesta.

U tom slučaju, njihove mandate preuzeće drugi kandidati u skladu sa izbornim pravilima, što znači da bi spisak budućih poslanika mogao pretrpjeti dodatne promjene.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH odbila je kao neosnovane zahtjeve pristigle za ponovno brojanje glasova nakon potvrđivanja rezultata opštih izbora.

Najviše prigovora stiglo je od Bosanske narodne stranke /BNS/, koja je tražila ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Bosansko-podrinjskom kantonu.

Ta stranka osporavala je rezultate na ukupno 13 biračkih mjesta, od čega 12 u Goraždu i Foči, te jednom u opštini Pale u Federaciji BiH, ali su zahtjevi odbačeni kao paušalni i neosnovani.

CIK je na današnjoj sjednici odbacio i zahtjev SDP-ovog Ivana Begića, koji je tražio ponovno brojanje glasova nakon što je u utrci za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izgubio od Igora Balukčića iz HDZ-a 1990.

Sjednica CIK-a biće nastavljena sutra, kada će biti razmotreni i drugi zahthtjevi za ponovno brojanje glasova.

Lider SNSD-a Milorad Dodik pozvao je Vladu Republike Srpske da odmah zabrani otvaranje novih kladionica i objekata za priređivanje igara na sreću, kao i postavljanje aparata za kockanje u ugostiteljskim objektima.

Dodik je zatražio i zabranu reklamiranja igara na sreću putem medija i društvenih mreža, ističući da bi ove mjere trebalo da budu uvedene bez odlaganja.

Kako prenosi ATV, Dodik je svoj zahtjev iznio u objavi na društvenoj mreži Iks, u kojoj je poručio da je neophodno ograničiti dalje širenje ove djelatnosti.

„Naravno, svagdje u svijetu to postoji. Naša regulacija podrazumijeva da Vlada već od danas zabrani otvaranje novih salona i igara na sreću, aparata u drugim ugostiteljskim objektima i da se zabrani reklamiranje tih djelatnosti na bilo kojem javnom mediju“, naveo je Dodik.

Prema njegovom prijedlogu, zabrana bi obuhvatila otvaranje novih kladionica i salona za igre na sreću, postavljanje aparata u ugostiteljskim objektima, kao i promociju ove djelatnosti u javnom prostoru.

Dodik je naglasio da bi Vlada Republike Srpske trebalo da reaguje odmah, ali nije precizirao na koji način bi predložene zabrane bile sprovedene.

Za sada je riječ o njegovom zahtjevu upućenom Vladi Republike Srpske, a ne o zvanično usvojenim mjerama.

Evropska unija i dalje podržava proširenje na zapadni Balkan, ali bez konkretnih rokova i garancija za prijem novih članica. Posljednji evropski samit pokazao je da među državama članicama postoje ozbiljna neslaganja o budućnosti ovog procesa, dok Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjih političkih blokada sve više zaostaje na evropskom putu.

Iako je Evropski savjet potvrdio podršku nastavku proširenja, posebno kada je riječ o Crnoj Gori, koja se smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za narednu članicu, nisu dogovoreni konkretni datumi niti koraci za njen prijem, piše BL portal.

Jedna od najvećih prepreka ostaje činjenica da svaka članica Evropske unije ima pravo veta na odluke o proširenju. Zbog različitih nacionalnih interesa, evropske države ne uspijevaju da postignu saglasnost o tome kojim kandidatima treba dati prednost.

Dio članica smatra da bi Ukrajina, zbog bezbjednosnih okolnosti, trebalo da dobije prioritet, dok druge insistiraju da prednost imaju zemlje zapadnog Balkana, koje znatno duže čekaju na članstvo.

Istovremeno, pojedine države izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja ukrajinske poljoprivrede na evropsko tržište, dok se u slučaju zapadnog Balkana kao prepreke navode korupcija i strah od budućih političkih blokada unutar Unije.

Postoje i članice koje proširenje uslovljavaju reformom načina odlučivanja u Evropskoj uniji, posebno ukidanjem prava veta u oblasti spoljne i bezbjednosne politike. Njihov stav je da bi takve promjene trebalo sprovesti prije nego što broj članica poraste sa sadašnjih 27 na 34 ili 35.

Evropska komisija pokušala je da tokom priprema samita pronađe rješenja za ove nesuglasice, ali konačni zaključci nisu donijeli značajniji napredak.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić smatra da je hrvatsko protivljenje konkretnijim zaključcima o prist

Gradonačelnici Banjaluke i Bijeljine, Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović, mogli bi se već narednog proljeća suočiti sa pokretanjem postupaka opoziva, nakon što su rezultati nedavno održanih opštih izbora pokazali znatno veću podršku SNSD-u u ova dva grada.

Prema tvrdnjama izvora iz vrha pojedinih vladajućih stranaka, postoji mogućnost da se procedura opoziva pokrene na proljeće 2027. godine, iako zvanična odluka o tome još nije donesena, piše Srpskainfo.

Povod za ovakve spekulacije predstavljaju izborni rezultati u Banjaluci, gdje je Igor Dodik, kao nosilac liste SNSD-a u Izbornoj jedinici 3, dobio približno 4.000 glasova više od Draška Stanivukovića, koji je predvodio listu Pokreta Sigurna Srpska.

Još izraženija razlika zabilježena je u bijeljinskoj Izbornoj jedinici 6. SNSD je na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske osvojio oko 29.000 glasova, dok je SDS dobio nešto više od 12.000, a Pokret Sigurna Srpska približno 9.500 glasova. Tako je SNSD ostvario bolji rezultat od ove dvije opozicione stranke zajedno.

Dodatne spekulacije podstakla je izjava organizacionog sekretara SNSD-a Igora Dodika, koji je nakon objavljivanja izbornih rezultata poručio da njegova stranka vraća Banjaluku i Bijeljinu.

Istovremeno, mogućnost opoziva Ljubiše Petrovića izazvala je nesuglasice i među opozicionim političarima. Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević reagovala je na izjave zamjenika predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Igora Radojičića, koji je u medijskom nastupu govorio o mogućem referendumu za opoziv gradonačelnika Bijeljine.

Pandurevićeva je postavila pitanje kakvo se opoziciono ujedinjavanje najavljuje ako se istovremeno otvara mogućnost političkog sukoba sa gradonačelnikom iz opozicionih redova.

S druge strane, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Marinko Umičević ne isključuje različite političke scenarije, uključujući čak i eventualnu saradnju sa Stanivukovićem.

„S druge strane, moje iskustvo govori mi da ne