Kategorija: Politika

Mladen Bosić, bivši predsjednik SDS-a i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, smatra da SDS mora proći kroz ozbiljne unutrašnje promjene, dok opozicione stranke u Republici Srpskoj treba da prevaziđu međusobne sukobe i usaglase političko djelovanje.

Bosić je ocijenio da su nesloga i obračuni unutar opozicije značajno uticali na izborne rezultate, uz tvrdnju da su pojedinci unutar stranaka radili protiv sopstvenih kandidata. Takvo ponašanje, prema njegovom mišljenju, onemogućilo je opoziciju da se nametne kao ozbiljna alternativa vlasti, pišu Nezavisne.

„Opozicija se pokazala kao neko ko se svađa sam sa sobom. To je mnogo uticalo. Opozicija se prosto kroz sve što se dešavalo pokazala nezrelom da zamijeni vlast, odnosno da bude alternativa“, rekao je Bosić gostujući na BN televiziji.

On smatra da SDS mora promijeniti kadrovsku strukturu i pronaći ljude koji će stranci vratiti politički identitet i prepoznatljivost.

„Stranke kojoj je, prije svega, Republika Srpska na prvom mjestu sa posebnom težinom, jer je to SDS koji je stvarao Srpsku“, istakao je Bosić, upozoravajući da bi dalje slabljenje stranke imalo posljedice i po njenu političku ulogu u Republici Srpskoj.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od problema bio je i uticaj drugih opozicionih stranaka na unutrašnje odnose u SDS-u. Umjesto zajedničkog djelovanja, međusobna nadmetanja dodatno su produbljivala podjele i slabila ukupnu poziciju opozicije.

Bosić smatra da će naredni važan ispit za opozicione stranke biti dogovor o izboru dva delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ukoliko postignu dogovor, ocjenjuje on, time bi pokazale da mogu usaglasiti interese i djelovati kao ozbiljniji politički faktor na nivou BiH.

„To će biti pokazatelj da li su išta naučili“, poručio je Bosić.

Govoreći o mogućoj saradnji stranaka iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH, izrazio je sumnju da bi predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prihvatio ravnopravno partnerstvo ukoliko ne bi imao odlučujuću ulogu.

Bosić smatra da bi podrška Dodikovim odlukama bez mogućnosti samostalnog političkog djelovanja bila štetna za opoziciju, navodeći da stranke moraju sačuvati vlastiti identitet i političku autonomiju.

„Za zdravlje Srpske potrebna je jaka i jedinstvena opozicija“, zaključio je Bosić.

Šef Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Rik Holcapl izjavio je da građani očekuju da izabrani predstavnici rade u interesu cijelog društva, a ne da javne funkcije koriste za ličnu korist i interese ljudi iz svog okruženja.

Holcapl je, gostujući u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije, ukazao na probleme u funkcionisanju institucija na različitim nivoima vlasti, ističući da je neophodno vratiti povjerenje građana u sposobnost izabranih zvaničnika da donose odluke, upravljaju i odgovaraju na potrebe stanovništva.

„Ključno pitanje za ljude u Republici Srpskoj i u cijeloj zemlji jeste da li nova vlast, koja će biti formirana, može da ostvari efikasniju situaciju“, rekao je Holcapl, prenosi BN.

Prema njegovim riječima, za bolje funkcionisanje institucija potrebno je usaglasiti njihove ciljeve i odgovornosti, od nivoa Bosne i Hercegovine, preko entiteta, do opština i kantona u Federaciji BiH. Posebno je naglasio značaj konstruktivnog pristupa, spremnosti na kompromis i pregovore, kao i donošenja odluka koje će omogućiti efikasniji rad institucija.

Govoreći o izbornom procesu, Holcapl je ocijenio da izborni dan nije protekao bez problema, ali da je ostvaren napredak u odnosu na ranije izborne cikluse.

„Mnogo je problema koji se odnose na kampanju i uslove prije izbora, uključujući pristup medijima i javnosti, zloupotrebu javnih sredstava, pritiske na birače i druge nepravilnosti koje imaju veliki uticaj na kampanju“, naveo je Holcapl.

On smatra da je potrebno efikasnije rješavati uočene probleme i stvoriti uslove za pravedniji izborni proces u cjelini.

Šef Misije OEBS-a osvrnuo se i na značaj slobode medija, ocijenivši da je ona jedan od važnih uslova za razvoj demokratskog društva. Kako je istakao, nezavisnim medijima treba omogućiti slobodan rad, uz odgovornost za tačnost izvještavanja, ali bez zastrašivanja zbog stavova koje zastupaju.

Holcapl je upozorio da medijsko okruženje ne bi trebalo da bude pod pritiskom da predstavlja samo jednu stranu priče ili jedno stanovište o određenom problemu.

Umanjenje uloge međunarodne zajednice u BiH, prema njegovim riječima, zahtijeva jačanje domaćih institucija i izgradnju povjerenja građana u njihov rad.

Glasovi pristigli poštom promijenili su raspodjelu mandata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, pa bi prema najnovijoj projekciji Centralne izborne komisije BiH Stranka demokratske akcije (SDA) mogla ostati bez jednog poslanika, dok bi HDZ BiH sa koalicionim partnerima povećao broj mandata na 15.

Prema aktuelnom obračunu, SDA je osvojila 242.607 glasova, odnosno 30,47 odsto, što joj donosi 31 poslaničko mjesto. HDZ BiH i njegove koalicione partnere podržao je 111.821 birač, odnosno 14,05 odsto, pa bi u Predstavničkom domu trebalo da imaju 15 poslanika, uključujući tri kompenzaciona mandata, piše ATV.

U odnosu na prvu projekciju, objavljenu 4. oktobra, HDZ BiH je povećao broj mandata sa 14 na 15, dok je SDA izgubila jedno poslaničko mjesto.

Promjena se odnosi na osmu izbornu jedinicu, koja obuhvata Srednjobosanski kanton. Iako je u ovoj izbornoj jedinici SDA osvojila 32.595 glasova, odnosno 34,32 odsto, naspram 26.354 glasa ili 27,75 odsto koliko je pripalo HDZ-u BiH, glasovi pristigli poštom uticali su na konačnu projekciju raspodjele mandata.

HDZ BiH je putem pošte dobio 3.113 glasova, dok je SDA na isti način osvojila 354 glasa. Prema trenutnom obračunu, obje stranke imaju po tri direktna mandata u ovoj izbornoj jedinici.

Treći direktni mandat HDZ-a BiH trebalo bi da pripadne Marijanu Marjanoviću, dok bi bez poslaničkog mjesta ostao Nisvet Hrnjić iz SDA. Za razliku od ranijih očekivanja, prema kojima je SDA izgubljeni direktni mandat mogla nadoknaditi kompenzacionim mjestom, najnovija projekcija pokazuje da do toga neće doći.

Kada je riječ o ostalim političkim subjektima, SDP bi trebalo da ima 16 poslanika, Stranka za BiH devet, Narod i pravda sedam, a koalicija DF/GS šest mandata. Naša stranka i NES BiH trebalo bi da dobiju po četiri mjesta, koalicija HDZ 1990 tri, dok bi Pomak, HNP i Bosanskohercegovačka inicijativa imali po jednog poslanika.

Ipak, riječ je o projekciji zasnovanoj na preliminarnim izbornim rezultatima. Konačnu raspodjelu mandata utvrđuje Centralna izborna komisija BiH, pa su do zvaničnog potvrđivanja rezultata moguće dodatne promjene.

Izborna pravila u Bosni i Hercegovini moraju biti rezultat dogovora domaćih političkih i institucionalnih aktera, a ne odluka nametnutih izvan demokratskih procedura. Na to je u Beču ukazao Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo, tokom učešća na sesiji o pitanjima ljudske dimenzije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Dakić je istakao da je predstavnicima Republike Srpske bilo važno da neposredno iznesu stavove o izbornom procesu u BiH i ukažu na probleme koji su, kako je naveo, prepoznati i u preliminarnim izvještajima međunarodnih posmatrača.

„Riječ je o tri stvari na kojima mi insistiramo, a to je prije svega da se izborno zakonodavstvo ne može nametati spolja“, rekao je Dakić, prenosi RTRS.

Prema njegovim riječima, izmjene izbornog zakonodavstva donesene mimo parlamentarne procedure predstavljaju jedan od ključnih problema izbornog procesa u BiH. Ukazao je da se te promjene odnose na brojne aspekte sprovođenja izbora, uključujući i pitanja privatnosti građana.

Dakić je posebno ukazao na ulogu Kristijana Šmita, navodeći da su temeljne izmjene uvedene djelovanjem njemačkog diplomate koji je u BiH boravio u ulozi visokog predstavnika, čiji legitimitet Republika Srpska osporava.

„Toliko izmjena i zahvata u izborno zakonodavstvo svakako zahtijeva prije svega demokratski dijalog domaćih činilaca i konsenzus unutar BiH o načinu na koji će se to provesti“, poručio je Dakić.

Naglasio je da je cilj obraćanja u sjedištu OEBS-a bio da se međunarodnim predstavnicima neposredno predstave primjedbe i upozorenja iz Republike Srpske, posebno u vezi sa načinom donošenja izbornih pravila i njihovim uticajem na cjelokupan izborni proces.

Govoreći o međunarodnom nadzoru izbora, Dakić je podsjetio da je za tu oblast u okviru OEBS-a nadležna Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava, poznata kao ODIHR. Istakao je da se uočene nepravilnosti i specifičnosti izbornog procesa u BiH moraju razmatrati uz uvažavanje domaćeg institucionalnog okvira.

Prema njegovim riječima, pitanje izbornog zakonodavstva ne bi trebalo svoditi samo na tehničke karakteristike pojedinih rješenja, već je potrebno otvoriti širi dijalog o načinu na koji se izborna pravila donose i primjenjuju.

Unutar SDA sve su izraženije razlike u stavovima o tome s kim bi stranka trebalo da formira vlast na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Dok jedan dio rukovodstva zagovara saradnju sa SDP-om, drugi smatra da prednost treba dati Stranci za BiH i Demokratskoj fronti, čime bi se zaobišle stranke koje su činile dosadašnju „trojku“.

Predsjednik Glavnog odbora SDA Safet Softić poručio je da bi prvi razgovori trebalo da budu vođeni sa SBiH i DF-om, ističući da takav pristup odgovara većinskom raspoloženju unutar stranke nakon izbora. Cilj bi bio okupljanje političkih partija koje su djelovale opoziciono prema SDP-u, Narodu i pravdi i Našoj stranci.

Međutim, takav pristup nije bez unutrašnjih nesuglasica. Potpredsjednik SDA Edin Ramić ranije je kritikovao Stranku za BiH zbog njenog djelovanja u Republici Srpskoj, nazivajući je „korisnim idiotom“. Ipak, i sam je ocijenio da su SBiH i DF bliži partneri SDA, uprkos zamjerkama na račun stranke koju predvodi Semir Efendić.

Na Ramićeve izjave oštro je reagovao Haris Gudić iz SBiH, novoizabrani poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Optužio je potpredsjednika SDA da pokušava spriječiti dogovor između SDA, SBiH i DF-a, te usmjeriti stranku ka koaliciji sa SDP-om. Gudić je odgovornost za rezultate bošnjačke politike u Republici Srpskoj pripisao i Ramićevom političkom djelovanju i saradnji sa Vojinom Mijatovićem iz SDP-a.

Dodatnu prepreku eventualnom savezu SDA, SBiH i DF-a predstavlja stav HDZ-a i SNSD-a, koji ne žele DF u vlasti. HDZ se protivi saradnji sa strankom Željka Komšića zbog dugogodišnjih neslaganja oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok SNSD odbacuje političke stavove DF-a o Republici Srpskoj.

Prema nezvaničnim informacijama koje objavljuju Nezavisne, HDZ insistira na tome da SDP bude dio buduće vlasti, između ostalog i zbog odnosa snaga u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, gdje bi SDP trebalo da ima značajan uticaj na Klub Srba i Klub ostalih. U SDA, međutim, poručuju da će sve stranke u pregovorima imati svoje zahtjeve i da se konačan dogovor ne može unaprijed smatrati izvjesnim.

„To su pregovori. Nema niko monopol na formiranje vlasti. Ta simbioza SNSD-a i HDZ-a jeste krupan problem, ali i to se mijenja“, izjavio je Softić.

Zvaničan stav SDA jeste da su razgovori otvoreni sa svim političkim opcijama, dok SDP poručuje da će eventualnu saradnju sa SDA razmatrati nadležni stranački organi.

Intenzivniji pregovori očekuju se nakon konstituisanja parlamenata i Predsjedništva BiH. Potom slijedi izbor delegata u domove naroda, što će dodatno uticati na raspored političkih snaga i mogućnosti formiranja većine na nivou BiH i Federacije BiH.

Ko bi mogao preuzeti funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske nakon promjena na čelu institucija i unutar vladajuće strukture pitanje je koje se sve češće postavlja u političkim krugovima. Među imenima koja se pominju je i Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD, koji je na proteklim izborima ostvario zapažen rezultat.

Kao nosilac liste SNSD u Izbornoj jedinici 3 za Narodnu skupštinu Republike Srpske, Igor Dodik osvojio je 21.735 pojedinačnih glasova, prema podacima Centralne izborne komisije BiH. Iza njega se našao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa 17.633 glasa, piše Srpskainfo.

U političkim krugovima bliskim vladajućoj koaliciji sve češće se govori o potrebi da na važne funkcije dođu mlađi i obrazovani kadrovi. Sagovornici ovog portala, koji su željeli da ostanu anonimni, smatraju da bi Igor Dodik mogao biti jedno od rješenja za poziciju premijera.

Kao njegove prednosti navode izborni rezultat, političko iskustvo i način na koji je vodio kampanju, uz ocjenu da je nastupao bez teških riječi i uvreda na račun političkih protivnika. Oni smatraju i da bi, u odnosu na prethodne premijere, mogao efikasnije da obavlja posao, iako bi savjete svog oca Milorada Dodika, lidera SNSD, svakako imao na raspolaganju.

Politički analitičar Radomir Nešković, međutim, ističe da je teško predvidjeti koga će SNSD predložiti za mandatara, jer konačna odluka zavisi od stranačkog rukovodstva.

„Novi premijer će biti onaj koga SNSD preporuči za to mjesto. Da li će to biti neko koga će preporučiti broj glasova na izborima ili će kriterijum biti nešto drugo, teško je reći u ovom trenutku. Tu ne možemo da tražimo neku logiku ili pravilnost“, smatra Nešković.

On dodaje da su priče o stvaranju političke dinastije za sada uglavnom nagađanja, te da će položaj budućeg premijera i stranke zavisiti i od rezultata rada nove vlade.

Politikolog Bojan Šolaja takođe smatra da je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati ko će preuzeti funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske. Ipak, navodi da izborni rezultat predstavlja jedan od elemenata koji se mogu uzeti u obzir prilikom izbora kandidata za javnu funkciju.

Šolaja podsjeća da je SNSD i ranije na najvažnije pozicije kandidovao ljude sa značajnim izbornim legitimitetom, političkim iskustvom i stručnim kvalifikacijama. Prema njegovoj ocjeni, Igor Dodik ispunjava uslove da bude razmatran kao kandidat za mandatara.

Konačna odluka, ipak, ostaje na SNSD-u, čije će rukovodstvo procijeniti ko će dobiti priliku da sastavi novu Vladu Republike Srpske.

Prije 35 godina, 24. oktobra 1991. godine, održana je prva sjednica Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, čime je započet institucionalni proces koji će dovesti do nastanka Narodne skupštine Republike Srpske.

U jesen 1991. godine, u vrijeme raspada Jugoslavije i zaoštravanja političke krize u BiH, srpski poslanici protivili su se mogućnosti da se o budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuje bez saglasnosti srpskog naroda. Dok su SDA i HDZ zagovarali suverenu BiH, srpski predstavnici zalagali su se za ostanak u Jugoslaviji.

Osnivanje Skupštine srpskog naroda predstavljalo je važan korak u političkom organizovanju Srba u BiH i procesu koji je vodio ka proglašenju Republike Srpske, usvajanju njenog Ustava i formiranju ključnih institucija.

Tokom tri i po decenije, Narodna skupština Republike Srpske razvijala se kao centralna institucija zakonodavne vlasti, a njen nastanak i rad ostali su povezani sa političkom istorijom i institucionalnim razvojem Republike Srpske.

O okolnostima u kojima je osnovana Skupština srpskog naroda i njenom istorijskom značaju piše RTRS.

Mandat aktuelne Vlade Federacije BiH obilježile su brojne afere, a najnovija, poznata kao „Spengavanje“, dodatno je uzdrmala političku scenu nakon što je istraga proširena na federalnog premijera Nermina Nikšića i ministra unutrašnjih poslova Ramu Isaka.

U Posebnom odjeljenju Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije i kriminala saslušavaju se osumnjičeni u predmetu „Munjić i drugi“, koji se odnosi na sumnje u zloupotrebu službenog položaja, trgovinu uticajem i primanje i davanje mita, prenosi RTRS.

Iz Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) potvrđeno je da je više osumnjičenih zatražilo uvid u dokaze i dodatno vrijeme za pripremu odbrane, zbog čega su ispitivanja zakazana za ovu sedmicu. Pojedini osumnjičeni pristupili su saslušanju 21. oktobra.

Iako POSKOK zvanično nije potvrdio identitet svih osoba obuhvaćenih istragom, prema nezvaničnim informacijama, postupak je proširen na Nikšića i Isaka. Predmet je pokrenut nakon objavljivanja prepiske iz telefona nekadašnjeg vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića.

U spornoj komunikaciji, prema navodima iz izvještaja, razgovaralo se o imenovanjima, informacijama o policijskim akcijama i takozvanom „spengavanju“ pojedinih osoba. Među onima koji bi se mogli naći pred sudom pominju se i nekadašnji rukovodioci Federalne uprave policije, direktor Policijske akademije, šefica kabineta federalnog premijera i bivša savjetnica ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića.

Pored ove afere, pod lupom istražnih organa našli su se i drugi članovi federalne Vlade. Protiv ministra razvoja, preduzetništva i zanatstva Vojina Mijatovića nedavno je podignuta optužnica zbog navodnog pogodovanja prilikom dodjele oko 1,2 miliona KM budžetskih sredstava.

Istraga obuhvata i ministra raseljenih osoba i izbjeglica Nerina Dizdara, u vezi sa sumnjama na nezakonitosti u radu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Policija je pretresala i prostorije Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija zbog sumnji u nezakonita imenovanja u upravi „Željeznica FBiH“.

Sporne situacije pratile su i druge javne kompanije, uključujući „Aerodrom Sarajevo“ i „Autoceste FBiH“, kojima su međunarodni kreditori obustavili finansiranje.

Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić ocijenio je da će aktuelni saziv federalne Vlade ostati upamćen po kontroverzama, počevši od načina imenovanja i suspenzije dijela Ustava Federacije BiH, pa do odluka i zakonskih rješenja čije bi posljedice, kako smatra, moglo biti teško sanirati.

Afere su pratile i prethodni saziv Vlade FBiH, u kojem je premijer bio Fadil Novalić, koji izdržava četvorogodišnju zatvorsku kaznu u predmetu „Respiratori“.

Dvoje sudija Ustavnog suda BiH, Mirsad Ćeman i Valerija Galić, ispunilo je uslove za odlazak u starosnu penziju, ali će, prema stavu ove institucije, nastaviti da obavljaju sudijske dužnosti sve dok ne budu izabrani njihovi nasljednici.

Ćeman je 70 godina napunio u decembru prošle godine, dok je Galić isti starosni uslov ispunila nedavno. Ipak, iz Ustavnog suda BiH poručuju da oboje ostaju na funkcijama do izbora novih sudija, što je otvorilo pitanje usklađenosti takve prakse sa Ustavom BiH, prenosi RTRS.

U članu 6. Ustava BiH navedeno je da sudije koje budu imenovane nakon prvog saziva Suda obavljaju dužnost do navršenih 70 godina, osim ako ranije ne podnesu ostavku ili budu razriješene na način predviđen Ustavom.

Bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić podsjetio je da su ranije postojali pokušaji da se pravilima ove institucije omogući sudijama da ostanu na funkcijama i nakon navršenih 70 godina, sve do izbora nasljednika.

„Razlog odbijanja je što smo mi mislili tada, a ja mislim i sada da bi ta odredba u pravilima bila u suprotnosti sa Ustavom BiH“, rekao je Tadić.

Prema njegovim riječima, takav prijedlog razmatran je 2021. i 2022. godine, ali ga tadašnje domaće sudije nisu podržale.

Ustavni sud BiH već duže vrijeme suočava se i sa problemom nepotpunog sastava, s obzirom na to da u njemu nema dvoje sudija iz Republike Srpske. Prema navodima RTRS-a, u Sudu trenutno rade troje stranih i dvoje sudija iz Federacije BiH, dok su dvije pozicije upražnjene.

Pitanje nastavka mandata sudija nakon navršenih 70 godina dodatno je otvorilo raspravu o poštovanju ustavnih odredaba i pravilima na osnovu kojih ova institucija uređuje svoj rad.

Predsjednik Milorad Dodik poručio je da je nedopustivo da se plodno i obradivo zemljište u Republici Srpskoj pretvara u površine za izgradnju solarnih elektrana, upozorivši da se time ugrožava jedan od najvažnijih prirodnih resursa Srpske.

Dodik je ocijenio da pojedine lokalne zajednice zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja tako što izdaju poljoprivredno zemljište za ovakve projekte. Zatražio je da se takva praksa odmah zaustavi i da Vlada Republike Srpske hitno uredi ovu oblast odgovarajućim zakonskim i podzakonskim aktima, prenosi RTRS.

„Radi se o zloupotrebi koja odmah mora biti zaustavljena“, istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

On očekuje i preispitivanje svih ranije donesenih odluka koje se odnose na korišćenje zemljišta za izgradnju solarnih elektrana. U slučajevima u kojima se utvrdi da je bilo nezakonitog postupanja, zatražio je pokretanje odgovarajućih postupaka i sankcionisanje odgovornih.

Dodik je naglasio da plodno zemljište mora biti vraćeno u stanje koje omogućava njegovu poljoprivrednu upotrebu, dok bi se za izgradnju solarnih elektrana prvenstveno mogle koristiti zapuštene i neplodne parcele.

Prema njegovim riječima, zaštita obradivih površina mora biti jedan od prioriteta, a razvoj energetskih projekata ne smije ići na štetu poljoprivrednih potencijala Republike Srpske.