Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da Republika Srpska polazi od stava da su očuvanje stabilnosti i ekonomskog razvoja najbolji čuvari mira, te da su ravnopravnost naroda i entiteta ustrojenih Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i bolja komunikacija i međusobno razumijevanje između Republike Srpske i Sjedinjenih Američkih Država, temelj za razvoj i napredak ekonomske aktivnosti.

Stevandić je naglasio da je Republika Srpska zainteresovana za saradnju na temelju ravnopravnosti i saradnju sa Istokom i Zapadom, te da želi razvoj bez kočenja, bilo iz Bosne i Hercegovine ili van nje, dodajući da je radostan što nova američka administracija razumije takav položaj Republike Srpske. Saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ukazao je i na nepravedno i neravnopravno tretiranje političkih stranaka u Republici Srpskoj od strane OHR-a, kada je riječ o odluci kojom su obustavljena budžetska sredstva namijenjena isključivo SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.

Stevandić smatra da to nisu fer izborni uslovi, već mogući izborni inženjering koji je projektovao Kristijan Šmit, što narušava integritet izbora jer diskriminiše isključivo dvije partije.

Predsjednik Stevandić se danas u Banjaluci sastao sa direktorom Kancelarije Ambasade SAD u Banjaluci Spenserom Fildsom, sa kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, i tom prilikom mu je poželio dobrodošlicu u Banjaluku i uspjeh u radu.

Nakon što je Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, prije nekoliko sedmica izjavio da počinje da sumnja da domaći političari žele BiH u EU, sličnu izjavu iznio je i Alfred Granas, ambasador Njemačke u BiH.

Podsjećanja radi, Soreka je u intervjuu “Nezavisnim novinama” nedavno rekao da mu većina političara javno iskazuje privrženost evropskom putu, ali da je u posljednje vrijeme počeo da ima sumnje koliko je to iskreno.

“Pogledajte zakone koji još nisu usvojeni. Pogledajte imenovanje glavnog pregovarača. Ili, možda još važnije, sprovođenje Reformske agende. To je pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Nedostatak političke volje za sprovođenje reformi glavni je razlog zbog kojeg kasnimo. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka. Međutim, kada je trebalo postići konkretne političke dogovore kako bi počela isplata evropskih sredstava i realizacija reformi, proces je praktično stao. Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, rekao je Soreka.

Granas je u intervjuu “Nezavisnim” takođe iznio slične ocjene o njegovim razgovorima s političarima.

“Malo-pomalo može se početi sumnjati u iskrenost političara ovdje, kao što je naš prijatelj Luiđi rekao u vašem intervjuu. Počinjemo pomalo sumnjati da je vladajućim elitama u ovoj zemlji zaista cilj da BiH uđe u EU jer svakodnevno vidimo da ono što se radi, ili ne radi, nije u skladu s onim što se govori”, rekao je Granas u intervjuu “Nezavisnim”.

Bez obzira na to koliko su ljudi eventualno razočarani što proces evropskih integracija sporo traje i što ponekad evropski zvaničnici ne ispune ono što obećaju, kao što je bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom kojoj je obećan početak pregovora ako promijeni ime, ostaje činjenica da je EU ubjedljivo najvažniji ekonomski partner BiH.

Oko dvije trećine izvoza iz BiH idu na tržište EU, a ukupna robna razmjena iznosi gotovo 70 odsto. EU i njene članice su istovremeno najveći investitor u BiH i najveći izvor finansijske pomoći.

Tu je i konkretna finansijska korist, iako bi BiH, kako evropski zvaničnici uporno govore, uskoro mogla izgubiti milijardu evra grantova i povoljnih kredita po kamatnim stopama znatno nižim nego na slobodnom tržištu.

Politički gledano, u procesu pristupanja BiH je na neki način oslonjena na EU jer reforme koje je potrebno sprovesti domaća politika godinama teško uspijeva da izvede sama, na primjer kad je u pitanju funkcionisanje institucija i pravosuđa, borba protiv korupcije, reforma javne uprave, demokratski standardi i zaštita osnovnih prava.

U dijelu intervjua, koji nismo mogli objaviti zbog nedostatka prostora, Granas je naveo primjer Hrvatske, koja je višestruko popravila svoj životni standard otkad je postala članica.

Osim toga, BiH se geografski nalazi na evropskom kontinentu, veliki broj građana ima porodice na prostoru EU, privreda je povezana s evropskom i geopolitički ovisi o tom prostoru.

U nezvaničnim razgovorima brojne diplomate očekuju da će poslije izbora doći do promjene jer postoje naznake da su privrednici, koji imaju veliki neformalni uticaj na politiku, spremni da utiču da dođe do promjene političke atmosfere.

U kojoj mjeri će se to ostvariti ostaje da se vidi, ali je jasno da bi BiH teško mogla preživjeti ako se ponove četiri godine blokada koje su obilježile ovaj mandat.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr. Nenad Stevandić sastao se u Ljubljani sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem, a susret je privukao pažnju i dijela slovenačkih medija.

Kako pišu Ljubljanske novice, informacija o sastanku predsjednika dva parlamenta u početku nije bila javno najavljena na internet stranici Državnog zbora, već je u slovenačkoj javnosti počela da se širi nakon što je o susretu objavio bosanskohercegovački portal „Istraga.ba“.

Kabinet predsjednika Državnog zbora kasnije je pojasnio da se radilo o „neslužbenom sastanku“.

Stevandić: Razgovarali smo o miru, bezbjednosti i budućnosti regiona

Stevandić je nakon sastanka rekao da je sa Stevanovićem razgovarao o bezbjednosti, miru i budućnosti odnosa u regionu.

„To je bio prvi sastanak predsjednika parlamenata u istoriji odnosa Republike Srpske i Slovenije, a predsjednika Stevanovića sam pozvao u posjetu našoj Narodnoj skupštini“, rekao je Stevandić.

U Ljubljanskim novostima navode da su za Stevandićevu posjetu znali još ranije, ali da sastanak u početku nisu smatrali događajem o kojem je potrebno praviti veliku priču. Posebno zbog toga što se radilo o neslužbenom sastanku dvojice parlamentarnih lidera.

Stevandić je, međutim, tokom razgovora za ovaj portal istakao da je cilj njegove posjete bio da dodatno približi srpski i slovenački narod, ali i da se ojača veza sa srpskom zajednicom koja živi u Sloveniji.

Riječ je, kako se navodi, o političaru iz rukovodstva jednog od dva entiteta u BiH, čija je politička uloga značajna i u Sloveniji, imajući u vidu veliki broj građana iz Republike Srpske koji žive i rade u toj zemlji.

Stevandić je tokom posjete Ljubljani želio da predsjedniku slovenačkog parlamenta predstavi i svoj pogled na očuvanje mira i stabilnosti u regionu.

Kako je rekao, nije bilo nikakve nejasne ili nedorečene diplomatije, već je želio da slovenačkom kolegi predstavi stav Republike Srpske o značaju jednakosti i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta u BiH.

„Nadležni u Sloveniji poznaju to stanovište Republike Srpske“, rekao je Stevandić.

„Neki mediji sastanak predstavili kroz promjenu vlasti u Sloveniji“

Stevandić je rekao i da je zanimljivo što su pojedini slovenački mediji informacije o sastanku preuzimali od portala „Istraga.ba“, a zatim susret pokušavali predstaviti kroz navodnu promjenu vlasti u Sloveniji i promjenu njenog spoljnopolitičkog pristupa prema regionu.

Prema njegovim riječima, takvo tumačenje nema nikakve veze sa njegovim stavovima, a još manje sa ciljem zbog kojeg je došao u Ljubljanu.

„Naša namjera je bila da razgovaramo o odnosima, miru i stabilnosti, kao i o saradnji slovenskog i srpskog naroda“, rekao je Stevandić.

O njegovoj političkoj ulozi i prošlosti, kako navode Ljubljanske novice, u Sloveniji se već ranije pisalo, između ostalog i zbog njegovih bliskih političkih odnosa sa Miloradom Dodikom i stavova prema međunarodnim predstavnicima u BiH.

Stevandić je bio obuhvaćen sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, koje su zvanično prestale da važe krajem oktobra 2025. godine, kada su SAD povukle mjere protiv Milorada Dodika i njegovih najbližih političkih saveznika, među kojima je bio i Stevandić.

Takođe je, zajedno sa Dodikom, bio predmet istrage Tužilaštva BiH zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH. Istraga je krajem prošle godine obustavljena zbog nedostatka dokaza.

Stevandić, međutim, ističe da protiv njega danas ne postoji ni optužnica ni postupak koji bi ga teretio, te da je u postupcima koji su vođeni protiv njega, kako smatra, izašao kao pobjednik.

Stevandić: „Sarajevski mediji problematizuju položaj Srba“

U izjavi koju je dao za Ljubljanske novice, Stevandić je oštro kritikovao dio medija iz Sarajeva, navodeći da oni, kako tvrdi, kontinuirano problematizuju položaj Srba i djelovanje političkih predstavnika Republike Srpske.

„Ono što je velika žalost u Bosni i Hercegovini jeste da džihadistički mediji u Sarajevu uvijek problematizuju položaj Srba u BiH i njihovo djelovanje“, rekao je Stevandić.

On je istakao da se, prema njegovim riječima, zanemaruje činjenica da protiv njega ne postoji ni sumnja ni optužba.

„To je samo dijalog antisrpske histerije koji pokušava prikazati da svi koji zastupamo interese Republike Srpske nismo pravi, i to zato što naš način djelovanja ne odgovara Sarajevu, a odgovara i još uvijek ima podršku srpske zajednice, što ih izuzetno smeta“, rekao je Stevandić.

Dodao je da predstavnici Republike Srpske, kako tvrdi, na svakom mjestu iznose iste stavove.

„Mi uvijek govorimo iste istinite stvari i na svakom mjestu govorimo istu priču. Ne možemo reći da smo lojalni, za razliku od onih koji su svoju lojalnost pretvorili u politiku, pretvorili u kasabu, koja trajno uništava odnose u Bosni i Hercegovini“, rekao je Stevandić.

Na kraju je poručio:

„Zato treba znati da će Republika Srpska biti jača i da će biti mnogo jača.“

„Znali smo za posjetu prije sarajevskih medija“

Ljubljanske novice navode da su za Stevandićev dolazak u Sloveniju znali još dan ranije, ali da sastanak u početku nisu smatrali dovoljno značajnim da bi ga posebno najavljivali.

Međutim, nakon što su sarajevski mediji počeli da izvještavaju o susretu, a slovenački mediji njihove informacije preuzeli kao relevantne, događaj je dobio mnogo veću pažnju.

Upravo je to, kako se navodi, razlog zbog kojeg je posjeta predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dobila ovakav prostor u Ljubljanskim novostima.

Susret Stevandića i Stevanovića, bez obzira na to što je iz kabineta predsjednika Državnog zbora označen kao „neslužbeni“, predstavlja susret dvojice parlamentarnih lidera, a Stevandić ga je ocijenio veoma uspješnim.

Osim sastanka sa predsjednikom Državnog zbora, Stevandić je tokom boravka u Ljubljani posjetio i srpsku zajednicu, Srpski duhovni centar i Srpsku pravoslavnu crkvu, koja ove godine obilježava 90 godina postojanja.

(Objavu pripremio: J. Temlin)

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je njegov boravak u Ljubljani bio izuzetno uspješan, sumirajući posjetu Parlamentu, sastanak sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem, kao i susrete sa srpskom zajednicom, Srpskim duhovnim centrom i Srpskom pravoslavnom crkvom.

Stevandić je naveo da pojedini mediji u Sarajevu pokušavaju da problematizuju njegove posjete, ocjenjujući da isti ti mediji ćute na djelovanje Hamasa, a Republiku Srpsku i njene predstavnike pokušavaju da prikažu u negativnom svjetlu pred svjetskom javnošću.

“Ono što je jedna velika tuga u Bosni i Hercegovini je pokušaj srbofobnih i huškačkih medija u Sarajevu da to problematizuju… pa onda slovenačkim medijima su i portalima slali priče o nekom kontroverznom predsjedniku Narodne skupštine, prenebregavajući činjenicu da protiv mene ne postoji ni osumnjičenje, ni optužnica, ništa, i da sam sve postupke koji su pokušali da provedu protiv mene u Bosni i Hercegovini dobio i izašao kao veliki pobjednik”, naveo je Stevandić.

On je ocijenio da je dio “antisrpske histerije” i pokušaj satanizacije svakoga ko zastupa interese Republike Srpske na način koji ne odgovara Sarajevu, a ima podršku srpske zajednice, dodajući da su pokušaji slanja lažnih informacija medijima u Sloveniji propali.

“Nećemo im nikada dopustiti da vide da smo savili kičmu, da se bojimo, nego ćemo napredovati i pobjeđivati i dalje. Na svakom mjestu, u svakom parlamentu, u svakoj zemlji, ne ustežući se da pričamo sa ljudima, a ne da oni pričaju o nama”, poručio je Stevandić.

Посјета Словенији била је изузетно успјешна, а покушај сатанизације од стране србофобних и хушкачких медија из касабе – није успио. Они трајно уништавају односе у БиХ, а Српска је јача, много јача. pic.twitter.com/NkSnSEAIkw

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) August 28, 2026

Naglasio je da nije bitno da li se obraća u Briselu, Strazburu, Francuskom senatu, mađarskom, slovačkom ili slovenačkom parlamentu, Parlamentu Srbije, Crne Gore ili Ruskoj dumi u Peterburgu, jer se, kako je rekao, na svakom mjestu iznosi ista, istinita priča, za razliku od onih koji su svoju dvoličnost pretvorili u politiku koja trajno uništava odnose u Bosni i Hercegovini.

“Ali, Srpska je jača. Mnogo jača”, zaključio je Stevandić.

Podsjećamo, Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je u Ljubljani sa predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije Zoranom Stevanovićem o regionalnim odnosima i poštovanju Dejtonskog sporazuma.

U Izbornoj jedinici dva u Republici Srpskoj za opšte izbore 4. oktobra 14 političkih subjekata predložilo je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 88 kandidata koji se bore za tri direktna poslanička mandata iz ove izborne jedinice.

Na čelu liste SNSD-a je poslanik u odlazećem sazivu Predstavničkog doma Obren Petrović, a slijedi ga šef poslaničkog kluba ove stranke u Predstavničkom domu Sanja Vulić.

Na listi su, između ostalih, i načelnik Dervente i nekadašnji poslanik u Narodnoj skupštini Igor Žunić, direktor “Voda Srpske” i bivši ministar u Vladi Srpske Miroslav Milovanović, gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić, te generalni sekretar Vlade Republike Srpske Dalibor Panić.

Listu političkog subjekta Socijalistička partija – DEMOS predvodi direktor Fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske Nedeljko Jović, a jedan od kandidata je i nekadašnji direktor Fonda PIO Republike Srpske Zoran Mastilo.

Prvi na listi Ujedinjene Srpske je Aleksandar Vlačić, DNS-NPS Cvijetin Lukić, a SPS-a Jelena Rodić, izvršni direktor IRB-a.

Kandidatsku listu SDS-a za Predstavnički dom u Izbornoj jedinici dva predvodi delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, prvi na listi Pokreta sigurna Srpska je Miloš Stanišić, Narodnog fronta Bane Bodirogić, Za pravdu i red Vladan Vojnović i Volje naroda Srpske Sreten Telebak.

Svoje liste u ovoj izbornoj jedinici imaju i koalicija predvođena HDZ BiH, SBiH, SDA i NIP.

Izborna jedinica dva za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Republici Srpskoj obuhvata Bijeljinu, Doboj, Derventu, Brod, Modriču, Teslić, Šamac, Ugljevik, Lopare, Petrovo, Vukosavlje, Donji Žabar, Pelagićevo i Brčko distrikt.

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske bira se ukupno 14 poslanika, po tri direktna mandata iz tri izborne jedinice, dok se preostalih pet mandata dodjeljuje sa kompenzacionih lista.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ponovo se oglasio na društvenoj mreži X, nakon što su pojedinci reagovali na njegov prethodni komentar o glumcu i piscu Feđi Štukanu i njegovom boravku u Prištini.

Stevandić je poručio da se na njegove riječi, kako smatra, odgovara izvrtanjem i „mahalškim podvalama“, zbog čega je odlučio da, kako je naveo, uzvrati istim načinom komunikacije.

„Kasaba laže beskompromisno. Kasaba radi kasabalijski. Evo mojih riječi i mahalskih podvala. I da im onda odgovorim na način kojim oni razmišljaju“, napisao je Stevandić.
Objašnjavajući svoju novu objavu, Stevandić je posebno kritikovao Štukana, ali i one koji su, kako tvrdi, pokušali da njegove prethodne riječi predstave drugačije od onoga što je zaista napisao.

„Štukan jeste ološ iz kasabe koji se naslađuje srpskim mukama na Kosovu, a ovi lažovi su još veći ološ od njega i to su upravo potvrdili“, naveo je Stevandić.

Njegova nova objava uslijedila je nakon što je prethodnim komentarom izazvao brojne reakcije, kada je Štukanu poručio da bi, ukoliko već govori o mogućnosti ulaska na Kosovo i u Srbiju, mogao pokušati da posjeti Republiku Srpsku, odnosno Banjaluku.

Stevandić je tada reagovao na Štukanovu objavu iz Prištine, u kojoj je glumac, uz fotografiju sa albanskim izdavačem i bivšim graničnim policajcem Behxhetom Bicijem, napisao: „Ako je Kosovo Srbija, kako mogu da uđem na Kosovo, a u Srbiju ne?“

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH smatra da su predstavnici opozicije iz Republike Srpska bili spremni da podrže zakon o državnoj imovini BiH kao ulaznicu u vlast sa strankama “trojke”, pa sada lopticu prebacuju SNSD-u.

“Priča o tome šta je bilo prije dvadeset godina pada u vodu, jer vidimo šta je rezultat rada SNSD-a danas kada teme o takozvanoj državnoj imovini ne mogu doći ni na dnevni red. Kamo sreće da opozicija ima tako čestitog poslanika kao Dušanku Majkić, koja je uvijek bila odana Republici Srpskoj i njenim institucijama i posvećena ciljevima koji su dogovoreni u Banjaluci, a ne u Sarajevu kako to opozicija radi”, rekao je Špirić Srni.

On je naglasio da je opozicija već dvije decenije u bezuspješnoj borbi za vlast i da su spremni na neutemeljene kritike jer imaju političku odgovornosti prema sarajevskim partnerima i ambasadama koje su ih pokušale dovesti na vlast. “Nije ista borba u ringu i van njega. Republika Srpska je za sve ovo vrijeme sačuvala svoju poziciju, svoje institucije i ciljeve zahvaljući viziji Milorada Dodika, SNSD-ovim poslanicima i delegatima kao i drugim predstavnicima poput Dušanke Majkić i na to im treba biti zahvalan”, zaključio je Špirić.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je Srni da je podnijela prigovor Gradskoj izbornoj komisiji /GIK/ Doboj zbog ozbiljnih sumnji u nedopušteno trgovanje biračkim mjestima i nepravilnosti u predlaganju kandidata za biračke odbore za predstojeće opšte izbore.

– Zatražila sam da se sporna lista odbaci i da se predmet proslijedi Centralnoj izbornoj komisiji BiH – istakla je Vulićeva.

Ona je uputila pitanje institucijama na nivou BiH i CIK-u dokle će ćutati dok dvije “trojke”, srpska i bošnjačka, urušavaju Dejtonski sporazum i interese srpskog naroda u Republici Srpskoj.

– Da li CIK BiH vidi ono što građani vide? Da li će institucije BiH i CIK, ako se ovakve stvari budu tolerisale, postati saučesnik u toj politici? – upitala je Vulićeva.

Ona smatra da na ta pitanja CIK mora dati jasan odgovor i upozorava da “izborni proces nije ničija politička prćija, a institucije ne smiju biti servis bilo koje “trojke”.

Mediji su ranije objavili da se na spisku biračkih odbora Stranke za BiH u Doboju nalaze isključivo aktivisti SDS-a, a da je ovlašteno lice ove stranke funkcioner Pokreta sigurna Srpska.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kao i prije dvije godine, i ove je nastavila sa kažnjavanjem političkih partija i pojedinaca zbog “preuranjene kampanje”, međutim postavlja se pitanje gdje je granica između kampanje i redovnog obavljanja poslova političara, i zbog čega CIK kažnjava recimo statuse na društvenim mrežama, a ne kažnjava mnogo teže slučajeve kao što je zloupotreba javnih resursa.

Primjera radi, Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prijavljen je zbog “preuranjene kampanje” iako je govorio isključivo o radu u okviru Parlamentarne skupštine BiH.

“Nisam spomenuo ni izbore, ni 4. oktobar, ni promjene. Govorio sam ono što govorim i kao poslanik – da vlast ne radi svoj posao i da nisu izvršene obaveze koje je utvrdio Predstavnički dom”, rekao je Borenović komentarišući prijavu koja je protiv njega podnesena.

Dalje, CIK recimo kažnjava političara koji na društvenoj mreži objavi da je kandidat, a istovremeno sam CIK javno je objavio kandidatske liste i svi birači mogu da vide ko je kandidat. Primjeri u kojima se za istu stvar donose različite odluke su takođe brojni, a sve to govori da ni sam CIK i nije načisto kada je riječ o preuranjenoj kampanji.

“Kažnjavanje se svelo na društvene mreže. S jedne strane imamo potpuno rigorozno tumačenje izborne kampanje pa se kažnjavaju ljudi kad nešto kažu na javnoj raspravi, a ne kažnjavaju se stvari kojie su i više nego očigledno izborna kampanja i plaćeno oglašavanje. Do apsurda je dovedeno to shvatanje preuranjene kampanje. S druge strane za zloupotrebu javnih resursa ima jako malo sankcija. Imamo jednokratna davanja i neko ko je na vlasti podijeli desetine miliona KM pred izbore i za CIK to nije zlopotreba resursa”, rekao je Srđan Traljić iz “Transparency Interantionala BiH” dodajući da Vlada Republike Srpske penzionerima daje od 80 do 120 KM, i da je to radila i 2018., 2022., 2024. godine.

Koliko je situacija dovedena do apsurda kada je riječ o kažnjavanju političkih partija i selektivnog pristupa CIK-a možda govori i to da i među samim članovima CIK-a postoje različita tumačenja. Nisu rijetke sjednice gdje i sami članovi CIK-a imaju potpuno različita mišljenja, a pojedinci i različita mišljenja u praktično istim slučajevima.

“To više i ne zavisi od samih članova CIK-a već od službenika kojem dođe taj predmet. Imamo apsurdnih odluka i imamo slučajeva da se za istu stvar jednom kandidatu izrekne sankcija, a drugom ne”, ističe Traljić.

Inače, sam CIK gotovo na svakoj sjednici u posljednje vrijeme izrekne po nekoliko kazni političarima pojedinicima i političkim subjektima. Prijave protiv političara i stranaka podnose svi, od nevladinih organizacija do pojedinaca, a i samih partija koje tuže jedna drugu.

Tanja Topić, politički analitičar kaže da postoji dosta nejasnoća i da se iz tumačenja CIK-a ne može povući jasna granica između redovnog političkog posla i preuranjene kampanje.

“CIK se postavio u nekim stvarima arogantno i ponaša se kao vrhovni autoritet. Oni su dosta selektivni u kažnjavanju i oprezni u su prema pojedincima i nekim polibičkim subjektima, a svu silu pokazuju prema nekim drugima. Ne možemo govoriti o principijelnosti i dosljednost u kažnjavanju svih prekršaja. Imamo apsurdne situacije koje se teško mogu objasniti građanima. Korištenje i krčmenje javnih resursa prolazi nekažnjeno”, kaže Topićeva.

Koliko CIK ne zna šta radi govori i činjenica da su na nekim od prethodnih sjednica razmatrali i pitanja novinara, odnosno da li je pitanje novinara bilo sugestivno ili nije i da li je taj kandidat koji se kažnjava trebao odgovoriti na taj način. U tom slučaju i među samim članovima CIK-a nije bilo saglasnosti da li se radi o preuranjenoj kampanji, ili se radi o “redovnim političkim izjavama”.

“Tanka je nit. Normalno je da predstavnici političkih partija gostuju u medijima i šalju poruke. Politički život ne može stati, i mediji traže odgovore od političara, ali političari moraju da vode računa da ne vrše promociju političkog subjekta i kandidata. Moramo voditi računa šta je zakonska norma, a šta je promocija. Aršini nam moraju biti identični”, rekao je na jednoj od sjednica Željko Baklar, član Centralne izborne komisije BiH.