Kategorija: Politika

Pitanje izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na području Trgovske gore, pitanje je koje će završiti pred nekim vidom međunarodne arbitraže, rekao je za našu televiziju ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojan Vipotnik, uoči ESPO konvencije u Ženevi.

Delegacija Republike Srpske i BiH ima čvrste argumente, kaže Vipotnik, uz uvjerenje da će stavovi Hrvatske biti osporeni.

– Ovo saslušanje u Ženevi je od izuzetne važnosti kada je u pitanju problematika Trgovske gore ali važno je vratiti se malo unazad i objasniti kako je došlo do ove situacije. Kao što znamo Hrvatska od početka kada je u pitanju problematika Trgovske gore vodi jedan potpuno netransparentan proces ne poštujući apsolutno nijednu od konvencija koje se bave ovom tematikom, primjere dobre prakse, svjetske standarde i modele po kojima bi izgradnja jednog takvog objekta trebala da teče, naročito u komunikaciji sa potencijalno pogođenom stranom, u ovom slučaju sa BiH, odnosno Srpskom, a imajući u vidu činjenicu da se mi protivimo tome – rekao je Vipotnik.

Mi smo sva ta postupanja dokumentovali i redovno slali Sekretarijatu ESPO konvencije, kaže Vipotnik.

– Ova konvencija se bavi projektima koji mogu imati uticaj u prekograničnom kontekstu. S obzirom da je Ministarstvo kontakt tačka za ovu konvenciju konstantno smo slali prestavke o nepostupanjima hrvatske. Sekretarijat je vidio da nešto, najblaže rečeno, nije u redu i zakazao je prije vremena saslušanje i Hrvatske i BiH – objašnjava Vipotnik.

Kako je naveo, poslali su dodatna pitanja BiH i Republici Hrvatskoj. BiH je dobila tri pitanja a Hrvatska 14.

– To je veliki korak, jer sama činjenica da su prepoznali problem uliva neko povjerenje i nadu. Dokazi su na našoj strani tako da očekujem dobar ishod ovog dijela sučeljavanja i ovaj proces se time ne završava. Sekretarijat će na osnovu svega dostaviti prijedlog zaključaka i na prijedlog tih zaključaka obje strane će dati svoje prijedloge i komentare i onda će oni u nekom razumnom roku dati svoj sud – rekao je Vipotnik.

Kaže da je stava da će ovaj proces morati za da se završi pred nekim vidom međunarodne arbitraže.

– Čvrsto vjerujem da preporuke Sekretarijata neće moći biti drugačije osim u korist BiH jer su činjenice na našoj strani. Zato sam ubijeđen da mi ne možemo izaći kao “pogođena strana” iz ovoga puta u Ženevi – zaključio je Vopotnik.

Ideja o jedinstvu opozicije i mogućnost da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatima preživjela je u ponedjeljak Glavni odbor Pokreta “Sigurna Srpska”, međutim, hoće li ta ideja biti i realizovana, znaće se danas nakon sjednice Glavnog odbora SDS-a.

I dok se čeka stav SDS-a, na sjednici Glavnog odbora Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković, predsjednik ove političke opcije, nominovan je za jednu od dvije inokosne funkcije, a konačnu odluku, kako je rekao, opozicija treba da donese do kraja maja, kao plod dogovora PSS-a i SDS-a.

Šta je poručio Pokret “Sigurna Srpska”?

“Jedan od naših najvažnijih zaključaka jeste da imperativ mora biti jedinstvo, jedinstvo opozicije. Zato je Glavni odbor Pokreta ‘Sigurna Srpska’ potvrdio svoje strateško opredjeljenje da je potpuno jedinstvo opozicije i postizanje dogovora o zajedničkim kandidatima jedini put da se ova vlast promijeni na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar. Svaka fragmentacija, svako optuživanje šteti tome da završimo sa erom jednog režima koji traje dvije decenije”, rekao je Stanivuković nakon sjednice Glavnog odbora.

Prema njegovim riječima, on planira u narednom periodu razgovarati sa Brankom Blanušom, predsjednikom SDS-a, kako bi donijeli zajednički dogovor.

Zašto Stanivuković odgađa jednostranu kandidaturu?

“Nisam htio da jednostrano proglašavanje kandidature uzburka strasti negdje drugdje uoči nekih drugih sjednica i pokvari mogućnost dogovora. Mi smo spremni da poslije sjednice Glavnog odbora zaustavimo sva dalja polemisanja dok se ne postigne dogovor. Ovo je istorijski trenutak”, rekao je on.

Kako je dodao, na sjednici Glavnog odbora podržali su i sporazum SDS-a, za koji je rekao da je odlična platforma.

Stanivuković je pozvao i Narodni front i Listu za pravdu i red da daju podršku zajedničkom dogovoru SDS-a i PSS-a, ali ostaje pitanje da li će ga biti.

Šta danas odlučuje SDS?

A odgovor na to pitanje bi se mogao znati već danas poslije 16 časova, za kada je u Banjaluci zakazana sjednica Glavnog odbora SDS-a, na kojoj će se razgovarati o imenima i kandidaturama, a utvrdiće se i kojim putem će ići dogovor sa drugim strankama opozicije.

“Mi imamo zvaničnu odluku Glavnog odbora o kandidovanju za obje inokosne funkcije. Ja očekujem da ćemo mi na sjednici konkretizovati pravac i put kako ćemo djelovati na oktobarskim izborima i u skladu sa tim konačno donijeti odluku za koje pozicije koja imena i eventualno u kom pravcu dogovarati dalje sa ostatkom opozicije”, rekao je Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora SDS-a, za “Nezavisne novine”.

Na pitanje hoće li opozicija na izbore ići razjedinjena, Radulović navodi da vjeruje da će se “uzavrelo stanje smiriti”.

“Ja vjerujem da ima dovoljno vremena da pokažemo mudrost. Posebno vjerujem da je ovo samo rezultat pokušaja pozicioniranja određenih političkih aktera prije konačne političke bitke. Kada dođe momenat predaje kandidatura, ja očekujem da se prije toga opozicija dogovori. U slučaju da se ne postigne dogovor, potpuno je jasno da nam interesi u smislu rušenja ovog režima i boljitka u Republici Srpskoj nisu isti”, istakao je Radulović.

Može li opozicija izbjeći novi raskol?

Uoči održavanja sjednice Glavnog odbora PSS-a, ali i SDS-a svoj stav o svemu je iznio i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

“Opozicija posljednjih dvadeset godina izlazi na izbore sa zajedničkim kandidatom i ‘ujedinjena’ i gubi, kucnuo je čas da u bitku idemo razjedinjeni”, napisao je Petrović.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik očekuje od Vlade Republike Srpske da iz skupštinske procedure povuče izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jer ih SNSD neće podržati zbog svih nedoumica i nejasnoća koje su proizveli kod naroda.

“U zdravstveni sistem uložili smo stotine miliona KM i on mora biti na korist građana i zadovoljstvo zdravstvenih radnika. Ne dozvoljavam da ni najmanja sjenka padne, a posebno ne dozvoljavam spekulantima da spekulišu i obmanjuju narod”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je odlaskom Kristijana Šmita napokon došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a, te da se nakon toga domaći akteri trebaju dogovoriti o prioritetima za razvoj BiH.

Kalabuhov je najavio da će pozicija Rusije po pitanju BiH biti iznesena na današnjoj debati Savjeta bezbjednosti UN.

On je istakao da se pozicije moraju kristalizovati i da OHR sa svim ovlaštenjima ne može beskonačno da egzistira.

– Tu ima i jedna vrsta paradoksa i kontradiktornosti, a to je da nema govora o suverenitetu BiH dok je prisutan OHR – ocijenio je ruski ambasador.

On je ukazao i na neke teze pripremljene za današnju sjednicu Savjeta bezbjednosti u kojima se navodi da se “situacija u BiH pogoršala”.

– Pitanje je da li se takav narativ namjerno kreira zbog daljeg ostanka OHR-a ili su ljudi koji su radili u OHR-u toliko nekvalifikovani da su doveli do takve situacije – rekao je Kalabuhov.

On smatra da se nakon 30 godina postojanja OHR-a moglo očekivati da urade sve što je trebalo i da BiH završi sa međunarodnim protektoratom.

Podsjetio je da je za vrijeme Šmita došlo do destabilizacije unutar međunarodne zajednice i političkih prilika u BiH, na šta je Rusija upozoravala prije pet godina kada je došao takozvani visoki predstavnik.

Kalabuhov je napomenuo da Rusija nikada nije priznavala Šmita kao visokog predstavnika, niti joj je bilo interesantno šta je pričao i radio.

Odgovarajući na pitanje da li će ruska strana učestvovati u imenovanju budućeg visokog predstavnika, Kalabuhov je rekao da će možda biti nekih pregovora unutar međunarodne zajednice, podsjetivši da je i predsjednik Milorad Dodik naveo da Republika Srpska, kao jedna od potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma, mora participirati u izboru.

– Vidjećemo šta će se desiti, ali bazična procedura je poznata – prema Dejtonskom sporazumu Upravni odbor PIK-a može samo nominovati kandidaturu, ali posljednju riječ ima Savjet bezbjednosti koji mora odboriti tu kandidaturu – istakao je Kalabuhov za Srnu.

On je zaključio da se više ne moraju postavljati uslovi za zatvaranje OHR-a, te da se politički predstavnici u BiH moraju sami dogovoriti o prioritetima razvoja BiH.

Iz OHR-a je juče saopšteno da je Kristijan Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da ostavka visokog predstavnika Kristijana Šmita nije samo njegova lična odluka, već rezultat petogodišnjeg pritiska koji je Banja Luka izdržala uprkos sankcijama, potjernicama i prijetnjama.

“On se nametnuo kao neformalni centar moći koji je suspendovao rad parlamenta, mijenjao zakone za jednu noć, proglasio nas iz Republike Srpske nepoštovalačima njegovih odluka koji će ići u zatvor. Doveo je međunacionalnu situaciju do usijanja, Bosnu i Hercegovinu na ivicu rata. Onaj dio posla koji bi bio logičan u koordinaciji za evropski put je pogotovo uništio”, rekao je Stevandić.

Predsjednik Skupštine ocijenio je da je Šmit sam shvatio da više nije faktor koji može da poveže suprotstavljene strane, a naveo je i da je visoki predstavnik vjerovatno imao “neprijatne razgovore” o svom djelovanju.

“Možda su mu rekli da ima nekih tragova oko naručivanja opreme za izbore, njegovog miješanja u tender da se izabere 15 miliona skuplja firma. On je i u Njemačkoj smijenjen radi korupcije, a nije radi toga što je otišao u penziju”, rekao je Stevandić.

Kao ilustraciju Šmitove pristrasnosti, Stevandić je naveo njegov prvi javni gest po dolasku – prisustvo otvaranju spomen-obilježja na Kazanima, uprkos tome što su se porodice žrtava od toga ogradile.

“Porodice su rekle da njihovi najmiliji nisu samo građani Sarajeva nego su sarajevski Srbi i da ako svaka druga žrtva ima nacionalnost u Bosni i Hercegovini, da imaju i Srbi. On se na to nije obazirao, otišao je da legalizuje tu pakost koju je uradila Benjamina Karić i koje se prave Sarajlije stide. Odmah nam je bilo jasno kako će on da djeluje”, istakao je Stevandić.

Stevandić je naglasio da Republika Srpska ne može slaviti odlazak visokog predstavnika, jer je šteta ogromna, a dodao je i da je promjena američke politike spriječila dalje eskalacije.

“Huškali su ga još da proglasi zakon o imovini pa da počnu sukobi u Bosni i Hercegovini. Sankcije su ukinute, Šmit odlazi i neka niko ne kaže da neka hrabrost i upornost nas iz Republike Srpske nije dočekala da joj sunce grane. Ali kažem – još nije gotovo. Ovo je samo jedna bitka, a ukupna pobjeda je još daleko”, rekao je Stevandić.

Govoreći o nasljedniku, Stevandić je rekao da Republika Srpska insistira na primjeni Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, koji obavezuje konsultovanje svih strana.

“Postoje diplomate koje bi dobile saglasnost i Federacije i Republike Srpske, i Amerike, i Kine, i Rusije. Siguran sam da postoji takav diplomata koji će imati izbalansiran pristup. Ali možda je mnogo pametnije da se kancelarija OHR-a prenese u kancelariju Evropske unije”, rekao je Stevandić.

Predsjednik Skupštine zagovarao je gašenje OHR-a, ističući da ta institucija ne postoji ni u Ustavu, ni u agendi za pristupanje EU.

“Sve drugo je produžavanje agonije, sukoba, opstrukcija i pravljenja od Bosne i Hercegovine nedovršenog društva koje ne može samo da odlučuje. Mi u Republici Srpskoj smatramo da smo dovoljno zreli da sami sjednemo i dogovorimo se o svojoj sudbini, bez mentora koji imaju sopstvene finansijske i političke interese da ostanu ovdje što duže”, zaključio je Stevandić.