Kategorija: Politika

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je u Brčkom danas dogovoreno da predsjednik Gradskog odbora razgovara sa predstavnicima Ujedinjene Srpske i da se napravi određena dinamika moguće saradnje u distriktu.

Dodik je naveo da se u strukturi u ukupnoj vlasti u Brčko distriktu ne korespondira sa onim što je na nivou Republike Srpske.

On je naveo da je Ujedinjena Srpska izvan struktura vlasti u Brčkom i da se danas sa razgovaralo o mogućnostima na koji će se način eventualno moći uključivati.

– Naravno da to ovdje u Brčkom ne zavisi od nas, zato treba skupštinska većina, koju čine i Bošnjaci i Hrvati, da se s njima razgovara – rekao je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić juče je pred novinarima objavio dokumentaciju koja, prema predočenim sudskim odlukama i rješenjima o izvršenju, pokazuje da je narodni poslanik Igor Crnadak godinama imao dugovanja prema javnim službama i privatnim kompanijama u Banjoj Luci.

Stevandić je javnosti predočio kopije pet sudskih odluka i rješenja o izvršenju iz kojih proizlazi da je Crnadak, u periodu dok je obavljao funkciju ministra u Savjetu ministara BiH, bio sudskim putem obavezan da izmiri dugovanja za različite usluge – od telefona i grijanja do odvoza smeća i osiguranja vozila.

Prema objavljenoj dokumentaciji, ukupna vrijednost potraživanja prema Crnatku prelazi 3.700 maraka, a među povjeriocima su se našli banjalučka javna preduzeća, telekom operater i osiguravajuće društvo.

„Srednje ime Igora Crnatka je dug“, poručio je jednom prilikom Stevandić, navodeći da dokumenti pokazuju da je riječ o dugovanjima za osnovne obaveze koje većina građana redovno izmiruje.

Među objavljenim dokumentima nalazi se rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci iz aprila 2015. godine, kojim je određeno izvršenje zbog duga prema „Čistoći“ u iznosu od 151,74 KM. Sudskim rješenjem naložen je popis, zapljena i prodaja pokretnih stvari radi naplate potraživanja.

U novembru 2016. godine Osnovni sud u Banjoj Luci donio je novo rješenje o izvršenju zbog duga prema „Čistoći“ u iznosu od 199,18 KM. Dokumentacija pokazuje da su se potraživanja odnosila na više neplaćenih mjesečnih računa za odvoz smeća.

Na spisku povjerilaca našla se i banjalučka „Toplana“. Osnovni sud u Banjoj Luci je 28. decembra 2015. godine donio rješenje o izvršenju zbog duga od 702,45 KM za grijanje, uz nalog za popis i procjenu imovine radi naplate.

Dokumenti koje je Stevandić objavio odnose se i na dug prema „Telekomu Srpske“. Presudom iz oktobra 2016. godine Crnadak je obavezan da isplati 978,20 KM sa pripadajućim kamatama zbog neizmirenih telefonskih računa.

Najveći pojedinačni iznos odnosi se na kasko osiguranje vozila. Prema objavljenoj dokumentaciji, „Bosna-Sunce osiguranje“ potraživalo je od Crnatka 1.744,93 KM po osnovu zaključenog ugovora o osiguranju koji nije bio plaćen.

Stevandić je posebno ukazao na činjenicu da su se postupci naplate odvijali u periodu kada je Crnadak bio ministar u Savjetu ministara BiH.

„Sud je naložio da mu se zaplijene stvari nakon presude, ali ga je tada čuvala Sipa jer je bio ministar u Savjetu ministara. To govori koliko su se ti ljudi tada osjećali silno i zaštićeno jer su se smatrali favoritom međunarodne zajednice“, rekao je Stevandić.

,

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X povodom, kako je naveo, napada i optužbi koje su protiv njega iznijeli Igor Crnadak i Nebojša Vukanović u vezi sa pričom o navodnom “crvenom kombiju”.

Stevandić je u objavi naveo da iza takvih tvrdnji stoji, kako tvrdi, “svjesno ugrožavanje tuđih života”, optužujući političke protivnike za širenje laži i pokušaj stvaranja atmosfere straha.

Слика екстремиста и злочинаца кад се приме на ширење лажи Црнадка и Вукана о црвеном комбију. Политички олош то ради свјесно угрожавајући туђе животе и успут глуми жртве и тражи сажаљење.Ово су им једини гласачи јер Срби
олош неће.Штету ће имати Бошњаци јер губе гласове својих. pic.twitter.com/WwCi0vAFlc

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) July 10, 2026

“Slika ekstremista i zločinaca kad se prime na širenje laži Crnatka i Vukana o crvenom kombiju. Politički ološ to radi svjesno ugrožavajući tuđe živote i usput glumi žrtve i traži sažaljenje”, napisao je Stevandić.

On je uz objavu na društvenim mrežama postavio i fotografije prijetnji koje, kako navodi, dobija, poručujući da oni koji šire ovakvu vrstu narativa snose odgovornost za posljedice.
Stevandić je u nastavku objave ocijenio da takva politika nema podršku među Srbima, dodajući da će, prema njegovom mišljenju, posljedice ovakvih postupaka osjetiti i druge političke strukture.

“U svakom slučaju, ovo nije samo politička borba, već pitanje odgovornosti za izgovorenu riječ i posljedice koje ona može proizvesti”, naveo je Stevandić.

Sastanak Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Prnjavor potvrdio je jedinstvo, snagu i jasnu opredijeljenost stranke ka daljem razvoju i jačanju organizacije.

Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić i Aleksandar Trninić, potpredsjednik stranke i predsjednik US u Izborne jedinice tri, koji su prisustvovali ovom sastanku, pružili su snažnu podršku radu Gradskog odbora i njegovom rukovodstvu.

Pod vođstvom predsjednika Gradskog odbora Mirka Bukvića, Ujedinjena Srpska u Prnjavoru nastavlja da gradi stabilnu, odgovornu i prepoznatljivu političku organizaciju.

Konstruktivan razgovor i razmjena ideja potvrdili su spremnost Ujedinjene Srpske da odgovorno radi u interesu građana Prnjavora i Republike Srpske.

Zajedništvo, odlučnost i jasna vizija razvoja bili su glavne poruke sastanka, koji je još jednom pokazao snagu i jedinstvo Ujedinjene Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske izglasala je danas, 9. jula, izmjene Krivičnog zakonika po kojem su zabranjeni simboli Nezavisne Države Hrvatske i Armije Republike BiH.

Zakon je podržan sa 56 glasova za i dva glasa protiv.

Takođe, Skupština je usvojila i izmjene Zakona o grobljima, kojim je regulisano uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu ideologiju NDH.

Zašto su usvojene izmjene Krivičnog zakonika?
Oba zakona izazvala su žestoke rasprave u parlamentu ne samo između srpskih i bošnjačkih poslanika, koji su sa različitih pozicija raspravljali o simbolu ljiljana, već i između poslanika vlasti i opozicije.

Goran Selak, ministar pravde i predlagač izmjena Krivičnog zakona, ističe da RS pokazuje da ne prihvata veličanje bilo koje zločinačke ideologije. Naglasio je da je kriminalizacija slova U i ljiljana obaveza proistekla iz deklaracije koju je parlament usvojio u martu ove godine.

“Razlog je jasan svima. Republika Srpska ima pravo i obavezu da krivično-pravnim sredstvima zaštiti svoje ustavne vrijednosti, javni red i mir i dostojanstvo žrtava”, rekao je Selak.

Prema njegovim riječima, RS ne smije dozvoliti da simboli koji simbolizuju teško stradanje budu prihvatljivi i poželjni. Pojasnio je da krivično sankcionisani neće biti oni koji ove simbole koriste u istorijskom ili umjetničkom kontekstu, već samo kada se veliča ideologija koja predstavlja prijetnju miru. Dodao je da namjera nije stvaranje etničkih podjela i da ovo nije upereno protiv bilo kojeg naroda, već radi sprečavanja veličanja ekstremističkih ideologija.

Kakav je stav vladajuće većine?
Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a, rekao je da su pod zastavom Armije RBiH činjeni veliki zločini nad Srbima, što je, kako je rekao, potvrđeno i presudama Haškog tribunala.

“Ovaj zakon nije uperen protiv bošnjačkog ili hrvatskog naroda u RS”, rekao je Mazalica i dodao da će njegov klub ovaj zakon podržati.

Naglasio je da je pravno verifikovano da su činjeni zločini nad Srbima i da za srpski narod ovaj simbol predstavlja simbol teške patnje.

Nije cilj, kako je rekao, eliminisanje simbola bošnjačkog naroda, već sprečavanje isticanja simbola koji mogu dovesti do opasnosti izbijanja etničkih sukoba i ugrožavanja bezbjednosti.

Kako su reagovali predstavnici Pokreta za državu?
Ramiz Salkić, poslanik Pokreta za državu, poručio je da ovim zakonom Bošnjake žele napraviti narodom trećeg reda u RS, jer im se sprečava da izraze radost i empatiju korištenjem ovih simbola.

Naglasio je da će se na Ustavnom sudu BiH suprotstaviti ovom zakonu i dodao da od Ustavnog suda RS ne očekuju ništa, jer ga smatraju produženom rukom vlasti.

“Bošnjaci neće prestati da suosjećaju s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, potpuno poštujući ono što je danas zakon i Ustav”, rekao je Salkić.

Šta zamjera opozicija?
Nedeljko Glamočak, poslanik SDS-a, rekao je da su predviđene izmjene Krivičnog zakonika “pisane na koljenu”, jer su u skupštinsku proceduru upućene u hitnoj, a ne u redovnoj proceduri.

“Mazalica i Salkić zakuvaju, a onda odu u skupštinski restoran. Pozivam građane da ne nasjedaju na ove provokacije i da se ne pecaju na udicu. Ovo je dizanje tenzija i retorike, a cilj je samo kampanja i dobijanje glasova i zato vjerujem u razum građana BiH”, rekao je Glamočak.

On je rekao da svi imaju rane iz proteklog rata i da bi sve što se dešavalo trebalo da bude pouka, a ne da služi da se rane ponovo izazivaju i povređuju.

Šta je još usvojila Narodna skupština Republike Srpske?
Kada je riječ o Krivičnom zakoniku, naglasio je da je to najvažniji zakon poslije Ustava, a kada se izrađuje u tome učestvuju ugledni pravnici i dugogodišnje sudije i profesori. Onda, kako naglašava, materijal se upućuje u stručnu i javnu raspravu, pa dok je u formi nacrta, nakon čega se u formi prijedloga upućuje u parlament kako bi poslanici mogli uložiti amandmane.

Smatra da će ove izmjene biti poništene, jer nisu ozbiljno napisane i tvrdi da negativne posljedice dizanja tenzija obično nastupe dugo nakon što se izbori završe.

Kada je riječ o izmjenu Zakona o grobljima, svi su se saglasili da sve žrtve, uključujući i hrvatske i bošnjačke, imaju pravo da polažu cvijeće na spomenike svojih stradalih u ratu, ali da se ne smiju isticati sporni simboli, kao i da se ne smiju postavljati smotre vojnih jedinica snaga HVO-a, HV-a i ARBiH.

Izglasano je i više tačaka o povećanju plata zaposlenih u javnim institucijama za pet odsto, koje su tokom rasprave u skupštini bile razmotrene u objedinjenoj raspravi.

Više plate će, tako, dobiti zaposleni u zdravstvu, policiji, srednjem i visokom obrazovanju, kulturnim institucijama i organima uprave.

Povećana su prava i naknade pripadnicima poginulih boraca, boraca iz proteklog rata, ratnih vojnih invalida i drugih kategorija.

Usvojene su i izmjene i dopune još nekoliko zakona, koji su bili raspravljeni na ovoj posebnoj sjednici. Obzirom da nisu završene sve tačke, nastavak sjednice je zakazan za narednu sedmicu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je krivičnu prijavu protiv narodnih poslanika Igora Crnatka i Nebojše Vukanovića zbog ugrožavanja bezbjednosti njegove porodice, uz ocjenu da treba da završe u zatvoru.

“Crnadak i Vukanović su ugrozili bezbjednost moje porodice, zbog širenja laži o navodnom `crvenom kombiju` u toku rata u Kotor Varošu na osnovu čega moja porodica dobija prijetnje od ekstremista”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Podsjetio je da zbog laži o “crvenom kombiju” postoje sudske presude u njegovu korist i da mu se i bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Dragan Mektić ranije izvinio.

“Za `crveni kombi` u Kotor Varošu protiv mene ne postoji nikakva istraga niti optužnica. Kada to ugrozi nečiju porodicu, onda taj koji širi takve neistine treba da zna da se za to ide u zatvor”, pojasnio je Stevandić.

Okrivio je Crnatka i Vukanovića da svjesno izazivaju nasilje prema njemu i njegovoj porodici.

Stevandić je rekao da nije prijetio da će crveni kombi doći kući Crnatku, koji je to tako predstavio javnosti, već da je metaforički rekao da se onome ko iznosi laži i neistine “crveni kombi vrati kao bumerang”.

Novinarima je predočio kopije pet sudskih presuda u kojima je presuđen Igor Crnadak zbog ranijeg neplaćanja duga za telefon, osiguranje i komunalne usluge.

“Sud je naložio da mu se zaplijene stvari nakon presude, ali ga je tada čuvala Sipa jer je bio ministar u Savjetu ministara. To govori koliko su se ti ljudi tada osjećali silno i zaštićeno jer su se smatrali favoritom međunarodne zajednice”, rekao je Stevandić.

Stevandić je istakao da je Vukanović na jučerašnjem zasjedanju vrijeđao ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radana Ostojića, zbog čega je uz pomoć obezbjeđenja i udaljen iz skupštinske sale.

“Svakoga ko remeti rad parlamenta Republike Srpske izbaciću sa sjednice”, podsjetio je Stevandić.

Narodni poslanici Igor Crnadak i Nebojša Vukanović smatraju da se Stevandić neprimjenjeno ponašao prema njima

Kao da nije izborna godina, ne svjedočimo čestim brutalnim napadima na političke protivnike, a izostao je i vidljiv 24-časovni terenski rad. Ovogodišnja borba za glasove u Republici Srpskoj se, za sada, razlikuje od ostalih, ali analitičari prognoziraju – ofanziva tek stiže.

Sve će, kako smatraju, da se promijeni kako bude prilazio 4. oktobar, za kada su zakazani opšti izbori 2026. Do tada, ističu, političari su se povukli u ljetnu tišinu, s tim što sve ukazuje na to da je u pitanju ništa drugo nego tradicionalno zatišje pred buru.

Teške riječi

Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da smo, s jedne strane, već navikli na teške riječi i uvrede od strane političara, poput sindroma kuvane žabe, pa nam se čini da je sve normalno i uobičajeno.

“Sa druge strane, opozicija se u posljednje vrijeme ‘zabavila o svom jadu’ pa nisu imali vremena da ozbiljnije atakuju na vladajuće. Što se rada na terenu tiče, i te kako je prisutan, samo što nije toliko vidljiv kao do sada. Svoj puni obim i vidljivost u javnosti će dobiti kako se izbori budu približavali, a svakako će ‘eruptirati’ prije 4. oktobra”, kaže Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Naporno mrcvarenje

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je pretkampanja protekla u znaku borbe oko kandidatura, a politički protivnici su se, dodaje ona, gledali preko stola, što unutar opozicionog bloka, što unutar lista istih političkih partija.

“Uz vrućine i naporno mrcvarenje da li će opozicija nastupiti u jednoj ili više kolona, okončano je kandidovanje. Dok većina građana uživa u Svjetskom nogometnom prvenstvu, političarima je jasno da je bolje da se povuku u ljetnju tišinu. Ne sumnjam da će nadoknaditi propušteno i krenuti u ofanzivu provlačenja kroz blato političkih protivnika”, ocjenjuje Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politikolog Dragana Delić kaže da predizborna kampanja u Republici Srpskoj za sada djeluje neobično mirno u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima. Izostaju, dodaje ona, svakodnevni oštri obračuni među političkim protivnicima, kao i intenzivne terenske aktivnosti koje su ranije obilježavale početak izborne trke.

Prerano za zaključke

“Ipak, prerano je zaključiti da će ovakva atmosfera potrajati do izbora. Iskustvo iz prethodnih izbornih ciklusa pokazuje da političke stranke često najintenzivniji dio kampanje ostavljaju za posljednje sedmice, kada slijede veći skupovi, pojačane medijske aktivnosti i direktniji kontakt sa biračima”, navodi Delićeva.

Prema njenim riječima, jedno od mogućih objašnjenja ovakve situacije jeste i činjenica da se značajan dio političke dinamike trenutno odvija unutar opozicionog bloka.

Nesuglasice i sukobi

“Posljednjih mjeseci svjedočimo nesuglasicama i sukobima kako između opozicionih stranaka, tako i unutar samih partija, što je zasigurno doprinijelo da se dio političke energije opozicionih partija preusmjeri isključivo na unutrašnja pitanja. Da li je riječ samo o zatišju pred buru ili će ovogodišnja kampanja zaista imati drugačiju dinamiku u odnosu na ranije izborne cikluse, biće mnogo jasnije kako se bude približavao izborni dan, 4. oktobar”, kaže Delićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, istekao je rok za predaju kandidatskih lista. Centralna izborna komisija (CIK) BiH do 23. jula izvršiće žrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima, a nakon toga, tačnije do 31. jula, i konačno ovjeriti kandidatske liste.

Konačne liste

Nakon toga, političke partije dužne su da podnesu liste za kompenzacione mandate do 5. avgusta, a konačne liste sa kandidatima biće dostupne javnosti do 20. avgusta. Tog 20. avgusta biće zaključen i centralni birački spisak, a do 27. avgusta biće objavljen i broj birača za svaku izbornu jedinicu.

Do kraja jula biće određena i biračka mjesta, a do 19. septembra biće objavljene i lokacije biračkih mjesta određenih za glasanje.

Višemjesečne spekulacije o zajedničkim kandidatima opozicije za dvije najvažnije funkcije u Republici Srpskoj završene su dogovorom između SDS i Pokreta Sigurna Srpska, čiji je lider Draško Stanivuković odlučio da odustane od vlastite kandidature i podrži Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Takav rasplet odmah je podržao Narodni front Jelene Trivić, ali ne i lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je ostao pri ranijem stavu da će samostalno ući u trku za člana Predsjedništva BiH.

Nakon predaje kandidature, Vukanović je poručio da nikada nije odustajao od političke borbe i da je još krajem prošle godine najavio da će se kandidovati za srpskog člana Predsjedništva BiH.

„Svako ko poznaje moj karakter zna da nije bilo govora o povlačenju i odustajanju“, rekao je Vukanović.

Iako je oštro kritikovao kandidaturu Marinka Božovića, najavio je da će svoje birače pozvati da podrže Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske.

Vukanović tvrdi da je godinama bezrezervno podržavao kandidate SDS i PDP, te da je očekivao makar korektan odnos i podršku opozicionih partnera.

„Ako već nisu htjeli da me podrže, nisu morali da me napadaju i miniraju, jer je time najveću korist dobio SNSD i vlast“, poručio je Vukanović.

Mogu li birači zaboraviti sukobe?

Ključno pitanje pred izbore jeste da li opozicioni birači mogu za nešto više od dva mjeseca zaboraviti višemjesečne svađe, optužbe i međusobna osporavanja opozicionih lidera.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da trenutna situacija više liči na pokušaj saniranja ozbiljno narušenih odnosa nego na stvarno jedinstvo.

„Ovo izgleda kao lijepljenje komadića razbijene vaze. Mjesecima smo gledali međusobne sukobe i teško je preko noći uvjeriti javnost da su sve razlike nestale“, kaže Topićeva.

Prema njenom mišljenju, opozicija je kroz dugotrajne pregovore izgubila dio kredibiliteta, a dodatni problem predstavlja činjenica da iza postignutog dogovora nisu stale sve opozicione stranke.

Topićeva smatra da je najveću političku cijenu cijelog procesa platio SDS, unutar kojeg su se, kako navodi, otvorila brojna pitanja i tenzije.

„Teško je vjerovati da se svi ti narušeni odnosi mogu brzo popraviti i da će birači zaboraviti ono što su mjesecima gledali“, ocjenjuje ona.

Psiholog: Opozicioni birači i dalje vjeruju svojim liderima

Drugačije viđenje ima psiholog Aleksandar Milić, koji smatra da opozicija i dalje raspolaže značajnim povjerenjem među svojim pristalicama.

„Psihologija birača ne mijenja se preko noći. Ljudi koji su godinama protiv aktuelne vlasti uglavnom i dalje vjeruju opozicionim liderima“, navodi Milić.

On dodaje da opozicija ima i veliki broj kvalitetnih kadrova koji nisu dovoljno prisutni u javnosti.

Prema njegovim riječima, najveći problem opozicije nije nužno međusobna razjedinjenost, već veliki broj građana koji ne izlaze na izbore.

„Mnogi opozicioni birači i dalje sumnjaju u regularnost izbornog procesa i vjeruju da se izbori mogu zloupotrijebiti. Zato ne mislim da je došlo do dramatičnog pada povjerenja u opoziciju“, kaže Milić.

On ipak upozorava da samo formalno jedinstvo nije dovoljno.

„Ne bi bilo dobro ni da opozicija bude potpuno jedinstvena ako nema kvalitetne kandidate i jasnu politiku“, zaključuje Milić.