Kategorija: Politika

Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate opštih izbora, čime je otvoren put za formiranje novih institucija vlasti u Republici Srpskoj, dok se završetak procesa konstituisanja Vlade i usvajanje budžeta za 2027. godinu očekuju do kraja decembra.

Od održavanja izbora prošlo je 20 dana, a do konačnog potvrđivanja rezultata preostalo je još deset. Prema utvrđenim rezultatima, ručno brojanje glasova nakon primjene novih izbornih tehnologija nije donijelo značajnije promjene u odnosu na rezultate iz izborne noći, prenosi RTRS.

Iz Centralne izborne komisije saopšteno je da je od 23 časa počeo da teče rok od 72 časa za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasova, dok je za žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH predviđen rok od dva dana.

Najveću pojedinačnu podršku birača dobili su kandidati Saveza nezavisnih socijaldemokrata Željka Cvijanović i Savo Minić, koji su osvojili više od 300.000 glasova.

Minić je sa 52,10 odsto glasova izabran za predsjednika Republike Srpske, a u intervjuu za podkast „Otadžbina“ poručio je da se odnos prema otadžbini ne smije dovoditi u pitanje, bez obzira na političke razlike.

„U redu je da neko ne voli Savu Minića, da ne voli policajca jer ga je kaznio. Ali otadžbina, to je naša slava, naši grobovi. To je ono što ne može doći u pitanje, a drugo je društveno uređenje, određeni način funkcionisanja, to je ono što se mijenja“, rekao je Minić.

Za potpredsjednika Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda izabran je Ramiz Salkić iz Stranke demokratske akcije, dok je u izboru potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda presudnu ulogu imala podrška birača iz inostranstva, zahvaljujući kojoj je izabran Igor Balukčić iz HDZ-a 1990.

Kada je riječ o raspodjeli mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Savez nezavisnih socijaldemokrata osvojio je 34 poslanička mjesta, odnosno pet više nego u prethodnom sazivu.

Srđan Mazalica iz ove stranke ocijenio je da je riječ o najvećem rastu koji je neka politička organizacija ostvarila na ovim izborima, posmatrano i u apsolutnom i u relativnom smislu.

Prema konačnom obračunu kompenzacionih mandata, Pokret Sigurna Srpska imaće 12 poslanika, dok je Srpska demokratska stranka osvojila deset mandata.

Željka Cvijanović nastavlja mandat srpskog člana Predsjedništva BiH sa osvojenih 55,56 odsto glasova. U Predsjedništvu BiH ostaje i Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije, dok će f

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je na Opštim izborima osvojila novi mandat, zahvalila je građanima na podršci nakon što je završeno brojanje glasova, ističući da je za nju glasalo 319.705 birača.

„Sada, kada su prebrojani svi glasovi, ostaje mi samo da kažem – 319.705 puta hvala“, poručila je Cvijanovićeva putem društvene mreže Instagram, prenosi RTRS.

Prema objavljenim izbornim rezultatima, Cvijanovićeva je osvojila znatno više glasova od preostala dva člana Predsjedništva BiH.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović dobio je podršku 222.484 birača, dok je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijanu Filipović glasao 120.701 birač.

Osim Cvijanovićeve, jedini kandidat u BiH koji je na ovogodišnjim izborima osvojio više od 300.000 glasova jeste novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić, kojem je povjerenje ukazalo 301.532 birača.

Cvijanovićeva je tako osvojila 18.173 glasa više od Minića, a njen rezultat predstavlja najveći pojedinačni broj glasova među navedenim izabranim funkcionerima.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija mogao bi 30. oktobra otvoriti pitanje nezavisne strateške revizije rada Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, čime bi se ponovo pokrenula rasprava o njenim nadležnostima, preostalim zadacima i mogućnosti zatvaranja.

Ova inicijativa jedna je od opcija koje bi mogle biti razmatrane na predstojećoj polugodišnjoj sjednici posvećenoj Bosni i Hercegovini, prenosi ATV.

Posebna pažnja mogla bi biti usmjerena na procjenu dosadašnjeg rada OHR-a i stepen ispunjenosti pet ciljeva i dva uslova, poznatih kao agenda „5+2“, od kojih zavisi zatvaranje ove međunarodne institucije.

Budućnost OHR-a ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja, posebno zbog neslaganja unutar Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, koji još nije postigao saglasnost o nasljedniku Kristijana Šmita.

Dužnost visokog predstavnika trenutno obavlja američki diplomata Luis Krišok, dok među međunarodnim akterima i dalje postoje različiti stavovi o legitimitetu, ovlašćenjima i daljem postojanju OHR-a.

Kao jedno od mogućih rješenja pominje se usvajanje izjave Savjeta bezbjednosti kojom bi Savjet za implementaciju mira bio pozvan da okonča postupak izbora novog visokog predstavnika i potvrdi uslove neophodne za zatvaranje OHR-a.

Na sjednici će se, osim toga, razgovarati o političkim i bezbjednosnim prilikama u BiH, sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanju ustavnog poretka i stabilnosti.

Pred članicama Savjeta bezbjednosti naći će se i pitanje produženja mandata evropske vojne misije EUFOR Altea, o čemu bi trebalo da bude odlučeno prije isteka njenog aktuelnog mandata.

Iz OHR-a je ranije saopšteno da Luis Krišok neće lično prisustvovati sjednici u Njujorku, iako, prema tvrdnjama ove kancelarije, kao vršilac dužnosti raspolaže svim zakonskim ovlašćenjima, uključujući obavezu izvještavanja o sprovođenju Dejtonskog sporazuma.

Redovni šestomjesečni izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini već je upućen generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji će ga zvanično proslijediti članicama Savjeta bezbjednosti.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ostaje prostor slobode, stabilnosti i privrednog napretka, naglašavajući da će među najvažnijim ciljevima u narednom periodu biti ekonomski razvoj, ulaganja u infrastrukturu i stvaranje povoljnijih uslova za nove investicije.

Dodik je na društvenoj mreži Iks istakao da je neophodno nastaviti sa aktivnostima koje će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju životnog standarda stanovništva.

„Naš cilj je da nastavimo jačati privredu, unapređivati infrastrukturu i stvarati uslove za nove investicije, otvaranje radnih mjesta i bolji život i rad naših građana“, poručio je Dodik, prenosi ATV.

Govoreći o događajima koji su obilježili prethodnu sedmicu, Dodik je posebnu pažnju posvetio jubileju Narodne skupštine Republike Srpske, podsjećajući na njen značaj u procesu stvaranja i institucionalnog razvoja Srpske.

„Tokom ove sedmice obilježili smo 35 godina od njenog osnivanja i prisjetili se značaja koji je imala u našem istorijskom razvoju“, naveo je Dodik.

Njegova poruka uslijedila je nakon obilježavanja 35 godina postojanja Narodne skupštine Republike Srpske, a u središtu obraćanja bili su očuvanje stabilnosti, dalji ekonomski razvoj i značaj institucija Republike Srpske.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila je rezultate opštih izbora, nakon čega je poznat raspored svih 83 mandata u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, kao i imena kandidata koji su izborili poslanička mjesta.

Najviše mandata osvojio je Savez nezavisnih socijaldemokrata, koji će imati 34 poslanika, dok je na drugom mjestu Pokret Sigurna Srpska sa 12 mandata. Slijedi Srpska demokratska stranka sa deset poslaničkih mjesta, prenose Nezavisne.

SNSD – 34 mandata

Direktne mandate osvojili su Igor Dodik, Danijel Jošić, Goran Maričić, Mikajlo Lazić, Zoran Stevanović, Miroslav Bojić, Nina Bukejlović, Bojan Savić, Miloš Gvero, Žarko Novaković, Ilija Tamindžija, Luka Petrović, Aco Stanišić, Nenad Lalović, Siniša Ilić, Bojana Vokić, Aleksandar Krsmanović, Radoslav Nikolić, Jovan Katić, Slobodan Javor, Nevena Todorović, Renata Obradović Popović, Jovana Drljača, Denis Pijetlović, Petar Jelić, Alen Šeranić i Dijana Aramanda.

Sa kompenzacionih lista mandate su dobili Nedeljko Perišić, Mara Granula, Elvida Vujić, Srđan Mazalica, Zoran Blagojević, Renata Kuzmić i Suzana Gašić.

Pokret Sigurna Srpska – 12 mandata

Poslanička mjesta pripala su Drašku Stanivukoviću, Nebojši Driniću, Mirni Savić Banjac, Slaviši Markoviću, Dejanu Kojiću, Željku Sladojeviću, Maji Dragojević Stojić, Milijani Jovičić i Vedranu Čakareviću.

Preostala tri mandata, putem kompenzacionih lista, osvojili su Veljko Borovina, Sanja Grubačić i Snježana Gvozden.

SDS – 10 mandata

U poslaničke klupe ulaze Ognjen Bodiroga, Bojo Gašanović, Mirko Nikolić, Stojan Smiljanić, Biljana Lukić, Milan Petrović, Jovica Radulović, Dragomir Vasić i Vladimir Ćopić.

Deseti mandat, sa kompenzacione liste, osvojila je Sonja Karadžić Jovičević.

Ujedinjena Srpska – pet mandata

Ujedinjenu Srpsku u novom sazivu predstavljaće predsjednik stranke dr Nenad Stevandić, Saša Vrkačević i Aleksandar Trninić, koji su osvojili direktne mandate.

Dva kompenzaciona mandata pripala su Mireli Kajkut Zeljković i Milanu Radoviću.

Koalicija DNS–NPS – pet mandata

Direktno su izabrani Darko Banjac, Boris Trninić i Milan Jovičević, dok su kompenzacione mandate dobili Dragan Brdar i Bobana Marelj.

Koalicija SP–DEMOS i NDP – pet mandata

Mandate su osvojili Davor Strika, Zoran Kokanović, Boris Šljivić i Ognjen Kulić, a preko kompenzacione liste u Narodnu skupštinu ulazi Nedeljko Čubrilović.

Lista za pravdu i red i PDP RS – četiri mandata

Direktne mandate dobili su Igor Crnadak i Lazar Radan, dok su kompenzaciona mjesta pripala Đorđu Vučiniću i Zagorki Grahovac.

SPS – četiri mandata

Socijalistička partija Srpske imaće četiri predstavnika. Direktno su izabrani Goran Selak i Maksim Skoko, dok su kompenzacione mandate osvojili Siniša Mijatović i Maja Vekić.

Koalicija za državu – tri mandata

Ovu koaliciju u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavljaće Edin Ramić, Selvid Hurtić i Mirsad Duratović.

Republička stranka Srpske – jedan mandat

Jedini mandat ove stranke osvojio je Slavenko Ristić.

Prema objavljenim rezultatima, poslanička mjesta raspoređena su između deset političkih subjekata i koalicija, a SNSD sa 34 mandata ostaje pojedinačno najjača politička snaga u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Srbije danas izlaze na vanredne parlamentarne izbore, čiji bi rezultati mogli imati značajan uticaj ne samo na političke prilike u toj zemlji već i na buduće odnose Beograda i Republike Srpske. Za 250 poslaničkih mjesta nadmeće se 18 izbornih lista sa ukupno 2.418 kandidata, dok je posebna pažnja usmjerena na političko nadmetanje liste „Ujedinjena Srbija“, koju predvode Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić, i liste „Studenti pobeđuju“.

Studentska lista nastala je nakon protesta pokrenutih zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 16 ljudi. Dvije godine kasnije, političke posljedice tog događaja predstavljaju jednu od važnih tema izborne kampanje.

U predizbornu kampanju uključili su se i brojni politički predstavnici iz Republike Srpske, pri čemu su se stranke vladajuće koalicije otvoreno opredijelile za podršku Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci.

Među najaktivnijim učesnicima predizbornih skupova bio je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, a podršku Vučiću pružio je i dio opozicionih političara iz Srpske. Na drugoj strani, lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović javno su podržali studentsku listu.

O tome kako bi izborni rezultat mogao uticati na buduću saradnju Srbije i Republike Srpske govorio je bivši diplomata i stručnjak za međunarodne odnose Srećko Đukić, koji smatra da direktno uključivanje političara iz Srpske u izbornu kampanju u Srbiji može proizvesti negativne posljedice.

Đukić je za Srpskainfo ocijenio da dio građana Srbije s negodovanjem posmatra političko angažovanje predstavnika Republike Srpske, posebno kada je riječ o podršci aktuelnoj vlasti.

„Glasačka mašina iz Republike Srpske je, prema percepciji velikog broja građana u Srbiji, na strani režima Aleksandra Vučića“, rekao je Đukić.

On smatra da pitanje dvojnog državljanstva i biračkih prava građana Republike Srpske u Srbiji zaslužuje ozbiljnu raspravu, posebno u kontekstu finansijske pomoći koju Srbija pruža opštinama i gradovima u Srpskoj.

Prema njegovoj ocjeni, postojeći model političkih odnosa između Beograda i Banjaluke trebalo bi preispitati i uskladiti sa principima međudržavne saradnje.

„To će se postaviti kao krupno pitanje poslije izbora. Aleksandar Vučić je sa Miloradom Dodikom dogovarao razne stvari oko ovih izbora koje mogu da odlučujuće utiču na njihov ishod“, tvrdi Đukić.

Bivši diplomata smatra i da Srbija mora voditi računa o odnosima sa Bosnom i Hercegovinom u cjelini, ukazujući na značaj bošnjačke zajednice u Raškoj oblasti i potrebu očuvanja stabilnih međudržavnih odnosa.

On je kritikovao i način na koji se, prema njegovom mišljenju, koriste sredstva i politički uticaj u odnosima Srbije i Republike Srpske, dovodeći u pitanje opravdanost pojedinih poteza rukovodstva Srpske.

Đukić je zaključio da će pitanje budućeg uređenja odnosa Beograda i Banjaluke ostati otvoreno bez obzira na to koja politička opcija bude formirala vlast nakon izbora.

„Bilo ko da pobijedi u Srbiji to pitanje će sigurno doći na dnevni red“, poručio je Đukić.

Centralna izborna komisija BiH je na 82. sjednici održanoj večeras donijela Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Opštih izbora u BiH 2026. godine.

Odluka o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Opštih izbora u BiH 2026. godine stupa na snagu danom donošenja i objaviljena je večeras na internet stranici Centralne izborne komisije i smatraće se da je danom objave ista dostavljena svim učesnicima u izbornom procesu.

Na internet stranici su objavljeni i Utvrđeni rezultati Opštih izbora 2026. godine.

Predsjednik Republike Srpske će biti Savo Minić (SNSD), a potpredsjednici Ramiz Salkić (SDA) i Igor Balukčić (HDZ 1990).

Srpski član Predsjedništva BiH će biti Željka Cvijanović (SNSD), bošnjački Denis Bećirović (SDP) i hrvatski Darijana Filipović (HDZ BiH).

Što se tiče NSRS, SNSD ima 34 od 83 mandata. PSS je na 12 mandata, a SDS na 10. Ujedinjena Srpska, koalicija DNS-NPS i koalicija SP-DEMOS i NDP imaće po pet mandata, Lista za pravdu i red i SPS imat će po četiri mandata, Koalicija za državu je na tri mandata, a Republička stranka Srpske imaće jedan.

Što se tiče Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, SDA će tamo imati devet mandata, SNSD šest, SDP BiH pet, HDZ BiH četiri, SBiH tri, DF, NiP, SDS i PSS po dva, a jedan mandat će imati Naša stranka, NES, Ujedinjena Srpska, Lista za pravdu i red, HDZ 1990, DNS-NPS i SP-DEMOS.

Odredbe iz članova 10.1 stav (3) i 11.1 stav (2) Izbornog zakona BiH o najmanjoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske biće implementirane prije donošenja Odluke o potvrđivanju rezultata izbora, s tačnim navođenjem imena kandidata i izjašnjenjem o pripadnosti konstitutivnom narodu iz člana 4.19 Izbornog zakona.

Zahtjevi za ponovno brojanje glasačkih listića podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od 72 časa od dana kada je Centralna izborna komisija BiH objavila utvrđene izborne rezultate, u formi i pod uslovima kako je propisano odredbama člana 5.30 Izbornog zakona, kao i prigovor na tačnost objavljenih rezultata izbora.

U skladu s članom 6.9 stav (1) i (2) Izbornog zakona BiH protiv Odluke o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Opštih izbora u BiH 2026. godine može se putem Centralne izborne komisije BiH podnijeti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet stranici Centralne izborne komisije BiH.

Zahtjevi za ponovno brojanje glasačkih listića, prigovori na objavljene rezultate i žalbe na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Opštih izbora u BiH 2026. godine se dostavljaju isključivo putem faks aparata na broj 033/251-329, elektronskom poštom na e-mail adresu zzov@izbori.ba ili lično u sjedište Centralne izborne komisije BiH (Sarajevo, ul. Danijela Ozme 7).

Dan 25.10.2026. godine (nedjelja) je radni dan u Centralnoj izbornoj komisiji  i isti se računa u rokove za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića, prigovora i žalbi. Predmetni podnesci mogu biti neposredno predati u pisarnici Centralne izborne komisije na navedeni dan u vremenu od 08.00 do 16.00 časova, prenosi RTRS.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić optužio je televizije N1 i Nova da su namjerno sačekale početak predizborne tišine u Srbiji kako bi pojačale napade na predsjednika Aleksandra Vučića, u trenutku kada on, kao nosilac izborne liste, nema mogućnost da im odgovori u okviru kampanje.

Stevandić smatra da je riječ o unaprijed osmišljenom potezu medija koji podržavaju Studentsku listu, ocjenjujući da je način na koji se odnose prema Vučiću bez presedana u političkom životu Srbije.

„To je najbestidniji, najnehumaniji napad na jednog čovjeka u istoriji države Srbije“, poručio je Stevandić, prenosi Srpskainfo.

Prema njegovim tvrdnjama, ove televizije već deset godina vode negativnu kampanju protiv predsjednika Srbije, koja se ne zaustavlja samo na njemu, već obuhvata i članove njegove porodice.

Stevandić je optužio N1 i Novu da su tokom prethodnih godina izbjegavale direktne televizijske duele sa Vučićem, iako je, kako navodi, on više puta pozivao na takve razgovore.

Tvrdi i da je Vučić jedini među kandidatima kojem je onemogućeno da zvanično gostuje na ovim televizijama, dok su istovremeno nastavljene kritike na njegov račun.

Posebno je oštro reagovao na vrijeme objavljivanja posljednjih kritika, smatrajući da su mediji svjesno iskoristili zakonska ograničenja koja važe tokom predizborne tišine.

„Zatim su podmuklo, pokvareno, sačekali da se dogodi predizborna tišina, onda su baš danas odlučili da iz sve snage udaraju po njemu, da ga tuku, da ga cipelare, da ga udaraju i maljem i sjekirom po glavi“, izjavio je Stevandić.

On je ocijenio da je takvim postupkom Vučić doveden u položaj u kojem nema ravnopravnu mogućnost da odgovori na optužbe.

„Svjesni da su Vučiću u medijskom smislu vezane i ruke i noge i da mu je flaster preko usta, jer on jedini poštuje zakone uvijek“, poručio je Stevandić.

Njegove optužbe dolaze uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za nedjelju, 25. oktobra, kada će građani odlučivati o novom sazivu Narodne skupštine Srbije.

Srpska demokratska stranka odredila je tročlanu delegaciju koja će naredne sedmice razgovarati sa predstavnicima Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića i Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Prema informacijama iz vrha SDS, pregovore će voditi predsjednik stranke Branko Blanuša, Darko Babalj i Želimir Nešković.

Odluka je donesena na sjednici Predsjedništva SDS, održanoj prije dva dana u Banjaluci, na kojoj su razmatrani rezultati nedavno završenih opštih izbora i mogućnosti buduće saradnje opozicionih stranaka.

Iako je javnosti nakon sjednice predstavljeno kratko saopštenje, iza zatvorenih vrata, prema tvrdnjama izvora Srpskainfo, vođene su oštre rasprave među članovima stranačkog rukovodstva.

Sagovornici ovog portala, koji su tražili da ostanu anonimni, tvrde da su pojedini članovi Predsjedništva pokrenuli pitanje izmjena stranačkog statuta, ali i nadležnosti Statutarne komisije u slučaju isključenja gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića iz SDS.

Prema njihovim navodima, tokom sjednice bilo je prijedloga da se Statutarnoj komisiji uskrati mogućnost razmatranja Petrovićeve žalbe na odluku o njegovom isključenju.

Uprkos unutrašnjim neslaganjima, rukovodstvo SDS odlučilo je da započne razgovore sa drugim opozicionim političkim subjektima, a prvi na redu biće Pokret Sigurna Srpska i Lista za pravdu i red.

„To su Branko Blanuša, Darko Babalj i Želimir Nešković. Razgovori delegacije SDS sa predstavnicima PSS i Liste za pravdu i red planirani su da se održe negdje u toku sljedeće sedmice“, naveli su izvori portala.

Zvanično saopštenje SDS nije sadržavalo imena članova pregovaračkog tima, već je navedeno da je cilj predstojećih sastanaka postizanje dogovora o zajedničkom političkom djelovanju.

Na istoj sjednici razmatrana su i pitanja iz oblasti energetike, uključujući stanje u elektroenergetskom sektoru i nova kreditna zaduženja u Šumama Republike Srpske.

Predsjedništvo je, takođe, potvrdilo odluku Branka Blanuše o imenovanju povjerenika i povjereništva za Gradsku organizaciju SDS u Bijeljini, nakon što je Ljubiša Petrović isključen iz stranke.

Time je, pored priprema za pregovore sa opozicionim partnerima, otvoreno i pitanje daljih odnosa unutar SDS, posebno u vezi sa statusom bijeljinskog gradonačelnika.

Da li će najavljeni razgovori sa Stanivukovićem i Vukanovićem rezultirati konkretnim političkim dogovorom, trebalo bi da bude poznatije nakon sastanaka planiranih za narednu sedmicu.

Bosna i Hercegovina već četiri godine praktično stoji u mjestu kada je riječ o evropskim integracijama, dok politička neslaganja i izostanak reformi građane koštaju stotina miliona evra. Umjesto novih investicija, ekonomskih podsticaja i približavanja evropskom tržištu, zemlja se suočava sa propuštenim finansijskim prilikama i sve većim nezadovoljstvom stanovništva.

Izostanak napretka posebno je vidljiv kroz neiskorišćena bespovratna sredstva iz evropskog Plana rasta, ali i dospijevanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala.

Ekonomisti upozoravaju da se bez ozbiljnijih političkih promjena teško može očekivati izlazak iz višegodišnjeg zastoja.

Svetlana Cenić smatra da će evropske integracije i u narednom periodu ostati u sjenci političkih sukoba, jer među vodećim strankama ne postoji jedinstven odnos prema Evropskoj uniji.

Prema njenoj ocjeni, HDZ i SDA nastaviće da se deklarativno zalažu za evropski put, dok je SNSD, kako tvrdi, već pokazao da Evropsku uniju ne smatra političkim prioritetom.

Cenićeva upozorava da će dodatno vrijeme biti izgubljeno na političke dogovore, formiranje vlasti i imenovanja, zbog čega ne očekuje brzo sprovođenje potrebnih reformi.

Posebno problematičnim smatra odnos prema evropskom Planu rasta, koji predviđa finansijsku podršku uz ispunjavanje jasno definisanih uslova. Odbijanjem povoljnih kredita i bespovratnih sredstava, tvrdi ona, domaće vlasti direktno uskraćuju građanima mogućnosti za bolji život.

Odgovornost, međutim, ne vidi isključivo u domaćim političarima. Kritikuje i Evropsku uniju, za koju smatra da na probleme u Bosni i Hercegovini često reaguje prekasno ili se zadržava na izražavanju zabrinutosti.

„Kad se sve to udruži, onda neka nam je i Bog na pomoći. A i Bogu treba pomoć, ne može on sve sam“, poručila je Cenićeva.

Slične ocjene iznosi i ekonomista Igor Gavran, koji rezultate vlasti u prethodnom četvorogodišnjem periodu smatra izrazito lošim.

Kako prenosi Srpskainfo, Gavran ističe da su propuštene prilike za korišćenje evropskog novca, dok su ostvarena usklađivanja sa evropskim standardima uglavnom bila formalne prirode.

„Odlazeća vlast nije uradila ništa vrijedno spomena. Uspjeli smo propustiti čak i bespovratna sredstva iz Plana rasta, a došli smo i na sivu listu Moneyvala“, naveo je Gavran.

On smatra da će buduća vlast imati veoma nizak prag koji treba da nadmaši, ali istovremeno upozorava da ostaje otvoreno pitanje hoće li postojati politička volja za ozbiljnije reforme.

Posljedice zastoja, prema njegovim riječima, ne ogledaju se samo u izgubljenom novcu. Građani su ostali bez mogućnosti za veće podsticaje privredi, dodatne investicije i pogodnosti koje donosi približavanje Evropskoj uniji.

Kao jedan od konkretnih primjera navodi besplatan roming sa zemljama EU, koji bi građanima olakšao putovanja i komunikaciju.

Gavran ukazuje i na činjenicu da vlasti imaju ozbiljne probleme čak i sa obezbjeđivanjem osnovnih komunalnih usluga, poput urednog vodosnabdijevanja i odvoza otpada.

U takvim okolnostima, smatra on, evropske integracije građanima djeluju kao teško ostvariv cilj, dok svakodnevni rast troškova života ostaje mnogo neposredniji problem.

Komentarišući dugogodišnji zastoj, Gavran je zaključio da su domaće vlasti svojim rezultatima praktično podstakle građane da evropske integracije ostvare individualno, odnosno odlaskom iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.