Kategorija: Politika

Jedno od ključnih pitanja pred predstojeće opšte izbore biće koliko će građana Republike Srpske zaista izaći pred biračke kutije. Od ukupne izlaznosti, prema ocjenama političkih analitičara, u velikoj mjeri može zavisiti i konačan odnos snaga između vlasti i opozicije.

Već duže vrijeme poznavaoci političkih prilika upozoravaju da bi veći odziv birača mogao promijeniti izbornu računicu, prije svega zato što bi povećana izlaznost otvorila više prostora opozicionim strankama da ugroze aktuelnu vlast.

Međutim, dosadašnji izborni ciklusi pokazuju da u Republici Srpskoj nije jednostavno pokrenuti veliki broj građana koji redovno ostaju kod kuće na dan izbora.

Na opštim izborima održanim 2022. godine glasalo je svega 53,76 odsto registrovanih birača u Republici Srpskoj. Četiri godine ranije izlaznost je bila nešto veća i iznosila je 57,68 odsto. Na izborima 2014. godine na biračka mjesta izašlo je 56,85 odsto birača, dok je 2010. godine glasalo 56,15 odsto registrovanog biračkog tijela.

Brojke pokazuju da više od četiri decenije? (pogrešno) značajan dio biračkog tijela ostaje van političkog procesa, a upravo se među tim građanima, prema mišljenju analitičara, nalazi potencijal koji bi mogao promijeniti izbornu sliku.

Nešković: Bez veće izlaznosti opozicija teško može očekivati pobjedu

Politički analitičar Radomir Nešković smatra da opozicija u Republici Srpskoj nema mnogo prostora za optimizam ukoliko ne uspije privući značajan broj birača koji su do sada uglavnom apstinirali.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema je činjenica da veliki dio glasačkog tijela godinama ne učestvuje na izborima, a među njima se posebno izdvajaju mlađi birači.

– Kod nas već duže vrijeme veliki dio biračkog tijela ne izlazi na izbore. To se naročito odnosi na mlade. Ukoliko bi oni bili motivisani da izađu i glasaju, ukupna izlaznost bi se značajno povećala. Međutim, upravo mladi najčešće sumnjaju da se njihovim glasom bilo šta može promijeniti – kaže Nešković.

Da bi se taj stav promijenio, smatra on, političke stranke morale bi ponuditi sadržaj koji bi mlađim generacijama bio bliži i uvjerljiviji.

Za to bi, kako navodi, bile potrebne nove političke ideje, drugačiji pristup i ljudi koji do sada nisu bili prepoznatljivi na političkoj sceni.

– Problem je što i vlast i opozicija trenutno uglavnom šalju slične poruke. Takva priča ne može motivisati mlade da izađu na izbore – smatra Nešković.

Zbog toga njegova procjena nije optimistična kada je riječ o odzivu birača 4. oktobra. Nešković očekuje da bi izlaznost mogla biti čak i niža nego tokom pojedinih prethodnih izbornih ciklusa.

Mladi i obrazovani među najtežima za animiranje

Sociolog Ivan Šijaković ocjenjuje da političke stranke imaju veoma zahtjevan zadatak ukoliko žele povećati broj građana koji će učestvovati na izborima.

On podsjeća da među biračima koji tradicionalno apstiniraju nisu samo mladi.

– Među onima koji ne glasaju nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi. Mnogi od njih su odavno zaključili da je politika prljav posao i zbog toga svjesno odlučuju da ne učestvuju u izbornom procesu. Takav stav je veoma teško promijeniti – kaže Šijaković.

Prema njegovom mišljenju, dosadašnji tok predizborne kampanje i obećanja koja političke partije upućuju biračima vjerovatno neće pomoći da se poveća izlaznost.

Naprotiv, smatra da bi stalno ponavljanje opštih političkih poruka moglo dodatno udaljiti građane od biračkih mjesta.

– Ljudi žele jasne i konkretne odgovore. Zanima ih šta će se tačno promijeniti ako glasaju za jednu, a ne za drugu političku opciju. Osim opštih ocjena i načelnih obećanja, takvih odgovora gotovo da nema. Političke fraze same po sebi ne znače ništa – ističe Šijaković.

On zato očekuje da bi odziv birača na predstojećim opštim izborima mogao nastaviti trend pada.

Prema njegovoj procjeni, nije isključeno ni da izlaznost u oktobru bude manja od 50 odsto, što bi predstavljalo najniži odziv birača u Republici Srpskoj u posljednjim izbornim ciklusima.

– Ne bi me iznenadilo da izlaznost padne ispod 50 odsto i obori negativne rekorde. To bi pokazalo koliko je ovakva politička situacija obesmislila demokratski proces i koliko ljudi više ne vjeruju da svojim glasom mogu nešto promijeniti – zaključuje Šijaković.

Apstinenti kao najvažnija izborna nepoznanica

Dok političke partije pokušavaju zadržati postojeće biračko tijelo i pridobiti neodlučne građane, najveća nepoznanica pred oktobarske izbore ostaju upravo oni koji godinama ne izlaze na glasanje.

Ako ostanu kod kuće, odnos snaga mogao bi ostati sličan onome iz prethodnih izbornih ciklusa. Ukoliko, međutim, značajan broj apstinenata odluči da izađe na biračka mjesta, posebno mlađih birača i onih koji su do sada izbjegavali politiku, izborna računica mogla bi biti znatno drugačija.

Zato će jedno od najvažnijih pitanja pred predstojeće izbore biti ne samo kome će građani dati svoj glas, već koliko će ih uopšte odlučiti da ga daju.

Još 2008. godine Savjet za provođenje mira objavio je čuvenih 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a, a posljedice te odluke osjećaju se još i danas.

Iako se često navodi da je državna imovina jedino preostalo neriješeno pitanje iz ove agende, ipak to nije slučaj. Naprimjer, četvrti cilj odnosi se na potrebu fiskalne održivosti zemlje, a Kristijan Šmit je u maju prošle godine, u funkciji visokog predstavnika, tokom predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti UN-a naveo da ni taj cilj i dalje nije ispunjen.

“U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine, ali još uvijek nije u potpunosti osigurana izvjesnost i adekvatnost finansiranja institucija BiH”, naveo je on, što sugeriše da OHR i dalje ne smatra da je taj uslov ispunjen.

Vladavina zakona

Ni peti cilj, koji se odnosi na vladavinu zakona, takođe se ne smatra ispunjenim, što svake godine u svojim izvještajima navodi i EU, koja, inače, smatra da je OHR nekompatibilan sa suverenošću BiH kao zemlje i često navodi da je potrebno da BiH iz dejtonske pređe u briselsku fazu, što je često tihi signal da bi kancelariju trebalo zatvoriti što je prije moguće.

I kada je u pitanju vojna imovina, često se navodi da je to pitanje riješeno 2018. godine, kada je NATO, referišući se na uslove iz Talina o vojnoj imovini kao uslovu za Akcioni plan za članstvo, naglasio da je ostvaren značajan napredak, nakon čega je BiH dozvoljeno da godinu kasnije podnese prvi plan u okviru MAP-a. Međutim, nisu sve od 57 traženih lokacija registrovane na BiH, zbog toga što između RS i FBiH i dalje ne postoji saglasnost o tome kome ta imovina zapravo pripada.

Iz ovoga se može zaključiti da je samo pitanje distrikta Brčko riješeno u potpunosti, jer je Republika Srpska pristala na amandman na Ustav BiH, kojim je riješen status ovog distrikta, i izbrisala entitetsku granicu kroz Brčko.

Podsjećanja radi, pet ciljeva odnosi se na državnu imovinu, vojnu imovinu, fiskalnu održivost, Brčko distrikt i vladavinu zakona.

Dva uslova

Osim ovih ciljeva, deklarisana su i dva uslova, koja se odnose na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivnu ocjenu Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira o punom poštovanju Dejtonskog sporazuma.

Nijedan od ovih uslova nije u potpunosti ispunjen, čak ni onaj koji se odnosi na SSP. Naime, iako je sporazum potpisan još 2008. godine, brojne obaveze iz tog sporazuma i dalje nisu ispunjene, iako su rokovi prošli prije nekoliko godina. Naprimjer, BiH i dalje nema program za usvajanje evropske pravne stečevine, još nije u potpunosti riješeno ni pitanje državne pomoći, kao ni brojna druga pitanja.

Ipak, sudeći prema očekivanjima da će nakon izbora narednog mjeseca sve ove teme doći na sto i da se fokus stavlja na pitanje državne imovine, dijelom i zbog namjere stranih investitora da ulažu u BiH, ne bi bilo iznenađenje da PIC, na insistiranje Amerikanaca, zaključi da su uslovi ispunjeni i da se donese zakon kojim će biti riješeno pitanje državne imovine, kako bi se krenulo u tranziciju i zatvaranje OHR-a.

Kada je PIC 2008. godine donio agendu 5+2, to je bila politička odluka koja je odražavala međunarodni konsenzus tog vremena. Danas, kada se politički konsenzus promijenio, isto tijelo može donijeti novi zaključak i ocijeniti da su uslovi ispunjeni, što bi onda značilo i konačno zatvaranje OHR-a.

Izborna kampanja za opšte izbore, koji se održavaju 4. oktobra, počinje u petak (4. septembra), a u tom periodu političke partije, koalicije i kandidati mogu zvanično predstavljati programe i koristiti plaćeno političko oglašavanje.

Međutim, i u samoj kampanji postoje ograničenja. Zabranjeni su govor mržnje i sadržaji koji podstiču mržnju, diskriminaciju i nasilje. Ta zabrana obuhvata fotografije, simbole, audio i video snimke, poruke i druge sadržaje objavljene putem interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Takođe, zabranjena je i zloupotreba djece u političke svrhe.

Političarima nije dozvoljeno ni ometanje skupova političkih protivnika, zatim lažno predstavljanje u ime drugog političkog subjekta, a izborni materijal ne smije se postavljati na institucije vlasti, javne ustanove, vjerske objekte i javna preduzeća.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje i da je zabranjena zloupotreba javnih resursa, ali da funkcioneri mogu nastaviti obavljati svoje redovne poslove, s tim da svoju službenu funkciju ne smiju pretvarati u sredstvo izborne promocije.

Zakonom ograničeno koliko stranke mogu potrošiti

Zakonom je ograničeno i koliko političari, stranke i koalicije mogu potrošiti tokom kampanje, a to zavisi od broja birača u izbornim jedinicama u kojima stranka učestvuje. Propisano je da za izbor članova Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču. Ovaj limit važi i za izbor predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, dok za izbore za kantonalne skupštine limit je 20 feninga po biraču.

Partije obavezne da imaju poseban račun

Političke stranke moraju imati i poseban račun za finansiranje kampanje i sredstva namijenjena kampanji moraju biti uplaćena na njega i ne mogu se koristiti u druge svrhe, i obaveza svih političkih partija, koalicija ili nezavisnih kandidata je da dostave izvještaj o izvorima finansiranja troškova kampanje.

Kampanja traje 30 dana i završava se s početkom izborne šutnje koja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta.

“U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem na izborima”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Šta se bira na izborima u oktobru?

Inače, birači u Bosni i Hercegovini na opštim izborima biraće članove Predsjedništva BiH, zatim predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i kantonalnim skupštinama.

Pravo glasa na izborima u oktobru, a zaključno sa 20. avgustom, ima 3.408.517 birača, koji će svoje pravo moći ostvariti na više od 5.200 redovnih biračkih mjesta.

Prvi put se koriste nove tehnologije

Prvi put u Bosni i Hercegovini na predstojećim opštim izborima glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To znači da će se birači identifikovati putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, a sam glasački listić umjesto u kutiju stavljaće se u skener. Upravo zbog novih tehnologija ovi izbori biće i veliki logistički izazov i u njima će učestvovati direktno skoro 14.000 ljudi, odnosno više od 4.000 operatera koji će voditi računa o elektronskim uređajima, kao i više od 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Više od 700 članova, simpatizera i aktivista Ujedinjene Srpske okupilo se večeras u Laktašima, gdje je održano veliko druženje Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Laktaši, koji je još jednom pokazao snažnu organizaciju, rast i podršku koju ova politička stranka uživa u ovoj lokalnoj zajednici.

U atmosferi zajedništva, optimizma i snažne energije, okupljenima su se obratili predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić i predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Laktaši Aleksandar Trninić.

Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić zahvalio je okupljenima na podršci, ističući da je pred strankom period u kojem može ostvariti još snažnije rezultate nego ikada ranije.

„Naučili smo da se poštujemo i uvijek smo bolje od drugih znali kakve su nam šanse. I mi smo danas spremni da ostvarimo mnogo veće i jače rezultate nego ikada prije. Mnogo smo snažniji, mnogo organizovaniji, ubijeđeni da nacionalnu i ekonomsku ideologiju koju pokazujemo i koja nam je cilj imamo toliko superiorno organizovanu da će ona u Republici Srpskoj biti prihvaćena u svakoj kući“, poručio je Stevandić.

On je naglasio da političko djelovanje Ujedinjene Srpske nije usmjereno samo na ostvarivanje izbornih rezultata, već prije svega na stvaranje uređenijeg, stabilnijeg i ekonomski snažnijeg društva.

Велико дружење чланова и симпатизера Градског одбора Уједињене Српске Лакташи и регије. Ми смо најбољи могући пријатељи и врло опасни непријатељи, а Шмит је најбоље видио како то изгледа. Исто тако, нисмо срећни ако наше комшије нису срећне и ако нисмо уредили систем у Српској. pic.twitter.com/MbkHGOPwlo

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 1, 2026

„Ne radimo ovo samo radi sebe. Ja neću da budem srećan ako moje komšije nisu srećne i ako nismo uredili sistem u Republici Srpskoj. Imamo priliku da ga uredimo – i većim zapošljavanjem i boljom organizacijom države“, rekao je Stevandić.

Posebno je istakao značaj odgovornog upravljanja i rezultata koje ostvaruju kadrovi Ujedinjene Srpske, naglašavajući da se patriotizam pokazuje i konkretnim ekonomskim rezultatima.

„Dajemo primjer kako rade direktori Ujedinjene Srpske. To su ljudi koji ili posluju pozitivno ili smanjuju gubitke. Tako se isto voli Republika Srpska i čuva. I ekonomski patriotizam i nacionalni patriotizam su slika Ujedinjene Srpske“, istakao je Stevandić.

Na kraju obraćanja, predsjednik Ujedinjene Srpske poručio je da je skup u Laktašima veliki početak novog perioda rada i dodatnog jačanja stranačke organizacije.

„Braćo i sestre, hvala vam, živjeli, družite se, uživajte i znate šta – za mjesec dana duplo ili ništa!“, poručio je Stevandić.

Predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Laktaši Aleksandar Trninić istakao je da prisustvo više od 700 ljudi predstavlja rezultat dugogodišnjeg rada, predanosti i povjerenja koje je organizacija stekla među građanima Laktaša.

„Ovih ovdje večeras 700 ljudi su dokaz mukotrpnog rada, puta koji smo prošli do sada, ali isto tako i dokaz da smo stekli povjerenje, da ljudi stoje iza nas i da nas podržavaju u ovoj izbornoj jedinici. I hvala vam na tome. Hvala na vašem povjerenju, hvala na trudu i hvala na istrajnosti, jer mi smo jedan tim, jedna porodica, jedna ekipa, a ja sam samo kapiten te ekipe“, rekao je Trninić.

Večerašnji skup u Laktašima protekao je u znaku zajedništva i snažne podrške, a više od 700 okupljenih poslalo je jasnu poruku o rastu i sve snažnijoj organizaciji Ujedinjene Srpske u ovom dijelu Republike Srpske.

Masovnost skupa, atmosfera među okupljenima i poruke koje su poslate sa večerašnjeg druženja pokazali su da Ujedinjena Srpska u Laktašima ulazi u naredni period sa velikim optimizmom, ambicijom i organizacijom spremnom za nove političke izazove.

Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da su cilj uvođenja novih tehnologija u predstojeći izborni proces u BiH izborne malverzacije koje će sprovesti međunarodni predstavnici, te je poručio da oni, ipak, ne mogu pobijediti srpski narod.

“Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, koji tvrdi da će nove tehnologije vratiti povjerenje građana u izbore, najobičniji je lažov. On pokušava da opravda svoju platu od 20.000 evra. Takve tehnologije su izbačene u NJemačkoj, a u BiH pokušavaju da nam ih nametnu. Soreka će onda da sjedi i da namiješta izbore. Ali, nismo ni mi naivni, a i ne bojimo ga se”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.

Dodik je naglasio da Centralna izborna komisija /CIK/ BiH koja nije legalna kažnjava političke subjekte šta god da urade kao da žele da ovdje stane politički život.

“Nijednim aktom im nije dat legitimitet i ulazimo u sferu nelegalnih izbora”, upozorio je Dodik.

Dodik je ukazao da EU zabranjuje ovakvu izbornu praksu.

“Pristalo smo na ovo, jer su oni željeli da mi odustanemo, pa da onda promovišu svoje. U federalnim medijima možete svakodnevno da vidite orgijanje – da je najvažnije mene skloniti i dovesti ljude koji će više vjerovati u BiH. Ako pobijede mogu mi namjestiti razne stvari, ali ne mogu da pobijede ovaj narod”, naglasio je Dodik.

Politička situacija u Republici Srpskoj je stabilna, u znaku priprema za izbore, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sjednice proširenog Predsjedništva ove stranke u Banjaluci.

– Republika Srpska pokazuje izbornu zrelost i da je spremna za demokratske izbore koji su potrebni svima – rekao je Dodik.

On je istakao da je ekonomska situacija u Republici Srpskoj stabilna i da se zbog toga može intervenisati prema radnicima, đacima, boračkim kategorijama.

Podsjetio je da su u Srpskoj povećane plate i penzije, obezbijeđeni besplatni udžbenici, te da je premijer Srpske Savo Minić predložio jednokratne naknade za učenike osnovnih i srednjih škola i studente u Srpskoj.

– U ovom trenutno prosječna plata je 863 evra, imamo i dalje konstantnu pokrivenost uvoza izvozom, BDP konstatno dva odsto, imamo rast iako nije impozantan ali mi možemo reći da je na pozitivnim nivou i očekujemo da krajem godine premaši tri odsto – rekao je Dodik.

On je naveo da nezaposlenost pada ispode sedam odsto i da je to jedna od najnižih stopa na prostoru bivše Јugoslavije, samo nižu ima Slovenija.

– Inflacija je 3,6 odsto, realno povećanje plata je preko pet odsto – dodao je Dodik-

Dodik je naveo da je današnjoj sjednici prisusvovalo 98 odsto članova Predsjedništva.

– SNSD je najveća i najmoćnija politička partija i to će pokazati i u budućnosti – poručio je Dodik.