Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić obratio se poslanicima na 19. redovnoj sjednici, ocijenivši predložene izmjene zakona o boračkim pravima kao istorijski presedan i upozorivši na opasnost od političkog instrumentaliziranja ove teme..

“Ono što mene jako puno brine — znam, proći će ova skupštinska rasprava, ovdje svako hoće da napravi neki svoj marketing, ali treba sutra ove pare obezbjeđivati i isplaćivati”, poručio je Stevandić.

Predsjednik skupštine podsjetio je da ni jedna ranija vlada ni skupštinska većina nisu dostigle ovaj nivo finansijske posvećenosti boračkoj populaciji. Iznos od 570 miliona maraka, istaknuo je, čini blizu 10% budžeta Republike Srpske — omjer bez presedana od osnivanja države. Ovaj potez Vlade karakterisao je kao hrabar, ali i kao teret koji će se osjećati u godinama koje dolaze.

“U Titinoj državi je bilo oko 1,2% budžeta za boračko-invalidsku zaštitu. Ni jedan MMF i ni jedna EBRD, niko ne bi odobrilo”, rekao je Stevandić, dodavši da međunarodne finansijske institucije nikada nisu blagonaklono gledale na visoku razinu boračke zaštite, te da će ta činjenica sigurno nositi svoje posljedice.

Stevandić je naglasio da zakon nije nastao u vakuumu, već kao rezultat dugotrajnog dijaloga između Boračke organizacije, radnih grupa i Vlade. “Boračka organizacija je imala radnu grupu, pa razgovarala sa Vladom. Ovo je rezultat svih nas”, rekao je, skinutavši kapu onima koji su cijeli proces proveli do kraja. Kao posebno značajno izdvojio je to što su u novim rješenjima po prvi put obuhvaćeni i borci Republike Srpske Krajine.

Posebno je pohvalio uvođenje duplih iznosa boračkog dodatka za borce starije od 65 godina bez drugih primanja, naglasivši da to “niko prije godinu dana nije ni očekivao, nije sanjao, nije niko ni tražio”. Taj detalj, prema njegovim riječima, nije bio dio inicijalnih zahtjeva Boračke organizacije, nego plod pregovora i razumijevanja stvarne situacije te kategorije stanovništva.

Izdvojio je i konkretan primjer koji je, rekao je, moguće replicirati i bez zakonskih intervencija. Dogovorom sa UKC-om Banja Luka, realizovanim u koordinaciji sa Boračkom organizacijom i njenim predsjednikom Radanom Ostojićem, uvedeno je pravilo da borci nemaju liste čekanja na preglede i tretmane.

“Nema liste čekanja za borce. Nema 15 dana, nema tri dana. Boračka organizacija nama dostavlja spisak — mi sutra zovemo”, objasnio je Stevandić, pohvalivši direktora UKC-a dr Šobota i pozvavši druge bolnice da usvoje isti model.

Stevandić je apelirao na sve učesnike rasprave da se suzdrže od pokušaja sukobljavanja pojedinih boračkih kategorija. Posebno je upozorio na slučaj gardista — oko 1.600 bivših vojnika čija specifična borbena iskustva zahtijevaju poseban tretman — naglasivši da se to pitanje mora rješavati unutrašnjim mehanizmima Boračke organizacije, a ne skupštinskim nadmetanjem.

“Ne smije niko gardiste da zloupotrebljava kao neku vrstu svog marketinga na svim njihovim manifestacijama”, rekao je Stevandić, dodavši da je odgovornost za teške uslove u kojima su mladi gardisti služili u prvom redu bila na komandantima, ali da je taj period zatvoren i da ga valja priznati kao dio zajedničke istorije.

Predsjednik skupštine osvrnuo se i na kulturu sjećanja, ocijenivši da nikada do sada nije bilo više filmova, spotova i akademija posvećenih odbranom periodu. Paradoksalno, rekao je, sve to se dešava “u uslovima koji su prilično nemogući i klimavim — do juče smo bili na potjernicama”.

Na kraju obraćanja, Stevandić je podsjetio na trojicu poslanika prvog saziva Narodne skupštine koji su poginuli tokom rata — Milovana Biloševića, ubijenog snajperom dok je pomagao ranjeniku, Gojka Garića, poginulog na Doboju, i Gorana Zekića, ubijenog u zasjedi između Srebrenice i Zalazja. Njihove biste stoje u holu skupštinske zgrade, a Stevandić je ocijenio da bi završetak ovog zakonodavnog procesa bio pravi trenutak da im se oda i formalno institucionalno priznanje.

“Trebalo bi da ovaj proces nastavimo u tom vrstom poštovanja — a to poštovanje podrazumijeva da ne budemo eksperti koji će reći šta ne valja, nego šta da dogradimo”, zaključio je predsjednik skupštine.

Na današnji sastanak opozicije nije pozvan bivši šef Kluba poslanika PDP, a sada predsjednik PDP Republike Srpske, Igor Crnadak, što je njemu i zasmetalo.

Domaćin sastanka, lider i PDP-a i PSS-a Draško Stanivuković, čini se da smatra da poslanik u aktuelnom sazivu Narodne skupštine nema značaj niti treba da utiče na odluke koji bi opozicioni blok trebao da donese.

– Odluka PSS da ne pozove mene i PDP Republike Srpske na sastanak opozicije je direktan gest neprijateljstva, na koji danas nećemo odgovarati – rekao je Crnadak.

Crnadak smatra i da se “mora stati iza” Branka Blanuše, lidera SDS-a kao kandidata za predsjednika Republike Srpske.

– Danas je ipak najvažnije da se iskoristi šansa koja postoji, da se uspostavi jedinstvena kolona oko Branka Blanuše kao kandidata za predsjednika Republike Srpske – navodi Crnadak.

Delegacije SDS, Narodnog fronta i pokreta koji predvodi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković danas bi trebalo da nastave pregovore o mogućem zajedničkom nastupu opozicije na opštim izborima naredne godine.

Sastanak će biti održan u organizaciji Stanivukovića, a prema informacijama do kojih dolazi Srpskainfo, pitanje kandidata za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH za sada neće biti tema razgovora.

Umjesto toga, fokus bi trebalo da bude na ideji formiranja zajedničkih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH. Prema izvorima iz jedne opozicione partije, upravo je to jedna od glavnih tema današnjih konsultacija.

Istovremeno, u toj kombinaciji neće učestvovati Lista Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, nakon što je Vukanović ranije poručio da više nema namjeru da učestvuje u sastancima sa Draškom Stanivukovićem i Jelenom Trivić.

Sagovornici Srpskainfo tvrde da prijedlog o zajedničkim listama nailazi na ozbiljan otpor unutar SDS. Posebno se tome protivi dio stranačkih funkcionera koji smatraju da bi približavanje Stanivukoviću moglo da nanese političku štetu toj stranci.

– Mnogi u SDS smatraju da bi zajednička lista sa Stanivukovićem bila veoma rizičan potez i da bi mogla da oslabi poziciju stranke. Zbog toga je neizvjesno da li će uopšte biti postignut dogovor – navode izvori.

Predsjednik SDS Branko Blanuša juče je, međutim, poručio da je potrebno objediniti opozicione redove pred izbore.

On je istakao da SDS sebe vidi kao okupljalište svih koji žele promjene i jačanje Republike Srpske, dodajući da je cilj ponuditi ozbiljan politički koncept koji može donijeti pobjedu na izborima.

Blanuša je najavio da će na sastanku opozicije predložiti zajednički nastup „u jednoj koloni“, sa kandidatima za koje procijene da imaju najveću podršku birača.

– Samo zajedničkim djelovanjem moguće je okupiti političku energiju građana koji žele suštinske promjene u Republici Srpskoj – poručio je Blanuša.

Politički analitičar i profesor sociologije Drago Vuković smatra da ideja o zajedničkim listama nije bez političke logike, posebno imajući u vidu stanje u opozicionim redovima.

Prema njegovim riječima, takav model mogao bi da pomogne manjim partijama da ostvare bolji rezultat, kao i da objedinjeni kandidati za pojedinačne funkcije imaju veću šansu na izborima.

Ipak, Vuković upozorava da bi zajednička lista mogla da dovede do gubitka političkog identiteta stranaka koje bi u njoj učestvovale, a da bi najveći teret toga mogao da snosi SDS.

– Manjim partijama takav model odgovara jer im olakšava borbu za prelazak cenzusa. SDS je, s druge strane, najveća opoziciona i istorijski važna stranka, pa bi za njih zajednička lista mogla predstavljati dodatni politički udarac. Ipak, u politici ništa nije nemoguće – smatra Vuković.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, najavila je moguće, privremeno rješenje, koje se odnosi na novi Granični prelaz Gradiška, a u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH.

“Upravo smo održali telefonsku hitnu sjednicu na kojoj smo raspravljali o temi graničnih prelaza pa da ono što mi možemo i što je u našoj nadležnosti uradimo, ali, nažalost tu nismo imali političke volje i sluha da to uradimo. Ali, nadam se da ćemo u skladu sa ovlastima koje ima Ministarstvo sigurnosti, barem ovaj dio koji se tiče vanredne situacije koja se dogodila urušavanjem mosta na Gradišci, privremeno riješiti”, rekla je Krišto na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ostaje, međutim, nejasno kakvo bi to rješenje bilo. Ivica Bošnjak, koji obavlja nadležnosti ministra bezbjednosti BiH, javio se na poziv “Nezavisnih novina”, ali nije ni saslušao pitanje, već nas je usmjerio na njihovu Službu za odnose s javnošću.

Hitna sjednica
Zbog urušavanja dijela mosta na Graničnom prelazu Gradiška, podsjetimo, od jutros je u prekidu putnički i pješački saobraćaj na tom mostu.

Održana je i hitna telefonska sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, čiji je član Zijad Krnjić ponovo blokirao otvaranje novog mosta.

Savjet ministara BiH danas je, podsjetimo, održao vanrednu telefonsku sjednicu povodom situacije u Gradišci, a prijedlog privremenog otvaranja novog graničnog prelaza nije usvojen, jer za njega nije bilo podrške ministara iz reda bošnjačkog naroda.

Prijedlog zaključaka
U skladu s prijedlogom zaključaka, Savjet ministara BiH trebao je zadužiti Ministarstvo bezbjednosti BiH da, hitno i bez odlaganja, preduzme sve potrebne aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti radi privremenog otvaranja graničnog prijelaza Gradiška Novi Most – Gornja Varoš, s ciljem osiguranja nesmetanog protoka ljudi i robe.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Granična policija BiH trebali su dobiti zaduženja da, svaka u okviru svojih nadležnosti, hitno preduzmu sve potrebne aktivnosti radi osiguranja nesmetanog funkcionisanja privremenog graničnog prelaza, u cilju osiguravanja potrebnih tehničkih, kadrovskih i drugih uslova za njegovo stavljanje u funkciju.

Hitna telefonska sjednica Savjeta ministara BiH zaključena je, nakon što ministri bošnjačke nacionalnosti nisu podržali predložene zaključke, potvrđeno je za “Avaz”.

Povod zakazivanju sjednice bilo je urušavanje dijela mosta u Gradišci, zbog čega je važan granični prelaz od jutros zatvoren za saobraćaj.

U skladu s prijedlogom zaključaka, Savjet ministara BiH trebalo je zadužiti Ministarstvo bezbjenosti Bosne i Hercegovine da, hitno i bez odlaganja, poduzme sve potrebne aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti radi privremenog otvaranja graničnog prelaza Gradiška Novi Most – Gornja Varoš, s ciljem osiguranja nesmetanog protoka ljudi i robe.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Granična policija Bosne i Hercegovine trebali su dobiti zaduženja da, svaka u okviru svojih nadležnosti, hitno poduzmu sve potrebne aktivnosti radi osiguranja nesmetanog funkcioniranja privremenog graničnog prelaza, u cilju osiguravanja potrebnih tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za njegovo stavljanje u funkciju

Od ranih jutarnjih časova od kako smo dobili informaciju o urušavanju dijela mosta na GP u Gradišci Vlada Srpske, koliko je god moguće, preduzima aktivnostima na rješavanju problema. Upoznati smo sa svim i smatra da je nužno da se sve uradi kako bi otkočili ovaj proces koji se tiče otvaranja novog graničnog prelaza, rekao je predsjednik Vlade Srpske, Savo Minić.
– Samo želim da kažem dvije stvari. Naši pripadnici MUP su prije urušavanja mosta, obilazeći kompletam grad, udaljavali maturante od javnih objekata i građevina kako se ne bi desile neke neželjene okolnosti. Drugo, da ne govorim da preko mosta prelaze autobusi puni djece gdje su eksurzije u toku ali i drugi učesnici saobraćaja. Ovo je dokaz kako sistem ne da ne funkcioniše već dokaz iživljivanja koje do sada nije viđeno – rekao je Minić.

Kako je rekao, imamo GP, imamo sve, imamo institucije koje koči jedan čovjek.

– Ustvari, ovdje se ne radi o jednom čovjeku, ovdje se isključivo radi o nalogu – smatra Minić.

Imamo, kaže, novi most koji ne radi i imamo most koji radi a koji se urušio.

– I onda mi nekom nešto objašnjavamo i neko treba da kaže da u Srpskoj nešto ne funkcioniše i da krivi Republiku Srpsku. Ako ovo bude razlog da opet neko kaže da nešto zbog Srpske ne funkcioniše onda stvarno mi nemamo više s kim i nemamo sagovornika “na onoj strani” – istakao je Minić.