VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Imaćemo najbolje kandidate, ljude sa znanjem koji rade u interesu Srpske

    Dodik: Imaćemo najbolje kandidate, ljude sa znanjem koji rade u interesu Srpske

    SNSD ima čime da ide u predstojeće izbore. Imaćemo najbolje kandidate, ljude koji imaju iskustva, znanja i volje da rade u interesu Republike Srpske, naveo je lider SNSD Milorad Dodik.

    – Nećemo dozvoliti da nesposobni, neodgovorni preuzmu naše živote. Naš najgori je bolji od njihovog najboljeg – poručio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je naveo da je tokom sedmice održana proširena sjednica Glavnog odbora, na kojoj je jasno pokazano da će SNSD biti veliki pobjednik predstojećih izbora.

  • Šmit otkrio šta stoji iza njegovog odlaska iz BiH

    Šmit otkrio šta stoji iza njegovog odlaska iz BiH

    Kristijan Šmit priznao je da je ogroman i neočekivan pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država direktno doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

    Šmit, koji se na čelu OHR nalazio od avgusta 2021. godine, ranije ovog mjeseca je zvanično objavio da podnosi ostavku, tvrdeći tada javnosti da je riječ o isključivo ličnoj odluci.

    Međutim, odgovarajući na direktno pitanje njemačkog dnevnog lista Augsburger Allgemeine da li je američki predsjednik Donald Tramp izvršio pritisak na njega da napusti poziciju, Šmit je prvi put otvoreno priznao da je Vašington imao ključnu ulogu u ovom procesu. Iako je napomenuo da ne zna kakav je tačan Trampov lični stav o ovom pitanju, on je nedvosmisleno potvrdio da su politički pritisci postojali i da su bili izuzetno snažni.

    U danas objavljenom intervjuu, Kristijan Šmit je naveo da je svojom ostavkom prvenstveno želio spriječiti da sama institucija OHR bude dodatno narušena ovom raspravom, čija mu pozadina, kako sam tvrdi, još uvijek nije u potpunosti jasna, piše Mondo.

    Isti izvor navodi da bi ovi pritisci na Šmita mogli biti direktno povezani sa činjenicom da je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvoreno podržavao projekte plinskih elektrana i plinovoda iza kojih stoje poslovni ljudi bliski Donaldu Trampu. U tom kontekstu se posebno izdvaja i strateški plinovod Južna interkonekcija, koji vodi iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

    Komentarišući ove navode, Šmit je potvrdio da je pitanje gasnih projekata zaista imalo određenu ulogu u cijeloj situaciji, ali je izričito naglasio da on nikada lično nije bio protiv realizacije tog projekta. On je podsjetio javnost da je izgradnju Južne interkonekcije prvobitno inicirala Evropska unija sa ciljem da se drastično smanji energetska zavisnost Bosne i Hercegovine od ruske nafte i plina.

    Šmita, prema njegovim riječima, posebno iznenađuje činjenica da Evropska unija na kraju ipak nije uspjela da realizuje izgradnju ovog plinovoda sopstvenim evropskim sredstvima, zbog čega se Bosna i Hercegovina sada primarno oslanja na američku podršku, pri čemu Amerikanci, kako zaključuje Šmit, djelimično nastupaju i sa vlastitim ekonomskim i političkim idejama.

  • Dodik: Evropski samit Gold Instituta prilika da prezentujemo potencijale Srpske

    Dodik: Evropski samit Gold Instituta prilika da prezentujemo potencijale Srpske

    Evropski samit o ekonomiji i bezbjednosti koji organizuje Gold Institut, a koji će biti održan u Banjaluci je dio dogovora koje imamo s našim američkimi prijateljima kako bi mogli da prezentujemo naše potencijale, a time pokazujemo i da razumijemo savremenu američki politiku koja je usmjerena ka ekonomiji, rekao je za RTRS predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    – Pragmatično se vodi konkretnm projektima i mi tragamo za takvom konekcijom između Republike Srpske i SAD. To pokazuje značaj nas koji radimo da možemo da privučemo ljude, a Republika Srpska sa svojim potencijalima u globalnom smislu, moramo da priznamo, je mala zajednica, ali pokušavamo da naše potencijale prikažemo na pravi način – rekao je Dodik.

    Istakao je da Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i svi koji rade na tim pitanjima intrigiraju ljude da pogledaju o čemu se tu radi.

    – Sad je na nama da uspijemo u tome, ako ne uspijemo neće biti dobro, ali u svakom slučaju moramo da uspijemo – poručio je Dodik.

  • Istekao rok za prijavu političkih partija i nezavisnih kandidata za oktobarske izbore

    Istekao rok za prijavu političkih partija i nezavisnih kandidata za oktobarske izbore

    Podnošenje prijava za ovjeru političkih partija i nezavisnih kandidata za učešće na oktobarskim izborima završeno je danas u 16 časova. Dok vladajuća koalicija u Srpskoj govori o jasnim ciljevima i nastavku saradnje, u opoziciji sve više varnica zbog neizvjesnih kandidatura i međusobnih odnosa.

    Istovremeno, i u Federaciji se zahuktava borba između SDA i stranaka Trojke.

    Rok za podnošenje kandidatskih lista počinje 24. juna i traje do 6. jula, a CIK ima rok do 31. jula da konačno ovjeri kandidatske liste.

    SNSD je podnio prijavu za učešće na izborima. Očekuju ubjedljivu pobjedu na svim nivoima, a izborne ciljeve ponovili su i sinoć na sjednici proširenog Glavnog odbora.

    – To je pobjeda člana Predsjedništva iz SNSD-a, to je pobjeda predsjednika Republike, to je najmanje 35 poslanika u ovom trenutku iz SNSD-a. Očekujemo da ćemo zajedno sa koalicijom doći do dvotrećinske većine. Očekujemo da ćemo na nivou Predstavničkog doma dobiti deset poslanika i četiri, naravno, na nivou Doma naroda – rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Svi koalicioni partneri vladajuće koalicije u potpunosti podržavaju nastavak saradnje sa SNSD-om i nakon izbora.

    Pred CIK-om danas i SDS. Kažu da su ovi izbori prelomni.

    – Srpska demokratska stranka će izaći na izbore na svim nivoima, dakle srpski član Predsjedništva, predsjednik Republike Srpske, Parlamentarna skupština BiH i Narodna skupština Republike Srpske – naveo je Marinko Božović, član Glavnog odbora SDS-a.

    Božović se kasnije ispravio pa ponovio da će o kandidatima za inokosne funkcije još dogovarati sa PSS-om.

    Šta čeka SDS otkrio je Draško Stanivuković. Јasno je da ima sve manje strpljenja pa je u jednoj izjavi rekao da ne postavlja uslove, i onda postavio uslov.

    – Ako opozicija hoće da pobijedi, evo, spreman sam biti kandidat. Ako hoće da izgubi, dobro, nek traže neke druge. I to je u redu. Dakle, mi ne postavljamo uslove, ponašamo se maksimalno kompromisno i smatramo da je to odgovornost – istakao je Stanivuković, koji je lider PSS-a.

    Biće zanimljivo i u sarajevskom političkom taboru. U trku za bošnjačkog člana ulazi i Fahrudin Radončić.

    – Očekujemo da budemo u svim parlamentima i očekujemo veliku borbu za člana Predsjedništva. Gospodin Izetbegović i ja smo dva puta imali velike fajtove – kaže Radončić, predsjednik SBB-a BiH.

    A Izetbegovićeva SDA očekuje borbu za više članova Predsjedništva, sudeći po izjavi generalnog sekretara stranke Halida Genjca.

    – Vjerujemo i očekujemo da ćemo u Predsjedništvu BiH imati članove i u vlasti na svim nivoima u BiH stranke koje će zaustaviti sva ova ponižavanja Bošnjaka – podvukao je Genjac.

    Uzdaju se u SDA i u skenere, ali se pribojavaju da je veoma kratko vrijeme za njihovu primjenu.

    Da će Šmitovo nametnuto uvođenje novih tehnologija u izborni proces obezbijediti pravično prebrojavanje glasova, nada se i Igor Crnadak, koji je u ime svoje novoosnovane stranke takođe podnio prijavu za učešće na izborima.

  • Hoće li Šmit dodatno zakomplikovati situaciju u BiH

    Hoće li Šmit dodatno zakomplikovati situaciju u BiH

    Kristijan Šmit napušta BiH, a i dalje se špekuliše šta je razlog njegove ostavke.

    Većina analitičara smatra da je u pitanju pritisak Sjedinjenih Američkih Država, jer nisu bili zadovoljni njegovim odnosom prema pitanju državne imovine koje je ključno za realizaciju projekta ,,Južna gasna interkonekcija”.

    Bez rješavanja pitanja državne imovine nemoguće je krenuti u izgradnju gasovoda koji bi BiH povezao sa hrvatskim gasnim sistemom i omogućio da gas u BiH dolazi iz te susjedne države, a ne samo iz Rusije. Kristijan Šmit nametnuo je odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom te na taj način, svjesno ili ne, usporio taj američki projekat, piše BN.

    Da li ga je to koštalo funkcije

    Diplomata i publicista Branko Nešković smatra da je to razlog ali i nedostatak bilo kakve podrške Šmitu.

    – Nametanjem spornih odluka izgubio je kredibilitet kod sve tri strane u BiH. Od početka nije imao podršku Rusije i sada kada je izgubio podršku Amerike njegova ostavka je neminovnost – tvrdi Nešković i dodaje da Šmit nije imao ni podršku Vlade Njemačke, zemlje iz koje dolazi.

    Nešković smatra da Šmit neće, kako se pominje u nekim krugovima, odlučiti da na odlasku dodatno zakomplikuje situaciju u BiH i u poslednjim danima mandata nametne zakon o državnoj imovini.

    Sa tim se slaže i politički analitičar Ivana Marić.

    – Da je htio nametnuti tu odluku ne bi bilo potrebe da podnosi ostavku – kaže Marić.

    I politički analitičar Viladana Selimbegović sumnja u takvu odluku.

    – Šmit je uvijek insistirao da odluke donose domaće institucije – tvrdi Selimbegović.

    Institucije BiH slabo donose odluke, ali revnosno poštiju one nametnute. I ne samo institucije BiH.

    Podsjećamo da je Narodna skupština Republike Srpske povukla ranije usvojene zakone o Ustavnom sudu BiH i nezavisnosti Srpske, jer je to zahtijevao Kristijan Šmit.

    To je potvrdila i američki ambasador u Ujedinjenim nacijama zahvaljujući se Šmitu na skoro pet godina, kako je rekla, predanog rada u BiH.

    Ipak, SNSD ponovo pokušava da prekroji istoriju i prikaže se kao žrtva progona OHR-a.

    Zaboravljaju svoju ulogu u smjeni i progonu nekoliko stotina funkcionera SDS-a, jer ih je neko označio kao članove mreže podrške Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

    Američke sankcije SDS-u i dalje su na snazi, a SNSD-ove izrečene zbog kriminala i korupcije, ukinute su nakon milijardi potrošenih iz budžeta Srpske na lobiranje.

  • Novi sistem otkriva pokušaje prevare

    Novi sistem otkriva pokušaje prevare

    U slučajevima kada neko na predstojećim opštim izborima u BiH prilikom glasanja bude pokušao izbornu malverzaciju uključivaće se alarm.

    Recimo, ako neko dođe da glasa po drugi put, ili se pokuša izjasniti sa lažnim dokumentom, oglasiće se zvučni signal koji će se čuti na cijelom biračkom mjestu.

     

    Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, rekao je da je u pitanju generacijski, milenijumski projekat, koji nikad nije bio u praksi.

    Identifikacija birača

    “Imamo tri dijela specifičnih izbornih tehnologija. Jedan je AFIS, uređaj kojim se birač identificira. Imamo dvofaktorsku provjeru. Prvo je identifikacija birača – morate imati važeći lični dokument sa slikom, a to su pasoš BiH, lična karta BiH, vozačka dozvola BiH”, naveo je nedavno u emisiji “Istraga sedmice” Arnautović, koji je i potvrdio da na birališta “stižu” alarmi.

    Kao i do sada, kako je objasnio, dajete dokument, izvrši se upoređivanje, a onda slijedi i autentifikacija birača.

    “Morate dati otisak prsta kao što dajete na aerodromu da biste bili verificirani. U sistemu se povlače vaši podaci, izlazi vaša slika”, istakao je Arnautović.

    Član biračkog odbora će, kako je pojasnio, utvrđivati identitet, a uz svaki birački odbor će biti i ovlašteni operateri.

    Set glasačkih listića

    “Kada se identifikuje, birač dobije set glasačkih listića, potpisuje se, odlazi za paravan, glasa. Nakon što popuni, ide za skener, skenira listić”, istakao je Arnautović.Brz transfer rezultata

    Treći dio specifičnih izbornih tehnologija je, kako je naglasio, brz transfer ovih rezultata.

    “Uređaj je u off modu do 19 sati. Kada se u 19 sati završi, birački odbor to sve pogleda, izlista listing. Kada se izvuku rezultati, birački odbor to pogleda, potpisuje se, uključuje se skener u online mod i šalje se u glavni server. Nakon toga se vrši i ručno prebrojavanje, to je zakon propisao”, naveo je Arnautović, koji očekuje da će preliminarni rezultati biti i prije 22 sata istu veče.

    Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, kaže da bi biometrijska identifikacija birača trebalo po svojim karakteristikama da onemogući da bilo ko glasa dva puta, ili više puta, sa tuđim ličnim kartama.

    “Za segment koji se odnosi na alarm ja prvi put čujem. Ne znam da li ima na aparatu za biometrijsku identifikaciju birača neki zvučni signal. Moguće je da ima pa će i on na takav način alarmirati da se radi o osobi koja ponovo dolazi na biračko mjesto”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”.

    On naglašava da će i dalje član biračkog odbora vršiti identifikaciju na osnovu same lične karte.

    “Tako da on može identifikovati da li je slika osobe koja glasa identična njegovom liku”, rekao je Šehić, koji je i bivši član CIK BiH.

    Smanjen prostor za korupciju

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da definitivno očekuje, ali se i nada da će uvođenje novih tehnologija smanjiti prostor za korupciju i izborne malverzacije.

    “Dovoljno je za početak što umrli više neće ‘izlaziti’ na izbore, te što jedna osoba neće moći glasati nekoliko puta. Ne treba imati ni prevelika očekivanja i misliti da kvarljiva ljudska roba neće tražiti načina da ‘prevari’ tehnologiju i da ćemo se preko noći osloboditi loših manira, ali bitno je napokon upristojiti izborni proces i odgovornost postaviti u centralno mjesto političkog delanja”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine“.

    Podsjetimo, Kancelarija za razmatranje žalbi (KRŽ) odbila je i drugu žalbu na odluku CIK-a da posao nabavke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića dodijeli kompaniji “Smartmatic”.

    Predstavnici CIK BiH i firme “Smartmatic” potpisali su nedavno ugovor za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, ukupne vrijednosti 74.527.455 KM.

    Ugovor su potpisali predsjednik CIK-a BiH Јovan Kalaba i Frans Gunink, direktor firme “Smartmatic”, nosioca grupe ponuđača. CIK BiH raspisao je opšte izbore u BiH za 4. oktobar 2026. godine.

  • Blanuša demantuje dolazak Stanivukovića na sjednicu Predsjedništva SDS

    Blanuša demantuje dolazak Stanivukovića na sjednicu Predsjedništva SDS

    Predsjedništvo SDS danas će u Banjaluci održati sjednicu na kojoj će glavne teme biti kandidature za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, ali i moguća saradnja sa političkim pokretom Draška Stanivukovića pred naredne izbore.

    Prema informacijama Srpskainfo, postojala je mogućnost da se sjednici kao gost pridruži i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kako bi rukovodstvu SDS predstavio prijedlog o zajedničkom nastupu na izborima.

    Izvori tog portala navode da je Stanivuković planirao da obrazloži zbog čega bi zajedničke liste SDS i njegovog pokreta za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH bile politički korisne za obje strane.

    Takva mogućnost izazvala je brojne reakcije unutar opozicionih krugova, posebno zbog činjenice da lider druge političke organizacije nikada ranije nije prisustvovao sjednicama najužeg rukovodstva SDS.

    Predsjednik SDS Branko Blanuša odbacio je tvrdnje o mogućem dolasku Stanivukovića na sjednicu Predsjedništva stranke, poručivši da takve informacije nisu tačne.

    – To nema veze sa istinom. Po toj logici mogao bi da bude pozvan i Milorad Dodik – izjavio je Blanuša za Srpskainfo.

    Ipak, sagovornici bliski opoziciji tvrde da se već duže vrijeme vode razgovori između pojedinih funkcionera SDS i Stanivukovićevog pokreta o znatno široj političkoj saradnji.

    Prema tim tvrdnjama, jedna od ideja koja se razmatrala jeste eventualno objedinjavanje SDS i Stanivukovićevog pokreta u jedinstvenu političku organizaciju. Navodno bi, prema toj formuli, SDS imao većinski uticaj u organima nove partije, dok bi ostatak pripao kadrovima okupljenim oko Stanivukovića.

    Politički analitičar Tanja Topić smatra da je za sada riječ prije svega o političkim kalkulacijama i testiranju mogućih modela saradnje unutar opozicije.

    Ona ocjenjuje da Stanivuković već duže pokazuje spremnost za zajednički izborni nastup sa drugim partijama, te da takav pristup ima pragmatičnu političku logiku. Dodaje da bi manje političke organizacije u toj kombinaciji mogle profitirati kroz jaču infrastrukturu i terenski rad većih stranaka.

    Topićeva ne isključuje ni mogućnost da bi SDS vremenom mogao biti politički integrisan u širi pokret okupljen oko Stanivukovića, navodeći da bi takav razvoj događaja mogao podsjećati na odnose koji danas postoje unutar PDP.

    S druge strane, politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi eventualne zajedničke liste ili ujedinjenje sa Stanivukovićevim pokretom predstavljali ozbiljan udarac za SDS.

    On tvrdi da bi SDS u takvoj političkoj konstrukciji izgubio sopstveni identitet i postao dio šire organizacije kojom bi dominantno upravljao Stanivuković.

    Prema Neškovićevim riječima, cilj takvog političkog povezivanja bio bi prije svega privlačenje biračkog tijela SDS, nakon čega bi sama stranka izgubila političku prepoznatljivost.

    – To ne bi bilo partnerstvo ravnopravnih, već praktično gašenje SDS i utapanje stranke u novi politički pokret – smatra Nešković.

  • Apelacija na Šmitove nametnute zakone i dalje bez epiloga pred krnjim Ustavnim sudom BiH

    Apelacija na Šmitove nametnute zakone i dalje bez epiloga pred krnjim Ustavnim sudom BiH

    Ulazi se u šesti mjesec otkako je podnesena apelacija za ocjenu ustavnosti spornih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, ali krnji Ustavni sud BiH još nije zakazao razmatranje tog predmeta. Apelaciju su podnijeli poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tražeći ocjenu ustavnosti člana 203a i pratećih odredbi zakona.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je za RTRS da očekuje potvrdu da Šmit, kao neizabrani stranac, nije imao pravo da mijenja krivično zakonodavstvo u BiH. Prema njegovim riječima, jedino Parlamentarna skupština BiH može donositi zakone.

    Predsjednik krnjeg Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman nije želio govoriti o mogućem terminu razmatranja apelacije niti prejudicirati ishod odluke. Naveo je da u ovom trenutku ne može procijeniti kada bi predmet mogao doći na dnevni red.

    U SNSD-u smatraju da višemjesečno odgađanje nije slučajno i da bi cilj mogao biti da se iscrpe rokovi za eventualnu reviziju presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Dodik je procesuiran i pravosnažno osuđen upravo na osnovu odredbi koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Mazalica tvrdi da bi pravovremena odluka Ustavnog suda mogla otvoriti prostor za preispitivanje te presude i omogućiti Dodiku kandidaturu na narednim izborima. Kao dodatni problem navodi činjenicu da sudije ignorišu stavove institucija koje su se već izjasnile o pitanju zakonodavne nadležnosti.

    Krnji Ustavni sud BiH je, naime, ranije tražio mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zaključila da visoki predstavnici nemaju ustavno pravo da nameću zakone. Uprkos tome, iz pojedinih izjava sudija može se zaključiti da Sud ne namjerava preispitivati ovlašćenja visokog predstavnika.

    Sudija Larisa Velić izjavila je da je stav Ustavnog suda da se ne mogu ocjenjivati nadležnosti visokog predstavnika koje proizlaze iz Ustava ili takozvanih bonskih ovlašćenja. U SNSD-u smatraju da takav pristup potvrđuje unaprijed formiran stav prema apelaciji.

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da su bošnjačke političke strukture ranije imale podršku bivšeg američkog ambasadora Majkla Marfija, a da danas ključnu ulogu, kako tvrdi, imaju Kristijan Šmit i krnji Ustavni sud BiH.

    U SNSD-u vjeruju da bi eventualni odlazak Kristijana Šmita mogao ubrzati donošenje odluke. Mazalica smatra da bi novi visoki predstavnik, ukoliko bude imenovan uz saglasnost Republike Srpske, mogao drugačije pristupiti spornim izmjenama Krivičnog zakona BiH.

    Kristijan Šmit je u julu 2023. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je uvedeno krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Upravo na osnovu tih izmjena vođen je postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je okončan pravosnažnom presudom i zabranom obavljanja javnih funkcija.

  • Ujedinjena Srpska nastavlja širenje infrastrukture: Formiran Opštinski odbor u Modriči

    Ujedinjena Srpska nastavlja širenje infrastrukture: Formiran Opštinski odbor u Modriči

    Prisutni smo na svakom metru teritorije Republike Srpske: Nemanja Ivanović izabran za predsjednika Opštinskog odbora US u Modriči

    Nemanja Ivanović izabran je za predsjednika Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Modriča.

    Večerašnjoj Skupštini Opštinskog odbora Modriča prisustvovao je predsjednik US dr Nenad Stevandić koji je ovom prilikom otvorio i nove kancelarije stranke.

    “Moje je zadovoljstvo činjenicom da Ujedinjena Srpska na svakom metru teritorije Republike Srpske ima ljude, organizaciju i infrastrukturu”, kaže Stevandić.

    Ivanović je poručio da mu je velika čast i zadoboljstvo to što mu je povjereno osnivanje Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u Modruči.

    “Imam ličnu želju i cilj da okupim čestite i odgovorne ljude koji žele da rade za našu lokalnu zajednicu i za sugrađane”, rekao je Ivanović.

  • Kovačević: Snaga SNSD-a je garant stabilnosti Srpske

    Kovačević: Snaga SNSD-a je garant stabilnosti Srpske

    Snaga SNSD-a je garant stabilnosti Republike Srpske, istakao je portparol ove stranke Radovan Kovačević.

    – Јuče smo u Banjaluci održali veličanstvenu proširenu sjednicu Glavnog odbora SNSD-a. Usvojili smo strateški politički i ekonomski program za novo doba – objavio je na Iksu.

    Kovačević je naglasio da je cilj jasan – ubjedljiva pobjeda na svim nivoima.