Kategorija: Politika

Čedomir Stojanović, bivši direktor Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“, odgovorio je ministru energetike i rudarstva Republike Srpske Petru Đokiću, nakon njegovih tvrdnji da su loša kadrovska rješenja doprinijela problemima u ovom preduzeću. Stojanović je osporio Đokićeve ocjene svoje stručnosti i pozvao ga na televizijski duel, poručujući da o rezultatima njegovog rukovođenja govore poslovni podaci i dokumentacija.

Povod za reakciju bila je Đokićeva izjava da je jedan od uzroka problema u RiTE „Ugljevik“ bilo političko kadrovanje, uz komentar da je na čelu termoelektrane bio agronom.

„Pošto vidim da se vječni ministar i ugledni londonski đak ohrabrio da govori o stručnoj spremi i mojim kompetencijama, poručujem mu da sam redovno završio državni Poljoprivredni fakultet, smjer poljoprivredne mašine, na kojem sam i magistrirao i doktorirao“, naveo je Stojanović.

On je istakao da svoju diplomu može pokazati javnosti, a istovremeno je od Đokića zatražio da objasni svoje kompetencije za vođenje resora energetike i rudarstva, kojim rukovodi duže od decenije. Prema Stojanovićevim riječima, rezultati i dokumenti preduzeća pokazuju kako je ono poslovalo tokom njegovog mandata.

„U vrijeme mog mandata RiTE ‘Ugljevik’ je poslovao pozitivno – nisu nedostajali rezervni dijelovi, gorivo, mazivo, niti bilo šta što je neophodno za funkcionisanje preduzeća“, rekao je Stojanović, prenosi ATV.

Kako tvrdi bivši direktor, obaveze prema radnicima, državi i bankama izmirivane su redovno, dok je kreditno zaduženje za četiri godine smanjeno za više od 60 miliona KM. Dodao je da je na depou uvijek bilo više od 150.000 tona uglja, uz 500.000 tona otkrivenog uglja.

Stojanović se osvrnuo i na eksproprijaciju zemljišta, za koju je rekao da je bila otežana i nedovoljno efikasna. Naveo je da je zatekao stanje u kojem se 1.000 kvadratnih metara plaćalo više od 50.000 KM, ali tvrdi da je i u takvim okolnostima urađeno sve što je bilo moguće. Od Đokića je zatražio da iznese podatke o tome šta je na tom polju učinjeno u četiri godine nakon njegovog odlaska iz preduzeća.

U nastavku polemike, Stojanović je optužio ministra da paušalnim ocjenama i, kako tvrdi, neistinama pokušava da prikrije odgovornost za stanje u RiTE „Ugljevik“ i širem elektroenergetskom sistemu. Posebno je otvorio pitanje saglasnosti za nabavku pojedinih rudarskih mašina, tvrdeći da su se neke od njih čekale godinama.

Na kraju je javno pozvao Đokića da zajedno gostuju u televizijskoj emisiji uživo, po ministrovom izboru, kako bi pred javnošću razgovarali o stručnosti i odgovornosti za stanje u preduzeću.

„Ja ću donijeti u emisiju i moju diplomu sa državnog Poljoprivrednog fakulteta koja mu toliko smeta, a on neka ponese barem jednu, londonsku ili onu milicijsku“, poručio je Stojanović.

Formiranje nove Vlade Republike Srpske ponovo otvara pitanje koliko će ministarskih mjesta pripasti dugogodišnjim funkcionerima, a koliko prostora će biti za nova imena i stručnjake izvan stranačkih struktura. Posebno se izdvaja pitanje eventualnog nastavka mandata Zore Vidović, Petra Đokića i Alena Šeranića, koji su godinama na čelu važnih resora.

Iako konačni izborni rezultati još nisu objavljeni, očekuje se da će novu izvršnu vlast predvoditi kadrovi SNSD-a, uz učešće partnera iz vladajuće koalicije. Međutim, pitanje kadrovskih promjena već izaziva rasprave o rezultatima dosadašnjih ministara i odgovornosti za stanje u oblastima kojima rukovode.

Petar Đokić, lider Socijalističke partije, u izvršnoj vlasti Republike Srpske nalazi se od 2010. godine. Tokom tog perioda vodio je različite resore, a na njegov račun upućivane su kritike zbog stanja u energetskom sektoru, kao i zbog afera i spornih koncesija koje su izazivale pažnju javnosti.

Zora Vidović nalazi se na čelu Ministarstva finansija od 2018. godine. Njeno upravljanje javnim finansijama obilježili su kritički osvrti na zaduživanje Republike Srpske i uslove pod kojima se Vlada zadužuje na domaćem i međunarodnom tržištu.

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite, takođe je među dugogodišnjim članovima Vlade. Na toj funkciji nalazi se osam godina, a pitanje njegovog eventualnog novog mandata otvara raspravu o rezultatima u zdravstvenom sistemu i promjenama koje su ostvarene tokom njegovog rukovođenja.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da dugotrajno zadržavanje istih ljudi na ministarskim funkcijama nije u skladu sa očekivanjima građana, jer, kako ocjenjuje, takav model često stavlja stranačku lojalnost ispred odgovornosti za rezultate rada.

„Svako ministrovanje koje je duže od jednog mandata nije u duhu građanskih težnji i zahtjeva. To, prije svega, pokazuje dvije stvari: prva je ta da oni svoj ministarski mandat obavljaju tako da su, prvenstveno, lojalni lideru partije ili stranci koja ih je tu postavila, a tek onda vode računa o resorima koji su im povjereni“, rekao je Šijaković.

On smatra da su Republici Srpskoj potrebni stručni i profesionalno nezavisni ljudi, koji bi odluke donosili u skladu sa zakonom i interesima građana, a ne prema očekivanjima stranačkih rukovodstava.

Sličan stav iznijela je i ekonomista Svetlana Cenić, koja smatra da promjena imena na čelu Vlade sama po sebi ne mora donijeti drugačiji način upravljanja ukoliko ključne odluke ostanu u rukama istih političkih centara moći.

„Da li su ministri u Vladi RS Alen Šeranić, Zora Vidović, Petar Đokić ili neki drugi, manje je važno. Njihov zadatak je da potpišu ono što želi Milorad Dodik. Zbog toga, ko god došao na ministarske funkcije, potpuno je svejedno“, ocijenila je Cenićeva.

Ona je dovela u pitanje i vidljivost rezultata rada pojedinih ministara, navodeći da je teško prepoznati jasne razlike između različitih saziva izvršne vlasti i konkretne rezultate koje su ostvarili pojedini resori.

Rasprava o novom sastavu Vlade tako se ne svodi samo na raspodjelu funkcija između koalicionih partnera, već i na pitanje da li će naredni mandat donijeti promjenu pristupa upravljanju, veću odgovornost ministara i mjerljive rezultate u oblastima važnim za građane.

Kako piše Srpskainfo, upravo su dugogodišnji mandati Zore Vidović, Petra Đokića i Alena Šeranića u središtu pitanja o tome da li će nova Vlada Republike Srpske donijeti značajnije kadrovske promjene ili će nastaviti praksu zadržavanja iskusnih stranačkih funkcionera na ključnim pozicijama.

Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, dio izabranih poslanika koji trenutno obavljaju ministarske funkcije mogao bi privremeno prepustiti mjesta u parlamentarnim klupama drugim kandidatima, a istovremeno ostati na čelu ministarstava. Takvu mogućnost predviđaju izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine iz marta 2024. godine, kojima je uveden institut mirovanja poslaničkog mandata.

Među funkcionerima na nivou BiH koji su osvojili mandate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nalaze se ministar finansija i trezora Srđan Amidžić, ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković, ministar odbrane Zukan Helez i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto. Kako pišu Nezavisne, i oni, kao i ministri na entitetskom i kantonalnom nivou koji su dobili poslaničke mandate, moraće odlučiti da li će nastaviti obavljati izvršne funkcije ili preuzeti mjesta u zakonodavnim organima.

Prema važećim pravilima, funkcioner koji je izabran za poslanika, a odluči da ostane na izvršnoj funkciji koju već obavlja, dužan je da mandat stavi u mirovanje prije konstitutivne sjednice parlamenta. Za to vrijeme njegovo mjesto pripada sljedećem kandidatu sa iste izborne liste.

Mandat se može ponovo aktivirati nakon prestanka izvršne funkcije, uz pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH koji se podnosi najkasnije osam dana od dana prestanka obavljanja te funkcije.

Mogućnost zamrzavanja mandata ranije nije postojala. Izmjenama Izbornog zakona, koje je u martu 2024. nametnuo Kristijan Šmit, nastojalo se riješiti pitanje nespojivosti izvršnih i zakonodavnih funkcija, ali i omogućiti izabranim funkcionerima da ne izgube trajno poslaničke mandate dok obavljaju ministarske dužnosti.

Slična situacija zabilježena je nakon izbora 2018. godine, kada je Denis Zvizdić, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH, osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a kasnije postao i predsjedavajući tog doma. Takav spoj funkcija izazvao je brojne komentare i negodovanja.

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je da bošnjački ministri neće podržati davanje saglasnosti za otvaranje biračkih mjesta u BiH na parlamentarnim izborima u Srbiji, zakazanim za 25. oktobar, upozorivši da bi eventualno organizovanje glasanja bez odobrenja nadležnih institucija moglo dovesti do mjera prema osoblju Ambasade Srbije.

Kako prenosi Srpskainfo, Konaković je najavio da prijedlog o omogućavanju glasanja državljana Srbije u BiH neće dobiti podršku bošnjačkih ministara u Savjetu ministara BiH.

„Sutra ta tačka neće imati podršku bošnjačkih ministara i ne može proći“, poručio je Konaković, navodeći da je Ministarstvo inostranih poslova pripremilo potrebnu dokumentaciju, ali da je tražio da se istovremeno razmotre i druga pitanja koja, prema njegovim tvrdnjama, mjesecima čekaju na usvajanje.

Među tim pitanjima naveo je kupovinu objekata za diplomatsko-konzularnu mrežu, imenovanja atašea u pojedinim evropskim državama i utvrđivanje osnovice za zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Konaković tvrdi da predstavnici SNSD-a blokiraju ove odluke.

Konaković je upozorio da bi organizovanje izbora bez saglasnosti nadležnih institucija BiH moglo imati diplomatske posljedice.

„Ukoliko slučajno Srbija odluči da bez dozvole Savjeta ministara ili Ministarstva inostranih poslova organizuje izbore, javio sam srpskim vlastima da ćemo ljude iz ambasade, u skladu s mojim nadležnostima, poslati kući, sve one koji to budu radili prije izbora“, izjavio je Konaković.

Zahtjev za održavanje vanredne sjednice uputio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac, tražeći da se donese od

Lider Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković poručio je da je spreman na razgovore sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom o izboru srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ističući da njegova politička opcija neće blokirati pitanja od nacionalnog značaja.

„Utakmica je završena, hajde da razgovaramo“, rekao je Stanivuković, odgovarajući na pitanje da li će prihvatiti Dodikov poziv na sastanak o zajedničkom izboru srpskih delegata u novi saziv Doma naroda.

Kako prenose Nezavisne, Stanivuković je naglasio da razgovori ne znače da će se političke stranke nužno slagati o svim pitanjima, ali da postoji prostor da usaglase stavove i traže zajednička rješenja.

„Mi ćemo voditi jasnu srpsku politiku kada su u pitanju državne institucije. Mi nećemo biti priča koja blokira srpsko pitanje, bićemo faktor koji donosi napredak i koji ne blokira na bilo kom nivou“, poručio je Stanivuković.

Dodao je da je Pokretu „Sigurna Srpska“ važno partnerstvo sa SDS-om i drugim političkim strankama, naglašavajući da je cilj okupljanje političkih aktera, a ne dalje usitnjavanje političke scene.

„Plan je ukrupnjavanje političke scene, a ne da se razgrađujemo u hiljadu paramparčadi. Utakmica je završena, hajde da se dogovaramo, mi ćemo biti konstruktivni partneri“, rekao je Stanivuković.

Govoreći o rezultatima proteklih opštih izbora, ocijenio je da je njegov pokret ostvario blagi rast i učvrstio poziciju druge političke snage. Najavio je da će Predsjedništvo Pokreta razmatrati izborne rezultate i odlučiti o narednim koracima.

Stanivuković je najavio i razgovore sa SDS-om i drugim opozicionim poslanicima koji smatraju da su promjene u Republici Srpskoj potrebne, nakon što Predsjedništvo Pokreta utvrdi političke smjernice za naredni period.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić upozorio je na mogućnost novih političkih sukoba u Srbiji nakon izbora, ocjenjujući da bi pokušaji osporavanja izbornih rezultata mogli dovesti do destabilizacije zemlje.

„Da zaista postoji potencijal Studentske liste, oni bi se ovih dana bavili odbranom narodne volje, onim što su postigli. Sada je nešto jasnija stvar, da je dva puta propalo da se u Srbiji uvede nasilje, da se tuče sa policijom. Jedini način je da to ponovo uspije, a jedini način je ta izborna krađa. I to je zaista najopasnije za Srbiju“, rekao je Stevandić u emisiji „Hit tvit“, prenosi Alo.

Komentarišući političku situaciju u Srbiji i djelovanje studentske liste, Stevandić je ocijenio da bi tvrdnje o izbornoj krađi mogle postati povod za nove proteste i pokušaje izazivanja nasilja.

Prema njegovim riječima, takav scenario predstavljao bi ozbiljan rizik za stabilnost Srbije, posebno ukoliko bi političke nesuglasice nakon izbora prerasle u sukobe na ulicama.

Stevandić smatra da se iza političkih procesa odvijaju i širi strateški potezi koji bi mogli uticati na prilike u Srbiji. Svoje ocjene iznio je u kontekstu predstojećih izbora i rasprava o ulozi studentske liste u političkom životu zemlje.

Njegove izjave predstavljaju političku procjenu mogućeg razvoja događaja, dok navodi o planovima za izazivanje nasilja i izbornoj krađi nisu u ovom izvještaju potkrijepljeni nezavisno potvrđenim dokazima.

Nova računica za raspodjelu poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske donijela je promjene za nekoliko političkih stranaka i kandidata. Prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, Koalicija za državu osvojila je treći mandat, dok je SDS pao sa 11 na deset poslaničkih mjesta.

Kako piše Srpskainfo, promjene su uslijedile nakon obrade glasova pristiglih poštom, iz inostranstva, sa biračkih mjesta za glasanje u odsustvu i putem mobilnih timova.

SNSD bi, prema trenutnoj raspodjeli, trebalo da ima 34 poslanika, a Pokret Sigurna Srpska 12. SDS bi imao deset mandata, dok bi Koalicija za državu imala tri. Po pet poslaničkih mjesta pripalo bi DNS-u i NPS-u, koaliciji SP-DEMOS-NDP i Ujedinjenoj Srpskoj.

Ko ostaje bez direktnog mandata, a ko ulazi u parlament?

Jedna od značajnijih promjena odnosi se na Izbornu jedinicu 7, gdje je Ujedinjena Srpska prema ranijoj računici imala direktni mandat. Nakon pristizanja dodatnih glasova, prednost je prešla na stranu Koalicije za državu, a mandat bi trebalo da pripadne Edinu Ramiću. Razlika između dvije liste iznosila je 323 glasa.

Miladin Radović iz Ujedinjene Srpske tako je ostao bez direktnog mandata, ali bi, prema novoj računici, u Narodnu skupštinu trebalo da uđe putem kompenzacione liste. Ujedinjena Srpska bi, prema ovim podacima, zadržala ukupno pet poslaničkih mjesta.

Direktne mandate iz Ujedinjene Srpske trebalo bi da imaju Aleksandar Trninić, Nenad Stevandić i Saša Vrkačević, dok bi kompenzacioni mandati pripali Mireli Kajkut Zeljković i Miladinu Radoviću.

SDS gubi jedan mandat

SDS je prema ranijoj raspodjeli računao na 11 poslaničkih mjesta, ali bi nakon promjena trebalo da ima deset poslanika. Stranci bi pripalo devet direktnih i jedno kompenzaciono mjesto, koje bi trebalo da osvoji Sonja Karadžić-Jovičević.

Istovremeno, Koalicija za državu bi u skupštinskim klupama trebalo da ima Mirsada Duratovića, Sevlida Hurtića i Edina Ramića, čime bi ova lista došla do ukupno tri mandata.

Raspodjela mandata ostalih stranaka

SNSD bi trebalo da ima 27 direktnih i sedam kompenzacionih mandata, ukupno 34. Pokret Sigurna Srpska imao bi devet direktnih i tri kompenzaciona mandata, odnosno ukupno 12 poslanika.

DNS-NPS bi predstavljalo pet poslanika, od kojih bi direktne mandate osvojili Darko Banjac, Diko Cvijetinović i Boris Trninić, dok bi kompenzaciona mjesta pripala Draganu Brdaru i Bobani Marelj.

Koalicija SP-DEMOS-NDP trebalo bi da ima pet poslanika. Direktne mandate osvojili su Davor Strika, Boris Šljivić, Zoran Kokanović i Ognjen Kuljić, dok bi peto mjesto trebalo da pripadne Nedeljku Čubriloviću.

SPS i lista Za pravdu i red-PDP RS trebalo bi da imaju po četiri poslanika, dok bi Republička stranka Srpske zadržala jedan mandat, koji bi trebalo da pripadne lideru stranke Slavenu Ristiću.

Konačan sastav još nije potvrđen

Iako trenutna raspodjela obuhvata svih 83 poslaničkih mjesta, konačan sastav Narodne skupštine Republike Srpske još nije zaključen. Na konačan spisak poslanika mogu uticati završetak postupka utvrđivanja rezultata, raspodjela kompenzacionih mandata i eventualne odluke izabranih kandidata koji obavljaju druge funkcije.

Konačan odgovor na pitanje ko će zauzeti poslaničke klupe biće poznat nakon što Centralna izborna komisija BiH završi postupak i potvrdi konačne rezultate izbora.

Vlada Republike Srpske povećala je sredstva za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu sa oko 15 miliona na više od 65 miliona KM, a najveći rast budžeta zabilježen je kod predstavništava u Austriji i Rusiji.

Prema podacima koje je objavio Capital, budžet Predstavništva Republike Srpske u Austriji, sa sjedištem u Beču, povećan je sa 1,45 miliona na čak 31,72 miliona KM.

Značajno povećanje dobilo je i Predstavništvo Republike Srpske u Moskvi, čiji je budžet sa dva miliona porastao na 12 miliona KM.

Za razliku od njih, sredstva za Predstavništvo Republike Srpske u Vašingtonu smanjena su sa 2,08 miliona na milion KM.

Predstavništvu u Njemačkoj, sa sjedištem u Štutgartu, budžet je povećan sa 760.000 na 1,23 miliona KM, dok je predstavništvu u Briselu iznos podignut sa 900.000 na 1,1 milion KM.

Predstavništvo u Jerusalimu dobilo je 550.000 KM, u odnosu na ranijih 350.000 KM, dok je budžet predstavništva u Parizu povećan sa 950.000 na 1,03 miliona KM. Predstavništvu u Solunu sredstva su uvećana za 30.000 KM, na ukupno 510.000 KM.

Jedino je Predstavništvo Republike Srpske u Beogradu zadržalo isti budžet od 1,2 miliona KM.

Dodatno su povećana i sredstva namijenjena osnivanju i radu novih predstavništava. Za tu namjenu predviđeno je 14,33 miliona KM, u odnosu na prethodnih 5,91 milion KM.

Povećanje izdvajanja dolazi u vrijeme rasprava o finansiranju lobističkih aktivnosti Republike Srpske u inostranstvu. Ustavni sud BiH je u septembru 2026. godine zabranio isplate iz budžeta Republike Srpske povezane sa ugovorom sa kanadskom kompanijom „Dickens & Madson Canada Inc.“ i drugim lobističkim aktivnostima koje su, prema ocjeni tog suda, u suprotnosti sa Ustavom BiH i odlukama njenih institucija.

Budžetska sredstva za predstavništva u inostranstvu obuhvataju njihov rad, dok se konkretna namjena pojedinačnih izdvajanja i eventualni ugovori sa lobističkim kompanijama moraju posmatrati odvojeno.

Prema trenutno dostupnim podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, dobio je najveći broj glasova birača iz inostranstva koji su glasali putem pošte. Za njega su evidentirana 2.884 glasa, dok je Branko Blanuša, kandidat SDS-a, dobio 1.335 glasova.

Na osnovu podataka koje su objavile Nezavisne novine, treći po broju glasova pristiglih poštom je Ramiz Salkić, kandidat SDA, sa 1.107 glasova.

Nezavisni kandidat Ćamil Duraković dobio je 921 glas, dok je Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio 913 glasova iz inostranstva.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde, dobio je 403 glasa, Ivo Kamenjašević iz Hrvatske seljačke stranke 266, a Franjo Jukić iz HDZ-a 163 glasa.

Manji broj glasova iz inostranstva evidentiran je za ostale kandidate. Begija Smajić iz Stranke za BiH dobila je 98 glasova, Ivan Begić iz SDP-a BiH 76, nezavisni kandidat Marko Jorgić 75, dok je Bogdan Jovanović iz Stranke Život dobio 14 glasova.

Iz CIK-a BiH napominju se da se podaci još mogu mijenjati, s obzirom na to da obrada izbornog materijala nije završena.

Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov smatra da BiH ima kapacitet da samostalno uređuje svoje odnose i usmjerava razvoj bez spoljnog nadzora, dok bi zatvaranje OHR-a predstavljalo važan korak ka većoj političkoj samostalnosti zemlje.

Kalabuhuhov je u razgovoru za RTRS istakao da Rusija očekuje što skorije formiranje institucija vlasti na svim nivoima, ocjenjujući da je to važno za stabilizaciju prilika, očuvanje mira i bezbjednosti na Balkanu, kao i za razvoj odnosa Moskve i Sarajeva.

Govoreći o međunarodnom angažmanu u BiH, ruski ambasador poručio je da se njegova zemlja dosljedno zalaže za okončanje, kako je naveo, štetnog zapadnog protektorata.

„To prije svega podrazumijeva zatvaranje OHR-a, koji svojim miješanjem u unutrašnje stvari BiH samo produbljuje neslaganja među konstitutivnim narodima i otežava postizanje kompromisa i obostrano prihvatljivih rješenja“, rekao je Kalabuhov.

On je ukazao i na, kako smatra, pokušaje pojedinih zapadnih država da se nametnu kao predstavnici međunarodne zajednice u odlučivanju o pitanjima koja se tiču BiH.

Nasuprot takvom pristupu, Kalabuhov je istakao da se Rusija i druge zemlje globalne većine zalažu za poštovanje međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je garantovan suverenitet BiH, uz široka ustavna ovlašćenja entiteta.

Prema njegovim riječima, politički napredak BiH treba da bude rezultat dogovora domaćih aktera, a ne nametnutih rješenja.

„Najbolji put za napredak BiH jeste da tri konstitutivna naroda i dva entiteta samostalno, kroz dijalog zasnovan na međusobnom poštovanju, usaglase zajednički pravac“, naglasio je Kalabuhov.

Govoreći o budućim odnosima, ruski ambasador izrazio je očekivanje da će, nakon konstruktivnog formiranja vlasti, biti nastavljeno intenziviranje strateškog partnerstva Rusije sa Republikom Srpskom.