Kategorija: Politika

Ustavni sud BiH prećutno prihvata eklatantno protivpravno upravljanje posredstvom odluka koje nameće OHR i podržava postepenu centralizaciju BiH, što predstavlja flagrantno kršenje izričitih odredaba Ustava BiH, navodi se u prilogu uz 35. izvještaj Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

U dokumentu se ukazuje da bi Ustavni sud jedne države trebao da bude institucija sastavljena od uglednih sudija iz te države, posvećenih očuvanju njenog ustavnog poretka, ali da u BiH taj sud predstavlja nešto sasvim drugo.

U Ustavnom sudu BiH, navodi se u prilogu uz Izvještaj, odlučujuću većinu čine stranci i ta većina posvetila se podrivanju ustavnog poretka BiH.

– Posebna odredba Ustava BiH, kojom su tri od ukupno devet mjesta u Ustavnom sudu rezervisana za strane sudije, dogovorena je u Dejtonu kao privremena mjera u trajanju od samo pet godina, ali je i danas na snazi, više od 30 godina kasnije – podsjeća se u prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske.

U dokumentu se napominje da strane sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i da se nameću BiH bez ikakve obaveze pribavljanja saglasnosti bilo koje institucije BiH.

– Oduvijek je bilo neobično da odlučujući glasovi u Ustavnom sudu BiH budu u rukama stranaca koji nemaju stručna znanja o ustavnom poretku ili pravnom sistemu BiH niti čak govore bilo koji od lokalnih jezika – ističe se u prilogu uz Izvještaj.

STRANE SUDIЈE POTČINjENE OHR-u

U dokumentu se podsjeća da je prvobitni razlog za privremeno rezervisanje mjesta u Ustavnom sudu za strane sudije bio da se obezbijede tri neutralna člana koja bi bila izvan etničke politike u BiH, ali da u praksi troje stranih sudija uglavnom imaju ulogu da obezbijede da odluke Suda budu u skladu sa stavovima OHR-a i pojedinih stranih ambasada.

– Umjesto da donose odluke na osnovu nezavisnog ličnog suda, strane sudije su u potpunosti potčinjene OHR-u i podređuju slovo Ustava političkim ciljevima OHR-a. Јedan bivši strani sudija ovog suda priznao je da je tekst Ustava “izvor inspiracije, a ne odlučujući faktor` za donošenje odluka. Drugi bivši strani sudija čak je i priznao da postoji `prećutan dogovor između Ustavnog suda i visokog predstavnika da ovaj sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona” – ukazuje se u prilogu uz Izvještaj.

U dokumentu se napominje da je u svojoj studiji iz 2019. godine o ulozi stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, doktor Aleks Švarc utvrdio da je preispitivanje zakona koje je nametnuo OHR bilo toliko popustljivo da su sudije pribjegavale “upitnom pravnom rezonovanju” da bi te zakone potvrdile.

– Zapravo, nazvati izvitoperenim i izvještačenim obrazloženje kakvo vidimo u čisto političkim odlukama Ustavnog suda “upitnim” bilo bi, u najmanju ruku, preblago – ocjenjuje se u dokumentu.

OHR je, kako se navodi u prilogu uz Izvještaj, na više načina obezbijedio potčinjenost Ustavnog suda BiH, a primjer za to je da je jedan visoki predstavnik jednostrano razriješio dužnosti dvojicu sudija koje je imenovala Republika Srpska, uputivši time nedvosmislenu poruku ostalim sudijama.

DEKRET OHR-a IZ 2006. NAЈOTVORENIЈE MIЈEŠANjE U RAD USTAVNOG SUDA

U dokumentu se naglašava da je aktuelni nelegitimni samozvanac Kristijan Šmit nametnuo zakon kojim se “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” propisuje kao krivično djelo, čime se svaki sudija koji se usprotivi njegovim protivpravnim odlukama izlaže riziku od zatvorske kazne.

Međutim, najotvorenije miješanje OHR-a u rad Ustavnog suda BiH predstavlja dekret iz 2006. godine, koji je i dalje na snazi, a kojim je poništena jedna odluka Suda i zabranjen svaki postupak pred Ustavnim ili bilo kojim drugim sudom koji “na bilo koji način dovodi u pitanje jednu ili više odluka visokog predstavnika”.

U prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske se ocjenjuje da je Ustavni sud BiH krotko prihvatio ovaj protivpravni dekret OHR-a, čime je praktično pristao na podređenost.

– Opšte je prisutna percepcija da strane sudije pribjegavaju neprimjerenim radnjama, kroz komunikaciju sa zvaničnicima OHR-a i pojedinih ambasada. Takođe, formirale su trajan blok sa dvojicom bošnjačkih sudija, prirodnim saveznicima koji dijele opredijeljenost za protivustavnu centralizaciju BiH u skladu sa političkom agendom OHR-a – navodi se u dokumentu.

Konstatuje se da taj blok stranih i bošnjačkih sudija često preglasava većinu predstavnika građana BiH u Sudu, te da je većina u Ustavnom sudu BiH pod dominacijom stranaca iznevjerila osnovnu obavezu Suda da obezbijedi poštovanje demokratskih ustavnih procedura u BiH prilikom donošenja zakona.

Ustavom BiH uspostavljen je demokratski sistem u kojem “sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od oba doma Parlamentarne skupštine BiH”.

– Shodno tome, kada je pred Ustavnim sudom osporeno nametanje zakona od visokog predstavnika, Ustavni sud BiH je bez poteškoća trebalo da utvrdi da je “zakon” koji nije usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH nevažeći. Umjesto toga, bez ikakvog racionalnog obrazloženja, sudijska većina kaže da “ovlašćenja” visokog predstavnika “nisu podložna kontroli Ustavnog suda” – ističe se u prilogu.

U dokumentu se napominje da se u studiji sarajevskog centra “Analitika” konstatuje da “sud nije ispitivao pravnu osnovu koju je visoki predstavnik BiH naveo kao utemeljenje svojih postupaka, već ih je nekritički prihvatio”.

VEĆINA U USTAVNOM SUDU ODOBRAVA PROTIVUSTAVNU CENTRALIZACIЈU BiH

Većina u Ustavnom sudu BiH, pod dominacijom stranaca, piše u prilogu Izvještaja, dosljedno odobrava očigledno protivustavnu centralizaciju BiH koju sprovodi OHR.

– Na primjer, u odluci donesenoj glasovima pet prema četiri, Ustavni sud BiH je potvrdio osnivanje Suda BiH, invencije visokog predstavnika, uprkos očiglednom kršenju Ustavom propisane podjele nadležnosti između institucija BiH i entiteta – navodi se u dokumentu.

U prilogu Izvjetšaja podsjeća se da se u Ustavu BiH navodi da nadležnosti i ovlaštenja koja nisu izričito data institucijama BiH pripadaju entitetima, a da se sudijska većina nije potrudila ni toliko da iznese, na primjer, tvrdnju da je institucijama na nivou BiH Ustavom izričito data nadležnost da osnivaju sudove, nego je jednostavno priznala da Sud BiH nije “predviđen Ustavom BiH”.

Da bi, ipak, opravdala osnivanje Suda BiH sudijska većina zanemaruje nedvosmislenu odredbu Ustava da se nivou BiH nadležnosti “izričito daju”, te iznosi konstrukciju da nivo BiH ima implicitnu nadležnost da osnuje taj sud.

– Ovakav zaključak se, u suštini, zasniva na ličnim stavovima stranih i bošnjačkih sudija da je Ustav BiH trebalo da predvidi osnivanje Suda BiH, iako to nije učinio – i teško je zamisliti jasniji primjer neustavnog preuzimanja uloge zakonodavca od suda – ističe se u prilogu uz Izvještaj.

U dokumentu piše da većina u Ustavnom sudu nastavlja da doprinosi protivustavnoj centralizaciji BiH i u predmetima novijeg datuma, te je tako, na primjer, 27. marta Sud utvrdio da su odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, koje se odnose na digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata i personalizaciju dokumenata, kao i na zaštitu infrastrukture, “neustavne jer nisu u skladu sa zakonima BiH”.

– Međutim, činjenica je da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ne zadire ni u jednu funkciju ili nadležnost koja je Ustavom izričito /ili čak implicitno/ povjerena institucijama BiH. Upravo su zakoni BiH, a ne zakon Republike Srpske, u suprotnosti sa Ustavom BiH – navodi se u dokumentu.

NEOPHODNA REFORMA USTAVNOG SUDA

U prilogu uz 35. izvještaj ukazuje se da je EU, svjesna da je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu nespojivo sa suverenitetom BiH, uvrstila njihovu zamjenu među 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH.

Iz Vlade Srpske ističu da Ustav omogućava da strane sudije budu zamijenjene državljanima BiH posredstvom običnog zakona, ali bošnjačke političke stranke, znajući da su im strane sudije čvrsti saveznici, blokiraju ovu neophodnu reformu.

– U krajnjoj liniji, poštovanje odluka svake institucije pravosuđa počiva isključivo na njenom integritetu, profesionalnosti i kredibilitetu, a strane sudije u Ustavnom sudu BiH svjesno su žrtvovale sve te vrijednosti u nastojanju da udovolje OHR-u i očuvaju svoje pozicije – navodi se u prilogu uz Izvještaj.

Stoga, piše u dokumentu, odluke Ustavnog suda ne zaslužuju nikakvo poštovanje, a ova ključna institucija u BiH predstavlja sraman pokazatelj disfunkcionalnosti u zemlji – disfunkcionalnosti koja je stvorena i kontinuirano se podstiče nekontrolisanim uplitanjem OHR-a, kao i djelovanjem bošnjačke političke elite koja više teži slabljenju i konačnom ukidanju ustavnih mehanizama zaštite za Hrvate i Srbe nego izgradnji uspješne i funkcionalne države.

Članovi međunarodne zajednice, poručuju iz Vlade Republike Srpske, treba da podrže reformu Ustavnog suda BiH tako da u njemu konačno sjede samo državljani BiH.

– Takva reforma pomogla bi da se obezbijedi istinski nezavisan Ustavni sud, te ojačaju njegov legitimitet i suverenitet BiH. Istovremeno, donijela bi nadu da će Ustavni sud napokon obezbijediti poštovanje demokratskih ustavnih procedura u BiH pri donošenju zakona, kao i zaštitu federalne ustavne strukture BiH – poručuje se u prilogu uz Izvještaju Vlade Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

Tanja Vukomanović novi je šef Kluba poslanika PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Objavio je to na društvenim mrežama Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i PSS-a, a nakon što je Igor Crnadak napustio PDP i osnovao svoju stranku.

“Do sada je obavljala funkciju zamjenika šefa Kluba, a uvjeren sam da je ovo ispravan i zaslužen korak. Riječ je o jednom od prepoznatljivijih narodnih poslanika u proteklom mandatu, osobi čiji se glas jasno i snažno čuje, posebno kada su u pitanju prava djece, porodica, žena i svih onih kojima je potrebna institucionalna podrška”, naveo je on.

“Dosljedno i bez kalkulacija”

Kako je dodao, riječ je o osobi koja dosljedno, hrabro i bez kalkulacija ukazuje na korupciju, zloupotrebe i sve one pojave koje godinama razaraju institucije i narušavaju povjerenje građana u sistem.

“Naš poslanički klub nastaviće da bude jedan od najaktivnijih u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Kao i do sada, nastavićemo da djelujemo odgovorno i opoziciono, ukazujući na sve loše politike, zloupotrebe i probleme u sistemu, ali istovremeno nudeći konkretna rješenja i inicijative sa ciljem stvaranja sigurnije, pravednije i bolje Republike Srpske”, istakao je Stanivuković.

Marković novi zamjenik

Prema njegovim riječima, na mjesto zamjenika šefa Kluba doći će narodni poslanik Slaviša Marković.

“Čovjek koji svojim radom, iskustvom, istrajnošću i posvećenošću pokazuje da ozbiljan i odgovoran rad u institucijama uvijek donosi rezultate”, napisao je Stanivuković.

Ako bi se politička stabilnost mjerila brojem vlada, Republika Srpska bi za manje od godinu dana mogla da se pohvali pravom institucionalnom renesansom. Međutim, postoji jedan detalj koji cijelu priču pretvara u politički apsurd – sve tri „nove“ vlade u posljednjih šest mjeseci vodi isti čovjek, Savo Minić.

Tako je Republika Srpska dobila rijedak politički fenomen: premijera koji svakih nekoliko mjeseci obilježava novih 100 dana rada, iako iz fotelje praktično nije ni ustajao. Formalno gledano, vlade su se mijenjale. Suštinski, ostajalo je isto – isti kabinet, ista politika, isti problemi i sve veći dugovi.

Minić je prvi put preuzeo mandat početkom septembra prošle godine nakon ostavke Radovana Viškovića i političkog potresa izazvanog oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku. Međutim, već nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je ostavka kako bi se izbjegle komplikacije pred Ustavnim sudom BiH, a zatim i novo imenovanje, ovog puta uz preporuku tadašnje vršiteljke dužnosti predsjednika Republike Ane Trišić Babić.

Ni to nije dugo trajalo. Poslije samo dva mjeseca uslijedila je nova ostavka zbog dilema oko ustavne utemeljenosti imenovanja, pa je sredinom marta Narodna skupština RS po treći put birala Savu Minića za predsjednika Vlade. U međuvremenu, građani su dobili još jedno obilježavanje „prvih 100 dana rada“.

Dok se administrativno resetuju mandati, problemi ostaju isti i postaju sve teži. Jedno od pitanja koje je ozbiljno uzdrmalo Vladu jeste novi Zakon o pravima boraca. Iako je radna grupa gotovo godinu dana pripremala izmjene, veliki broj veterana Vojske Republike Srpske smatra da su ključna pitanja izbjegnuta, prije svega revizija boračkog statusa i utvrđivanje ko je zaista učestvovao u ratu, a ko je privilegije stekao političkim ili drugim vezama.

Istovremeno, vlasti Republike Srpske već godinama ne uspijevaju da pronađu efikasan odgovor na plan Hrvatske da na Trgovskoj gori odlaže nuklearni otpad. Ekološka udruženja i stanovnici pogođenih područja sve otvorenije optužuju institucije da su se pomirile sa činjenicom da će problem završiti tik uz granicu Republike Srpske.

Posebnu ironiju predstavlja i priča o zabrani veličanja ustaške ideologije. Narodna skupština RS usvojila je zaključke i zadala rok od 60 dana za donošenje zakona, ali zakon još nije napisan. U isto vrijeme, javnost gotovo svakodnevno gleda obilježavanja godišnjica brigada HVO u Posavini uz ikonografiju i simbole koji otvoreno podsjećaju na ustašku ideologiju.

Na međunarodnom planu slika nije mnogo bolja. Kritičari Minićeve vlade podsjećaju da se premijer od preuzimanja funkcije nije sastao ni sa jednim značajnijim evropskim ili regionalnim liderom. Diplomatski domet vlade uglavnom se sveo na protokolarne kontakte sa zvaničnicima Srbije, bez ozbiljnijeg međunarodnog političkog uticaja ili ekonomskih rezultata.

Za to vrijeme, Republika Srpska nastavlja da tone u nova zaduženja. Lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da se građani svakodnevno zadužuju za milione maraka, dok vlast paralelno pokušava da održi privid stabilnosti redovnim isplatama plata i budžetskih obaveza.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je teško dati prolaznu ocjenu radu vlade, bez obzira da li se govori o prvom, drugom ili trećem Minićevom mandatu. Kao jedinu konkretnu stvar navodi održavanje sjednica vlade po lokalnim zajednicama, što je predstavljeno kao pokušaj približavanja građanima.

Sve ostalo, prema njegovoj ocjeni, ostalo je na nivou obećanja, improvizacija i netransparentnih odluka.

Posebno problematičnim smatra način zaduživanja Republike Srpske, visoke kamatne stope, telefonske sjednice na kojima se odlučuje o stotinama miliona maraka, kao i potpisivanje ugovora iza kojih se ne vidi konkretna realizacija.

U političkom smislu, Vlada Republike Srpske danas više djeluje kao administrativni servis vladajuće partije nego kao samostalni izvršni organ. Ključne odluke očigledno se donose na drugim adresama, dok vlada naknadno daje institucionalni pečat već dogovorenim potezima.

S druge strane, Savez sindikata Republike Srpske priznaje da je bilo i određenih pozitivnih mjera – povećanje minimalnih plata, ograničavanje marži na osnovne životne namirnice, rast plata budžetskim korisnicima i memorandum o unapređenju prava radnika.

Ipak, čak i sindikalci upozoravaju da su povećanja nedovoljna i zakašnjela, te da ogromna većina radnika u Republici Srpskoj i dalje preživljava od mjeseca do mjeseca.

Možda upravo tu leži i najpreciznija ocjena treće vlade Save Minića. Dok vlast slavi novih 100 dana, građani već dugo imaju osjećaj da žive isti politički dan iznova.

Igor Crnadak, narodni poslanik, danas 7. maja, objavio je da je osnovao stranku PDP Republike Srpske i zahvalio se Mladenu Ivanoviću, bivšem predsjedniku PDP-a i sadašnjem počasnom predsjedniku stranke.

Da li nova stranka izlazi na izbore?
“Mi idemo na izbore. PDP Republike Srpske biće na listiću, u oktobru kada budete glasali”, rekao je Crnadak i dodao:

“Idemo na ove izbore da pomognemo da se naše društvo promijeni, da se naša ideja o modernoj i razvijenoj Republici Srpskoj realizuje”.

Crnadak je donedavno obavljao funkcije potpredsjednika PDP-a i šefa poslaničkog kluba te stranke. Stranku i funkcije je napustio zbog neslaganja sa predsjednikom partije i liderom Pokret Sigurna Srpska Draškom Stanivukovićem.

Crnadak kaže da je danas PDP-a sve manje.

“Skoro da ga nema od prošlog oktobra”, ističe Crndaka i dodaje:

“Tu su neki drugi ljudi sa nekim drugim idejama, koji nema nikakvih dodirnih tačaka sa nama”.

Šta je poručio Mladenu Ivaniću?
Zahvalio se Mladenu Ivaniću, koji je, kako je rekao Crnadak, odlučio da pokrene PDP i da ih okupi.

“Ivanić je prepoznao šta se dešava danas i odbio da podrži gašenje nečega što je stvarao”, istakao je Crnadak koji smatra da će do oktobra nova partija biti jedan od glavnih stubova opozicije.

“Čeka ozbiljan rad i obezbjeđivanje 5.000 potpisa da možemo izaći na izbore”, navodi Crnadak i dodaje:

“PDP u narednom periodu neće više govoriti šta ne valja, jer to svi vidite”, kaže Crnadak i koji je otkrio planove:

“Govorićemo o tome šta su naši prijedlozi, konkretno kako da se stanje promijeni. Uskoro ćete saznati šta je naš projekat za penzionere 13:3, kako planiramo smanjiti doprinose. Saznaćete kakav je naš plan urbanog razvoja u RS, sa naglaskom na Banjaluku i šta je naš projekat Palata pravde Republike Srpske”.

Sa kim će Crnadak prvo razgovarati?
Prvi razgovor, Crndaka najavljuje sa predsjednikom SDS-a Brankom Blanušom.

“PDP Republike Srpske na međunarodnom polju u prvi plan staviće saradnju sa Srbijom. Regionalna saradnja će takođe biti bitna, kao i put evropskih integracija. Ipak prioritet biće stanje ovdje u RS”, rzaključio je Crnadak.

Sjednica Zajedničke komisije za usaglašavanje teksta izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH biće održana 18. maja, a nakon toga može se očekivati da te “usaglašene” izmjene budu usvojene i u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Naime, izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH predviđeno je da se osnovica za obračun plata primjenjuje od 1. januara, a ne, kao što je to sada slučaj, da se osnovica primjenjuje od dana usvajanja budžeta.

To je urađeno iz razloga što se već godinama unazad usvoji odluka o većoj osnovici za plate, međutim radnici ne dobiju veće plate jer nema budžeta.

Sada je to izmijenjeno na način da se bez obzira na to ima li ili nema budžeta, osnovica za obračun plata primjenjuje od 1. januara.

Takođe, izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH predviđaju i da se radnicima razlika između postojeće plate i uvećane osnovice može isplatiti i retroaktivno.

Trenutno osnovica za obračun plata koja je u primjeni odnosi se na onu iz 2025. godine i iznosi 631,5 KM.

U julu prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM.

Te izmjene usvojene su u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali u Domu naroda osim toga usvojen je i amandman koji govori da se odredba o primjeni osnovice od 1. januara i retroaktivna isplata ne odnosi na imenovane i izabrane zvaničnike.

Tačnije, to se ne primjenjuje na predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda, zatim savjetnike predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg domova, kao i predsjedavajuće radnih komisija oba doma i predsjedavajuće klubova u domovima naroda.

Ta odredba neće se primjenjivati ni na poslanike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda, kao ni na članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara, njegove zamjenike, šefove kabineta članova Predsjedništva, ministara, kao ni na savjetnike ministara, članova Predsjedništva i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

S obzirom na to da su izmjene zakona u dva doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene u različitom tekstu, neophodno je usaglašavanje, koje će, kao što smo naveli, biti održano 18. maja.

Izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojene su krajem prošle godine, međutim u Domu naroda to je urađeno tek u martu.

Neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama bio je jedan od razloga zbog kojeg su tri sindikata na nivou BiH organizovala protest radnika.

Taj protest održan je 31. marta ispred zgrade institucija BiH.

Srpska demokratska stranka ima jasne i važeće odluke svojih najviših organa, kada je riječ o kandidaturama za predstojeće izbore.
To je poručio Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Želimir Nešković, naglasivši da SDS već ima odluke Glavnog odbora i Skupštine stranke da ima kandidate za obje najvažnije pojedinačne funkcije, predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

– Sve druge interpretacije i izjave koje se pojavljuju u javnosti ne predstavljaju zvaničan stav Srpske demokratske stranke – rekao je Nešković.

On je naglasio da je u ovom trenutku prioritet stranke da se na narednoj sjednici Glavnog odbora završi proces kandidovanja za predsjednika Republike Srpske.

– Mi moramo na Glavnom odboru Srpske demokratske stranke završiti priču vezanu za kandidaturu predsjednika Srpske demokratske stranke, profesora Branka Blanuše, za predsjednika Republike Srpske, a onda otvoriti razgovore sa drugim strankama iz opozicionog bloka o kandidaturi srpskog člana Predsjedništva BiH – istakao je Nešković.

Komentarišući izjave o navodnim dogovorima unutar opozicije, Nešković je rekao da je za ozbiljne političke procese neophodna institucionalna i zajednička komunikacija. Dodao je da Srpska demokratska stranka ima veliki broj ljudi koji su ostvarili izborne pobjede i koji mogu biti nosioci najvažnijih funkcija, kao i kandidati za najvažnije inokosne funkcije.

– Dobro je i ako gospodin Stanivuković daje svoju podršku profesoru Blanuši u kandidaturi za predsjednika Republike Srpske – rekao je Nešković.Nešković je naglasio da je za uspjeh opozicije ključno jedinstvo.

– U dogovoru svih stranaka opozicionog bloka ne smije biti isključena nijedna politička organizacija. Potreban nam je širok front i zajednički nastup, jer samo tako možemo donijeti promjene u Republici Srpskoj – zaključio je Nešković.

Bošnjački politički establišment osporava autonomiju koju Ustav BiH garantuje Republici Srpskoj i zbog toga neprestano nastoji da delegitimizuje demokratsku volju građana i na druge načine destabilizuje i naškodi Srpskoj, navodi se u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

Bošnjački politički establišment osporava autonomiju koju Ustav BiH garantuje Republici Srpskoj i zbog toga neprestano nastoji da delegitimizuje demokratsku volju građana i na druge načine destabilizuje i naškodi Srpskoj, navodi se u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

U Izvještaju se ukazuje da, sa druge strane, ne postoje slični pokušaji Republike Srpske da se miješa u upravljanje Federacije BiH.

– Politizovano pravosuđe pod dominacijom bošnjačkog kadra prošle godine je procesuiralo i osudilo demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske na osnovu fiktivnog `zakona` koji nikada nije usvojila Parlamentarna skupština BiH, kako to Ustav izričito zahtijeva – ukazuje se u Izvještaju.

U dokumentu piše da je ispolitizovana Centralna izborna komisija /CIK/ BiH zanemarila protivpravnost te presude i naložila da se tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku oduzme mandat i da budu održani prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj.

Na prijevremenim predsjedničkim izborima održanim u Republici Srpskoj u novembru 2025. godine Siniša Karan je odnio ubjedljivu pobjedu, ali je takav ishod izazvao veliko nezadovoljstvo bošnjačkih zvaničnika u Sarajevu, budući da on dolazi iz iste stranke kao i Dodik.

– Uprkos činjenici da nije bilo nijednog preliminarnog izvještaja koji bi ukazivao na nepravilnosti na dan izbora, kao i da je podneseno svega 13 formalnih prigovora posmatrača i biračkih odbora, CIK BiH je u danima nakon izbora, pod pritiskom bošnjačkih medija i političkih struktura, odbio da novoizabranom predsjedniku omogući da stupi na dužnost – podsjeća se u Izvještaju.

U dokumentu se navodi da je, u nastojanju da promijeni izborni rezultat, čak 77 dana nakon prijevremenih izbora, CIK BiH poništio rezultate na 136 biračkih mjesta zbog “nepravilnosti” i naredio ponovno glasanje na tim mjestima.

U Izvještaju se napominje da je Karan i na ponovljenom glasanju pobijedio sa još većom prednošću, što je konačno primoralo CIK BiH da mu omogući stupanje na funkciju.

U dokumentu se naglašava da je uporno miješanje CIK-a BiH u izbornu volju građana Republike Srpske raspirilo tenzije, produbilo političku krizu u BiH i podrilo njen demokratski poredak.

CIK BiH je, takođe, došao pod udar kritike šire javnosti zbog nepravilnosti u vezi sa nabavkom glasačke tehnologije koja potencijalno ugrožava integritet izbornog procesa.

OSPORAVANjE VLADE SRPSKE

U Izvjetšaju se Savjet bezbjednosti UN informiše da je bošnjački politički establišment u više navrata pokušao da izazove krizu u Republici Srpskoj, nastojeći da poništi formiranje Vlade Srpske.

Bošnjački političari su prvo tvrdili da je formiranje Vlade Republike Srpske 2025. godine, za vrijeme mandata predsjednika Dodika bilo nelegitimno, pozivajući se na njegovu osudu po Šmitovom “zakonu”, te su tražili od Ustavnog suda BiH da ospori njen izbor.

Kako bi se spriječilo nastajanje pravnog vakuuma, ta Vlade Republike Srpske je podnijela ostavku, a potom ju je ponovo imenovao tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Srpske.

Bošnjački političari su, zatim, zatražili od Ustavnog suda BiH da i tu vladu proglasi nelegitimnom.

Da bi se ponovo izbjeglo nastajanje pravnog vakuuma, podsjeća se u Izvještaju, Vlada Republike Srpske je još jednom podnijela ostavku i ponovo imenovana, a ovaj put ju je predložio novi predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

POSTUPANjA UZUNOVIĆEVE I VSTS-a BiH – PRIMЈERI BOŠNjAČKE INSTRUMENTALIZACIЈE PRAVOSUĐA

U Izvještaju se ukazuje na postupanje sudije Suda BiH Sene Uzunović i VSTS-a u nastojanjima osporavanja rukovodstva SNSD-a kao primjere nastojanja bošnjačkog političkog establišmenta da instrumentalizuje pravosuđe radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva i kontrole političkih procesa i upravljanja u Republici Srpskoj.

Sudija Uzunović koja je osudila predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nakon prestanka njene nadležnosti u tom predmetu, zloupotrijebila je položaj vodeći ličnu i vaninstitucionalnu kampanju protiv njega, piše u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske.

Uprkos osudi i uklanjanju Dodika sa funkcije predsjednika Republike Srpske, bošnjački politički establišment nije bio zadovoljan, posebno zato što je ostao na čelu SNSD-a – vodeće stranke u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj.

U oktobru 2025. godine, nakon što je CIK BiH odbio da Dodika liši funkcije predsjednika SNSD-a, Uzunovićeva je, postupajući potpuno van sudskih procedura i svoje nadležnosti, uputila dopis ovoj komisiji, predstavljajući se kao da se obraća u ime Suda BiH i zahtijevala preinačenje odluke.

– Ona u dopisu zanemaruje činjenicu da je Apelaciono odjeljenje Suda BiH već odlučilo da Dodik može ostati na čelu stranke, kao i da u svakom slučaju CIK nema nikakva ovlaštenja u pogledu unutrašnje organizacije političkih stranaka. Nakon što je propao pokušaj pritiska na CIK BiH, Uzunovićeva u martu ove godine upućuje sličan dopis Osnovnom sudu u Banjaluci, ponovo neosnovano tvrdeći da Dodik mora biti uklonjen sa funkcije predsjednika SNSD-a – navodi se u izvještaju.

U Izvještaju Vlade Republike Srpske se ističe da je izuzetno neuobičajeno i neprimjereno da sudija na ovakav način iznosi zahtjeve van formalnih sudskih postupaka.

Kontinuirana kampanja Uzunovićeve, upozoravaju iz Vlade Srpske, jasno ukazuje na njenu političku pristrasnost i dovodi u pitanje njenu nepristrasnost u samom postupku.

Organ nadležan za disciplinu u pravosuđu – Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH nije reagovao povodom nečuvenog dopisa upućenog CIK-u BiH. Naprotiv, postupajući van svojih zakonskih ovlaštenja, sam VSTS upućuje dopis Osnovnom sudu u Banjaluci sa pitanjem šta je preduzeto u vezi sa “brisanjem /Dodika/ iz registra političkih stranaka?”.

U Izvještaju se ukazuje da je ovo bilo krajnje neprimjereno, imajući u vidu da je VSTS BiH zakonom izričito onemogućen da utiče na pojedinačne sudske postupke ili da izražava stavove o meritumu predmeta.

Postupanje VSTS-a predstavlja jasan primjer nastojanja bošnjačkog političkog establišmenta da instrumentalizuje pravosuđe radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva i kontrole političkih procesa i upravljanja u Republici Srpskoj, piše u Izvještaju Vlade Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

Političke partije u Republici Srpskoj i FBiH daleko su odmakle u pregovorima o zajedničkom nastupu na izborima u oktobru ove godine, u kojima se pominje čak i podjela izbornog plijena, a pojedinci su otišli korak dalje, prognozirajući da bi čitav mandat zapravo mogao da prođe bez dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH.

Opšti izbori u BiH trebalo bi da budu održani prve nedjelje u oktobru, a sve oči su posljednjih dana uprte u Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH s obzirom na to da bi najkasnije sutra trebalo da zvanično da raspiše nove izbore koji će iznjedriti nove pobjednike.

BiH je, naime, zemlja u kojoj je formiranje vlasti nakon izbora, posebno na nivou zajedničkih institucija, veoma često išlo tromo zbog nemogućnosti dogovora političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.

Iskustva iz aktuelnog mandata

Svojevrsni izuzetak je aktuelni mandat u kojem su neposredno nakon objave izbornih rezultata SNSD, HDZ BiH i bošnjački blok “trojka” (SDP BiH, NiP i NS) dogovorili principe na kojima je brzo formiran Savjet ministara. Ipak, taj ritam nisu zadržali te je na polovini mandata došlo do raskola jer su bošnjačke stranke nastojale da izbace SNSD pod optužbama da nisu za dogovoreni put BiH ka EU, pokušavajući da umjesto njih ubace opoziciju iz Srpske – SDS, PDP i Listu za pravdu i red u vlast. To im, ipak, nije pošlo za rukom, mahom i zbog stava HDZ-a BiH koji ni u ovom mandatu u bošnjačkim redovima nije našao partnere za željene izmjene Izbornog zakona BiH koje bi im omogućile da imaju legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Opozicija se grupiše, ambicije rastu

Osim toga i na nivou Srpske i FBiH opozicione partije zbijaju redove kako bi stvorili sebi što bolju odskočnu poziciju u susret novoj provjeri volje birača.

S posebnom pažnjom prate se pregovori opozicije u Srpskoj, jer su aktivne i dalje odluke organa SDS-a da oni daju kandidate za obje ikonosne pozicije – predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. Poznato je da i te fotelje ciljaju lider Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković koji je pozvao naredne sedmice na novi sastanak, te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović koji nije u dobrim odnosima sa gradonačelnikom Banjaluke, piše Glas.

S druge strane, u vladajućoj koaliciji na republičkom nivou, koju predvodi SNSD-, barem zvanično nema ozbiljnijih sastanaka o kandidatima niti se u javnosti, kao i slučaju opozicije, polemiše o potencijalnim imenima.

Borba za pozicije i uticaj

Ono što, ipak, sigurno jeste to je da će i ovaj put biti vođena borba za svaki član kako bi se zasjelo u ključne pojedinačne pozicije, ali i zadržalo, odnosno izborilo mjesto za pregovaračkim stolom na nivou BiH, ali i Srpske i FBiH.

Međutim, i dok izborna trka još zvanično nije ni počela, ima i onih koji već sada iznose dalekosežne prognoze. Među njima je i lider stranke “BH Zeleni” Sevlid Hurtić koji je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH koji pretpostavlja da novi Savjet ministara neće biti do 2030. godine.

Sakić: Ključ u sastavu Predsjedništva BiH

Na to je reagovao i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić. Smatra da formiranje novog saziva Savjeta ministara ima potencijal da bude najsloženije od Dejtona do danas.

– Prvo pitanje, prije nego što dođemo do uslova o kojima ministar Hurtić govori, a koji neće biti samo Izborni zakon, je saziv Predsjedništva BiH. U potencijalnom sazivu Denis Bećirović- Darijana Filipović i Željka Cvijanović, bez obzira na stanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, teško je očekivati da ćemo dobiti novi saziv Savjeta ministara. U potencijalnom sazivu Bećirović-Slaven Kovačević i Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti novi saziv. U potencijalnom sazivu Kandidat SDA – Kovačević – Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti saziv. U potencijalnom sazivu kandidat SDA – Filipović – Cvijanović, je jedini u kojem postoji objektivna šansa da dobijemo novi saziv Savjeta ministara – naveo je Sakić u objavi na mreži “Iks”.

Sitarski: Scenariji već viđeni, ali ishod neizvjestan

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da je dosta toga moguće, ali i već viđeno.

– U mandatu 2010-2014. je tek na pola mandata formiran Savjeta ministara, a od 2014. do 2018. Fadil Novalić je bio federalni premijer, a onda je bio u v.d. mandatu, bez izbora, od 2018. do 2022. Imali smo tako jednu federalnu vladu koja je cio mandat provela zapravo kao vršilac dužnosti i jedan Savjet ministara koji je na pola mandata formiran – istakao je za “Glas”.

Ipak, u ovom momentu ne bi išao daleko kao Hurtić koji dolazećem sazivu Savjeta ministara predviđa sudbinu federalne vlade u Novalićevom mandatu.

– Vidjećemo ko će dobiti povjerenje birača. Od njega će zavisiti i odnos snaga i kako će se strane snaći u promovisanju zahtjeva i stepenu kompromisa u razgovorima sa drugim igračima. Nadam se da će biti konsenzusa, ali ne mogu reći da sam pretjerano ohrabren, jer smo vidjeli i da, kada se dođe do određenih pitanja, kreću blokade. Ali ne bih ni trčao pred rudu – zaključio je Sitarski.

Famozni sporazum

Predstavnici SNSD-a, HDZ-a i “trojke” su na početku ovog mandata stavili potpis na sporazum koji je precizirao čak i rokove u kojima treba da bude stavljena tačka na neka od višegodišnjih gorućih pitanja. Visoko na listi je bilo izborno zakonodavstvo, gdje je rečeno da će potpisnici sporazuma  hitno sprovesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostavljanja vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH te usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona. Osim toga, pomenuta je i reforma pravosuđa kao i bezbjednosno-obavještajnog sistema s ciljem potpune depolitizacije.