Kategorija: Politika

Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović će, po svemu sudeći, biti prvi političari koji će preuzeti svoje mandate osvojene na opštim izborima u BiH, a dosadašnji signali ukazuju na to da bi u naredne četiri godine, u Predsjedništvu BiH, moglo biti manje trzavica nego u prethodnim godinama. Kako sada stvari stoje, konstituisanjem ove institucije zvanično će početi popunjavanje pozicija, o čemu su nedavno pričala i stranačka rukovodstva SNSD-a, kojem pripada Cvijanovićeva, i HDZ BiH, čiji politički dres nosi Filipovićeva. Kada se potvrde rezultati izbora, Predsjedništvo BiH treba da se konstituiše u roku od 15 dana, a u Banjaluci je nedavno dogovoreno da prvo na redu bude upravo taj nivo vlasti. „Da se u Predsjedništvu napravi normalan sistem rada, a ne po onome kako su to do sada radili i uživali u tome, seirili danima i noćima. Čak im je bilo najvažnije u predizbornoj kampanji da li će biti 2:1, da li će oni to zadržati ili ne. Evo, ja izjavljujem i Dragan (Čović, predsjednik HDZ-a) mislim da dijeli moje mišljenje, nama ne treba ta priča, nama trebaju odluke. Odluke koje uvažavaju prije svega konstitutivnost naroda“, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

Cvijanovićeva, koja je prema preliminarnim rezultatima izbora osvojila drugi mandat na funkciji srpskog člana Predsjedništva BiH, rekla je da ne želi da prejudicira kako će izgledati budući rad te zajedničke institucije, ali da je moguće da bude manje trzavica nego ranije. „Ne vjerujem da će iko od članova Predsjedništva BiH odstupati od svojih elementarnih stavova, ali politika Srpske će i dalje biti odbrana njenih nadležnosti“, rekla je Cvijanovićeva prije nekoliko dana. Filipovićeva, novoizabrani član Predsjedništva BiH, požurila je i čim su izbori završeni, obratila se budućim kolegama u Predsjedništvu BiH. Njene poruke su takođe ohrabrujuće. Čestitala je Bećiroviću i Cvijanovićevoj i rekla da podjela ne smije biti. „Pred nama su četiri godine u kojima ne moramo o svemu misliti jednako, ali moramo pronaći ono što nam je zajedničko i preuzeti odgovornost za zemlju kojoj služimo. Predsjedništvo ne smije biti izvor novih podjela i nestabilnosti. Dobili smo mogućnost pokazati kako BiH može biti zemlja funkcionalnih institucija, mira, evropske budućnosti i ljudi koji nisu isti, ali vrijede jednako“, rekla je Filipovićeva.

Uz Cvijanovićevu, novi mandat osvojio je i Bećirović, koji se, u dosadašnjim izjavama, nije previše bavio analizama o saradnji sa dvije koleginice. Nakon što je pobijedio, poručio je da BiH ima potencijal postati „balkanska Švicarska“, a poruku je, umjesto političkim akterima u BiH, poslao komšijama. „Pozivam Beograd i Zagreb da se prema BiH odnose s uvažavanjem, onako kako se Pariz, Berlin i Rim odnose prema Švicarskoj. To je jedina formula mira i stabilnosti u regiji. Mirna BiH znači mirnu jugoistočnu Evropu, a mirna jugoistočna Evropa znači mirnu cijelu Evropu“, rekao je Bećirović. Novinar Zoran Krešić očekuje da će u novom mandatu u Predsjedništvu BiH biti manje trzavica i da ćemo konačno imati manje „patriotskih“ nadmetanja, a više stvarnog dogovora i konkretnih rezultata za sve u BiH. „Volio bih da Predsjedništvo češće djeluje kao tim, da bude 3:0 za sve u BiH, a ne da stalno gledamo preglasavanja i odnos 2:1. U stilu Patriots 2 : 1 Separatist. Kao da je u pitanju neki žešći obračun“, kaže Krešić. Prema njegovim riječima, dolazak Darijane Filipović, kao legitimne predstavnice Hrvata, će tome sigurno doprinijeti. „Njena politička strpljivost i inkluzivnost, vjerujem, pomoći će u izgradnji drugačijih odnosa. U suštini, ulazak legitimnog predstavnika Hrvata uz Željku Cvijanović kao legitimnu predstavnicu Srba i Denisa Bećirovića kao legitimnog predstavnika Bošnjaka izbalansiraće odnose u toj instituciji“, naveo je Krešić, prenose Nezavisne.

Ponovljenim glasanjem u Bukviku djelimično je ispravljena greška Centralne izborne komisije (CIK) BiH, ali je ozbiljno narušen integritet izbornog procesa i izbornih rezultata, izjavio je gradonačelnik Brčkog Siniša Milić i zatražio utvrđivanje odgovornosti za propust CIK-a. Mora se utvrditi odgovornost da se nešto slično ne bi ponovilo u budućnosti i na ozbiljnijem uzorku, koji bi mogao drastično mijenjati izborne rezultate, istakao je Milić. Prema njegovim riječima, propust CIK-a BiH, koji nije dostavio odgovarajući izborni materijal na biračko mjesto u Bukviku 4. oktobra, zato se ne smije smatrati „samo“ tehničkom greškom, jer kako je naveo, to nije opravdanje.

„Dobro je da se radi o jednom glasačkom mjestu i manjem broju glasača, ali je i to otvorilo prostor za razne kalkulacije i sumnje“, naveo je Milić, koji je kandidat SNSD za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici dva. On je upitao kako objasniti eventualnu drastičnu razliku u izlaznosti i rezultatima na biračkim mjestima, gdje se izbori ponove u odnosu na ostala mjesta. „Definitivno, nije isto kada se glasa istovremeno i onda kada se glasa pošto su već poznati rezultati na svim drugim mjestima“, zaključio je Milić, piše SrpskaInfo.

Prljav veš je isplivao, optužbe pljušte sa svih strana, a obračun unutar Srpske demokratske stranke sve više poprima razmjere otvorenog rata. Umjesto da izborni poraz bude alarm za ozbiljno preispitivanje, konsolidaciju i pokušaj povratka povjerenja birača, SDS se pretvara u stranačko poprište na kojem se računi ispostavljaju javno, preko medija, uz međusobne optužbe, zahtjeve za isključivanje i sve glasnije najave „pročišćavanja“ sopstvenih redova. Dok član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga poručuje da su „Ljubiša Petrović i njemu slični završili sa Srpskom demokratskom strankom“, njegova stranačka koleginica Aleksandra Pandurević najavljuje obračun sa „ljudima nasilničkog ponašanja“, uz poruku da će sudovi reći svoje. Tako su unutrašnje podjele, koje su dugo tinjale, prerasle u otvoreni sukob u kojem više nema mnogo prostora za prikrivanje nezadovoljstva, a sve je manje naznaka da bi se stranački spor mogao završiti bez ozbiljnih posljedica.

Problem je u tome što SDS u ovaj obračun ne ulazi sa pozicije političke snage, već u trenutku kada se suočava sa izbornim neuspjehom, padom uticaja i sve ozbiljnijim pitanjem kako da ponovo postane relevantna opoziciona snaga. Umjesto odgovora na pitanje zašto gubi podršku birača, stranka se sve dublje uvlači u sukobe koji prijete da zasjene i ono malo prostora za politički oporavak. Predsjedniku stranke Branku Blanuši na teret se stavlja mnogo toga – od dva izborna poraza, preko tajnog sastanka sa liderom SNSD Miloradom Dodikom, pa sve do isključenja gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića iz stranke. Upravo ta odluka izazvala je revolt dijela članstva, a nezadovoljstvo je otišlo toliko daleko da su najavljeni i protesti. Pojedini članovi i simpatizeri SDS čak dovode u vezu sastanak Blanuše i Dodika sa isključenjem Petrovića, dodatno raspirujući sumnje i nepovjerenje unutar stranke.

Svaka nova izjava produbljuje jaz, svaka nova optužba otvara dodatno pitanje, a najave obračuna i „pročišćavanja“ samo pojačavaju utisak da je stranka došla do tačke na kojoj više nije riječ samo o različitim mišljenjima, već o borbi za prevlast i budući pravac djelovanja. Hoće li SDS uspjeti da zaustavi unutrašnji obračun ili će sukobi koji iz dana u dan postaju sve žešći završiti cijepanjem stranke? Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da su pukotine u SDS sve dublje, a da je pročišćavanje sopstvenih redova postala omiljena politička disciplina. „Sukobi između pojedinih struja i pojedinaca su postali javni i sav prljav veš je odavno već isplivao u medijima. Pročišćavanje sopstvenih redova postala je omiljena politička disciplina, što u redovima javne uprave, što je ostajalo mrtvo slovo na papiru i novinska crtica, što unutar opozicionog SDS, koji se godinama kruni da bi poslije ‘pročišćavanja’ ostajalo sve manje od ove stranke. Istinskog pročišćavanja nismo vidjeli ni na jednoj strani i sad smo došli u situaciju kad su kosturi počeli ispadati iz ormara“, kaže Topićeva. Ona ističe da su dosadašnji udari na SDS dolazili iz redova vladajućih, dok su posljednji stigli iz drugih opozicionih partija ili iz samih stranačkih redova. „Gotovo više niko ne spominje velikodušnu ponudu Draška Stanivukovića da se SDS utopi u njegov Pokret. I gotovo da su bili na korak da to učine. Ne znam šta će biti sa SDS, biti u opoziciji mnogim njihovim članovima nije atraktivno i sasvim sigurno je da će se ‘snaći’ na drugom mjestu. Neki članovi će otići svojim putem, ono što ostane ostaće tapkati samozadovoljno u sopstvenoj bitnosti, prema vani će biti stvoren privid o uspješnom provjetravanju“, smatra Topićeva. Prema njenim riječima, sukobi su sada vidljivi golim okom, dok su samozavaravanje i izostanak kritičke samorefleksije velika prepreka objektivnoj analizi stanja u stranci u izbornoj godini. „Nije dovoljno analizirati samo izborni rezultat, problemi su se gomilali uslijed brojnih uticaja izvana tokom cijele godine“, rekla je ona.

Politički analitičar Radomir Nešković kaže da je sukob u SDS redovno stanje. „Nekad tinja, nekad eskalira. Ne znam da li će doći do cijepanja stranke, ali nije teško zaključiti, prema izjavama njihovog rukovodstva, da oni nisu spremni da analiziraju uzroke, niti da ih otklone. Ne može ekipa koja je izgubila izbore biti nova snaga koje će organizovati izbore u stranci, niti može preporoditi stranku. To moraju da urade neki novi ljudi. Neki novi ljudi moraju da naprave stranku na novim temeljima“, rekao je Nešković, koji smatra da će problemi potrajati, što će dovesti do smanjenja uticaja SDS i gubljenja birača. On smatra da su najave „pročišćavanja“ stranačkih redova demagoška parola, koja ne nudi rješenje za nagomilane probleme. „To je demagoška parola. Šta znači pročišćavanje? Nije stranka odvod koji treba pročistiti. Treba analizirati određene elemente, otkloniti ono što je prouzrokovalo probleme i izgraditi organizaciju. Kakvo pročišćavanje“, poručuje Nešković, piše SrpskaInfo.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je ta stranka na opštim izborima u BiH na svim nivoima napravila istorijski uspjeh jer je napravila savez sa narodom, te da tek dolazi najbolje vrijeme, koje će donijeti stabilnost Republici Srpskoj. Dodik je rekao da je vjerovao u pobjedu, te da je posjetio sva mjesta u Republici Srpskoj i razgovarao sa narodom. „Ima 407.000 domaćinstava u Srpskoj i cilj mi je da posjetimo sve i jednu porodicu, da ih pitamo za njihove impresije, primjedbe i kako im možemo pomoći“, rekao je Dodik gostujući na TV Prva.

On je rekao i da mu njegov karakter ne dozvoljava da odustane, te da je zahvaljujući tome pobijedio na izborima, iako mu je zabranjeno političko djelovanje. Dodik je izrazio uvjerenje da tek dolazi najbolje vrijeme, koje će donijeti stabilnost Republici Srpskoj. „Dolazi i pobjeda Aleksandra Vučića i nastavak naše zajedničke saradnje na izgradnji Republike Srpske i Srbije“, rekao je Dodik. On je dodao da zajedničkim snagama Srpsku i Srbiju treba provući kroz nestabilna vremena, kako ih ne bi zadesile tuđe razmjerice i nesuglasice. „Ispravna politika je neprihvatanje sankcija i spoljne politike Evropske unije, jer ta politika bi nas uvukla u mnoge, istorijske probleme, a ne samo dnevno političke“, naglasio je Dodik, prenose Nezavisne.

Igor Balukčić, kandidat HDZ 1990 za potpredsjednika Republike Srpske, preuzeo je vođstvo u trci za ovu funkciju, pokazuju najnoviji podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Prema podacima koji su nedavno ažurirani, Balukčić imao 3.115 glasova, dok Ivan Begić, kandidat SDP BiH, ima 2.818 glasova. Situaciju su promijenili glasovi koji su pristigli putem pošte. Naime, prema podacima CIK-a BiH, Balukčić je dobio 828 glasova putem pošte, a Begić samo 68. Vrijedi pomenuti da se brojke mogu mijenjati, jer CIK BiH u više navrata tokom dana ažurira podatke shodno prebrojavanju glasova. Kada je riječ o redovnim glasovima, Balukčić je osvojio 2.263, a Begić 2.727 glasova. U odjeljku za glasove iz odsustva, mobilnih timova i DKP-ova, pored imena Balukčića stoji broj 24, a pored Begića 23.

Zanimljivo je spomenuti da je Begić prije samo nekoliko dana u razgovoru za Nezavisne novine istakao da smatra da glasovi iz inostranstva neće promijeniti rezultat trke za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda. „Što se tiče mojih glasova i mog najbližeg protivkandidata, mislim da me ne može stići kada su u pitanju glasovi putem pošte. On očekuje nekih 300 glasova, a ja 200 glasova“, rekao je Begić za Nezavisne novine u četvrtak. Prema tadašnjim podacima CIK-a BiH, Begić je u četvrtak imao 2.720 glasova, dok je Igor Balukčić, kandidat HDZ 1990, imao 2.268 glasova.

Ramiz Salkić, kandidat SDA za potpredsjednika Republike Srpske, zadržao je pobjedničku poziciju sa 11.401 glas u odnosu na Ćamila Durakovića, nezavisnog kandidata, koji je dobio 7.415 glasova. Salkić je, prema trenutnim podacima dobio i veću podršku iz dijaspore, pa je putem pošte za njega stiglo 1.012 glasova, dok je Duraković dobio 826. I Savo Minić, kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, dobio je veću podršku građana iz inostranstva, a prema trenutnim podacima CIK-a BiH, putem pošte je dobio 2.672 glasa. Ukupan broj glasova koje trenutno ima Minić iznosi 295.728. S druge strane, Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, ukupno ima 233.513 glasova, a putem pošte je dobio 1.148, prenose Nezavisne.

„Dragi moj brate Marinko, kako bih voljela da si prije godinu i po dana ovako mislio kada si pokrenuo ofanzivu za rušenje Milana Miličevića i preko režimskih i preko ‘nerežimskih’ medija. Čak i kada ga je režim držao u tamnici, sa ‘nerežimskih’ su neki mu skidali glavu.“ Poručila je ovo član Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević, nakon što je njen stranački kolega Marinko Božović poručio da o stanju, odnosima i budućnosti Srpske demokratske stranke treba govoriti isključivo na stranačkim organima, kao i da režimski mediji, gladni krvi, samo dodatno unose nervozu među članove SDS.

„I to je bila ključna tačka tabanja propasti SDS. Duboko u sebi ne želim da vjerujem da si ti to orkestrirao i svjesno radio, ali jesu te iskoristili oni koji nisu željeli dobro SDS. I nije se tada marilo šta misli naše članstvo. Nije Milan Miličević donosio nikakve zaključke da se ne priča, kao što nisu donijeti ni sada (valjda smo demokratska stranka koja njeguje pluralizam, a ne diktaturu), niti je pravio crne liste po medijima. Danas, nećemo i nemamo pravo dozvoliti da SDS u Bijeljini bude sveden na onaj u Banjaluci, Doboju, Prijedoru. I zato ćemo se boriti svim demokratskim sredstvima, i institucionalnim i vaninstitucionalnim“, rekla je Pandurevićeva. Članstvo SDS je, kaže ona, mnogo čestitije od rukovodstava i treba da zna sve. „Ono se ne može kupiti za razliku od funkcionera i ono treba da trasira budućnost stranke. Znam da bi se željelo da se Ljubiša Petrović predao bez borbe, ali to su mogli misliti samo oni koji ga ne poznaju. Vrlo brzo će se pokazati, znamo oboje, pravi razlog sulude odluke kojom se uništava SDS u Bijeljini“, rekla je Pandurevićeva.

SDS, dodaje ona, treba vratiti na pravi put. „Zato, ako ti je stalo do SDS, a ja vjerujem da jeste i da si samo tvrdoglav u naumima, posavjetuj prvom među nama: neka dođe u Bijeljinu, posluša naše članstvo i neka povuče suludu odluku kojom se Bijeljina za dvije godine predaje režimu. Ostaj mi zdravo“, poručila je Pandurevićeva Božoviću, piše SrpskaInfo.

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH. „Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona“, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina. Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine. Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim „smjene po sili zakona“ spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da „postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju“. Hadžiabdićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžiabdićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine. Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija. Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje. Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija. S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja, prenose Nezavisne.

Konačni rezultati izbora u BiH održanih prije 13 dana, trebalo bi da budu utvrđeni najkasnije do 24. oktobra, saopšteno je iz CIK-a. Glasači su izabrali, pobjednici i gubitnici su poznati, a lideri pobjedničkih partija već su počeli pregovore. Nakon što se konstituišu entitetske i kantonalne skupštine i Predstavnički dom BiH, na red će doći i Dom naroda BiH. Posljednji u nizu, presudan je za funkcionisanje Parlamenta BiH, ali i za mnoge procese na zajedničkom nivou. Iako kalkulacije još traju, obrisi novog saziva već se naziru.

Kao zaštitnik bazičnih interesa tri konstitutivna naroda uspostavljen je na zajedničkom nivou. Čini ga 15 delegata podjednako raspoređenih u tri nacionalna kluba. Po pet Bošnjaka i Hrvata iz Federacije biraju bošnjački i hrvatski delegati u federalnom Domu naroda. Srpsku trećinu bira Narodna skupština. U njoj stranačka arhitektura gotovo složena. Pobjednički SNSD sa koalicionim partnerima, od ukupno 83 poslanika, izvjesno je, imaće 54. Projekcije postoje i za dvotrećinsku većinu. I nisu nerealne. A to je „as u rukavu“ za najavu apsolutne kontrole u petočlanom Srpskom klubu.

„U tom pogledu ćemo imati četiri u Domu naroda i vjerovatno i petoga. Predlažem opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo, ako hoće. Ja ih javno pozivam na sastanak, nek oni odrede ako hoće ako neće. Mislim da naša odgovornost prevazilazi bilo kakvu sujetu“, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD. Računica je jasna. Za siguran mandat u Domu naroda potrebni su glasovi najmanje 14 narodnih poslanika. Na drugoj strani unutrašnji sukobi i kontra-matematika. Pokret Sigurna Srpska sa 12 projektovanih poslanika i SDS sa jednim manje. Nedovoljno za priželjkivana dva delegata u Domu naroda BiH. Ni četiri poslanika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića nedostajuću računicu ne mogu da upotpune. Sve i da bezrezervna podrška postoji. A ona, itekako upitna, jer Vukanović kaže, ne prašta „noževe u leđa“ koje je primao u procesu kandidature, potom i u predizbornoj kampanji, a koji su rezultirali njegovim izbornim fijaskom.

„Podržali smo i Vukovića i Neškovića ti ljudi su bili protiv mene u ovoj kampanji. Mi smo spremni zarad višeg interesa napraviti određene ustupke, ali to ne znači da ćemo mi dozvoliti da ti ljudi koji od nas traže glasove i ustupke da istovremeno gaze Ljubišu Petrovića zato što je on rekao da Vukan treba dobiti jednu šansu. To ljudima u SDS-u mora biti jasno“, tvrdi Vukanović. U SDS-u, kojeg potresaju unutarstranački sukobi, o delegatskim potencijalima da s novinarima komuniciraju, vremena nemaju. Gase i nikako da ugase požar koji sve jače plamti. Govorljiviji nisu ni u Pokretu Sigurna Srpska. Samo kratka i višeznačna poruka. „Ono što je sigurno da ćemo razgovarati, da smo druga najjača partija i da imamo određena očekivanja u skladu sa ostvarenim izbornim rezultatom“, poručuju iz Pokreta Sigurna Srpska.

Na klackalici su i dva poslanika Koalicije za državu, uz već nagoviještene „prelete“ iz opozicionih redova u vladajuće. Da li je to razlog za tihovanje u, kako naznačiše, drugoj najjačoj partiji? Šta god da je po srijedi, SNSD sa koalicionim partnerima i u prethodnom mandatu imao je četiri delegata. Jedan je sredinom mandata oduzet zakulisnim sudskim presudama i CIK-ovskim izvlačenjima imena iz staklenki i kinder kuglica. Ipak i sa tri – što je ustavni kvorum, duže od godinu i po, čuvao je „kontrolni paket“. „Imali smo uvijek četiri delegata, imaćemo i sada četiri. Najbolje da imamo pet i da tih pet jednostavno poštuju ono što je odlučila Narodna skupština. To je osnova demokratije i to je osnova funkcionalnosti“, napomenuo je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

Dok se u Srpskom klubu mozaik slaže i u hrvatskom se nazire. Lider HDZ-a računa na „kontrolni paket“ od tri delegata sigurno. A vjerovatno i više. „Vjerovatno četiri, ne znam evo kod Bošnjaka kako će se razvijati situacija, pošto se tu dijele malo drugačije glasovi“, naveo je Dragan Čović, lider HDZ. U bošnjačkoj komponenti još je nepoznanica i ko će sve „krojiti“ vlast, ko je dobio mandat, a ko ga se odrekao. Uz to, izbor delegata je dvostepen. Kantonalne skupštine nominuju kandidate za Federalni Dom naroda gdje ih onda biraju za Dom BiH. Kada se crta podvuče, u srpskom i hrvatskom klubu zasigurno će opet sjediti većine i u prethodnom mandatu dokazane koalicije SNSD – HDZ sa partnerima, koja je dogovorno bila neprobojni bedem za sve unitarističke pokušaje prethodne sarajevske vlasti, prenosi RTRS.

Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu. Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red. Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

Predsjednik SNSD Milorad Dodik nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti. „Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost“, rekao je Dodik gostujući na RTRS. Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići. „Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići“, poručio je Dodik.

I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije. Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana. „Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana“, poručio je tada Dodik. Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama. Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije. Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade. „Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga“, poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne. Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara. A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu. Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao… Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost. „Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto“, rekao je Bubonjić. Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom. „Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može“, kategoričan je Bubonjić.

Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila. „Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju“, kaže Ožegović, piše SrpskaInfo.