VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Minić: Da li BHRT ispunjava svoju zakonsku ulogu ili odražava stavove samo jednog dijela društva?

    Minić: Da li BHRT ispunjava svoju zakonsku ulogu ili odražava stavove samo jednog dijela društva?

    Premijer Republike Savo Minić upitao je da li BHRT kao javni servis zaista ispunjava svoju ulogu ili se više pretvara u medij koji odražava stavove i osjećanja samo jednog dijela društva.

    – BHRT, koji bi trebalo da bude javni servis svih građana BiH, nema pravo čak ni da uspori muzički program na Dan žalosti posvećen srpskim žrtvama – naveo je Minić.

    On je dodao da je zahtjev za suspenziju urednika muzičkog programa BHRT-a Vedrana Prodića otvorio mnogo šire pitanje.

    – Ako javni servis ne smije ni simbolično da prilagodi program na Dan žalosti, da li zaista ispunjava svoju zakonsku i društvenu ulogu javnog servisa svih naroda i građana BiH, ili se sve više pretvara u medij koji odražava stavove i osjećanja samo jednog dijela društva – naveo je Minić na društvenoj mreži Iks.

    U Republiici Srpskoj juče je bio Dan žalosti povodom obilježavanja više od tri decenije od stradanja 3.267 Srba u srednjem Podrinju i Birču, koje su pobile muslimanske jedinice.

    Zbog potrebe prilagođavanja programa javnog servisa obilježavanju Dana žalosti u Srpskoj, Koordinacioni odbor boračkih organizacija Kantona Sarajevo zatražio je suspenziju muzičkog urednika BH radija jedan Vedrana Prodića.

  • Tajni sastanak SDS-a i PSS-a u Bijeljini: Stanivuković spreman da odustane od predsjedničke kandidature?

    Tajni sastanak SDS-a i PSS-a u Bijeljini: Stanivuković spreman da odustane od predsjedničke kandidature?

    Kasno sinoć u Bijeljini održan je sastanak delegacija SDS-a i Pokreta Sigurna Srpska (PSS), na kojem se razgovaralo o mogućem dogovoru o zajedničkom kandidatu opozicije za predsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima, prenose mediji iz Republike Srpske.

    Delegacije su predvodili lideri stranaka Branko Blanuša i Draško Stanivuković, a glavna tema razgovora bio je pokušaj postizanja dogovora o jedinstvenom nastupu opozicije.

    Prema navodima medija, jedna od najozbiljnijih opcija jeste da Stanivuković odustane od kandidature za predsjednika Republike Srpske i umjesto toga bude nosilac liste PSS-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 3.

    Zauzvrat, Stanivuković traži politički dogovor da, u slučaju izborne pobjede opozicije, dobije mandat za sastavljanje nove Vlade Republike Srpske. Upravo na toj ideji Pokret Sigurna Srpska planirao bi da zasnuje predizbornu kampanju.

    Da li će takav dogovor biti postignut moglo bi da bude poznato već danas, kada je za 19.45 časova u Banjoj Luci zakazana sjednica Glavnog odbora PSS-a.

    Stanivuković i Blanuša već sedmicama vode pregovore o tome ko bi trebalo da bude zajednički kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske. Početkom sedmice Stanivuković je poručio da je PSS uputio posljednju ponudu SDS-u i da će, ukoliko ne bude prihvaćena, u nedjelju potvrditi svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske. Ostaje da se vidi da li je sinoćnji sastanak u Bijeljini promijenio tok pregovora.

  • Partije izašle sa imenima, borba za glasove u punom jeku

    Partije izašle sa imenima, borba za glasove u punom jeku

    Rok za predaju kandidatskih lista ističe u ponedjeljak u 16 časova i manje-više poznato je ko će se u oktobru boriti za glasove birača u Republici Srpskoj, kako za pojedinačne funkcije, tako i za mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Poznata imena kandidata za predsjednika Republike Srpske

    Kada je riječ o najvećoj stranci u Republici Srpskoj, SNSD-u, njihovi kandidati za pojedinačne funkcije biće Savo Minić, aktuelni premijer Republike Srpske, koji će se boriti za mjesto predsjednika Republike Srpske, dok će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, ponovo u trku za tu funkciju.

    Njihovi najozbiljniji protivkandidati biće Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, koji je kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali, vrlo vjerovatno, i Draško Stanivuković lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), koji takođe ima ambicije za tu poziciju. Cvijanovićevoj protivkandidat će biti Marinko Božović iz SDS-a, aktuelni načelnik opštine Istočna Ilidža, ali i Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za pravdu i red, koji je još ranije istakao kandidaturu za ovu poziciju.

    Dakle, za obje ove funkcije moguće je da opozicija izađe sa dva kandidata, a vlast sa jednim, što sigurno ide u korist vlasti.

    Kandidati za Narodnu skupštinu Republike Srpske

    Kada je riječ o izboru za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, i tu su, kada je riječ o Republici Srpskoj, stvari manje-više jasne.

    Najveća borba vodiće se za 12 mandata iz Izborne jedinice 3, koja obuhvata Banjaluku, Čelinac, Istočni Drvar, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Kupres, Mrkonjić Grad, Petrovac-Drinić, Ribnik i Šipovo. Na listama političkih partija za ovu izbornu jedinicu može se naći najviše 17 kandidata. Ujedno, ovo je i najbrojnija izborna jedinica i po broju birača.

    Na prošlim opštim izborima 2022. godine od ukupno oko 650.000 važećih glasova, čak 150.000 ih je došlo iz ove izborne jedinice.

    Listu za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz ove izborne jedinice ispred SNSD-a nosiće Igor Dodik, organizacioni sekretar ove stranke, a glavni konkurent ove partije u ovoj izbornoj jedinici biće PSS. Listu PSS-a u slučaju da Stanivuković bude kandidat za predsjednika nosiće Mirna Savić Banjac, aktuelna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok će nosilac liste SDS-a biti Biljana Lukić, predsjednica Aktiva žena.

    Igor Crnadak, predsjednik PDP Republike Srpske, predvodiće Listu Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, dok će listu Socijalističke partije voditi Davor Strika, aktuelni direktor Muzeja Republike Srpske.

    Goran Selak, predsjednik SPS-a i aktuelni ministar pravde, biće nosilac liste ove stranke u Izbornoj jedinici 3, dok će Nenad Stevandić, predsjednik US-a i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, predvoditi listu ove partije. Nosilac liste Narodnog fronta za Narodnu skupštinu Republike Srpske ispred Izborne jedinice 3 nosiće Jelena Trivić, predsjednica ove stranke.

    Poznati kandidati i za Predstavnički dom

    Kada je riječ o Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tu postoje tri izborne jedinice iz kojih se bira direktnih devet mandata. Iz svake izborne jedinice po tri, međutim ostalih pet mandata koji pripadaju Republici Srpskoj dobije se iz kompenzacija.

    I ovdje najveća izborna jedinica je ona koja se sastoji od Banjaluke, Prijedora, Krupe na Uni, Novog Grada, Kozarske Dubice, Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Petrovca-Drinića, Oštre Luke, Čelinca, Istočnog Drvara, Ribnika, Mrkonjić Grada, Jezera, Kneževa, Kotor Varoši, Šipova, Kupresa i Kostajnice.

    Na ovim listama može biti maksimalno osam kandidata. Nosilac liste SNSD-a za ovu izbornu jedinicu biće Srđan Amidžić, aktuelni ministar finansija i trezora, dok će listu PSS-a predvoditi Branislav Borenović, aktuelni poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a SDS-ovu listu predvodiće Milan Blagojević, bivši sudija.

    Milan Petković, aktuelni poslanik u Predstavničkom domu, predvodiće listu Ujedinjene Srpske.

    Za ovaj nivo vlasti, u principu, mnogo je važnije ko se nalazi na kompenzacijskim listama s obzirom na to da direktan mandat osvajaju tek dvije ili tri najveće stranke.

  • Stevandić: Ustavni Sud BiH ponizio parlamentarnu skupštinu

    Stevandić: Ustavni Sud BiH ponizio parlamentarnu skupštinu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Ustavni sud BiH današnjom odlukom ponizio Parlamentarnu skupštinu BiH i ukinuo zakonodavnu funkciju, te “imenovao Kristijana Šmita za zakonodavca”.

    – Ovo je prvi put u istoriji bilo koje zemlje da njen Ustavni sud prihvata stranca za zakonodavca, a derogira vlastiti parlament – istakao je Stevandić za Srnu.

    On je naveo da to govori u kakav pakao i haos je strano upravljanje dovelo BiH.

    – Na kraju, ona i nema perspektivu isključivo radi stranog upravljanja i eksperimenata nad njenim narodom i institucijama – poručio je Stevandić.

    Ustavni sud BiH tvrdi da su intervencije Kristijana Šmita u Krivičnom zakonu BiH “u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”.

  • Dodik: Branio sam imovinu i platio cijenu, ali ne žalim

    Dodik: Branio sam imovinu i platio cijenu, ali ne žalim

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je, kako je naveo, „branio imovinu” i da je za to „platio cijenu, ali da mu nije žao”, ističući da je odluka da se uđe u politički i pravni sukob sa Kristijanom Šmitom bila svjesna i namjerna. Dodik je ocijenio da bi, u suprotnom, kako tvrdi, bio omogućen prenos nadležnosti kroz nametnute odluke.

    Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Dodik je naveo da je postojao izbor između pasivnog prihvatanja i aktivnog otpora, te da je SNSD odlučio da se „bori”. Prema njegovim riječima, prihvatanje Šmitove uloge bi značilo i prihvatanje nametanja zakona o imovini, što je, kako tvrdi, želio da spriječi kroz političko i pravno djelovanje.

    Posebno oštro je kritikovao Ustavni sud BiH, nazivajući ga „politički montiranom inkvizicijom” i tvrdeći da njegove odluke u posljednje dvije do tri godine smatra ništavnim. Dodik je naveo i da Sud nije u punom sastavu te da, prema njegovom mišljenju, ne funkcioniše kao nezavisna pravna institucija, već kao politički instrument.

    Istakao je i da očekuje da Sud potvrdi odluke koje smatra spornim, ali da od današnje odluke nema nikakva očekivanja. Dodik je dodao da zakone u BiH, kako je naveo, može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, a ne visoki predstavnici, te da je, prema njegovom stavu, riječ o pravnom i političkom nasilju.

    Dodik je posebno naglasio da je zahvalan poslanicima SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su ranije pokrenuli inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH, iako, kako je rekao, u tom procesu nije bio konsultovan. Ocijenio je da je riječ o „impulsivnoj, ali logičnoj reakciji”.

    Govoreći o izbornom procesu, Dodik je rekao da SNSD ulazi u predstojeće izbore u neravnopravnim okolnostima, ali da će, kako tvrdi, ostvariti pobjedu uprkos pritiscima međunarodne zajednice. Upozorio je na, kako je naveo, moguće „izborne inženjeringe” i manipulacije kroz elektronske sisteme glasanja.

    Dodao je da se kroz takve izmjene, prema njegovom mišljenju, pokušava stvoriti politička rascjepkanost i oslabiti političke strukture u Republici Srpskoj. Kritikujući elektronsko glasanje, naveo je da ono nema dovoljnu transparentnost i da izaziva nepovjerenje u izborne procese.

    Na kraju, Dodik je poručio da Republika Srpska ima institucionalnu snagu da odoli pritiscima, te da će to biti potvrđeno i na predstojećim političkim odlukama u Narodnoj skupštini, uključujući i rasprave o vetu srpskog člana Predsjedništva BiH. Istakao je da Republika Srpska, kako je rekao, funkcioniše kao snažan politički i institucionalni subjekt.

  • Stevandić razgovarao s Holcaplom – institucije Srpske posvećene zaštiti Dejtona

    Stevandić razgovarao s Holcaplom – institucije Srpske posvećene zaštiti Dejtona

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas u Banjaluci sa šefom Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH ambasadorom Rikom Holcaplom sa kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.

    Stevandić upoznao je ambasadora Holchapla sa stavovima institucija Republike Srpske, ističući da su bezbjednost i mir očuvani, te da su institucije Republike Srpske posvećene zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i svojih ustavnih nadležnosti u okviru tog sporazuma.

    Naglasio je i da je saradnja institucija Republike Srpske i Misije OEBS-a po tim pitanjima stabilna i konstruktivna.

    Govoreći o izbornom procesu, Stevandić ukazao je da Misija OEBS-a nije komentarisala odluku Kristijana Šmita kojom se narušavaju principi ravnopravnog finansiranja političkih partija i izborne jednakosti, ocijenivši da takav izostanak reakcije nije u skladu sa mandatom, demokratskim principima i vrijednostima koje OEBS zastupa.

  • Vulić: Politikom i odlučnošću Milorada Dodika SNSD sve jači i spremniji

    Vulić: Politikom i odlučnošću Milorada Dodika SNSD sve jači i spremniji

    Potpredsjednik SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je najnovija sjednica Predsjedništva te političke partije pokazala da je SNSD svakim danom jači, organizovaniji i spremniji, što je rezultat politike i odlučnosti predsjednika Milorada Dodika.

    Vulićeva je napomenula da je Dodik godinama gradio organizaciju oslonjenu na narod i povjerenje koje se stiče isključivo radom.

    – Podmlađivanje lista, nova energija i ljudi koji preuzimaju odgovornost najbolji su dokaz da naša organizacija ima snagu da traje, raste i pobjeđuje – istakla je Vulićeva.

    Ona je navela da je zadatak funkcionera SNSD-a da rade, budu među ljudima, slušaju potrebe i opravdaju povjerenje.

    – Upravo tome nas je učio Milorad Dodik, da je čovjek naša najveća snaga i da je posvećenost ljudima jedina istinska politika koja donosi rezultate – naglasila je Vulićeva.

    Vulićeva je rekla da je ponosna što je dio snažne, organizovane i odgovorne političke porodice.

    – Vjerujem da samo radom, jedinstvom i odgovornošću možemo nastaviti da opravdavamo povjerenje našeg naroda i da zajedno gradimo još snažniju Republiku Srpsku – istakla je Vulićeva.

    Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva SNSD-a potvrđeno je da su Savo Minić i Željka Cvijanović zvanično kandidati SNSD-a za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, te određeni nosioci lista za Narodnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu BiH.

  • Krišok na čelu OHR-a, iz Republike Srpske traže kraj Šmitovog nasljeđa

    Krišok na čelu OHR-a, iz Republike Srpske traže kraj Šmitovog nasljeđa

    Američki diplomata Luis Krišok zvanično je preuzeo dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Kristijana Šmita.

    Njegovo imenovanje uslijedilo je nakon odluke Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK), koji je Krišoku povjerio obavljanje funkcije do izbora novog visokog predstavnika u punom mandatu.

    U prvom obraćanju javnosti Krišok je poručio da će djelovati u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i ovlašćenja koja pripadaju visokom predstavniku, naglašavajući da OHR ostaje posvećen očuvanju mira, stabilnosti i podršci institucijama BiH.

    – Naš prioritet ostaje očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, kao i dosljedna primjena Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka – istakao je Krišok.

    Promjena na čelu OHR-a izazvala je različite reakcije u Republici Srpskoj. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da nema potrebe za imenovanjem novog visokog predstavnika, navodeći da je sasvim dovoljno da u BiH ostane zamjenik visokog predstavnika.

    – Bonska ovlašćenja su za Republiku Srpsku neprihvatljiva. Dok god postoji takav nedemokratski mehanizam, BiH nema perspektivu – poručila je Cvijanovićeva.

    Sličan stav iznio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji smatra da odlazak Kristijana Šmita predstavlja politički poraz koncepta međunarodnog nametanja odluka.

    Prema njegovim riječima, naredni korak trebalo bi da bude poništavanje svih odluka koje je Šmit donio tokom svog mandata.

    – Dobro je što odlazi, ali posljedice njegovog djelovanja ostaju. Nijedna odluka niti zakon koji je samovoljno nametnuo ne bi trebalo da ostanu dio pravnog sistema BiH – rekao je Košarac, ponovivši stav da Šmit nikada nije imao legitimitet za obavljanje funkcije.

    Koliko je realno da institucije Republike Srpske ili BiH preispitaju ili stave van snage odluke bivšeg visokog predstavnika, te da li bi aktuelni vršilac dužnosti dozvolio takav razvoj događaja, komentarisao je bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.

    On smatra da određene Šmitove odluke mogu biti predmet preispitivanja, ali ne očekuje da će Luis Krišok tokom privremenog mandata donositi poteze koji bi dodatno opteretili političke prilike u BiH.

    – Vjerujem da neće ulaziti u ozbiljnije političke procese dok se ne izabere novi visoki predstavnik. Očekujem da će se njegov rad uglavnom svesti na administrativne i tekuće poslove, bez donošenja odluka koje bi imale dalekosežne političke posljedice – ocijenio je Aćimović.

    Podsjećamo, Upravni odbor PIK-a najavio je da bi izbor novog visokog predstavnika trebalo da bude okončan što je prije moguće, a kao krajnji rok za postizanje dogovora pominje se 14. jul.

  • Odlazak bez trijumfa; Kako je BiH ušla u najdublju političku krizu

    Odlazak bez trijumfa; Kako je BiH ušla u najdublju političku krizu

    Nakon gotovo pet godina Kristijan Šmit odlazi sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Odlazi bez velikih uspjeha kojima bi mogao da se pohvali, ali sa političkim i institucionalnim nasljeđem koje će zemlja osjećati još dugo. Malo koji visoki predstavnik je u tako kratkom periodu toliko duboko intervenisao u politički sistem BiH, a još manje njih ostavilo je iza sebe toliko podjela i otvorenih pitanja.

    Od trenutka kada je 1. avgusta 2021. godine preuzeo funkciju od Valentina Incka bilo je jasno da će njegov mandat biti drugačiji. Međutim, malo ko je mogao pretpostaviti da će gotovo svaki ozbiljniji politički spor u zemlji na kraju biti riješen njegovim dekretom, a ne dogovorom domaćih političkih aktera. Upravo zbog toga, umjesto približavanja stavova, BiH je dobila još dublje nepovjerenje među narodima i institucijama.

    Paradoks njegovog mandata ogleda se u činjenici da je gotovo svaku političku blokadu rješavao nametanjem odluka. Time su možda privremeno otklanjani pojedini problemi, ali je istovremeno stvaran presedan da se politički procesi više ne završavaju kompromisom, već intervencijom međunarodnog predstavnika. Demokratija je tako postajala sve više formalna, a politička odgovornost domaćih institucija sve manja.

    Šmit je intervenisao u gotovo svim ključnim oblastima – od državne imovine, Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, preko finansiranja izbora i rada Centralne izborne komisije, pa do krivičnog zakonodavstva, finansiranja političkih stranaka i institucija na nivou BiH. Nijedan visoki predstavnik u posljednjih nekoliko godina nije toliko često posezao za bonskim ovlašćenjima.

    Posebno će ostati upamćene njegove izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2023. godine kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. Upravo ta odluka izazvala je jednu od najvećih političkih i institucionalnih kriza od završetka rata. Sudski postupci koji su uslijedili otvorili su brojna pitanja o pravnoj sigurnosti, legitimitetu odluka i funkcionisanju pravosudnog sistema BiH.

    Ni njegove intervencije u Federaciji BiH nisu prošle bez kontroverzi. Mijenjanje Izbornog zakona i Ustava Federacije, suspendovanje pojedinih ustavnih odredbi radi formiranja vlasti, kao i brojne izmjene izbornih pravila ostavile su utisak da se pravila mogu mijenjati i tokom same političke utakmice, što je dodatno narušilo povjerenje u izborni proces.

    Posebnu dimenziju cijelom mandatu dala je činjenica da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Zbog toga ga Republika Srpska od početka nije priznavala za visokog predstavnika, što je dodatno produbilo političku krizu i otvorilo pitanje legitimiteta svake njegove odluke.

    Ako se podvuče crta, teško je pronaći oblast političkog života u BiH u koju Kristijan Šmit nije intervenisao. Još teže je pronaći primjer u kojem su njegove odluke dovele do trajnog političkog dogovora domaćih aktera. Naprotiv, iza sebe ostavlja zemlju u kojoj su institucije slabije, političke podjele dublje, a međusobno povjerenje gotovo potpuno urušeno.

    Možda će upravo to biti najvažnije nasljeđe njegovog mandata. Ne broj odluka koje je donio, već činjenica da je Bosna i Hercegovina danas vjerovatno dalje od unutrašnjeg političkog dogovora nego što je bila kada je preuzeo funkciju. A posljedice takvog načina upravljanja neće nestati njegovim odlaskom – tek će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko su duboke.

  • SNSD utvrdio kandidate: Igor Dodik predvodi listu za NSRS

    SNSD utvrdio kandidate: Igor Dodik predvodi listu za NSRS

    Predsjedništvo SNSD-a danas je na sjednici zvanično utvrdilo kandidate za predstojeće opšte izbore. Za predsjednika Republike Srpske kandidovan je Savo Minić, dok će kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH biti Željka Cvijanović.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je nakon sjednice da je podrška ovim kandidatima ranije dogovorena sa koalicionim partnerima.

    “Cijenili smo da su to naši najbolji izbori, držali smo se dobre prakse i uvažavali mišljenje naših ljudi sa terena”, rekao je Dodik.

    Predsjedništvo SNSD-a utvrdilo je i nosioce lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske po izbornim jedinicama:

    Izborna jedinica 1 – Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora;

    Izborna jedinica 2 – Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša;

    Izborna jedinica 3 – Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a;

    Izborna jedinica 4 – Petar Jelić iz Modriče;

    Izborna jedinica 5 – Danijel Jošić, narodni poslanik iz Doboja;

    Izborna jedinica 6 – Mikajlo Lazić; Bijeljina

    Izborna jedinica 7 – Zoran Stevanović, dosadašnji ministar saobraćaja i veza Republike Srpske;

    Izborna jedinica 8 – nosilac liste biće naknadno utvrđen između Ace Stanišića, narodnog poslanika, i Jovana Katića, načelnika opštine Istočno Novo Sarajevo;

    Izborna jedinica 9 – Luka Petrović,

    Utvrđeni su i nosioci lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH:

    Kandidati SNSD-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH po izbornim jedinicama

    Izborna jedinica 1 – Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH;

    Izborna jedinica 2 – Obren Petrović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;

    Izborna jedinica 3 – Radovan Višković, direktor preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”.