Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da će Republika Srpska insistirati na poništavanju svih odluka visokog predstavnika u BiH koje su donesene bez prethodne saglasnosti Republike Srpske, ističući da su takvim odlukama legalizovani preglasavanje i nametanje, suprotno izvornim dejtonskim principima.

Stevandić je, nakon sjednice Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, rekao da je Odbor utvrdio odgovore Ustavnom sudu BiH u predmetima koji se odnose na Zakon o grobljima, kao i na postupke pokrenute u vezi sa radom Predsjedništva BiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

On je naveo da su utvrđeni i odgovori Ustavnom sudu Republike Srpske u predmetima koji se odnose na Zakon o grobljima i Zakon o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Stevandić je rekao da je Odbor djelovao jedinstveno u gotovo svim pitanjima, navodeći da su svi članovi podržali zaključak kojim Republika Srpska insistira na zaštiti dejtonskih principa.

“Republika Srpska će insistirati na poništavanju svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini gdje ne postoji prethodna saglasnost Republike Srpske i gdje je omogućena legalizacija i nametanje preglasavanja kao apsolutno negiranje izvornih dejtonskih principa koji se zasnivaju na saglasnosti entiteta i naroda”, rekao je Stevandić.

Govoreći o zaključcima Odbora, Stevandić je rekao da je podržano i funkcionisanje Radio-televizije Republike Srpske, navodeći da bi blokada računa ove medijske kuće mogla dovesti u pitanje njeno emitovanje i ispunjavanje obaveza prema Regulatornoj agenciji za komunikacije.

On je ocijenio da su, kako je rekao, korištenjem institucije visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH narušeni izvorni dejtonski principi.

“Kompletna bošnjačka politička elita je korištenjem ovih mehanizama već uništila Bosnu i Hercegovinu i možemo smatrati da se posljednjim potezima Federacija otcijepila od Republike Srpske, tako da nezavisnost Republike Srpske može doći samo kao posljedica njihovog rada, a ne kao plan naše Narodne skupštine, naših institucija ili političkih partija”, rekao je Stevandić.

On je istakao da će Republika Srpska ostati posvećena očuvanju mira i bezbjednosti svih građana, uz insistiranje na ravnopravnosti i poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Nezavisnost Republike Srpske biće posljedica rada onih koji su kršili dejtonske principe, a ne naša namjera. Mi želimo da sačuvamo mir i bezbjednost svih građana i da insistiramo na ravnopravnosti i izvornim dejtonskim principima”, poručio je Stevandić.

Rok za predaju kompenzacionih lista za predstojeće opšte izbore koji se održavaju u oktobru ističe danas (5.avgusta), međutim, imena kandidata sa tih lista neće biti zvanično objavljivana, iako preko njih veliki broj kandidata koji ne dobiju dovoljan broj mandata na redovnim listama, osvoji mandat.

Šta kaže Izborni zakon?

“Lista kandidata za kompenzacione mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Favoriti političkih partija

U praksi, na prva mjesta na kompenzacionim listama stavljaju se oni kandidati koji su favoriti političkih partija, a koji su na redovnim listama uglavnom pri dnu. Dakle tu idu kandidati koji su na određen način “zadužili” političku partiju ili dobro kotiraju unutar same partije, a realno, nemaju kapacitet da dobiju dovoljan broj glasova neophodan za ulazak u jedan od parlamenata.

Narodna skupština RS

Kod Narodne skupštine Republike Srpske od 83 poslanika, direktno iz izbornih jedinica bira se 63 poslanika, a 20 ih se bira preko kompenzacionih lista. To znači da niko od tih 20 poslanika koji se biraju nije osvojio dovoljan broj glasova.

Predstavnički dom FBiH i Parlamentarna skupština BiH

U Federaciji BiH od 98 članova Predstavničkog doma njih 73 bira se direktno iz 12 izbornih jedinica, a 25 ih mandat dobije kroz kompenzaciju dok u Parlamentarnoj skupštini BiH koja ima 42 poslnanika, putem kompenzacije mandate dobije 12 poslanika, pet iz Republike Srpske i sedam iz Federacije Bosne i Hercegovine.

“U raspodjeli kompenzacionih mandata mogu učestvovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od tri odsto od ukupnog broja važećih listića za područje entieta za koje je sačinjena kompenzaciona lista”, navedeno je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Matematika za kompenzacioni mandat

To u praksi znači da političke partije mogu da ne osvoje nijedan direktan mandat, ali ako su osvojile više od tri posto od ukupnog broja glasova ulaze u matematiku za kompenzacioni mandat.

Međutim, ni ta tri posto ne garantuje kompenzacioni mandat jer recimo na posljednjim opštim izborima za nivo Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH, Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija – Petar Đokić osvojili su više od tri posto glasova, ali nisu dobili mandat dok su Ujedinjna Srpska i Lista za pravdu i red dobili po jedan kompenzacioni mandat iako nisu usvojili nijedan direktni mandat.

Zanimljivo je i to da je recimo SDP koji je osvojio pet direktnih mandata jedini koji nije dobio nijedan kompenazacioni dok su Narod i pravda koji su osvojili jedan direktni mandat dobili još dva kompenzaciona mandata.

Šta je kompenzacioni mandat

U principu kompenzacioni mandat je mehanizam u izbornom sistemu kojim se ispravlja nesrazmjer između ukupnog broja glasova koje je jedan stranka osvojila i broja direktnih mandata koje je dobila u jedinačnim izbornim jedinicama.

Svrha tog mandata je da se osigura proporcionalnost, odnosno da se mandati raspodjele što vjernije i da to što je moguće više odražava ukupno volju birača na nivou entieta ili države.

Ovi kompenzacioni mandati omogućavaju da i “manje” partije uđu u poslaničke klupe jer su osvojili određen broj glasova, često malo više od tri posto, a što je uslov za učestvovanje u raspodjeli kompenzacionih mandata. To se najbolje oslikava kod entitetskih skupština pa tako recimo ima stranaka koje su osvojile 13 direktnih mandata (SDS), a nisu dobile nijedan mandat, dok DNS nije osvojio nijedan direktan mandat, ali je dobio četiri kompenzaciona jer je osvojio više od 28 hiljada glasova.

Na predstojećim izborima građane neće dočekati samo elektronska identifikacija i skeneri glasačkih listića. Jedna od najvećih promjena biće sam izgled glasačkog listića i način na koji će birači iskazivati svoju izbornu volju.

Dok jedni vjeruju da će nove tehnologije konačno suzbiti izborne zloupotrebe, drugi upozoravaju da bi upravo izmijenjeni način glasanja mogao dovesti do većeg broja grešaka, posebno među biračima koji su decenijama navikli na isti obrazac glasanja.

Najveća razlika biće u tome što na glasačkom listiću više neće biti ispisana imena kandidata. Politički subjekti biće raspoređeni prema redoslijedu utvrđenom žrijebanjem Centralne izborne komisije BiH, a uz naziv svake stranke nalaziće se kružić koji birač treba označiti.

Još nije potpuno razjašnjeno hoće li listić biti proglašen nevažećim ukoliko građani, po staroj navici, umjesto popunjavanja kružića stave znak “X” ili neku drugu oznaku.

Nakon izbora političke stranke slijedi drugi korak. Umjesto zaokruživanja imena kandidata, birač će moći označiti najviše tri broja koja odgovaraju kandidatima sa izabrane liste. To znači da će prije dolaska na biračko mjesto morati znati ili zapamtiti pod kojim se rednim brojem nalaze kandidati kojima želi dati preferencijalni glas.

Pravila su pritom veoma jasna. Označavanje više od tri kandidata čini listić nevažećim, baš kao i situacija u kojoj birač označi samo brojeve kandidata, a prethodno ne odabere politički subjekt.

Upravo zbog ovakvih izmjena mnogi smatraju da će građanima biti potrebno vrijeme da se naviknu na novi sistem. Ukoliko edukacija ne obuhvati dovoljan broj birača prije izbora, postoji mogućnost da broj nevažećih listića bude veći nego ranije.

Na Opštim izborima 2022. godine zabilježeno je 6,65 odsto nevažećih glasačkih listića, dok se u ranijim izbornim ciklusima taj procenat uglavnom kretao između pet i deset odsto.

Centralna izborna komisija BiH najavila je informativnu kampanju o novom načinu glasanja, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li sve informacije na vrijeme stići do svakog birača.

Poseban izazov mogao bi predstavljati starijim građanima koji su godinama glasali po gotovo identičnom modelu. Umjesto dosadašnjeg jednostavnog pronalaska kandidata i označavanja njegovog imena, sada će morati voditi računa o izboru političkog subjekta, rednim brojevima kandidata i pravilima popunjavanja listića.

Zbog toga mnogi smatraju da uspjeh izborne reforme neće zavisiti samo od nove opreme, već i od toga koliko će građani biti upoznati sa svim koracima koje moraju napraviti na biračkom mjestu.

### Šehić: Građani će se brzo prilagoditi

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić smatra da se u javnosti pretjeruje kada je riječ o složenosti novog načina glasanja.

Prema njegovim riječima, najveći dio nedoumica proizlazi iz činjenice da se građani prvi put susreću s novim pravilima, a ne zato što je sam postupak komplikovan.

Objašnjava da će svaki birač po dolasku na biračko mjesto najprije proći elektronsku identifikaciju, kojom će se potvrditi njegov identitet. Ukoliko neko pokuša glasati koristeći tuđi identitet ili na drugi način zloupotrijebiti sistem, uređaj će na to odmah upozoriti.

Kako navodi, upravo bi takva provjera trebalo da onemogući višestruko glasanje, koje je godinama bilo jedna od primjedbi na izborni proces.

Šehić vjeruje da ni korištenje skenera neće predstavljati ozbiljan problem, posebno nakon što Centralna izborna komisija provede planiranu edukaciju birača.

On očekuje da bi novi sistem čak mogao smanjiti broj nevažećih glasačkih listića.

Podsjeća da je u prethodnim izbornim ciklusima bilo slučajeva u kojima su pojedini članovi biračkih odbora, prema njegovim tvrdnjama, važeće listiće pretvarali u nevažeće, te smatra da će nove tehnologije takve mogućnosti značajno ograničiti.

Ističe da bi jedina poteškoća mogla biti nešto sporiji tok glasanja, naročito u prvim satima izbornog dana, ali smatra da će brzina zavisiti prije svega od toga koliko će birači unaprijed biti upoznati s novim pravilima.

Naglašava da se suština glasanja ne mijenja, jer će građani i dalje sami odlučivati kojem političkom subjektu i kojim kandidatima žele dati podršku.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu biće organizovana široka edukacija u kojoj će, osim Centralne izborne komisije BiH, učestvovati lokalne izborne komisije, političke stranke i Koalicija „Pod lupom“.

Dodaje da će biračima na samim biračkim mjestima biti pružena potrebna objašnjenja ukoliko im bilo koji dio postupka bude nejasan, te poručuje da nema razloga za strah od novog sistema glasanja.

Evropski put BiH sve je klizaviji – o evrointegracijama malo ko i priča, a i zvanični Brisel je promijenio pristup prema nama.

Štaviše, stiče se utisak i da se zvaničnici u BiH tek sporadično bave ovom tematikom, a o napretku je suvišno i govoriti.

“Ključni iskoraci”

U Sarajevu je, podsjetimo, početkom juna održan sastanak predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, kada je iz Savjeta ministara BiH saopšteno da je Krišto “upoznala Koštu sa svim preduzetim aktivnostima od posljednje posjete u maju i ključnim iskoracima u proteklih godinu dana”.

“Na sastanku je razgovarano o aktuelnim prilikama u BiH i izazovima proširenja EU, integracionim procesima, regionalnoj saradnji, kao i pitanjima koja osiguravaju stabilnost i napredak naše zemlje”, saopštili su iz Savjeta ministara BiH.

Košta: BiH da se odluči

Košta je naveo da BiH treba odlučiti da li će uraditi ono što je potrebno kako bi dijelila istu budućnost u Evropskoj uniji.

“Od naredne konkretne faze u otvaranju pristupnih pregovora dijeli vas još samo nekoliko koraka”, naglasio je Košta.

Međutim, niko sa sigurnošću ne može reći kada ćemo te korake napraviti. Novinar Dejan Šajinović navodi da je Brisel promijenio način na koji se odnosi prema BiH i bh. političarima.

“Od vučenja za rukav ranijih godina i decenija i moljenja da se nešto uradi na evropskom putu, došli smo u fazu u kojoj evropske diplomate poručuju da smo dobrodošli, ali ako ne želimo u EU, biće to naš izbor. Što se tiče domaćih političara, njima je to naravno dobro došlo jer kao što smo uvijek ranije isticali i u našim tekstovima, evropske integracije znače više reda, a to znači manje moći za lokalne političke moćnike, a oni se te moći ne žele odreći”, ističe Šajinović.

Put na čekanju

Došli smo, dodaje on, u situaciju da ćemo sačekati da Crna Gora uđe u EU, što će se najvjerovatnije uskoro desiti, pa ćemo onda vidjeti hoće li se javnost oko toga uznemiriti ili će i dalje biti ravnodušna.

“Sve je do nas, mi sami odlučujemo hoćemo li ići ili ne”, naglasio je Šajinović.

Politikolog Nikolina Lozo smatra da je evropski put BiH u ovoj godini – na čekanju.

“U posljednjoj godini različiti predstavnici i funkcioneri Evropske unije bili su u posjeti Bosni i Hercegovini, ali nikakav pomak nije načinjen. Bosna i Hercegovina je izgubila značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan, ali čini se da to nije nikoga mnogo potreslo”, rekla je Lozo.

Prema njenim riječima, evropski put BiH je u fokusu posljednji put bio u junu na konferenciji Evropske narodne partije u Sarajevu i o njemu su govorili predstavnici EPP-a, dok su domaći političari koji su učestvovali deklarativno bili opredijeljeni za evropski put.

Ne postoji saglasnost

“U Evropskoj uniji ne postoji saglasnost u vezi sa politikom proširenja i vjerujem da nisu sve države članice spremne da podrže BiH na njenom putu jer mnogo je problema sa kojima se BiH susreće, a koji su nepojmljivi za većinu razvijenih evropskih država”, ocijenila je Lozo za “Nezavisne novine”.

Prvi kontingent specifične izborne tehnologije potrebne za biometrijsku identifikaciju birača tokom izbora trebao bi stići danas, 3. avgusta.

Do 25. septembra trebala bi doći kompletna oprema za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini.

Na glasačkom listiću za Predstavnički dom Parlamenta BiH, birači u potpunosti moraju ispuniti bojom kružić pored naziva stranke za koju žele glasati, a onda biraju tri kandidata iz te stranke.Umjesto imena kandidata na listiću su brojevi.

Pod kojim brojem je kandidat za kojeg želi glasati, birač se mora informisati ranije.

Slično bi trebali izgledati listići za entitetske i kantonalne skupštine i parlamente.

S obzirom na kratko vrijeme do izbora, postavlja se pitanje ima li ga dovoljno za edukaciji birača.

“Najveća promjena za građane je redizajn glasačkog listića. Iako ćemo imati i skenere i elekronsku identifkaciju, građani će biti upućeni gdje stave otisak prsta, gdje skeniraju listić, ali kada uđu u kabinu, oni ostaju sami s glasačkim listićem i glasački listić kako je sada redizajniran, bez imena, zaista je ogromna promjena”, navodi Dario Jovanović iz Koalicije za poštene izbore Pod lupom.

Promjena koja je, dodaje Jovanović, gotovo nepotrebna i dolazi kasno.

Ističe da će konačni dizajn listića biti poznat 15. avgusta, tako da za edukaciju ostaje mjesec i po.

Nema pomoći jedne osobe za više drugih osoba

U Centralnoj izbornoj komisiji pojašnjavaju da edukacija slijedi, ali i da će, ukoliko bude potrebno, biračima biti omogućena pomoć tokom glasanja.

“Jedno fizičko lice može pomoći samo jednom biraču i lice koje pomaže će biti identifikovano, i nema pomoći jedne osobe za više lica, tako ćemo otkloniti porodično glasanje”, pojašnjava Irena Hadžiabdić.

U CIK-u pojašnjavaju da bi ovakvi listići trebali doprinijeti većoj tajnosti glasanja i njihovom bržem skeniranju.

U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je na posljednjim Opštim izborima bilo više od 110.000 nevažećih listića, pa apeluju na što širu kampanju.

41 odsto stanovništva BiH nepismeno

“I dalje se glasa na tradicionalan način u nešto izmijenjenom obliku. Listići će biti manji da bi mogli proći kroz skener, CIK je trebao otpočeti edukaciju glasača, ali mislim da vremena ima dovoljno”, kaže Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.

Treba podsjetiti da je 41 odsto stanovništva u BiH elektronski nepismeno, da osobe starije od 65 godina uglavnom ne koriste digitalne tehnologije. Hoće li nešto više od mjesec dana edukacije biti dovoljno, vidjeće se poslije 4. oktobra, piše BHRT.

Podsjetimo, Opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar ove godine, i po mnogo čemu neće biti isti u odnosu na sve prethodne, a ključna stvar je uvođenje novih izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.

Savjet ministara BiH utvrdio je danas prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma sa Hrvatskom o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija”, kojim bi BiH dobila pristup tečnom prirodnom gasu preko LNG terminala na ostrvu Krku, a cilj projekta je diverzifikacija izvora snabdijevanja i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa.

Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske utvrđen je u drugom krugu glasanja i biće upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da je tokom glasanja bio protiv ove tačke dnevnog reda jer, kako je naveo, njegova stranka želi odgovor na pitanje da li iza kompanije koja želi da gradi gasovod zaista stoji Vlada SAD.

Forto je dodao i da pojedini dokumenti iz njegovog resora, koji se odnose na razvojne projekte u BiH, nisu usvojeni jer su protiv glasali ministri iz SNSD-a.

Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković izjavio je da je usvajanje sporazuma o Južnoj interkonekciji važno zbog potrebe za gasnom diverzifikacijom, posebno nakon povećanja cijene ruskog gasa. On je rekao i da su pripremljeni svi potrebni dokumenti za transport tijela nastradalih planinara iz Zenice koji su poginuli u Rusiji, te da se trenutno čeka završetak obdukcije u skladu sa procedurama ruskih vlasti.

Savjet ministara usvojio je i izvještaj o pravnim aktivnostima koje BiH vodi radi sprečavanja izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

Izvještaj je zasnovan na analizi advokatske kancelarije “Labord Law” iz Pariza i predviđa nastavak pravnih aktivnosti pred međunarodnim tijelima, uključujući tijela Espo, Arhuske i Bernske konvencije, Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save i Evropsku komisiju.

Istovremeno je donesena odluka o obezbjeđivanju 150.000 evra za finansiranje angažovanja međunarodne advokatske kancelarije u ovom slučaju, koji BiH vodi radi zaštite oko 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une i Nacionalnog parka “Una”.

Na sjednici je usvojen i prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti u skladu sa Pariskim sporazumom, zajedno sa Inventarom gasova sa efektom staklene bašte za period od 2019. do 2022. godine, čime BiH ispunjava međunarodne obaveze u oblasti klimatskih promjena.

Prema podacima iz izvještaja, emisije gasova sa efektom staklene bašte nakon 2005. godine imaju oscilirajući trend i u porastu su u odnosu na početak dvijehiljaditih, ali su i dalje niže nego 1990. godine.

Savjet ministara usvojio je i godišnji izvještaj Komisije za sertifikaciju iskorjenjivanja dječije paralize, prema kojem BiH i dalje spada među zemlje sa visokim rizikom od pojave i širenja ove bolesti zbog nedovoljnog obuhvata vakcinacijom.

Trećom dozom vakcine protiv dječije paralize tokom 2025. godine obuhvaćeno je svega 67 odsto djece, što je pad u odnosu na 79 odsto godinu ranije. U izvještaju je naglašena potreba za jačanjem nadzora, koordinacije zdravstvenih institucija i borbe protiv dezinformacija koje narušavaju povjerenje građana u vakcinaciju.

Iako je do opštih izbora ostalo još nešto malo više od dva mjeseca, javnost, birači, ali i kandidati, imaju brojne nedoumice. Jedna od njih je i šta u slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova.

“U slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova CIK će donositi posebne odluke, vjerovatno ponovno brojanje glasačkih listića, ali u Glavnom centru za brojanje glasova”, rekli su nam u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Međutim, odgovor na pitanje šta u slučaju da se i kod ponovljenog brojanja glasova utvrde odstupanja, u CIK-u su nam rekli da će i u tom slučaju donositi odluku, ali nisu precizirali koju, odnosno da li će se izbori poništavati ili će ipak kao relevantni biti uzeti rezultati ručnog brojanja.

Logično bi bilo poništavanje izbora

Prema nezvaničnim informacijama, logično bi bilo da se u tom slučaju izbori ponište i održe novi, ali se očekuje da tih slučajeva ne bude s obzirom na to da će se na izborima prilikom skeniranja glasačkog listića svaki taj listić i uslikati, i biće vrlo lako utvrditi da li je neko namjerno “uništavao” listiće.

I Izborni zakon Bosne i Hercegovine u tom slučaju je nedorečen, kao i sam CIK. Recimo, u Izbornom zakonu BiH nigdje eksplicitno ne piše šta u slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog brojanja i ručnog brojanja glasova koje će i dalje biti obavezno.

“Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izvršiće ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultat glasanja na biračkom mjestu”, piše u članu 5.29, stav 4, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o poništavanju izbora u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, Centralna izborna komisija BiH ima tu mogućnost, ali nigdje nije eksplicitno navedeno da je to moguće uraditi u slučaju nepoklapanja rezultata.

“Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i/ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili koje na drugi način mogu uticati na rezultate izbora”, piše u članu 2.10 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

CIK treba da izradi dodatne pravilnike

Prema nezvaničnim informacijama, može se očekivati da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uskoro izađe sa konkretnim informacijama i pravilnicima šta u slučaju nepoklapanja izbora ili u slučajevima kada zakaže izborna tehnologija. I ta mogućnost je data Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

“Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova i utvrđivanje rezultata glasanja u Glavnom centru za brojanje, uključujući i slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti izborne tehnologije. Rezultati glasanja u Glavnom centru za brojanje biće javno izloženi u Centru za brojanje kako bi javnost mogla imati uvida u njih, a kopije rezultata glasanja biće uručene akreditovanim posmatračima rada Glavnog centra za brojanje na njihov zahtjev”, piše u članu 5.22, stav 2, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Dakle, CIK je ostavio i mogućnost da izborna tehnologija zakaže, ali još uvijek nije poznato šta će se dešavati u tom slučaju, a pretpostavka je da će u tom slučaju biti posebna kutija u koju će se ubacivati glasački listići.

Inače, u BiH će na dan izbora biti instalirano oko 5.300 skenera.